Zakon o proglašenju Zakona o Matici iseljenika Hrvatske

NN 13/1990 (30.3.1990.), Zakon o proglašenju Zakona o Matici iseljenika Hrvatske

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o Matici iseljenika Hrvatske

Proglašava se Zakon o Matici iseljenika Hrvatske, koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća općina 21. ožujka 1990. i Društveno-političkog vijeća 22. ožujka 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-01/21

Urbroj : 71-90-1

Zagreb, 23. ožujka 1990.

Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske

Ivo Latin, v. r.


ZAKON

o Matici iseljenika Hrvatske

Član 1.

Matica iseljenika Hrvatske i matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina, odnosno za područje gradske zajednice (u daljem tekstu: matice iseljenika) samoupravne su organizacije i imaju svojstvo društvene pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornostima koje imaju na osnovi zakona i njihova statuta.

Član 2.

Matice iseljenika obavljaju društvene i privredne djelatnosti od značaja za položaj iseljeničkih zajednica u drugim državama, a posebno brinu o iseljenicima s teritorija Socijalističke Republike Hrvatske i unapređivanju njihovih odnosa i veza s domovinom.

U skladu s odredbom stava 1. ovoga člana, matice iseljenika mogu :

- izdavati časopise, knjige i druga sredstva informiranja i komuniciranja,

- organizirati posjete iseljenika i njihovih potomaka i članova njihovih obitelji domovini, te posjete iseljenicima i iseljeničkim organizacijama.

- organizirati kulturne, umjetničke i sportske priredbe od značaja za iseljenike i njihove potomke i članove njihovih obitelji; vršiti nabavku nošnji i drugog materijala od interesa za očuvanje nacionalnog identiteta,

- organizirati znanstvena, stručna i popularna predavanja i ekskurzije za iseljenike i njihove potomke i članove njihovih obitelji i o pitanjima značajnim za iseljeništvo.

Član 3.

Matice iseljenika surađuju s maticama iseljenika s teritorija drugih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina i potiču i pomažu suradnju iseljeničkih organizacija iseljenika s teritorija Socijalističke Republike Hrvatske, iseljeničkih organizacija iseljenika s teritorija drugih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina.

Član 4.

Djelatnost matice iseljenika upisuje se u sudski registar.

Član 5.

Djelatnosti matice iseljenika od posebnog su društvenog interesa.

Član 6.

Statut matice iseljenika sadrži odredbe o djelatnostima matice iseljenika i načinu njihova obavljanja, o organima matice iseljenika, njihovom sastavu, načinu njihova izbora, njihovoj nadležnosti i trajanju mandata članova organa, o sjedištu matice iseljenika, o načinu ostvarivanja

posebnog društvenog interesa u obavljanju djelatnosti matice iseljenika, o predstavljanju i zastupanju matice iseljenika, o tajniku matice iseljenika, o načinu obavljanja stručnih i administrativnih poslova za maticu iseljenika, o korištenju i raspolaganju sredstvima, o ostvarivanju javnosti rada matice iseljenika, o suradnji između Matice iseljenika Hrvatske i matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina, odnosno za područje gradske zajednice.

Član 7.

Sabor Socijalističke Republike Hrvatske daje suglasnot na Statut Matice iseljenika Hrvatske.

Suglasnost na statut matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina daje skupština općine na čijem je području sjedište matice iseljenika.

Suglasnost na statut matice iseljenika osnovane za područje gradske zajednice daje skupština gradske zajednice.

Član 8.

Sredstva za rad matice iseljenika osiguravaju se iz prihoda koje matica iseljenika ostvari vlastitom djelatnošću i budžeta društveno-političkih zajednica za čiji teritorij odnosno područje je matica iseljenika osnovana na osnovi njezina programa u dijelu koji je od interesa za društveno-političku zajednicu kojeg prihvati skupština društvenopolitičke zajednice na prijedlog izvršnog vijeća i iz drugih izvora.

Član 9.

Skupština društveno-političke zajednice za čiji teritorij, odnosno za čije područje je osnovana matica iseljenika, odnosno skupština općine na čijem području je sjedište matice iseljenika osnovano za područje više općina može nakon pribavljanja mišljenja Matice iseljenika Hrvatske donijeti odluku o prestanku rada matice iseljenika, ako utvrdi da ne postoje uvjeti određeni ovim zakonom za obavljanje njezine djelatnosti. Nakon pravomoćnosti odluke o ukidanju matice iseljenika provodi se postupak redovne likvidacije.

Član 10.

Za područje za koje nije osnovana matica iseljenika, maticu iseljenika može osnovati skupština društveno-političke zajednice po pribavljenom mišljenju Matice iseljenika Hrvatske.

Član 11.

Društveni nadzor nad radom Matice iseljenika Hrvatske provodi Sabor SR Hrvatske, društveni nadzor nad radom matice iseljenika osnovane za područje gradske zajednice općina provodi skupština gradske zajednice općina, a društveni nadzor nad radom matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina provodi skupština općine na čijem je području sjedište matice iseljenika.

Nadzor nad zakonitošću rada Matice iseljenika Hrvatske obavlja republički organ uprave nadležan za poslove opće uprave, nadzor nad zakonitošću rada matice iseljenika osnovane za područje gradske zajednice općina obavlja gradski organ uprave nadležan za poslove opće uprave, a nadzor nad zakonitošću rada matice iseljenika osnovane za područje jedne ili više općina obavlja organ uprave nadležan za poslove opće uprave općine na čijem je području sjedište matice iseljenika.

Član 12.

Matice iseljenika uskladit će svoju organizaciju, svoje djelovanje i svoje statute s odredbama ovoga zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Član 13.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Broj: 019-03/89-01/01

Zagreb, 22. ožujka 1990.

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća općina

mr Mirko Šetina, v. r.

Predsjednik Sabora

dr Anđelko Runjić, v. r.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća

mr Zvonimir Novak, v. r.