1
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNOG UGOVORA O BILJNIM GENETSKIM RESURSIMA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU
Proglašavam Zakon o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. veljače 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/06
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 18. veljače 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNOG UGOVORA O BILJNIM GENETSKIM RESURSIMA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU
Članak 1.
Potvrđuje se Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, usvojen u Rimu 3. studenoga 2001., rezolucijom 3/2001 na 31. sjednici Konferencije Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, u izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku.
Članak 2.
Tekst Ugovora iz članka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:
MEĐUNARODNI UGOVOR O BILJNIM GENETSKIM RESURSIMA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU
PREAMBULA
Ugovorne stranke,
Uvjerene u posebnu narav biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, njihova posebna obilježja i probleme kojima su potrebna posebna rješenja;
Uznemirene neprekidnom erozijom tih resursa;
Znajući da su biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu zajednička briga svih zemalja, te da sve zemlje u velikoj mjeri ovise o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji su nastali drugdje;
Potvrđujući da su očuvanje, istraživanje, prikupljanje, karakteriziranje, ocjenjivanje i dokumentiranje biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu bitni u ostvarivanju ciljeva Rimske deklaracije o svjetskoj prehrambenoj sigurnosti i Akcijskog plana djelovanja Svjetskog sastanka na vrhu o hrani i za razvitak održive poljoprivrede za ovu i buduće generacije, te da je hitno potrebno ojačati sposobnost zemalja u razvoju i zemalja s gospodarstvom u tranziciji da se upuštaju u takve zadaće;
Uzimajući u obzir da je Globalni plan akcije za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu međunarodno priznati okvir za takve aktivnosti;
Priznajući da su biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu sirovine neophodne za genetsko poboljšanje kultura, bilo odabirom od strane poljoprivrednika, klasičnim oplemenjivanjem bilja ili modernim biotehnologijama, te da su bitni u prilagođavanju nepredvidljivim promjenama okoliša i budućim ljudskim potrebama;
Potvrđujući da prijašnji, sadašnji i budući doprinosi poljoprivrednika u svim područjima svijeta, a osobito onih u centrima podrijetla i raznolikosti, očuvanju, poboljšavanju i dostupnosti tih resursa predstavljaju osnovu za prava poljoprivrednika;
Potvrđujući također da prava priznata u ovom Ugovoru da se čuva, koristi, razmjenjuje i prodaje sjeme sačuvano na poljoprivrednim imanjima i drugi reprodukcijski materijal, te da se sudjeluje u donošenju odluka o uporabi biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu i u poštenoj i pravičnoj diobi koristi koje proizlaze iz te uporabe, jesu temeljna za ostvarivanje prava poljoprivrednika, kao i za promicanje prava poljoprivrednika na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
Imajući na umu da bi ovaj Ugovor i drugi međunarodni ugovori koji imaju veze s ovim Ugovorom trebali biti takvi da se uzajamno podupiru u cilju održive poljoprivrede i prehrambene sigurnosti;
Potvrđujući da se ništa u ovom Ugovoru ne smije tumačiti tako da se na bilo koji način podrazumijeva promjena prava i obveza ugovornih stranaka na temelju drugih međunarodnih ugovora;
Podrazumijevajući da se gore navedenim ne namjerava stvoriti hijerarhiju između ovog Ugovora i drugih međunarodnih ugovora;
Svjesne da su pitanja koja se tiču upravljanja biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu na dodirnoj točki između poljoprivrede, okoliša i trgovine, i uvjerene da bi trebala postojati sinergija među ovim sektorima;
Svjesne svoje odgovornosti prema prošlim i budućim generacijama da se očuva svjetska raznolikost biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu;
Uviđajući da bi državama u ostvarivanju njihovih suverenih prava nad njihovim biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu moglo biti na uzajamnu korist stvaranje učinkovitog multilateralnog sustava za olakšan pristup dijelu ovih resursa koji bi bio utvrđen pregovorima, te za poštenu i pravičnu diobu koristi koje proizlaze iz njihove uporabe; i
Želeći sklopiti međunarodni ugovor u okviru Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, u daljnjem tekstu FAO, na temelju članka XIV. Ustava FAO-a;
Sporazumjele su se kako slijedi:
Dio I.
UVOD
Članak 1.
CILJEVI
1.1. Ciljevi ovog Ugovora su očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu te jednaka i pravična dioba koristi koje proizlaze iz njihove uporabe, u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti, radi održive poljoprivrede i prehrambene sigurnosti.
1. 2. Ovi ciljevi će se postići tijesnim povezivanjem ovog Ugovora s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda i Konvencijom o biološkoj raznolikosti.
Članak 2.
UPORABA IZRAZA
Za svrhe ovog Ugovora, sljedeći izrazi imaju značenje koje im je dano u nastavku. Nije namjera ovih definicija obuhvatiti trgovinu robama.
»Očuvanje in situ« znači očuvanje ekosustava i prirodnih staništa te održavanje i obnovu za život sposobnih populacija vrsta u njihovim prirodnim okruženjima te, u slučaju udomaćenih ili uzgajanih biljnih vrsta, u okruženjima gdje su razvile svoja specifična svojstva.
»Očuvanje ex situ« znači očuvanje biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu izvan njihovog prirodnog staništa.
»Biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu« znači svaki genetski materijal biljnog podrijetla koji ima stvarnu ili potencijalnu vrijednost za hranu i poljoprivredu.
»Genetski materijal« znači svaki materijal biljnog podrijetla, uključujući reproduktivni i vegetativni materijal za razmnožavanje, a koji sadrži funkcionalne jedinice naslijeđa.
»Sorta« znači biljnu skupinu unutar jednog botaničkog taksona najnižeg poznatog ranga, određenu nasljednom ekspresijom njezinih razlikovnih i drugih genetskih karakteristika.
»Kolekcija ex situ« znači kolekciju biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu održavanih izvan njihovoga prirodnog staništa.
»Centar podrijetla« znači zemljopisno područje gdje je biljna vrsta, udomaćena ili divlja, prvotno razvila svoja specifična svojstva.
»Centar raznolikosti poljoprivredne kulture« znači zemljopisno područje koje sadrži visoku razinu genetske raznolikosti određene poljoprivredne kulture u in situ uvjetima.
Članak 3.
PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj se Ugovor odnosi na biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu.
Dio II.
OPĆE ODREDBE
Članak 4.
OPĆE OBVEZE
Svaka će ugovorna stranka osigurati sukladnost svojih zakona, propisa i postupaka sa svojim obvezama kako su predviđene u ovom Ugovoru.
Članak 5.
OČUVANJE, ISTRAŽIVANJE, PRIKUPLJANJE, KARAKTERIZIRANJE, OCJENJIVANJE I DOKUMENTIRANJE BILJNIH GENETSKIH RESURSA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU
5. 1. Svaka će ugovorna stranka, ovisno o nacionalnom zakonodavstvu, i u suradnji s drugim ugovornim strankama gdje to odgovara, promicati integrirani pristup istraživanju, očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, a osobito će, gdje je to primjereno:
a) istražiti i popisati biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu, uzimajući u obzir status i stupanj varijacije kod postojećih populacija, uključujući one koje imaju potencijalnu vrijednost za uporabu te, koliko je moguće, ocijeniti sve što bi ih ugrožavalo;
b) promicati prikupljanje biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu i relevantnih s tim povezanih informacija o onim biljnim genetskim resursima koji su ugroženi ili su potencijalno za uporabu;
c) poticati ili podupirati, prema potrebi, nastojanja poljoprivrednika i lokalnih zajednica da upravljaju svojim biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu i očuvaju ih na poljoprivrednim imanjima;
d) promicati očuvanje in situ divljih srodnika poljoprivrednih kultura i divljih biljaka za proizvodnju hrane, uključujući pri tome i zaštićena područja, podupiranjem, među ostalim, nastojanja domorodačkih i lokalnih zajednica;
e) surađivati radi promicanja razvitka učinkovitog i održivog sustava očuvanja ex situ, posvećujući dužnu pozornost potrebi za odgovarajućim dokumentiranjem, karakteriziranjem, regeneriranjem i ocjenjivanjem, te promicati razvitak i transfer odgovarajućih tehnologija za tu svrhu imajući u vidu poboljšavanje održive uporabe biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu;
f) nadgledati očuvanje vitalnosti, stupnja varijacije i genetskog integriteta kolekcija biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu.
