Na temelju člana 369. stava 1. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske,
Vijeće općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici 25.
travnja 1990, donijelo je
I. UVODNE ODREDBE
Član 1.
Rad i organizacija Vijeća općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske
(dalje u tekstu: Vijeće), ureduju se Poslovnikom Vijeća općina Sabora Socijalističke
Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Poslovnik Vijeća).
Član 2.
Ovim poslovnikom uređuju se: djelokrug Vijeća u pogledu konstituiranja,
posebna prava i dužnosti zastupnika u Vijeću, organizacija Vijeća, organizacija,
djelokrug i sastav radnih tijela Vijeća i način rada na sjednici Vijeća
i sjednicama radnih tijela Vijeća, program i planovi rada Vijeća i radnih
tijela Vijeća, izbori i imenovanja u Vijeću, odnosi Vijeća sa skupštinama
općina i zajednica općina, te izbornim tijelima svojih zastupnika i o Službi
Vijeća.
Član 3.
U pitanjima koja nisu uredena ovim poslovnikom, Vijeće i radna tijela
Vijeća postupaju po odredbama Poslovnika Sabora Socijalističke Republike
Hrvatske (dalje u tekstu: Poslovnik Sabora).
Vijeće i radno tijelo Vijeća odlukom ili zakljućkom utvrđuje postupak
za rješavanje pitanja koje se pojavi i način njihovog rada ako nije uređeno
Poslovnikom Sabora niti Poslovnikom Vijeća.
Radno tijelo Vijeća može donijeti poslovnik o svom radu.
Član 4.
Vijeće obavlja poslove i zadatke iz svog djelokruga na sjednici Vijeća i sjednicama radnih tijela Vijeća.
U ostvarivanju svojih funkcija Vijeće organizira i provodi savjetovanja,
radne dogovore, seminare, konsultacije i druge oblike i metode rada.
II. DJELOKRUG I ORGANIZACIJA VIJEčA
1. Djelokrug Vijeća
Član 5.
O pitanjima iz nadležnosti Sabora koja su, u skladu s Ustavom i Poslovnikom Sabora u njegovu djelokrugu, Vijeće odlučuje samostalno, ravnopravno sa drugim vijećima Sabora odnosno skupštinom samoupravne interesne zajednice koja po Ustavu ravnopravno sudjeluje u odlučivanju o pojedinim pitanjima iz nadležnosti Sabora, te na zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora.
O pojedinim pitanjima iz nadležnosti Sabora koja su u ravnopravnom djelokrugu
vijeća Sabora, Vijeće može raspravljati sa drugim vijećima Sabora na zajedničkoj
sjednici koju dogovorno sazivaju predsjednici vijeća Sabora, u skladu s
Poslovnikom Sabora.
Član 6.
Vijeće, pored pitanja iz nadležnosti Sabora o kojima samostalrlo odlučuje po Ustavu i Poslovniku Sabora, samostalno i:
- verificira mandate svojih članova i odlučuje o njihovim mandatnim i imunitetskim pravima,
- bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
- bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Vijeća,
- imenuje i razrješava tajnika Vijeća,
- odlućuje o osnivanju radnih tijela Vijeća koja nisu utvrđena Poslovnikom Vijeća, utvrđuje njilhov djelokrug, sastav i način rada, te bira i razrješava predsjednike i članove tih radnih tijela,
- donosi Poslovnik Vijeća,
- donosi program i planove rada Vijeća,
- odlučuje o drugim pitanjima koja nisu uređena Poslovnikom Vijeća i
Poslovnikom Sabora.
2. Organizacija Vijeća
a) Saziv prve Sjednice
Član 7.
Prvu sjednicu novoizabranog Vijeća saziva predsjednik Vijeća prethodnog saziva.
Predsjednik Vijeća prethodnog saziva predsjedava sjednici novoizabranog Vijeća do verifikacije mandata izabranih zastupnika.
Sjednicom Vijeća do izbora predsjednika Vijeća dalje predsjedava dobni zastupnik.
S pozivom na prvu sjednicu Vijeća zastupnicima se dostavlja izvještaj
Republičke izborne komisije o rezultatima izbora.
b) Verifikacija mandata
Član 8.
Nakon otvaranja prve sjednice bira se Mandatno-imunitetska komisija
koju čine predsjednik i četiri člana koje Vijeće bira između zastupnika
Vijeća na prijedlog predsjedavajućeg ili grupe od najmanje 10 zastupnika
u Vijeću.
Član 9.
Mandatno-imunitetska komisija razmatra izborne spise i primljene žalbe na rezultate pojedinih izbora i o utvrdenom stanju podnosi Vijeću izvještaj s odgovarajućim prijedlogom.
Izvještaj Mandatno-imunitetske komisije urućuje se zastupnicima u pismenom
obliku, a akn Vijeće odluči, može se podnijeti i usmeno.
Član 10.
Vijeće razmatra izvještaj Mandatno-imunitetske kornisije i odlučuje o njemu u cjelini, ako Mandatno-imunitetska komisija nije osporila mandat ni jednom od zastupnika.
Ako je Mandatno-imunitetska komisija osporila mandat nekog od zastupnika, glasa se u cjelini o neosporenim mandatima, a zatim posebno o svakom osporenom mandatu.
Izvještaj Mandatno-imunitetske komisije usvojen je ako je za njega glasala
većina ukupnog broja zastupnika u Vijeću.
Član 11.
Vijeće može odlučiti da odloži verifikaciju mandata pojedinog zastupnika
i zatražiti od Republičke izborne komisije dodatne podatke ili provjeru
izbornog postupka za tog zastupnika.
Član 12.
Zastupnik kojem je mandat osporen ili je odložena verifikacija njegovog
mandata, ima pravo sudjelovati na sjednici Vijeća bez prava odlućivanja.
Član 13.
Zastupnici ko;ima je verificiran mandat daju svečanu izjavu.
Član 14.
Verifikacijom mandata i davanjem svečane izjave zastupnik stječe prava
i dužnosti zastupnika u Saboru utvrdena Ustavom, zakonom, Poslovnikom Sabora
i ovim poslovnikom.
c) Prestanak mandata
Član 15.
Zastupniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Ustavom i zakonom.
Mandatno-imunitetska komisija obavjeŠtava Vijeće o prestanku mandata zastupnika.
Vijeće utvrđuje dan kada je zastupniku prestao mandat prije isteka vremena
za koje je biran.
Predsjednik Vijeća o tome obavještava predsjednika Sabora radi raspisivanja
dopunskih izbora.
d) Predsjednik i potpredsjednik Vijeća
Član 16.
Vijeće ima predsjednika i potpredsjednika.
Član 17.