5.2. Prema potrebi, ugovorne stranke, poduzet će korake da svedu na najmanju mjeru ili po mogućnosti uklone ono što ugrožava biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu
Članak 6.
ODRŽIVA UPORABA BILJNIH GENETSKIH RESURSA
6. 1. Ugovorne stranke stvorit će i provoditi odgovarajuće političke i pravne mjere koje promiču održivu uporabu biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu.
6. 2. Održiva uporaba biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu može uključivati mjere kao što su:
a) ostvarivanje pravedne poljoprivredne politike koja promiče, prema potrebi, razvitak i održavanje raznolikih sustava poljoprivredne proizvodnje koji povećavaju održivu uporabu poljoprivredne biološke raznolikosti i drugih prirodnih resursa;
b) jačanje istraživanja koja povećavaju i čuvaju biološku raznolikost povećavanjem varijacija unutar vrste i među vrstama na korist poljoprivrednika, osobito onih koji stvaraju i koriste vlastite sorte i primjenjuju ekološka načela u održavanju plodnosti tla i borbi protiv bolesti, korova i štetnika;
c) poticanje, prema potrebi, nastojanja u oplemenjivanju bilja koja, uz sudjelovanje poljoprivrednika, osobito u zemljama u razvoju, jačaju sposobnost stvaranja sorti posebno prilagođenih društvenim, ekonomskim i ekološkim uvjetima, uključujući i u rubnim područjima;
d) proširivanje genetske osnovice kultura i povećavanje raspona genetske raznolikosti dostupne poljoprivrednicima;
e) poticanje, prema potrebi, proširene uporabe lokalnih i lokalno prilagođenih poljoprivrednih kultura, sorti i nedovoljno korištenih vrsta;
f) podupiranje, prema potrebi, šire uporabe različitih sorti i vrsta u poljoprivrednoj proizvodnji, očuvanja i održive uporabe poljoprivrednih kultura i stvaranja jakih veza s oplemenjivanjem biljaka i poljoprivrednim razvitkom kako bi se smanjila ranjivost kultura i genetska erozija, i promicala povećana svjetska proizvodnja hrane u skladu s održivim razvitkom; i
g) preispitivanje te, prema potrebi, prilagođavanje strategija oplemenjivanja i propisa koji se odnose na priznavanje sorti i distribuciju sjemena.
Članak 7.
NACIONALNE OBVEZE I MEĐUNARODNA SURADNJA
7. 1. Svaka ugovorna stranka će, prema potrebi, uključiti u svoje politike i programe poljoprivrednog i ruralnog razvitka aktivnosti navedene u člancima 5. i 6., i surađivati s drugim ugovornim strankama, izravno ili putem FAO-a i drugih relevantnih međunarodnih organizacija, u očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu.
7. 2. Međunarodna suradnja osobito je usmjerena na:
a) stvaranje ili jačanje sposobnosti zemalja u razvoju i zemalja s gospodarstvom u tranziciji glede očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu;
b) jačanje međunarodnih aktivnosti u promicanju očuvanja, ocjenjivanja, dokumentiranja, genetičkog jačanja, oplemenjivanja bilja, umnažanja sjemena te dijeljenja, omogućavanjem pristupa, i razmjene, sukladno dijelu IV., biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, kao i odgovarajućih informacija i tehnologije;
c) održavanje i jačanje institucionalnih rješenja predviđenih u dijelu V.; i
d) primjenjivanje strategije financiranja iz članka 18.
Članak 8.
TEHNIČKA POMOĆ
Ugovorne stranke suglasne su da će promicati pružanje tehničke pomoći ugovornim strankama, osobito onima koje su zemlje u razvoju ili zemlje s gospodarstvom u tranziciji, bilo bilateralno ili kroz odgovarajuće međunarodne organizacije, u cilju olakšavanja provedbe ovog Ugovora.
Dio III.
PRAVA POLJOPRIVREDNIKA
Članak 9.
PRAVA POLJOPRIVREDNIKA
9. 1. Ugovorne stranke uviđaju veliki doprinos od strane lokalnih i domicilnih zajednica i poljoprivrednika iz svih područja svijeta, osobito oni u mjestima podrijetla i raznolikosti kultura, te što će ga nastaviti davati za očuvanje i razvitak biljnih genetskih resursa koji čine osnovicu prehrambene i poljoprivredne proizvodnje širom svijeta.
9. 2. Ugovorne stranke suglasne su da su nacionalne vlade odgovorne za ostvarivanje prava poljoprivrednika koja se odnose na biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu. Sukladno svojim potrebama i prioritetima, svaka bi ugovorna stranka trebala, po potrebi, i sukladno svom nacionalnom zakonodavstvu, poduzeti mjere za zaštitu i promicanje prava poljoprivrednika, uključujući:
a) zaštitu tradicionalnog znanja vezanog za biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu;
b) pravo sudjelovanja u pravičnoj diobi koristi koje proizlaze iz korištenja biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu; i
c) pravo sudjelovanja u donošenju odluka, na nacionalnoj razini, o pitanjima koja su povezana s očuvanjem i održivom uporabom biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu.
9. 3. Ništa se u ovom članku ne smije tumačiti tako da ograničava bilo koje pravo koje poljoprivrednici imaju da sačuvaju, koriste, razmjenjuju i prodaju sjeme/sadni materijal sačuvan na poljoprivrednim imanjima, sukladno nacionalnom zakonodavstvu i prema potrebi.
Dio IV.
MULTILATERALNI SUSTAV PRISTUPA I
DioBA KORISTI
Članak 10.
MULTILATERALNI SUSTAV PRISTUPA I DioBA KORISTI
10. 1. U svojim odnosima s drugim državama ugovorne stranke priznaju suverena prava država na njihove biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu uključujući da ovlaštenje za određivanjem pristupa tim resursima ostaje nacionalnim vladama, sukladno nacionalnom zakonodavstvu.
10. 2. U ostvarivanju svojih suverenih prava ugovorne stranke suglasne su uspostaviti djelotvoran, koristan i transparentan multilateralni sustav kako bi olakšale pristup biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu i dijelile, na pošten i pravičan način, koristi koje proizlaze iz korištenja tih resursa, na način da se međusobno nadopunjuju i potpomažu.
Članak 11.
OBUHVAT MULTILATERALNOGA SUSTAVA
11.1. U unapređivanju ciljeva očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, te poštenog i pravičnog dijeljenja koristi koje proizlaze iz njihove uporabe, kako je navedeno u članku 1., Multilateralni sustav obuhvaćat će biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu navedene u Dodatku I. koji je sastavljen u skladu s kriterijima prehrambene sigurnosti i međuovisnosti.
11. 2. Multilateralni sustav naveden u članku 11. 1. uključivat će sve biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu navedene u Dodatku I. koji su pod upravom i kontrolom ugovornih stranaka i u javnom sektoru. U cilju postizanja najpotpunijeg mogućeg obuhvata Multilateralnoga sustava, ugovorne stranke pozivaju sve ostale posjednike biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu navedenih u Dodatku I. da uključe te biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu u Multilateralni sustav.
11. 3. Ugovorne stranke su također suglasne poduzeti odgovarajuće mjere kako bi potaknule fizičke i pravne osobe unutar svoje nadležnosti koje posjeduju biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu navedene u Dodatku I. da uključe te biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu u Multilateralni sustav.
11. 4. Unutar dvije godine od stupanja Ugovora na snagu Rukovodeće tijelo će ocijeniti napredak u uključivanju biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu navedenih u stavku 11. 3. u Multilateralni sustav. Na temelju te ocjene Rukovodeće tijelo će odlučiti hoće li pristup i dalje biti olakšan onim fizičkim i pravnim osobama navedenim u stavku 11. 3. koje nisu uključile te biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu u Multilateralni sustav, ili će poduzeti druge mjere koje smatra primjerenima.
11. 5. Multilateralni sustav će također uključivati biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu navedene u Dodatku I. koji se čuvaju u ex situ kolekcijama međunarodnih poljoprivrednih istraživačkih centara Konzultativne skupine za međunarodna istraživanja u poljoprivredi (KSMIP), kako je predviđeno u članku 15. 1. a), i kod drugih međunarodnih institucija, sukladno članku 15. 5.
Članak 12.
OLAKŠANI PRISTUP BILJNIM GENETSKIM RESURSIMA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU UNUTAR MULTILATERALNOGA SUSTAVA
12. 1. Ugovorne stranke su suglasne da olakšani pristup biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu u okviru Multilateralnoga sustava, kako je određen člankom 11., bude u skladu s odredbama ovog Ugovora.
12. 2. Ugovorne stranke su suglasne poduzeti neophodne pravne ili druge odgovarajuće mjere kako bi osigurale takav pristup drugim ugovornim strankama putem Multilateralnoga sustava. U tu svrhu takav pristup bit će također osiguran pravnim i fizičkim osobama pod nadležnošću bilo koje od ugovornih stranaka, podložno odredbama članka 11. 4.
12. 3. Takav će pristup biti osiguran u skladu sa sljedećim uvjetima:
a) pristup će biti osiguran jedino u svrhu korištenja i očuvanja za istraživanje, oplemenjivanje i izobrazbu za hranu i poljoprivredu, pod uvjetom da ta svrha ne uključuje kemijske, farmaceutske i/ili druge industrijske uporabe koje nisu namijenjene proizvodnji hrane ili krme. U slučaju kultura s višestrukom uporabom (prehrambenom i neprehrambenom), njihova važnost za prehrambenu sigurnost treba biti odlučujuća za njihovo uključivanje u Multilateralni sustav i raspoloživosti za olakšani pristup;
b) pristup će biti promptno odobravan, bez potrebe da se evidentira pojedinačne primke i bit će besplatan ili, kada se naplaćuje pristojba, ona neće nadmašivati minimalne troškove do kojih pri tome dolazi;
c) svi raspoloživi podaci iz putovnice i, ovisno o važećem zakonu, sve druge pripadajuće raspoložive nepovjerljive deskriptivne informacije, bit će stavljene na raspolaganje zajedno s biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji se dostavljaju;
d) primatelji ne smiju polagati bilo kakva prava intelektualnog vlasništva ili druga prava koja ograničuju olakšani pristup biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, ili njihovim genetskim dijelovima ili komponentama, u obliku u kojem su primljeni iz Multilateralnoga sustava;
e) o pristupu biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji su u razvitku, uključujući materijal što ga razvijaju poljoprivrednici, odlučuje po svom nahođenju onaj tko ih razvija, tijekom razdoblja njihova razvitka;
f) pristup biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji su zaštićeni pravom intelektualnog i drugog vlasništva, bit će u skladu s primjenjivim međunarodnim ugovorima i primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom;
g) primatelji koji su primili i čuvaju biljne genetske resurse iz Multilateralnog sustava osigurat će da ti biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu budu i dalje dostupni Multilateralnome sustavu sukladno uvjetima ovog Ugovora; i
h) ne dovodeći u pitanje druge odredbe ovoga članka, ugovorne su stranke suglasne da pristup biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji se nalaze u in situ uvjetima bude osiguran sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili, u nedostatku takvoga zakonodavstva, sukladno standardima koje može odrediti Rukovodeće tijelo.
12. 4. U ovu svrhu, olakšani će pristup, sukladno člancima 12. 2. i 12. 3. gore, biti osiguran na temelju standardnoga Sporazuma o transferu materijala (STM) kojeg će usvojiti Rukovodeće tijelo i koji će sadržavati odredbe članaka 12. 3. a), d) i g), kao i odredbe o diobi koristi izložene u članku 13. 2. d) (ii) i druge odgovarajuće odredbe ovog Ugovora, te odredbu da će primatelj biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu zahtijevati da se uvjeti sporazuma o transferu materijala primjenjuju na transfer biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu drugoj osobi ili ustanovi, kao i na sve daljnje transfere tih biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu.
12. 5. Ugovorne stranke će osigurati postojanje mogućnosti traženja pravne pomoći, u skladu s primjenjivim zahtjevima u pogledu nadležnosti, na temelju njihovih pravnih sustava, u slučaju ugovornih sporova koji bi nastali u vezi s takvim sporazumima o transferu materijala, uviđajući da obveze koje proizlaze iz takvih sporazuma pripadaju isključivo strankama tih sporazuma.
12. 6. Ugovorne stranke su suglasne da u situacijama izvanrednih katastrofa osiguraju olakšan pristup odgovarajućim biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu u okviru Multilateralnoga sustava u cilju pridonošenja ponovnom uspostavljanju poljoprivrednih sustava u suradnji s koordinatorima pomoći zbog katastrofe.
Članak 13.
DioBA KORISTI U MULTILATERALNOME SUSTAVU
13. 1. Ugovorne stranke uviđaju da olakšani pristup biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji su uključeni u Multilateralni sustav predstavlja sam po sebi veliku korist od Multilateralnoga sustava i suglasne su da koristi koje iz njega proizlaze budu dijeljene pošteno i pravično sukladno odredbama ovoga članka.
13. 2. Ugovorne stranke su suglasne da koristi koje proizlaze iz uporabe biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu u okviru Multilateralnoga sustava, uključujući njihovu komercijalnu uporabu, budu dijeljene pošteno i pravično putem sljedećih mehanizama: razmjene informacija, pristupa tehnologiji i transfera tehnologije, izgradnja sposobnosti i dijeljenja koristi koje proizlaze iz komercijalizacije, uzimajući u obzir područja prioritetnih aktivnosti u obnovljivom Globalnom planu akcije, uz usmjeravanje od strane Rukovodećega tijela:
(a) »Razmjena informacija:«
Ugovorne stranke su suglasne omogućiti dostupnost informacija koje će, među ostalim, obuhvaćati kataloge i inventare, informacije o tehnologijama, rezultate tehničkih, znanstvenih i društveno-ekonomskih istraživanja, uključujući karakteriziranje, ocjenjivanje i iskorištavanje, glede onih biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu koji su u okviru Multilateralnoga sustava. Takve će informacije biti stavljene na raspolaganje, ako nisu tajne, sukladno primjenjivom pravu. Takve će informacije biti dostupne svim strankama ovoga Ugovora putem informacijskoga sustava koji je predviđen u članku 17.
(b) »Pristup tehnologiji i transfer tehnologije«
(i) Ugovorne stranke se obvezuju osigurati i/ili olakšati pristup tehnologijama za očuvanje, karakteriziranje, ocjenjivanje i uporabu biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu koji su u okviru Multilateralnoga sustava. Uviđajući da neke tehnologije mogu biti prenesene samo putem genetskog materijala, ugovorne će stranke osigurati i/ili olakšati pristup takvim tehnologijama i genetskom materijalu koji je u okviru Multilateralnoga sustava i poboljšanim sortama i genetskom materijalu stvorenom kroz uporabu biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu u okviru Multilateralnoga sustava, sukladno odredbama članka 12. Pristup ovim tehnologijama, poboljšanim sortama i genetskom materijalu bit će osiguran i/ili olakšan uz poštovanje važećih imovinskih prava i zakona o pristupu, te u skladu s nacionalnim mogućnostima.
(ii) Pristup tehnologiji i transfer tehnologije zemljama, osobito zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, ostvarivat će se putem skupa mjera kao što su osnivanje i održavanje te sudjelovanje u radu tematskih grupa po kulturama o korištenju biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, sve vrste partnersstva u istraživanju i razvitku i komercijalnim zajedničkim ulaganjima u vezi s primljenim materijalom, razvitak ljudskih resursa i učinkovit pristup istraživačiim objektima.
(iii) Pristup tehnologiji i transfer tehnologije u smislu (i) i (ii), uključujući onu koja je zaštićena pravima intelektualnog vlasništva, zemljama u razvoju koje su ugovorne stranke, osobito najmanje razvijenim zemljama, i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, osiguravat će se i/ili olakšavati pod poštenim i najpovoljnijim uvjetima, osobito u slučaju tehnologija za uporabu u svrhu očuvanja, kao i tehnologija na korist poljoprivrednicima u zemljama u razvoju, osobito u najmanje razvijenim zemljama i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, uključujući koncesijske i preferencijalne uvjete gdje postoji uzajamna suglasnost o tome, među ostalim putem partnerstava u straživanju i razvitku na temelju Multilateralnoga sustava. Takav pristup i transfer bit će osigurani pod uvjetima koji priznaju adekvatnu i učinkovitu zaštitu pravā intelektualnog vlasništva i koji su u skladu s takvom njihovom zaštitom.