Predsjednik Vijeća
- predstavlja Vijeće
- priprema i saziva sjednice Vijeća, te predlaže dnevni red sjednice Vijeća
- predsjedava i održava red na sjednicama Vijeća
- usklađuje sa druginl vijećima Sabora rad Vijeća i dogovara s predsjednicima tih vijeća o načinu i rokovima raspravljanja pojedinih pitanja, a posebno onima o kojima Vijeće odlučuje u ravnopravnom djelokrugu ili o kojima, kao zainteresirano vijeće, daje mišljenje drugim vijećima Sabora
- usklađuje rad radnih tijela Vijeća
- saziva i predsjedava sjednicama Kolegija Vijeća
- brine o suradnji Vijeća sa skupštinama općina, gradskih zajednica općina i zajednica općina, te skupštinama odgovarajućih samoupravnih interesnih zajednica, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, društvenim i političkim organizacijama i udruženjima te suradnji Vijeća sa odgovarajućim vijećima skupština drugih republika i autonomnih pokrajina
- brine o suradnji Vijeća sa Izvršnim vijećem Sabora i drtlgim republičkim organima i organizacijama
- brine o osiguranju uvjeta za rad zastupnika u Vijeću i dostavi potrebnih materijala
- brine o primjeni Poslovnika Vijeća i Poslovnika Sabora
- brine o ostvarivanju programa i planova rada Vijeća i izvršavanju zaključaka Vijeća
- brine o ostvarivanju načela javnosti rada Vijeća i radnih tijela Vijeća
- potpisuje, suglasno Poslovniku Sabora, akte koje donosi Vijeće
- ostvaruje suradnju sa Službom Vijeća o pojedinim zadacima i poslovima za potrebe Vijeća
- obavlja i druge poslove i zadatke u skladu s Ustavom, Poslovnikom
Sabora i ovim poslovnikom.
Predsjednik Vijeća može pokretati inicijative i davati prijedloge za
razmatranje pojedinih pitanja na sjednici Vijeća i u radnom tijelu Vijeća,
te predlagati način i mjere za efikasniji rad Vijeća i radnih tijela Vijeća.
Član 18.
Predsjednik Vijeća upućuje prijedloge za donošenje akata i druga pitanja iz djelokruga Vijeća na razmatranje odgovarajućem radnom tijelu Vijeća i radnom tijelu Sabora.
U pripremi sjednice Vijeća predsjednik Vijeća može tražiti da radno
tijelo Vijeća ili drugo radno tijelo Sabora razmotri pojedino pitanje i
o tome podnese izvještaj Vijeću.
Član 19.
Predsjednika Vijeća, u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti,
zamjenjuje potpredsjednik Vijeća.
e) Tajnik Vijeća
Član 20.
Vijeće ima tajnika kojeg imenuje na prijedlog Predsjedništva Sabora na četiri godine i može ga ponovno imenovati na istu funkciju u skladu s Ustavom i Poslovnikom Sabora.
Tajnik Vijeća: rukovodi radom Službe Vijeća, organizira obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Vijeća, brine o ostvarivanju zadataka vezanih uz rad zastupnika u Vijeću i organizaciju i rad radnih tijela Vijeća, brine o ostvarivanju prava i dužnosti zastupnika u Vijeću, ostvaruje suradnju s tajnicima drugih vijeća i tajnikom Sabora, obavlja i ostale poslove i zadatke prema Poslovniku Sabora i ovom poslovniku, te poslove koje mu povjeri Vijeće.
Za svoj rad tajnik Vijeća odgovara Vijeću.
3. Radna tijela Vijeća
a) Osnivanje i rad
Član 21.
Razmatranje pitanja iz djelokruga Vijeća i pripremu ovih pitanja za
raspravu u Vijeću, praćenje provođenja utvrđene politike i zaključaka Vijeća,
te razmatranje i drugih pitanja. od interesa za Vijeće obavljaju stalna
radna tijela Vijeća.
Član 22.
Vijeće može osnovati i druga, stalna ili privremena radna tijela, radi razmatranja i proučavanja određenih pitanja, te obavljanja poslova od interesa za Vijeće.
Odlukom o osnivanju utvrđuju se sastav, djelokrug, ovlaštenja i naćin
rada ovih radnih tijela.
Član 23.
Radno tijelo Vijeća ima predsjednika i određeni broj članova.
Zamjenika predsjednika bira radno tijelo Vijeća izmedu svojih članova.
Član 24.
Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad, saziva i predsjedava
sjednici radnog tijela, brine o provodenju zaključaka radnog tijela, usklađuje
rad radnog tijela sa drugim radnim tijelima Vijeća, radnim tijelima drugih
vijeća Sabora i radnim tijelima Sabora te obavlja i ostale poslove prema
odredbama ovoga poslovnika i Poslovnika Sabora.
Član 25.
Radna tijela Vijeća međusobno surađuju. Dogovorom predsjednika mogu
se održavati i zajedničke sjednice radnih tijela Vijeća, zajedničke sjednice
radnog tijela Vijeća sa radnim tijelom drugih vijeća Sabora i radnim tijelima
Sabora kada se razmatraju pitanja od interesa za Vijeće ili Sabor.
Član 26.
Izvještaj sa sjednice radnog tijela dostavlja se Vijeću. Na sjednici
radnog tijela vodi se zapisnik.
Član 27.
Tajnik radnog tijela vodi brigu o zapisniku i obavlja i druge poslove
vezane uz sazivanje i pripremu sjednice radnog tijela.
Član 28.
Na pitanja iz rada radnih tijela koja nisu uređena ovim poslovnikom
primjenjuju se odgovarajuće odredbe Poslovnika Sabora.
b) Radna tijela Vijeća
Član 29.
Radna tijela Vijeća su:
1. Odbor za pitanja komunalnog sistema
2. Mandatno-imunitetska komisija
3. Komisija za Poslovnik.
Član 30.
Odbor za pitanja komunalnog sistema:
- razmatra sistemska pitanja politike i akte iz oblasti komunalnog sistema o kojima raspravlja Vijeće kao i pitanja samoupravnog povezivanja i surađuje među društveno-političkim zajednicama u Republici, kao i osnovna pitanja i akte iz oblasti funkcioniranja komunalnog sistema, te pitanja značajna za organizaciju i rad skupština društveno-političkih i samoupravnih interesnih zajednica, društava i udruženja građana i akte iz te oblasti o kojima raspravlja Vijeće;
- razmatra pitanja politike razvoja nerazvijenih općina i ravnomjernog
razvoja privredno nedovoljno razvijenih krajeva i akte iz te oblasti o
kojima raspravlja Vijeće, pitanja razvoja i unapređivanja proizvodnih,
prirodnih i demografskih resursa otoka i akte iz ove oblasti, te pitanja
i akte iz te oblasti iz djelokruga Skupštine SFRJ o kojima raspravlja Vijeće.
Odbor za pitanja komunalnog sistema ima 16 članova.
Član 31.
Mandantno-imunitetska komisija razmatra izvještaje Republičke izborne
komisije o rezultatima izbora za zastupnike u Vijeću, žalbe upućene Vijeću
na rezultate izbora, dostavlja Vijeću prijedloge za verifikaciju mandata
izabranih zastupnika, odnosno poništenje ili prestanak mandata, podnosi
Vijeću izvještaj o prestanku mandata i razmatra pitanja u vezi s imunitetskim
pravima zastupnika u Vijeću.