(c) »Izgradnja sposobnosti«
Uzimajući u obzir potrebe zemalja u razvoju i zemalja s gospodarstvom u tranziciji, izražene kroz prioritet što ga one u svojim planovima i programima, gdje takvi postoje, daju izgradnja sposobnosti u pogledu onih biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu koji su obuhvaćeni Multilateralnim sustavom, ugovorne stranke suglasne su dati prednost (i) stvaranju i/ili jačanju programā za znanstveno i tehničko obrazovanje i obuku u očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, (ii) razvijanju i jačanju ustanova za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, osobito u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, i (iii) obavljanju znanstvenih istraživanja u prvom redu i gdje je to moguće, u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, u suradnji s institucijama takvih zemalja, i razvijanje sposobnosti za takva istraživanja u područjima u kojima su potrebna.
(d) »Podjela monetarnih i drugih koristi komercijalizacije«
(i) Ugovorne stranke suglasne su, na temelju Multilateralnoga sustava, poduzeti mjere radi postizanja komercijalne podjele koristi putem uključivanja privatnog i javnog sektora u aktivnosti navedene u ovome članku, putem partnerstava i suradnje u istraživanju i razvitku tehnologije, uključujući takve odnose s privatnim sektorom u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji.
(ii) Ugovorne stranke suglasne su da standardni Sporazum o transferu materijala naveden u članku 12. 4. treba uključivati zahtjev da primatelj, koji komercijalizira proizvod koji je biljni genetski resurs za hranu i poljoprivredu i koji uključuje materijal do kojeg se došlo putem Multilateralnoga sustava, treba platiti mehanizmu navedenom u članku 19. 3. f) pravičan dio koristi koja proizlazi iz komercijaliziranja tog proizvoda, osim kad je takav proizvod dostupan bez ograničenja drugima za daljnje istraživanje i oplemenjivanje, u kojem slučaju će se primatelja koji komercijalizira poticati da izvrši takvo plaćanje.
Rukovodeće tijelo će, na svom prvom sastanku, odrediti razinu, oblik i način tog plaćanja, u skladu s trgovačkom praksom. Rukovodeće tijelo može odlučiti da uspostavi različite razine plaćanja za razne kategorije primatelja koji komercijaliziraju takve proizvode; može također odlučiti o potrebi da se izuzmu od takvih plaćanja mali poljoprivrednici u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji. Rukovodeće tijelo može, s vremena na vrijeme, nanovo razmotriti razine plaćanja u cilju postizanja poštene i pravične diobe koristi, i može također ocijeniti, unutar razdoblja od pet godina nakon stupanja na snagu ovog Ugovora, bi li zahtjev o obveznom plaćanju u standardnom Sporazumu o transferu materijala trebao važiti i u slučajevima kad su takvi komercijalizirani proizvodi dostupni bez ograničenja drugima za daljnje istraživanje i oplemenjivanje.
13. 3. Ugovorne stranke suglasne su da bi koristi koje proizlaze iz uporabe biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu što ih se dijeli na temelju Multilateralnoga sustava trebale pritjecati prvenstveno, izravno ili neizravno, poljoprivrednicima u svim zemljama, osobito u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, koji čuvaju i održivo koriste biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu.
13. 4. Rukovodeće tijelo će, na svom prvom sastanku, razmotriti relevantnu politiku i kriterije za posebnu pomoć, na temelju dogovorene strategije financiranja uspostavljene po članku 18. za očuvanje biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji čiji je doprinos raznolikosti biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu u Multilateralnome sustavu značajan i/ili koje imaju posebne potrebe.
13. 5. Ugovorne stranke uviđaju da će sposobnost da se potpuno provede Globalni plan akcije, osobito zemalja u razvoju i zemalja s gospodarstvom u tranziciji, uvelike ovisiti o učinkovitoj provedbi ovoga članka i strategije financiranja predviđene u članku 18.
13. 6. Ugovorne stranke će razmotriti modalitete strategije dijeljenja koristi dobrovoljnim doprinosima kojima bi prehrambene industrije koje imaju korist od biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu trebale pridonositi Multilateralnome sustavu.
Dio V.
KOMPONENTE POTPORE
Članak 14.
GLOBALNI PLAN AKCIJE
Uviđajući da je obnovljivi Globalni plan akcije za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu važan za ovaj Ugovor, ugovorne bi stranke trebale promicati njegovu učinkovitu provedbu, što uključuje da se kroz nacionalne akcije i, gdje to odgovara, kroz međunarodnu suradnju osigura koherentan okvir za, među ostalim, izgradnju sposobnosti, transfer tehnologije i razmjenu informacija, uzimajući u obzir odredbe članka 13.
Članak 15.
EX SITU KOLEKCIJE BILJNIH GENETSKIH RESURSA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU KOJE DRŽE MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI ISTRAŽIVAČKI CENTRI KONZULTATIVNE SKUPINE ZA MEĐUNARODNA POLJOPRIVREDNA ISTRAŽIVANJA I DRUGE MEĐUNARODNE INSTITUCIJE
15. 1. Ugovorne stranke uviđaju važnost koju za ovaj Ugovor imaju ex situ kolekcije biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu koje su povjerene međunarodnim poljoprivrednim istraživačkim centrima Konzultativne skupine za međunarodna poljoprivredna istraživanja (KSMPI). Ugovorne stranke pozivaju međunarodne poljoprivredne istraživačke centre da potpišu sporazume s Rukovodećim tijelom glede takvih ex situ kolekcija, sukladno sljedećim odredbama i uvjetima:
a) biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu koji su navedeni u Dodatku I. ovog Ugovora, koje drže međunarodni poljoprivredni istraživački centri, bit će dostupni sukladno odredbama koje su izložene u dijelu IV. ovog Ugovora;
b) biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu koji nisu navedeni u Dodatku I. ovog Ugovora, a prikupljeni su prije njegova stupanja na snagu a koje drže međunarodni poljoprivredni istraživački centri, bit će dostupni sukladno odredbama sporazuma o transferu materijala koji je trenutačno u uporabi na temelju sporazuma između međunarodnih poljoprivrednih istraživačkih centara i FAO-a. Rukovodeće tijelo će izvršiti izmjene i dopune ovoga sporazuma o transferu materijala najkasnije na svojoj drugoj redovitoj sjednici, u konzultaciji s međunarodnim poljoprivrednim istraživačkim centrima i sukladno relevantnim odredbama ovog Ugovora, osobito člancima 12. i 13., i pod sljedećim uvjetima:
(i) međunarodni poljoprivredni istraživački centri će periodički informirati Rukovodeće tijelo o sklopljenim sporazumima o transferu materijala, sukladno rasporedu što će ga utvrditi Rukovodeće tijelo;
(ii) ugovornim strankama na čijem su državnom području biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu prikupljeni iz in situ uvjeta bit će na zahtjev dani uzorci takvih biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu bez ikakvoga sporazuma o transferu materijala;
(iii) dobici koji nastaju na temelju naprijed navedenoga sporazuma o transferu materijala i koji pritječu mehanizmu spomenutom u članku 19. 3. f, koristit će se napose za očuvanje i održivu uporabu dotičnih biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, osobito u nacionalnim i regionalnim programima u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, posebno u centrima raznolikosti i u najmanje razvijenim zemljama; i
(iv) međunarodni poljoprivredni istraživački centri će poduzeti odgovarajuće mjere, sukladno svojoj sposobnosti, da održavaju efektivno postupanje u skladu s uvjetima iz sporazuma o transferu materijala, i promptno će obavijestiti Rukovodeće tijelo o slučajevima nepoštovanja tih uvjeta;
c) međunarodni poljoprivredni istraživački centri priznaju ovlast Rukovodećega tijela da usmjerava politiku glede ex situ kolekcija što ih oni drže sukladno odredbama ovog Ugovora;
d) znanstveni i tehnički objekti u kojima se takve ex situ kolekcije čuvaju ostat će pod ovlašću međunarodnih poljoprivrednih istraživačkih centara koji se obvezuju upravljati i administrativno voditi te ex situ kolekcije u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima, osobito Standardima za gen-banke kako ih je prihvatila Komisija FAO-a za genetske resurse za hranu i poljoprivredu;
e) na zahtjev pojedinog međunarodnog poljoprivrednog istraživačkog centra, tajnik će nastojati pružiti odgovarajuću tehničku potporu;
f) tajnik ima u bilo koje vrijeme pravo pristupa objektima, kao i pravo obavljanja inspekcije svih aktivnosti koje se obavljaju u njima, a izravno su povezane s očuvanjem i razmjenom materijala obuhvaćenog ovim člankom;
g) ako bi uredno održavanje ovih ex situ kolekcija što ih drže međunarodni poljoprivredni istraživački centri bilo ometeno ili ugroženo bilo kojim događajem, uključujući višu silu, tajnik će uz pristanak zemlje domaćina pomagati u njihovoj evakuaciji ili transferu u mjeri u kojoj je to moguće.