Mandatno-imunitetska komisija ima 4 člana.
Član 32.
Komisija za Poslovnik prati ostvarivanje Poslovnika Vijeća i razmatra
pitanja izvršavanja i primjene pojedinih njegovih odredbi, razmatra pitanja
i prijedloge za promjene u Poslovniku Vijeća i predlaže Vijeću donošenje
Poslovnika Vijeća, sudjeluje u razmatranju poslovničkih pitanja sa drugim
radnim tijelima Vijeća.
Komisija za Poslovnik ima 8 članova.
Član 33.
Radna tijela Vijeća mogu razmatrati i druga pitanja i materijale iz
njihovog djelokruga o kojima ne raspravlja Vijeće i izvještaj o takvoj
raspravi dostavljaju predsjedniku Vijeća.
III. PROGRAM RADA VIJEčA
Član 34.
Vijeće može donijeti jednogodišnji program svoga rada u skladu s Programom
rada Sabora.
Prema odluci Vijeća ovaj program može se razrađivati u operativne tromjesečne
planove.
Program rada Vijeća donosi se u pravilu za razdoblje od siječnja do
prosinca tekuće godine, a u zadnjoj godini mandata može se odlukom Vijeća,
produžiti do roka kada istječe mandat zastupnicima Vijeća.
Član 35.
Predsjednik Vijeća zajedno sa predsjednicima radnih tijela Vijeća i tajnikom Vijeća priprema nacrt programa rada Vijeća i dostavlja ga Vijeću i drugim zainteresiranim organima i organizacijama na prethodnu raspravu.
Nakon provedene rasprave, predsjednik i Kolegij Vijeća utvrđuju prijedlog
programa rada Vijeća i dostavljaju ga Vijeću.
Usvojeni program rada Vijeća objavljuje se u glasilu Sabora.
Član 36.
Radna tijela Vijeća mogu, na osnovi programa rada Vijeća izraditi svoje
programe rada.
IV. SJEDNICE VIJEĆA I RADNIH TIJELA VIJEĆA
A. Sjednice Vijeća
1. Sazivanje sjednice
Član 37.
Sjednice Vijeća saziva predsjednik Vijeća na osnovi odluke Kolegija Vijeća, po vlastitoj inicijativi i po odluci Vijeća.
Sjednicu Vijeća predsjednik Vijeća saziva i ako to zatraži Predsjedništvo Republike, predsjednik Sabora, Izvršno vijeće Sabora, radno tijelo Vijeća ili najmanje 30 zastupnika u Vijeću.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu Vijeća prema odredbama stava I. i
2. ovoga člana, sjednicu Vijeća sazvat će predsjednik Sabora.
Član 38.
Poziv za sjednicu Vijeća s prijedlogom dnevnog reda upućuje se zastupnicima 20 dana prije sjednice Vijeća, a prema odluci Kolegija Vijeća, može se uputiti najkasnije 15 dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća, zajedno s materijalima za tu sjednicu.
Materijali za predloženi dnevni red sjednice dostavljaju se zastupnicima 30 dana prije sjednice Vijeća ako ovim poslovnikom nije drukćije određeno.
Prijedlog konačnog dnevnog reda sjednice upućuje se zastupnicima 8 dana prije sjednice Vijeća s točnim oznakama izmjena i dopuna predloženog dnevnog reda i obrazloženjem.
Izvještaji radnih tijela Vijeća i radnih tijela Sabora, mišljenja lzvršnog
vijeća Sabora i drugih organa i organizacija o pojedinim točkama predloženog
dnevnog reda upućuju se zastupnicima najkasnije e dana prije sjednice Vijeća,
a samo iznimno i uz obrazloženje, te na osnovi zakljućka Kolegija Vijeća
mogu se zastupnicima podijeliti i na klupe.
Član 39.
Predsjednik Vijeća u iznimnim slučajevima kada se uređenjem pitanja
za ćije reguliranje, zakonom ili općim aktom, postoji neodgodiva potreba
i neuređivanjem tog pitanja nastaje znatna društvena šteta, može sazvati
sjednicu Vijeća s rokom kraćim od 20 ili 15 dana, a dnevni red za tu sjednicu
može se predložiti s obrazloženjem i potrebnim materijalima, na samoj sjednici
Vijeća.
Član 40.
Poziv za sjednicu Vijeća kao i prijedlog konačnog dnevnog reda dostavljaju
se svim skupštinama društvenopolitičkih zajednica, predsjedniku Sabora,
predsjednicima drugih vijeća Sabora, Izvršnom vijeću Sabora, ovlaštenim
predlagačima, te prema potrebi i drugim organima i organizacijama u Republici.
Član 41.
U prijedlog dnevnog reda unose se sva pitanja iz nadležnosti Vijeća
koja su, u rokovima iz Poslovnika Sabora i ovoga poslovnika, dostavili
Ustavom i Poslovnikom Sabora ovlašteni predlagači.
Član 42.
Predsjednik Vijeća može odrediti da se o pojedinom pitanju koje se predlaže
u dnevni red, prethodno prije iznošenja pred Vijeće, provede konsultacija,
pribave dopunski materijali i dokumentacija ili zatraži mišljenje odgovarajućih
organa uprave i drugih nadležnih organa i organizacija, naučnih institucija
ili stručnjaka.
Član 43.
Predsjednik Vijeća, u pravilu svako pitanje koje predlaže u dnevni red sjednice, dostavlja radnom tijelu Vijeća i radnom tijelu Sabora na razmatranje radi davanja mišljenja i prijedloga za sjednicu Vijeća.
Predsjednik Vijeća može predložiti da se određeno pitanje unese u dnevni
red sjednice Vijeća i razmatra i bez prethodnog razmatranja u radnim tijelima.
U toku rasprave o tom pitanju, Vijeće može zaključiti da se rasprava prekine
i pitanje razmotri u matičnom radnom tijelu Vijeća ili Sabora.
Član 44.
Radno tijelo dužno je razmotriti svako pitanje koje mu uputi predsjednik Vijeća i o raspravi dostaviti pisani izvještaj Vijeću sa svojim mišljenjem, ocjenama i prijedlozima o tom pitanju, a ujedno odrediti i svog izvjestioca za sjednicu Vijeća.
Radno tijelo može, u opravdanim slučajevima i ako održava sjednicu neposredno
prije sjednice Vijeća, izvještaj s rasprave u radnom tijelu podnijeti Vijeću
i usmeno.
Član 45.
Prijedlog za donošenje odnosno prijedlog zakona i drugog akta, predsjednik
Vijeća dostavlja i nadležnim republičkim organima, drugim organizacijama
i zajednicama radi davanja mišljenja prijedloga.
2. Otvaranje sjednice i utvrđivanje dnevnog reda
Član 46.
Predsjednik Vijeća, nakon Što utvrdi da sjednici prisustvuje većina članova Vijeća, otvara sjednicu.
O prisustvovanju sjednici vodi se evidencija.
Član 47.
Na prijedlog predsjednika, Vijeće utvrđuje dnevni red sjednice.
Član 48.
Predsjednik Vijeća, radno tijelo Vijeća, radno tijelo Sabora, Predsjedništvo Republike, Predsjedništvo Sabora, Izvršno vijeće Sabora, zastupnik u Vijeću kojeg podrži najmanje joŠ 30 zastupnika, mogu i u Vijeću predložiti da se određeno pitanje po hitnom postupku razmotri na sjednici, ali su dužni obrazložiti hitnost postupka.
O takvim prijedlozima Vijeće odlučuje bez rasprave. Prije odlučivanja
o tom pitanju, saslušat će se mišljenje Izvršnog vijeća Sabora ako ono
nije predlagač.
3. Predsjedavanje sjednici i rad na sjednici Vijeća
Član 49.
Sjednici predsjedava predsjednik Vijeća.
U slućaju odsutnosti ili sprijećenosti predsjednika, sjednici predsjedava potpredsjednik Vijeća.
Ako su predsjednik i potpredsjednik Vijeća odsutni ili spriječeni, sjednici predsjedava dobni zastupnik do izbora zastupnika koji će dalje predsjedavati sjednicom.
Ako su predsjednik i potpredsjednik Vijeća razriješeni dužnosti, sjednici
predsjedava dobni zastupnik do izbora novog predsjednika Vijeća.
Član 50.
Pravo i dužnost prisustvovanja i sudjelovanja u radu na sjednici Vijeća imaju svi članovi Vijeća.
Zastupnici drugih vijeća Sabora mogu prisustvovati sjednici Vijeća i sudjelovati u njenom radu bez prava odlučivanja.
U radu sjednice Vijeća mogu sudjelovati, bez prava odlučivanja, i:
- predsjednik i članovi Predsjedništva Republike;
- predstavnici drugih vijeća Sabora, njihovih radnih tijela i radnih tijela Sabora, delegati u Saveznom vijcću i članovi Delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predstavnici skupština samoupravnih interesnih zajednica, Izvršnog vijeća Sabora, skupština općina. gradskih zajednica općina i zajednica općina;
- predstavnici republičkih organa uprave i drugih republičkih organa kad se raspravlja o prijedlogu zakona, drugog općeg akta ili drugom pitanju koje se odnosi na područje iz djelokruga tih organa;
- predstavnici političkih i društvenih organizacija, organizacija udruženog
rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, te znanstveni, strušni
i drugi javni i politički radnici koji su pozvani na sjednicu radi iznošenja
mišljenja o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Vijeća.
Član 51.
U radu sjednice Vijeća mogu sudjelovati članovi Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predstavnici Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predstavnici Saveznog izvršnog vijeća i predstavnici skupština drugih socijalističkih republika i autonomnih pokrajina.
Na sjednici Vijeća može održati govor i strani državljanin kao gost.
Član 52.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije rijeć od predsjednika Vijeća.
Prijave za riječ podnose se čim se otvori rasprava i mogu se podnositi sve do završetka rasprave.
Govornik govori, u pravilu, s govornice.
Član 53.
Govornik se, prije iznošenja svojih stavova, obraća predsjedniku Vijeća i zastupnicima.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.
Predsjednik osigurava da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom
govoru.
Član 54.
Predsjednik daje zastupnicima riječ po redu kojim su se prijavili.
Zastupniku koji želi govoriti o povredi poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje rijeć ćim je zatraži. Govor tog zastupnika ne može trajati duže od pet minuta. Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje u pogledu povrede poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan s objašnjenjem, o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.
Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je po njegovu
mišljenju netočno izložen i koji je bio povod nesporazumu, ili koji je
izazvao potrebu ličnog objašnjenja, predsjednik će mu odmah dati rijeć
čim se završi govor onoga zastupnika koji je izazvao potrebu ispravka.
Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno lično objašnjenje,
a njegov govor ne može trajati dulje od pet minuta.
Član 55.
Govornik može govoriti samo o predmetu o kome se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik u svom govoru udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik će ga pozvati da se drži dnevnog reda.
Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži predmeta dnevnog reda, predsjednik
će mu oduzeti rijeć.
Član 56.
Trajanje izlaganja zastupnika i drugih sudionika na sjednici Vijeća nije ograničeno, osim ako ovim poslovnikom ili odlukom Vijeća nije drugaćije određeno.
Vijeće može, na prijedlog predsjednika ili na traženje zastupnika čiji
zahtjev podrži najmanje 15 zastupnika, odlučiti da govornik o istom predmetu
može govoriti samo jedanput, a i ograničiti vrijeme trajanja govora.
4. Javnost rada na sjednia
Član 57.
Sjednice Vijeća su javne.
Vijeće može odlučiti da se pojedina sjednica ili rasprava o pojedinoj točki dnevnog reda održi bez prisustva javnosti.
Ako se raspravljaju materijali i akti koji nose oznaku odgovarajućeg
stupnja povjerljivosti, predsjednik o tome obavještava Vijeće, izuzima
po potrebi raspravu iz zapisnika, te upozorava da se podaci ne mogu iznositi
u javnosti.
5. Održavanje reda
Član 58.
Red na sjednici osigurava predsjednik.
Za povredu reda na sjednici, predsjednik može zastupnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.
Zastupniku koji na sjednici svojim ponašanjem ili govorom narušava red na sjednici i odredbe poslovnika izreći će se opomena.
Zastupniku kad svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe poslovnika, a već je na istoj sjednici bio opomenut oduzet će se riječ.
- Ako predsjednik ne može održati red na sjednici redovnim mjerama,
odredit će prekid sjednice.
Član 59.
Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u dvorani po službenom poslu, dužne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjednika.
Predsjednik može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušalac koji narušava red.
Ako je red znatno narušen, predsjednik može naložiti da se udalje svi
slušaoci iz dvorane u kojoj se održava sjednica.
6. Rad na sjednici
Član 60.
Nakon otvaranja sjednice, predsjednik daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.
Predsjednik obavještava Vijeće i o tome koji su ga zastupnici obavijestili
da su spriječeni prisustvovati sjednici.
Član 61.
Prije utvrđivanja dnevnog reda, predsjednik pita zastupnike imaju li primjedaba na zapisnik prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlušuje se bez rasprave. Ako se
primjedba prihvati, u zapisniku će se izvrŠiti odgovarajuće izmjene.
Član 62.
Prije utvrđivanja dnevnog reda zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja i tražiti objašnjenja i obavještenja u skladu s Poslovnikom Sabora.
Vijeće može odrediti i posebno vrijeme na sjednici za postavljanje ovih
pitanja i traženja obavještenja.
Član 63.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima po redoslijedu utvrdenom u dnevnom redu.
U toku sjednice, Vijeće može izvršiti izmjene u redoslijedu razmatranja pojedinih predmeta koji su utvrđeni u dnevnom redu.
Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego
što se o njemu odlučuje ili zauzima stav.
Član 64.
Na početku rasprave o svakom predmetu predlagač može dati dopunsko obrazloženje ili uvodno izlaganje.