15. 2. Ugovorne stranke suglasne su osigurati olakšani pristup biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu iz Dodatka I., na temelju Multilateralnoga sustava međunarodnim poljoprivrednim istraživačkim centrima iz KSMPI koji su potpisali sporazume sa Rukovodećim tijelom sukladno ovom Ugovoru. Takvi će centri biti uključeni na popis što ga drži tajnik, a dostupan je ugovornim strankama na zahtjev.
15. 3. Materijal koji nije na popisu u Dodatku I., a međunarodni poljoprivredni istraživački centri su ga primili i očuvali nakon stupanja na snagu ovog Ugovora, bit će dostupan na način sukladan uvjetima o kojima su se uzajamno suglasili međunarodni poljoprivredni istraživački centri koji su primili taj materijal i zemlja podrijetla takvih resursa ili zemlja koja je stekla te resurse u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti ili drugim primjenjivim propisom.
15. 4. Ugovorne stranke potiče se da međunarodnim poljoprivrednim istraživačkim centrima koji su potpisali sporazume s Rukovodećim tijelom osiguraju pristup, pod uzajamno prihvaćenim uvjetima, biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji nisu na popisu u Dodatku I., a važni su za programe i aktivnosti tih međunarodnih poljoprivrednih istraživačkih centara.
15. 5. Rukovodeće tijelo će također nastojati sklopiti sporazume za svrhe navedene u ovome članku s drugim relevantnim međunarodnim institucijama.
Članak 16.
MEĐUNARODNE MREŽE ZA BILJNE GENETSKE RESURSE
16. 1. Postojeća suradnja u međunarodnim mrežama za biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu poticat će se ili razvijati na temelju postojećih dogovora i u skladu s uvjetima ovog Ugovora, radi postizanja što je moguće potpunijeg obuhvata biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu.
16. 2. Ugovorne stranke poticat će, prema potrebi, mjerodavne institucije, uključujući vladine, privatne, nevladine, istraživačke, oplemenjivačke i druge institucije, da sudjeluju u međunarodnim mrežama.
Članak 17.
GLOBALNI INFORMACIJSKI SUSTAV O BILJNIM GENETSKIM RESURSIMA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU
17. 1. Ugovorne stranke surađivat će kako bi razvile i ojačale globalni informacijski sustav, temeljen na postojećim informacijskim sustavima, za olakšavanje razmjene informacija o znanstvenim, tehničkim i ekološkim pitanjima vezanim za biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu, u očekivanju da će takva razmjena informacija pridonijeti dijeljenju koristi čineći informacije o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu dostupnima svim ugovornim strankama. Prilikom razvijanja Globalnog informacijskog sustava težit će se suradnji s Klirinškim mehanizmom Konvencije o biološkoj raznolikosti.
17. 2. Na temelju obavijesti ugovornih stranaka, treba osigurati rano upozoravanje na opasnosti koje ugrožavaju efikasno održavanje biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu u cilju očuvanja tog materijala.
17. 3. Ugovorne stranke surađivat će s Komisijom FAO-a za genetske resurse za hranu i poljoprivredu u njezinom periodičkom ponovnom ocjenjivanju stanja svjetskih biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu radi olakšavanja ažuriranja obnovljivoga Globalnog plana akcije spomenutog u članku 14.
Dio VI.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 18.
IZVORI FINANCIRANJA
18. 1. Ugovorne stranke obvezuju se primijeniti strategiju financiranja za provedbu ovog Ugovora sukladno odredbama ovoga članka.
18. 2. Ciljevi strategije financiranja bit će povećavanje dostupnosti, transparentnosti, djelotvornosti i učinkovitosti osiguravanja financijskih sredstava za provedbu aktivnosti na temelju ovog Ugovora.
18. 3. Radi mobiliziranja financiranja za prioritetne aktivnosti, planove i programe, osobito u zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, i uzimajući u obzir Globalni plan akcije, Rukovodeće tijelo će periodički određivati cilj takvog financiranja.
18. 4. U skladu s ovom strategijom financiranja:
a) ugovorne stranke poduzet će potrebne i odgovarajuće mjere unutar rukovodećih tijela relevantnih međunarodnih mehanizama, fondova i tijela, da bi osigurale primjereni prioritet i pozornost učinkovitom dodjeljivanju predviđenih i dogovorenih sredstava za provedbu planova i programa na temelju ovog Ugovora;
b) mjera u kojoj će ugovorne stranke koje su zemlje u razvoju i ugovorne stranke s gospodarstvom u tranziciji učinkovito ostvarivati svoje obveze na temelju ovog Ugovora, ovisit će o učinkovitom dodjeljivanju sredstava spomenutih u ovom članku, osobito od ugovornih stranaka koje su razvijene zemlje. Ugovorne stranke koje su zemlje u razvoju i ugovorne stranke s gospodarstvom u tranziciji dat će u svojim vlastitim planovima i programima potrebni prioritet građenju sposobnosti glede biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu;
c) ugovorne stranke koje su razvijene zemlje također osiguravaju, a ugovorne stranke koje su zemlje u razvoju i ugovorne stranke s gospodarstvom u tranziciji koriste, financijske resurse za provedbu ovog Ugovora putem bilateralnih, regionalnih i multilateralnih putova. Takvi putovi uključuju mehanizam spomenut u članku 19. 3. f);
d) svaka je ugovorna stranka suglasna poduzeti nacionalne aktivnosti za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu i osigurati za njih financijska sredstva u skladu sa svojim nacionalnim mogućnostima i financijskim sredstvima. Osigurana financijska sredstva ne smiju se koristiti za ciljeve koji nisu u skladu s ovim Ugovorom, osobito u područjima koja su povezana s međunarodnom trgovinom robama;
e) ugovorne stranke suglasne su da financijske koristi koje proizlaze iz članka 13. 2. d) jesu dio strategije financiranja;
f) dobrovoljne doprinose mogu također davati ugovorne stranke, privatni sektor, uzimajući u obzir odredbe članka 13., nevladine organizacije i drugi izvori. Ugovorne stranke suglasne su da Rukovodeće tijelo treba razmotriti modalitete strategije da se potaknu takvi doprinosi.
18. 5. Ugovorne stranke suglasne su da se prioritet dade provedbi dogovorenih planova i programa za poljoprivrednike u zemljama u razvoju, osobito u najmanje razvijenim zemljama, i u zemljama s gospodarstvom u tranziciji, koji čuvaju i održivo koriste biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu.
Dio VII.
INSTITUCIONALNE ODREDBE
Članak 19.
RUKOVODEĆE TIJELO
19. 1. Ovime se utemeljuje Rukovodeće tijelo za ovaj Ugovor koje se sastoji od svih ugovornih stranaka.
19. 2. Sve se odluke Rukovodećega tijela donose konsenzusom, osim ako je konsenzusom odlučeno o drugom načinu donošenja odluke o izvjesnim mjerama, s tim da će se uvijek zahtijevati konsenzus u odnosu na članke 23. i 24.