Izvjestioci radnih tijela mogu, ako to žele, i usmeno izložiti stav radnog tijela ili podnijeti izvještaj s rasprave u radnom tijelu ako je sjednica tog radnog tijela održana i na dan sjednice Vijeća.
O pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavljenih govornika.
U toku rasprave mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati pitanja u pogledu predloženih rješenja, te raspravljati o amandmanima na prijedlog.
Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više govornika.
7. Prekidanje rada na sjednici
Član 65.
Predsjednik može prekinuti sjednicu Vijeća i odrediti sat kad će se nastaviti.
Predsjednik prekida sjednicu zbog nedostatka kvoruma, zbog potrebe da se u međuvremenu izvrše potrebne konzultacije i prikupe mišljenja, te u drugim slućajevima kad je to ovim poslovnikom predviđeno ili kad to Vijeće zaključi.
Ako je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a kvorum ne postoji
ni u nastavku rada sjednice, predsjednik obavještava prisutne zastupnike
da se rad sjednice ne može nastaviti i da će ponovno sazvati sjednicu.
8. Odlučivanje na sjednici
Član 66.
Za donošenje odluke na sjednici Vijeća potrebna je prisutnost većine ukupnog broja članova Vijeća utvrđenog stavom.
Ako predsjednik smatra da sjednici ne prisustvuje dovoljan broj zastupnika,
odredit će prozivanje.
Prozivanje će se izvršiti i ako to zatraži zastupnik ćiji jev podrži najmanje još 15 zastupnika.
Zastupnike proziva tajnik Vijeća.
Član 67.
Odluka Vijeća je punovažna ako je za nju glasala većina prisutnih zastupnika, osim ako je Ustavom, Poslovnikom Sabora ili ovim poslovnikom određeno da se za donošenje pojedinih odluka traži kvalificirana većina.
Ako se na sjednici Vijeća odlućuje tajnim glasanjem, a za donošenje
odluke je potrebna većina glasova prisutnih zastupnika, ta se većina utvrđuje
na osnovi ukupnog broja zastupnika koji su preuzeli glasačke listiće.
Član 68.
Zastupnik ima pravo obrazložiti svoj stav prije glasanja o prijedlogu.
Obrazlaganje zastupnika ne može trajati duže od pet minuta.
Član 69.
Glasanje na sjednici Vijeća je javno, osim ako Ustavom, Poslovnikom Sabora ili ovim poslovnikom nije određeno da se glasa tajno.
Zastupnici glasaju tako da se izjašnjavaju "za" ili "protiv"
prijedloga ili da se uzdržavaju od glasanja.
Član 70.
Glasanje dizanjem ruke provodi se tako što predsjednik prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je za prijedlog, zatim tko je protiv prijedloga, te tko se uzdržao od glasanja.
Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, ako se prilikom glasanja o
amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovine prisutnih zastupnika,
predsjednik može odmah konstatirati da je amandman odbijen.
Član 71.
Poimenično se glasa kad to odredi predsjednik Vijeća da bi se točno utvrdio rezultat glasanja ili ako to zatraži zastupnik čiji zahtjev podrži najmanje joŠ 15 zastupnika.
Poimenično glasanje provodi se tako da se svaki prozvani zastupnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga ili se uzdržava od glasanja.
Kad je prozivanje završeno, ponovo se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasali.
Zastupnika proziva i prebrojava glasove tajnik Vijeća. Neposredno nakon
provedenog javnog glasanja predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultat
glasanja.
Član 72.
Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići moraju biti jednake veličine, iste boje i oblika i svaki ovjeren pečatom Sabora.
Svaki zastupnik dobiva po jedan odgovarajući glasaćki listić, koji nakon
ispunjavanja, stavlja u glasačku kutiju.
Član 73.
Ako se tajnim glasanjem odlučuje o prijedlogu općeg akta ili zakljuška, na svakom glasaškom listiću mora biti ispisano pod 1) "za", pod 2) "protiv" i pod 3) "uzdržan".
Zastupnik glasa na taj način što zaokružuje jedan od rednih brojeva na glasačkom listiću.
Glasački listić iz kojeg se ne može utvrditi za što je zastupnik glasao
smatra se nevažećim.
Član 74.
Po završenom glasanju predsjednik utvrđuje rezultat glasanja i na osnovi
rezultata objavljuje da li je prijedlog o kome se glasalo prihvaćen ili
odbijen.
Član 75.
O pitanjima koja se razmatraju odnosno raspravljaju na sjednici Vijeća,
mogu se donositi akti Sabora iz djelokruga Vijeća te akti i zaključci Vijeća.
Zaključci koji se ne objavljuju u službenom glasilu dostavljaju se izravno
organima i organizacijama na koje se odnose.
9. Zaključivanje sjednice
Član 76.
Kad se iscrpi dnevni red i završi rad sjednice, predsjednik zaključuje
sjednicu.
10. Zapisnik
Član 77.
O radu na sjednici Vijeea vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito prijedlozima iznijetim na sjednici i o donesenim zaključcima.
U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinom predmetu.
Zastupnik koji je na sjednici izdvojio svoje mišljenje može tražiti da se bitni dijelovi nejgove izjave unesu u zapisnik.
O sastavljanju zapisnika Vijeća brine tajnik Vijeća.
Član 78.
Zapisnik se dostavlja svim zastupnicima.
Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno zapisnik u kojem su izvršene izmjene odlukom Vijeća, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik i tajnik Vijeća.
Izvornike zapisnika sjednica Vijeća čuva tajnik Vijeća.
Član 79.
O radu na sjednici vijeća vode se i stenografske bilješke ili se obavlja fonografsko snimanje.
Stenografske bilješke odnosno fonografske snimke stavljaju se na uvid zastupnicima, na njihov zahtjev. Ostvarivanje tog prava zastupnika osigurava tajnik Vijeća.
Svaki zastupnik i drugi sudionik u raspravi ima pravo redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst odnosno bez izostavljanja izraženih misli i razloga.
U slučaju spora o osnovanosti zahtjeva da se izvrši ispravak u zapisnik
o potpunom toku sjednice, odlučuje se na sjednici Vijeća bez rasprave.
B. Sjednice radnih tijela Vijeća
I. Sazivanje sjednice
Član 80.
Radna tijela Vijeća rade na sjednicama.
Sjednice saziva predsjednik radnog tijela, po vlastitoj inicijativi ili na osnovi zaključka radnog tijela, te zaključka Kolegij a Vijeća.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu kad to zatraži Vijeće, predsjednik Sabora ili predsjednik Vijeća ili kad to predloži trećina članova radnog tijela, uz navođenje pitanja koja treba staviti na dnevni red sjednice.
Ako predsjednik nije u mogućnosti sazvati sjednicu radnog tijela, ili
ne sazove sjednicu kad je to dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjednik
Vijeća.
Član 81.
Dnevni red sjednice radnog tijela predlaže predsjednik.
Predsjednik je dužan unijeti u prijedlog dnevnog reda sva pitanja koja zahtijeva Vijeće, predsjednik Vijeća, Izvršno vijeće Sabora, trećina članova radnog tijela, drugo radno tijelo Vijeća.
Prijedlog dnevnog reda, zajedno s odgovarajućim materijalima, predsjednik dostavlja članovima uz poziv za sjednicu radnog tijela.
Dnevni red utvrđuje se na sjednici.
Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjednik može sazvati sjednicu i
u kraćem roku, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.
Član 82.
O zakazanoj sjednici predsjednik obavještava predsjednika Sabora, Vijeća i Izvršnog vijeća Sabora.
Predsjednik poziva na sjednicu predlagače, odnosno predstavnike predlagača zakona ili drugog akta i podnosioca zahtjeva za donošenje zakona ili drugog akta, te nosioce stručne obrade akta, kad se na dnevnom redu sjednice nalaze ovi akti.
Ako i pored pravovremeno upućenog poziva sjednici ne prisustvuje predstavnik predlagača, radno tijelo može, ako za to postoje i drugi opravdani razlozi, odgoditi raspravu o prijedlogu zakona ili drugog akta. o čemu će obavijestiti predsjednika Vijeća.
Predsjednik može na sjednicu pozvati predstavnike društveno-političkih
zajednica, društveno-političkih organizacija, samoupravnih organizacija,
udruženja i zajednica, te pojedine znanstvene, stručne i javne radnike
radi pribavljanja, odnosno iznošenja njihovih mišljenja o pitanjima koja
se razmatraju na sjednici.
Član 83.
Sjednica radnog tijela može se održati ako sjednici prisustvuje više od polovine ukupnog broja članova.
Odluke na sjednici donose se većinom glasova prisutnih članova.
O prilnjeni Poslovnika Sabora i ovoga poslovnika na sjednici brine se
predsjednik radrog tijela.
Član 84.
Sjednici mogu prisustvovati i iznositi svoje mišljenje i zastupnici
u Vijeću koji nisu članovi tog radnog tijela. Zastupnici u drugim vijećima
Sabora imaju pravo prisustvovati sjednici radnog tijela, a uz odobrenje
predsjednika radnog tijela mogu iznositi i svoje mišljenje.
Član 85.
Sjednice radnog tijela su javne.
Radno tijelo može odlučiti da se pojedina sjednica ili rasprava o pojedinoj
točki dnevnog reda održi bez prisustva javnosti.
Član 86.
Na sjednici radnog tijela raspravljaju se pojedina pitanja i prijedlozi po redoslijedu utvrđenom u dnevnom redu.
O svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja se prvo o načelu, a zatim
o pojedinostima.
Član 87.
Radna tijela mogu održavati zajednićke sjednice radi razmatranja pitanja od zajedničkog interesa.
Zajedničku sjednicu sazivaju predsjednici zainteresiranih radnih tijela.
Zajedničkoj sjednici predsjedava, prema dogovoru, jedan od predsjednika
tih tijela.
Član 88.
Ako radno tijelo razmatra pitanja o kojima u ravnopravnom djelokrugu, pored Vijeća, odlućuje i skupština odgovarajuće samoupravne interesne zajednice, može se sporazumno održati zajednička sjednica radnog tijela i radnog tijela skupštine.
Na zajedničkoj sjednici usklađuju se stavovi s kojima će se kao prijedlozima istupiti pred Vijeće odnosno skupštinu.
Radna tijela Vijeća mogu održati zajedničku sjednicu s radnim tijelom
ili drugim radnim tijelom drugoga vijeća Sabora radi razmatranja pitanja
iz njihova zajedničkog djelokruga.
2. Razmatranje akata i drugih pitanja
Član 89.
Radno tijelo razmatra sva pitanja iz svog djelokruga koja su utvrđena programom rada i za koja to zakljući Vijeće, te pitanja koja u pripremi sjednice dostavi predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća dostavlja materijale o pojedinom pitanju matičnom radnom tijelu, a pojedino pitanje može dostaviti na razmatranje i drugim radnim tijelima Vijeća.
Radna tijela kojima je određeno pitanje dostavljeno na razmatranje dužna su ga razmotriti i o njemu dati mišljenje Vijeću.
Radna tijela mogu, po svojoj inicijativi i u drugim slučajevima, razmatrati
pitanja predložena za dnevni red sjednice Vijeća i o njima podnositi Vijeću
izvještaj sa svojim mišljenjima i prijedlozima.
Član 90.
Zainteresirano radno tijelo dostavlja matičnom radnom tijelu i Vijeću izvještaj sa svojim mišljenjima, primjedbama i prijedlozima u odnosu na materijal koji je raspravIjen.
Matično radno tijelo dužno je u svom izvještaju Vijeću zauzeti stav
i o primjedbama, prijedlozima i stavovima zainteresiranog radnog tijela.
Član 91.
Matično radno tijelo razmatra pitanja iz svog djelokruga uzimajući u obzir i mišljenja zainteresiranih vijeća Sabora i njihovih radnih tijela, zajedničkih radnih tijela vijeća, te zainteresiranih organa, radnih i drugih samoupravnih organizacija i zajednica i o tim pitanjima zauzima stav, te podnosi Vijeću svoj izvještaj.
Matično radno tijelo posebno će zauzeti stav o amandmanima na prijedlog
zakona ili drugog akta prije njihova razmatranja na sjednici Vijeća i o
tome podnijeti izvještaj Vijeću.
Član 92.
Izvještaj radnog tijela sadrži mišljenja, stavove i prijedloge radnog tijela o pitanju koje je razmatrano.
U izvještaj se unose i izdvojena mišljenja pojedir ih članova ko zauzimanja stavova o ndređenom pitanju kad oni zatraže da se to unese u izvještaj.
Radno tijelo može u svom izvjeŠtaju predložiti Vijeću donošenje odgovarajućih zaključaka.
Izvještaj koji sadrži i amandman dostavlja se i drugim nadležnim vijećima, odnosno skupštini samoupravne interesne zajednice koja ravnopravno s vijećima sudjeluje u donošenju zakona odnosno drugog akta.
Ako radno tijelo nema primjedaba ni prijedloga u vezi s razmatranim
aktom ili pitanjem, radno tijelo može zaključiti da predsjednik pismeno
obavijesti predsjednika Vijeća o tome kako bi on upoznao Vijeće.
Član 93.
Kad podnosi izvještaj Vijeću, radno tijelo određuje svog izvjestioca.
Izvjestilac radnog tijela, na osnovi zaključaka tih tijela na zahtjev Vijeća, obrazlaže mišljenje odnosno stavove iznesene u izvještaju.
Izvjestilac radnog tijela ne može se izjašnjavati o pitanjima kojima
radno tijelo nije zauzelo stav ili dalo svoje mišljenje. Ako se takvo pitanje
pojavi u raspravi u Vijeću, izvjestilac može zatražiti da Vijeće odloži
raspravu o tom pitanju dok ga radno tijelo ne razmotri. Rasprava o takvom
pitanju odložit će se i ako Vijeće zatraži da radno tijelo o njemu dade
svoje mišljenje, odnosno zauzme stav.