19. 3. Dužnosti su Rukovodećega tijela da promiče punu provedbu ovog Ugovora imajući u vidu njegove ciljeve, i to osobito:
a) davati političke smjernice i upute radi nadziranja i usvajanja takvih preporuka koje su potrebne za provedbu ovog Ugovora, a osobito za djelovanje Multilateralnoga sustava;
b) usvajati planove i programe za provedbu ovog Ugovora;
c) usvojiti na prvoj sjednici i periodički nanovo razmatrati strategiju financiranja za provedbu ovog Ugovora, sukladno odredbama članka 18.;
d) usvajati proračun ovog Ugovora;
e) razmotriti i uspostaviti, prema potrebi, pomoćna tijela, ovisno o raspoloživosti potrebnih financijskih sredstava te njihove mandate i sastave;
f) uspostaviti, prema potrebi, odgovarajući mehanizam, kao što je račun zaklade, za primanje i korištenje financijskih sredstava koja će pritjecati u njega za svrhe provedbe ovog Ugovora;
g) uspostaviti i održavati suradnju s drugim relevantnim međunarodnim organizacijama i ugovornim tijelima, a među njima osobito s Konferencijom stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti, na pitanjima koja su obuhvaćena ovim Ugovorom, uključujući njihovo sudjelovanju u strategiji financiranja;
h) razmotriti i usvojiti, prema potrebi, izmjene i dopune ovog Ugovora, sukladno odredbama članka 23.;
i) razmotriti i usvojiti, prema potrebi, izmjene i dopune dodataka ovog Ugovora, sukladno odredbama članka 24.;
j) razmotriti modalitete strategije za poticanje dobrovoljnih doprinosa, osobito imajući u vidu članke 13. i 18.;
k) obavljati druge funkcije koje bi mogle biti potrebne za ostvarivanje ciljeva ovog Ugovora;
l) obraćati pozornost relevantnim odlukama Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti i drugih međunarodnih organizacija i ugovornih tijela;
m) obavijestiti, prema potrebi, Konferenciju stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti i druge relevantne međunarodne organizacije i ugovorna tijela o pitanjima koja se tiču provedbe ovog Ugovora; i
n) odobriti uvjete sporazumā s međunarodnim poljoprivrednim istraživačkim centrima i drugim međunarodnim institucijama na temelju članka 15., te razmotriti i izvršiti izmjene i dopune sporazuma o transferu materijala iz članka 15.
19. 4. Uz uvjete iz članka 19. 6., svaka ugovorna stranka ima jedan glas te je može na sjednicama Rukovodećeg tijela predstavljati jedan delegat, kojeg mogu pratiti zamjenik, stručnjaci i savjetnici. Zamjenici, stručnjaci i savjetnici mogu sudjelovati u radu Rukovodećega tijela, ali ne mogu glasovati, osim u slučaju kada su valjano ovlašteni zamijeniti delegata.
19. 5. Organizacija Ujedinjenih naroda, njezine specijalizirane ustanove i Međunarodna agencija za atomsku energiju, kao i svaka država koja nije stranka ovog Ugovora, mogu biti zastupljene kao promatrači na sjednicama Rukovodećega tijela. Svako drugo tijelo ili ustanova, vladina ili nevladina, koja je kvalificirana u područjima povezanim s očuvanjem i održivom uporabom biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, i koje je obavijestilo tajnika o svojoj želji da bude zastupljena kao promatrač na sjednici Rukovodećega tijela, može se pridružiti osim ako tome ne prigovori najmanje jedna trećina nazočnih ugovornih stranaka. Pridruživanje i sudjelovanje promatrača podliježe Poslovniku kojeg je usvojilo Rukovodeće tijelo.
19. 6. Organizacija članica FAO-a koja je ugovorna stranka, i države članice takve organizacije članice FAO-a koje su ugovorne stranke, ostvarivat će svoja članska prava i ispunjavati svoje članske obveze sukladno, mutatis mutandis, Ustavu i Općim pravilima FAO-a.
19. 7. Rukovodeće tijelo će usvojiti i po potrebi mijenjati i dopunjavati vlastiti Poslovnik i financijska pravila, s tim da ti dokumenti ne smiju biti u neskladu s ovim Ugovorom.
19. 8. Za kvorum je na svakoj sjednici Rukovodećega tijela potrebna nazočnost delegata koji predstavljaju većinu ugovornih stranaka.
19. 9. Rukovodeće tijelo će održavati redovite sjednice najmanje jednom svake dvije godine. Ove bi sjednice, ukoliko je to moguće, trebalo održavati odmah nakon redovitih sjednica Komisije za genetske resurse za hranu i poljoprivredu.
19. 10. Izvanredne sjednice Rukovodećega tijela održavat će se u drugim terminima kad Rukovodeće tijelo to smatra potrebnim ili na pisani zahtjev bilo koje ugovorne stranke, pod uvjetom da taj zahtjev podrži najmanje jedna trećina ugovornih stranaka.
19. 11. Rukovodeće tijelo će sukladno svom Poslovniku izabrati svoga predsjedatelja i potpredsjedatelje (zajedno nazvanim »ured«).
Članak 20.
TAJNIK
20. 1. Tajnika Rukovodećega tijela imenuje glavni direktor FAO-a uz odobrenje Rukovodećega tijela. Tajniku će pomagati osoblje kakvo bude potrebno.
20. 2. Tajnik obavlja sljedeće funkcije:
a) priprema i osigurava administrativnu potporu za sjednice Rukovodećega tijela i za pomoćna tijela koja mogu biti uspostavljena;
b) pomaže Rukovodećem tijelu u ostvarivanju njegovih funkcija, uključujući obavljanje posebnih zadaća koje bi mu Rukovodeće tijelo odlučilo povjeriti;
c) izvještava o svojim aktivnostima Rukovodeće tijelo.
20. 3. Tajnik dostavlja svim ugovornim strankama i glavnom direktoru:
a) odluke Rukovodećega tijela unutar šezdeset dana od njihova usvajanja;
b) informacije primljene od ugovornih stranaka u skladu s odredbama ovog Ugovora.
20. 4. Tajnik osigurava dokumentaciju na šest jezika Ujedinjenih naroda za sjednice Rukovodećega tijela.
20. 5. Tajnik surađuje s drugim organizacijama i ugovornim tijelima, uključujući osobito Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti, u postizanju ciljeva ovog Ugovora.
Članak 21.
POŠTIVANJE UGOVORA
Rukovodeće tijelo će na svom prvom sastanku razmotriti i odobriti postupke suradnje i učinkovitosti i operativne mehanizme za promicanje poštovanja odredaba ovog Ugovora i za razmatranje pitanja njegovog nepoštivanja. Ovi će postupci i mehanizmi uključivati praćenje i nuđenje savjeta ili pomoći, uključujući pravne savjete ili pravnu pomoć, kad je to potrebno, osobito zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji.
Članak 22.
RJEŠAVANJE SPOROVA
22. 1. U slučaju spora između ugovornih stranaka glede tumačenja ili primjene ovog Ugovora, dotične će stranke tražiti rješenja pregovorima.
22. 2. Ukoliko stranke ne mogu pregovorima postići sporazum, one mogu zajednički zatražiti dobre usluge ili zahtijevati posredovanje treće stranke.
22. 3. Prilikom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovom Ugovoru, ili u bilo koje vrijeme poslije toga, ugovorna stranka može izjaviti u pisanom obliku depozitaru da, za spor koji nije riješen sukladno članku 22. 1. ili članku 22. 2., ona prihvaća kao obvezatno jedno ili oba od sljedećih sredstava rješavanja sporova:
a) arbitražu sukladno postupku koji je izložen u dijelu 1. Dodatka II. ovog Ugovora;
b) podnošenje spora Međunarodnom sudu pravde.
22. 4. Ako stranke u sporu nisu, sukladno članku 22. 3., prihvatile istu ili bilo koji postupak, spor će biti podnesen na mirenje sukladno dijelu 2. Dodatka II. ovog Ugovora ukoliko se stranke ne sporazumiju drugačije.
Članak 23.
IZMJENE I DOPUNE UGOVORA
23. 1. Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora.
23. 2. Izmjene i dopune ovog Ugovora prihvaćaju se na sjednici Rukovodećega tijela. Tekst svake predložene izmjene i dopune tajnik će dostaviti ugovornim strankama najmanje šest mjeseci prije sjednice na kojoj je predložena za usvajanje.
23. 3. Sve izmjene i dopune ovog Ugovora vršit će se jedino konsenzusom ugovornih stranaka nazočnih na sjednici Rukovodećega tijela.