Član 94.
Radi proučavanja pojedinog pitanja, obavljanja konzultacija i priprema prijedloga radno tijelo može osnovati radnu grupu.
Nakon što izvrši zadatak radi kojeg je osnovana, radna grupa podnosi radnom tijelu izvještaj s mišljenjem i prijedlozima.
Pored članova radnog tijela u radnoj grupi mogu biti članovi i predstavnici društvenih i političkih, radnih i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, te znanstveni, stručni i javni radnici.
Radno tijelo može pojedinim svojim članovima dati u zadatak da u određenom
pitanju koje radno tijelo razmatra izvrše potrebne konzultacije i pribave
mišljenja zainteresiranih organa i organizacija.
Član 95.
Radno tijelo Vijeća može s drugim radnim tijelima Vijeća, te s radnim tijelima drugih vijeća i radnim tijelima Sabora osnovati zajedničku komisiju, odnosno radnu grupu radi razmatranja i proučavanja određenog pitanja ili za izradu nacrta, odnosno prijedloga zakona.
Zajednička komisija, odnosno radna grupa osniva se kao privremeno radno tijelo za izvršenje određenog zadatka.
Kad izvrši zadatak radi kojega je osnovana, zajednička komisija odnosno
radna grupa podnosi svoj izvještaj i prestaje raditi ne produži li joj
se zadatak.
Član 96.
Na osnovi zaključka Vijeća, radno tijelo može povjeriti izradu prijedloga
zakona ili drugog općeg akta, odnosno izradu analize i drugih materijala
za potrebe Vijeća organima uprave ili organizacijama koje vrše poslove
od interesa za Republiku, te znanstvenim i stručnim organizacijama i pojedincima.
V. IZBORI I IMENOVANJA U VIJEĆU
1. Zajedničke odredbe
Član 97.
Vijeće bira i imenuje. odnosno opoziva i razrješava određene funkcionare
i druge nosioce funkcija za koje je to određeno ustavom, Poslovnikom Sabora
i ovim poslovnikom.
Član 98.
Tajnim glasanjem Vijeće bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Vijeća.
Tajnim glasanjem Vijeće bira i imenuje odnosno razrješava i druge funkcionare
na osnovi liste na kojoj je broj utvrđenih kandidata veći od broja koji
bira odnosno imenuje.
Izbor i imenovanje odnosno razrješenje ostalih funkcionara provodi se
javnim glasanjem.
Član 99.
Predsjednik Vijeća, uz pomoć tajnika Vijeća, rukovodi postupkom izbora i imenovanja odnosno razrješenja.
Kada se postupak provodi tajnim glasanjem, predsjedniku pomažu i dva
zastupnika koje određuje Vijeće.
Član 100.
Prije početka glasanja, predsjednik Vijeća obavještava zastupnike o
načinu glasanja i načinu utvrđivanja rezultata glasanja.
Član 101.
Za donošenje odluke o izboru i imenovanju, odnosno
opozivu i razrješenju potrebna je prisutnost većine ukupnog broja zastupnika u Vijeću.
Predsjednik Vijeća i potpredsjednik Vijeća biraju se odnosno opozivaju većinom glasova prisutnih zastupnika u Vijeću.
Ostali funkcionari biraju se i imenuju odnosno razrješavaju većinom glasova prisutnih zastupnika, čiji se broj utvrđuje na temelju preuzetih glasačkih listića.
Ako je na listi kandidata bio predložen veći broj od broja koji se bira, izabrani su oni kandidati za koje je glasala većina iz stava 2. odnosno 3. ovoga člana, a koji su dobili redom najveći broj glasova.
Ako u slučaju iz stava 4. ovoga člana dva ili više kandidata dobiju
jednaki broj glasova, glasanje se ponavlja tako da se glasa ponovno samo
za te kandidate.
Član 102.
Ako pri glasanju potrebnu većinu ne dobije toliki broj kandidata koji se bira, glasanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.
U prvom ponavljanju glasanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od 20 glasova.
U drugom ponavljanju glasanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od 40 glasova.
Ako ni pri drugom ponavljanju glasanja ne dobije potrebnu većinu toliki
broj kandidata koliki se bira, prijedlog, za izbor kandidata koji ni u
ponovljenom glasanju nisu dobili potrebnu većinu, skida se s dnevnog reda:
Član 103.
Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su jednake veličine, oblika i iste boje i svaki je ovjeren pečatom Sabora.
Na glasačkom listiću kandidati su popisani abecednim redom prezimena.
Glasačke listiće priprema tajnik Vijeća.
Član 104.
Zastupnici koji pomažu predsjedniku Vijeća u provođenju glasanja predaju zastupnicima glasačke listiće.
Tajnik Vijeća zaokružuje na popisu zastupnika redni broj ispred imena zastupnika kojem je glasački listić predan.
Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik Vijeća.
Glasanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika koji
pomažu predsjedniku Vijeća u postupku glasanja.
Član 105.
U slučaju ponovnog glasanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasanje provodi se po istom postupku kao i prethodno glasanje.
Član 106.
Zastupnik može glasati samo jednim glasačkim listićem osobno.
Zastupnik glasa tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg glasa, a u slučaju opoziva odnosno razrješenja rijeći: "za opoziv" ili "protiv opoziva" odnosno riječi "za razrješenje" ili "protiv razrješenja".
Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.
Nevažećim listićem smatra se i glasački listić koji je nepopunjen odnosno glasački listić koji je popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasao.
Dopisivanje novih imena na glasačkom listiću ne uzima se u obzir.
Član 107.
Nakon završetka glasanja utvrđuju se rezultati i to u dvorani u kojoj se glasalo.
Rezultati glasanja utvrđuju se na osnovi predanih glasačkih listića.
Rezultat glasanja utvrđuje predsjednik Vijeća uz pomoć zastupnika koji mu pomažu.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno glasanje.
Predsjednik Vijeća objavit će koliko je zastupnika primilo glasački listić, koliko je zastupnika ukupno glasalo, koliko je bilo nevažečih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasalo za izbor i imenovanja za svakog od kandidata, odnosno za opoziv ili razrješenje.
Iza toga, predsjednik Vijeća proglašava koji su kandidati izabrani ili
imenovani odnosno opozvani ili razriješeni.
Član 108.
Izbori i imenovanja, odnosno razrješenja javnim glasa, njem provode se na način što se zastupnici izjašnjavaju za prijedlog ili protiv prijedloga.
U javnom glasanju zastupnici glasaju dizanjem ruke ili poimenićnim izjašnjavanjem.
Glasanje dizanjem ruke provodi se tako da predsjednik prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je za prijedlog, a zatim tko je protiv prijedloga.
Poimenično se glasa ako to odredi predsjednik Vijeća ili ako to zatraži jedan od zastupnika čiji zahtjev podrži najmanje deset zastupnika.