23. 4. Sve izmjene i dopune koje je prihvatilo Rukovodeće tijelo stupaju na snagu među ugovornim strankama koje su ih ratificirale, prihvatile ili odobrile, devedesetoga dana nakon što dvije trećine ugovornih stranaka polože isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Nakon toga izmjene ili dopune stupaju na snagu za svaku drugu ugovornu stranku devedesetoga dana nakon što ta ugovorna stranka položi svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju tih izmjena ili dopuna.
23. 5. U svrhu ovog članka, isprava koju je položila organizacija članica FAO neće se računati kao dodatnom onima koje su položile države članice takve organizacije.
Članak 24.
DODACI
24. 1. Dodaci ovog Ugovora su njegov sastavni dio te je upućivanje na Ugovor istodobno i upućivanje na njegove dodatke.
24. 2. Odredbe članka 23. o izmjenama i dopunama ovog Ugovora odnose se i na izmjene ili dopune njegovih dodataka.
Članak 25.
POTPISIVANJE
Ovaj Ugovor je otvoren za potpisivanje kod FAO-a od 3. studenog 2001. do 4. studenog 2002. svim članicama FAO-a i svim državama koje nisu članice FAO-a, ali su članice Organizacije Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih ustanova ili Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Članak 26.
RATIFIKACIJA, PRIHVAT ILI ODOBRENJE
Ovaj Ugovor podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju od strane članica i nečlanica FAO-a spomenutih u članku 25. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polažu se kod depozitara.
Članak 27.
PRISTUP
Od datuma kad ovaj Ugovor bude zatvoren za potpisivanje, on će biti otvoren za pristupanje svim članicama FAO-a i svim državama koje nisu članice FAO-a, ali su članice Organizacije Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih ustanova ili Međunarodne agencije za atomsku energiju. Isprave o pristupu polažu se kod depozitara.
Članak 28.
STUPANJE NA SNAGU
28. 1. Uz uvjet odredaba članka 29. 2., ovaj Ugovor stupa na snagu devedesetog dana nakon polaganja četrdesete isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, pod uvjetom da su najmanje dvadeset isprava o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu položile članice FAO-a.
28. 2. Za svaku članicu FAO-a ili svaku državu koja nije članica FAO-a, ali je članica Organizacije Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih ustanova ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, i koja ratificira, prihvati, odobri ili pristupi ovom Ugovoru nakon što sukladno članku 28. 1. bude položena četrdeseta isprava o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, Ugovor stupa na snagu dvadesetog dana nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.
Članak 29.
ORGANIZACIJE ČLANICA FAO-a
29. 1. Kad organizacija članica FAO-a položi ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu za ovaj Ugovor, ta će organizacija članica, sukladno odredbama članka II. 7. Ustava FAO-a, obavijestiti o svakoj promjeni koja se odnosi na raspodjelu nadležnosti prema njezinoj izjavi o nadležnosti koju je podnijela na temelju članka II. 5. Ustava FAO-a, ukoliko je to potrebno u svjetlu njezinog prihvaćanja ovog Ugovora. Svaka stranka ovog Ugovora može u svako doba zahtijevati od organizacije članice FAO-a, koja je ugovorna stranka ovog Ugovora, da pruži obavijesti u pogledu odgovornosti između organizacije članica i njezinih država članica za provedbu bilo kojeg pojedinog pitanja obuhvaćenog ovim Ugovorom. Organizacija članica će dati ove obavijesti unutar prihvatljivoga roka.
29. 2. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju, pristupu ili povlačenju, koje položi organizacija članica FAO-a neće se računati kao dodatne onima što su ih položile njezine države članice.
Članak 30.
REZERVE
Na ovaj Ugovor ne mogu se staviti rezerve.
Članak 31.
DRŽAVE KOJE NISU STRANKE
Ugovorne stranke potiču svaku članicu FAO-a ili drugu državu koja nije stranka ovog Ugovora, da prihvati ovaj Ugovor.
Članak 32.
POVLAČENJE
32. 1. Svaka ugovorna stranka može u svako doba nakon dvije godine od datuma kad je ovaj Ugovor za nju stupio na snagu, obavijestiti depozitara u pisanom obliku o svom povlačenju iz Ugovora. Depozitar će odmah o tome obavijestiti sve ugovorne stranke.
32. 2. Povlačenje stupa na snagu godinu dana od datuma primitka obavijesti.
Članak 33.
PRESTANAK
33. 1. Ovaj Ugovor automatski prestaje ako i kad, kao posljedica povlačenja, broj ugovornih stranaka padne ispod četrdeset, osim ako preostale ugovorne stranke jednoglasno ne odluče drugačije.
33. 2. Depozitar će obavijestiti sve preostale ugovorne stranke kad broj ugovornih stranaka padne na četrdeset.
33. 3. U slučaju prestanka, raspolaganje imovinom će se ravnati prema financijskim pravilima koje usvaja Rukovodeće tijelo.
Članak 34.
DEPOZITAR
Glavni direktor FAO-a je depozitar ovog Ugovora.
Članak 35.
VJERODOSTOJNI TEKSTOVI
Tekstovi ovog Ugovora na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jednako su vjerodostojni.
DODATAK I.
POPIS KULTURA OBUHVAĆENIH MULTILATERALNIM SUSTAVOM
Prehrambene kulture
|
Kultura |
Rod |
Napomene |
|
Hljebovac |
Artocarpus |
Jedino hljebovac. |
|
Šparoga |
Asparagus |
|
|
Zob |
Avena |
|
|
Repa |
Beta |
|
|
Kompleks Brassica |
Brassica et al. |
Uključeni su rodovi: Brassica, Armoracia, Barbarea, Camelina, Crambe, Diplotaxis, Eruca, Isatis, Lepidium, Raphanobrassica, Raphanus, Rorippa i Sinapis. Ovim su obuhvaćene uljne i povrtne kulture kao što su kupus, ogrštica, gorušica, potočarka, večernica, rotkva i repa. Isključena je vrsta Lepidium meyenii (maca). |
|
Golublji grašak |
Cajanus |
|
|
Slanutak |
Cicer |
|
|
Agrumi |
Citrus |
Rodovi Poncirus i Fortunella uključeni su kao podloge. |
|
Kokosov orah |
Cocos |
|
|
Najvažniji kozlaci |
Colocasia, |
Najvažniji kozlaci uključuju taro, cocoyam, dasheen i tannia. |
|
Xanthosoma |
||
|
Mrkva |
Daucus |
|
|
Jam |
Dioscorea |
|
|
Afrički proso |
Eleusine |
|
|
Jagoda |
Fragaria |
|
|
Suncokret |
Helianthus |
|
|
Ječam |
Hordeum |
|
|
Slatki krumpir |
Ipomoea |
|
|
Graholika |
Lathyrus |
|
|
Leća |
Lens |
|
|
Jabuka |
Malus |
|
|
Manioka |
Manihot |
Jedino Manihot esculenta. |
|
Banana/Pisang |
Musa |
Osim Musa textilis. |
|
Riža |
Oryza |
|
|
Prosenjak |
Pennisetum |
|
|
Grah |
Phaseolus |
Osim Phaseolus polyanthus. |
|
Grašak |
Pisum |
|
|
Raž |
Secale |
|
|
Krumpir |
Solanum |
Uključena sekcija tuberosa, |
|
Patlidžan |
Solanum |
Uključena sekcija melongena |
|
Sirak |
Sorghum |
|
|
Triticale |
Triticosecale |
|
|
Pšenica |
Triticum et al. |
Uključujući Agropyron, Elymus i Secale. |
|
Bob/grahorica |
Vicia |
|
|
Crnokica et al. |
Vigna |
|
|
Kukuruz |
Zea |
Isključujući Zea perennis, Zea diploperennis i Zea luxurians. |
Krmne kulture
|
Rodovi |
Vrste |
|
KRMNE LEGUMINOZE |
|
|
Astragalus |
chinensis, cicer, arenarius |
|
Canavalia |
ensiformis |
|
Coronilla |
varia |
|
Hedysarum |
coronarium |
|
Lathyrus |
cicera, ciliolatus, hirsutus, ochrus, odoratus, sativus |
|
Lespedeza |
cuneata, striata, stipulacea |
|
Lotus |
corniculatus, subbiflorus, uliginosus |
|
Lupinus |
albus, angustifolius, luteus |
|
Medicago |
arborea, falcata, sativa, scutellata, rigidula, truncatula |
|
Melilotus |
albus, officinalis |
|
Onobrychis |
viciifolia |
|
Ornithopus |
sativus |
|
Prosopis |
affinis, alba, chilensis, nigra, pallida |
|
Pueraria |
phaseoloides |
|
Trifolium |
alexandrinum, alpestre, ambiguum, angustifolium, arvense, |
|
agrocicerum, hybridum, incarnatum, pratense, repens, |
|
|
resupinatum, rueppellianum, semipilosum, |
|
|
subterraneum, vesiculosum |
|
|
KRMNE TRAVE |
|
|
Andropogon |
gayanus |
|
Agropyron |
cristatum, desertorum |
|
Agrostis |
stolonifera, tenuis |
|
Alopecurus |
pratensis |
|
Arrhenatherum |
elatius |
|
Dactylis |
glomerata |
|
Festuca |
arundinacea, gigantea, heterophylla, ovina, pratensis, rubra |
|
Lolium |
hybridum, multiflorum, perenne, rigidum, temulentum |
|
Phalaris |
aquatica, arundinacea |
|
Phleum |
pratense |
|
Poa |
alpina, annua, pratensis |
|
Tripsacum |
laxum |
|
OSTALE KRMNE KULTURE |
|
|
Atriplex |
halimus, nummularia |
|
Salsola |
vermiculata |
DODATAK II.
Dio 1.
ARBITRAŽA
Članak 1.
Stranka koja postavlja zahtjev dužna je obavijestiti tajnika da stranke u sporu upućuju svoj spor na arbitražu na temelju članka 22. Obavijest treba sadržavati predmet arbitraže i osobito uključivati članke ovog Ugovora čije je tumačenje ili primjena u pitanju. Ako se stranke u sporu ne mogu usuglasiti o predmetu spora prije nego bude imenovan predsjednik suda, taj će predmet odrediti arbitražni sud. Tajnik će tako primljene obavijesti proslijediti svim strankama ovog Ugovora.
Članak 2.
1. U sporovima između dviju stranaka, arbitražni sud sastoji se od tri člana. Svaka će od stranaka u sporu imenovati arbitra, i dva će tako imenovana suglasno odrediti trećeg koji će biti predsjednik suda. Navedeni ne smije biti državljanin niti jedne od stranaka u sporu, niti smije imati uobičajeno boravište na državnom području niti jedne od stranaka u sporu, niti smije biti zaposlen u bilo kojoj od njih, niti smije biti osoba koja se bavila dotičnim slučajem u bilo kojem drugom svojstvu.
2. U sporovima između više od dviju ugovornih stranaka, stranke u sporu koje imaju isti interes zajedno će sporazumno imenovati jednog arbitra.
3. Svako će se nepopunjeno mjesto popuniti na način propisan za inicijalno imenovanje.
Članak 3.
1. Ako predsjednik arbitražnoga suda nije imenovan unutar dva mjeseca od imenovanja drugog arbitra, glavni će direktor FAO-a, na zahtjev stranke u sporu, imenovati predsjednika unutar dodatnog dvomjesečnog razdoblja.
2. Ako jedna od stranaka u sporu ne imenuje arbitra unutar dva mjeseca od primitka zahtjeva, druga stranka može obavijestiti glavnoga direktora FAO-a, koji će izvršiti to imenovanje unutar dodatnog dvomjesečnog razdoblja.
Članak 4.
Arbitražni sud donosi svoje odluke sukladno odredbama ovog Ugovora i međunarodnoga prava.
Članak 5.
Ukoliko se stranke u sporu ne sporazumiju drugačije, arbitražni će sud odrediti vlastita pravila postupka.
Članak 6.
Arbitražni sud može, na zahtjev jedne od stranaka u sporu, preporučiti neophodne privremene mjere zaštite.
Članak 7.
Stranke u sporu dužne su olakšati rad arbitražnoga suda i napose su dužne, koristeći sva sredstva koja su im na raspolaganju:
a) dostaviti mu sve odgovarajuće dokumente, obavijesti i sredstva; i
b) omogućiti mu, kad je potrebno, da pozove svjedoke ili vještake te primi njihove iskaze.
Članak 8.
Stranke u sporu i arbitri obvezni su štititi tajnosti svih podataka koje dobiju u povjerenju tijekom postupka pred arbitražnim sudom.
Članak 9.
Ukoliko arbitražni sud ne odredi drugačije zbog posebnih okolnosti dotičnog slučaja, stranke u sporu će u jednakim dijelovima snositi troškove suda. Sud će voditi evidenciju o svim svojim troškovima, i strankama u sporu dati završni izvještaj o tim troškovima.
Članak 10.
Svaka ugovorna stranka koja u predmetu spora ima pravni interes na kojega bi odluka u dotičnom slučaju mogla utjecati, može se umiješati u postupak uz pristanak suda.
Članak 11.
Sud može saslušati i odlučiti o protuzahtjevima koji proizlaze izravno iz predmeta spora.
Članak 12.
Odluke arbitražnoga suda, i o postupku i o predmetu spora, donose se većinom glasova njegovih članova.
Članak 13.
Ako se jedna od stranaka u sporu ne pojavi pred arbitražnim sudom, ili propusti braniti svoj zahtjev, druga stranka može zahtijevati od suda da nastavi postupak i donese svoj pravorijek. Odsutnost stranke u sporu ili propust stranke u sporu da brani svoj zahtjev neće predstavljati prepreku postupku. Prije donošenja svoje konačne odluke, arbitražni se sud mora uvjeriti da je zahtjev činjenično i pravno dobro utemeljen.
Članak 14.
Arbitražni će sud donijeti svoju konačnu odluku unutar pet mjeseci od datuma kad je potpuno osnovan, osim ako ne utvrdi da je potrebno produžiti taj rok za razdoblje koje ne bi smjelo premašiti daljnjih pet mjeseci.
Članak 15.
Konačna odluka arbitražnoga suda bit će ograničena na predmet spora i iznijet će razloge na kojima se temelji. Sadržavat će imena članova koji su sudjelovali i datum konačne odluke. Svaki član suda može konačnoj odluci priložiti zasebno ili izdvojeno mišljenje.
Članak 16.
Pravorijek je obvezujući za stranke u sporu. Na njega nema prava žalbe, osim ako se stranke u sporu nisu unaprijed sporazumjele o postojanju žalbenoga postupka.
Članak 17.
Svako neslaganje koje se može pojaviti između stranaka u sporu glede tumačenja ili načina provedbe konačne odluke bilo koja od stranaka u sporu može podnijeti na odlučivanje arbitražnom sudu koji ju je donio.
Dio 2.
MIRENJE
Članak 1.
Povjerenstvo za mirenje uspostavlja se na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Ukoliko se stranke u sporu ne sporazumiju drugačije, povjerenstvo se sastoji od pet članova, pri čemu svaka od zainteresiranih stranaka imenuje dva, a predsjednika zajednički biraju ti članovi.
Članak 2.
U sporovima između više od dviju ugovornih stranaka, one stranke u sporu koje imaju isti interes sporazumno će imenovati svoje članove povjerenstva. Kad dvije ili više stranaka u sporu imaju zasebne interese ili postoji nesporazum jesu li istog interesa, imenovat će svoje članove zasebno.
Članak 3.
Ako bilo koje od imenovanja što ih obavljaju stranke u sporu nije izvršeno unutar dva mjeseca od datuma zahtjeva da se osnuje povjerenstvo za mirenje, glavni će direktor FAO-a, ako to zatraži stranka u sporu koja je podnijela zahtjev, izvršiti ta imenovanja unutar daljnjeg dvomjesečnog razdoblja.
Članak 4.
Ako predsjednik povjerenstva za mirenje nije izabran unutar dva mjeseca otkad je imenovan posljednji od članova povjerenstva, glavni direktor FAO-a će, ako to zatraži stranka u sporu, imenovati predsjednika unutar daljnjeg dvomjesečnog razdoblja.
Članak 5.
Povjerenstvo za mirenje donosi odluke većinom glasova svojih članova. Ono će, ukoliko se stranke u sporu ne sporazumiju drugačije, odrediti vlastiti postupak. Ono daje prijedlog rješenja spora, kojeg su stranke dužne razmotriti u dobroj vjeri.
Članak 6.
O neslaganju je li povjerenstvo nadležno, odlučuje povjerenstvo.