Poimenično glasanje provodi se tako da se svaki pozvani zastupnik izjašnjava "za prijedlog" ili "protiv prijedloga".
Kada prozivanje bude završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasali.
Zastupnike proziva tajnik Vijeća.
Član 109.
Neposredno nakon provedenog javnog glasanja predsjednik objavljuje rezultate
izbora i imenovanja, odnosno razrješenja.
Član 110.
Prijedloge kandidata za izbore i imenovanja, odnosno prijeloge za razrješenja
u Vijeću podnosi Komisija Sabora za izbor i imenovanja, a može ih podnijeti
i grupa od najmanje 10 zastupnika u Vijeću, ako Ustavom, zakonom ili drugim
aktom nije propisano da prijedlog kandidature za izbor i imenovanja odnosno
prijedlog za razrješenje Vijeću podnosi drugi organ.
a) izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća
Član 111.
Prijedlog kandidata za predsjednika i potpredsjednika Vijeća podnosi Vijeću Komisija za izbor i imenovanja ili grupa od najmanje 10 zastupnika u Vijeću.
Razrješenje predsjednika ili potpredsjednika Vijeća može predložiti
grupa od najmanje 10 zastupnika u Vijeću.
b) izbor predsjednika i članova radnih tijela Vijeća
Član 112.
Predsjednik i članovi radnih tijela Vijeća biraju se iz reda zastupnika u Vijeću na četiri godine.
Predsjednik i članovi radnih tijela Vijeća biraju se, odnosno razrješavaju, na osnovi liste na kojoj broj utvrđenih kandidata ne mora biti veći od broja koji se bira.
Predsjednik i članovi radnih tijela Vijeća biraju se na prijedlog Komisije
za izbor i imenovanja.
VI. ODNOSI I SURADNJA VIJEĆA
a) sa izbornim tijelima zastupnika u Vijeću i društveno-političkim zajednicama
te drugim organizacijama i zajednicama
Član 113.
U ostvarivanju svoje ustavne funkcije Vijeće se rukovodi interesima
i osnovnim stavovima izbornih tijela svojih zastupnika, kao smjernicama
za rad zastupnika u Vijeću, te uvrdenom politikom Sabora i skupština drugih
društveno-političkih i ostalih samoupravnih zajednica.
Član 114.
U ostvarivanju suradnje sa skupštinama društvenopolitičkih i drugih
samoupravnih zajednica, Vijeće razvija takve metode i oblike suradnje u
kojima dolaze do izražaja prijedlozi ovih zajednica koji se odnose na razmatranje
osnovnih pitanja razvoja, suradnje i povezivanja među općinama, s nastojanjem
da se u dnevne redove sjednica Vijeća što više unose pitanja koja neposredno
predlažu skupštine ovih zajednica.
Član 115.
Radi uključivanja izbornih i drugih tijela u sve faze razmatranja pojedinih
pitanja; te zauzimanja stavova i davanja smjernica zastupnicima u Vijeću,
Vijeće će nastojati objavljivati sva važnija pitanja koja se odnose na
osnove politike i razvoja.
Član 116.
Vijeće može tražiti mišljenje skupština društveno-političkih i samoupravnih zajednica o pojedinim pitanjima o kojima ono samostalno odlučuje, a može zaključiti da se, skupštine ovih zajedriica i izborna tijela zastupnika u Vijeću o pojedinom pitanju iz djelokruga Vijeća i posebno izjasne.
Posebno izjašnjavanje skupština društveno-političkih i samoupravnih
zajednica obavezno je za donošenje zakona od interesa za ostvarivanje prava
i dužnosti društveno-političkih zajednica, kada se utvrđuju kao općedruštvene
potrebe, kao i za one za koje se mogu uvoditi porezi i drugadavanja ili
kada Sabor zakonom utvrdi osnovna načela za uređivanje odnosa koje prema
Ustavu uređuju općine.
Član 117.
Stavovi, prijedlozi i mišljenja skupština općina dostavljeni na njihovu inicijativu ili po zaključku Vijeća razmatraju se u Vijeću.
Prethodnu raspravu provodi matićno radno tijelo Vijeća.
Predsjednik Vijeća obavještava skupštinu društveno-politićkih zajednica
o stavovima Vijeća o tim pitanjima.
b) sa odgovarajućim vijećima skupština drugih republika i autonomih
pokrajina i drugim organizacijama i organima u Republici
Član 118.
Vijeće i njegova radna tijela surađuju sa vijećima općina skupština drugih republika i autonomnih pokrajina, radi razmjene materijala i rješavanja pitanja koja se odnose na ostvarivanje društveno-političkog i komunalnog sistema, te pitanja suradnje i povezivanja među općinama u zemlji.
U tom smislu, Vijeće uspostavlja i suradnju sa organizacijama koje se bave tim zadacima.
Ova suradnja ostvaruje se razmjenom materijala o kojima se raspravlja
na Vijeću, te razmjenom materijala i drugih informacija, razmjenom iskustava
i mišljenja, organiziranjem zajedničkih savjetovanja i dogovora, te drugim
oblicima i metodama pogodnim za ostvarivanje ove funkcije Vijeća.
VII. SLUŽBA VIJEĆA
Član 119.
Stručne i administrarivne poslove za Vijeće, radna tijela Vijeća i Kolegij Vijeća obavlja Služba Vijeća koja je u sastavu Stručnih službi Sabora.
Radom službe rukovodi tajnik Vijeća.
Tajnik Vijeća ima pomoćnika kojeg imenuje Predsjedništvo Sabora SR Hrvatske
na prijedlog tajnika Sabora SR Hrvatske i uz mišljenje tajnika Vijeća.
Pomoćnik tajnika obavlja poslove koje mu povjeri tajnik Vijeća i njemu
je odgovoran za svoj rad.
Član 120.
Služba Vijeća obavlja poslove koji se odnose na pripremanje i organiziranje sjednica Vijeća i radnih tijela, davanje stručnih mišljenja u vezi s radom i zadacima Vijeća i njegovih tijela, pripremanje programa i planova rada i praćenje njihova izvršavanja, pribavljanje i pripremanje dokumentacijskih materijala i podataka potrebnih za rad Vijeća i njegovih radnih tijela, praćenje izvršavanja zakljućaka Vijeća, te obavljanje drugih stručnih i administrativnih polosva za potrebe Vijeća, njegovih radnih tijela i zastupnika.
Radno tijelo Vijeća ima tajnika kojeg iz reda radnika u Stručnim službama
Sabora postavlja i razrješava tajnik Sabora na prijedlog tajnika Vijeća,
ako Poslovnikom Sabora nije drugačije propisano.
Tajnik radnog tijela Vijeća pomaže predsjedniku radnog tijela u pripremanju
sjednice, brine se o pripremanju izvještaja i zapisnika sa sjednice, te
organizira i obavlja i druge stručne poslove za potrebe radnog tijela.
Tajnik radnog tijela na zahtjev pojedinog člana radnog tijela, ili po
vlastitoj inicijativi, daje strućna mišljenja u vezi s primjenom Poslovnika
Sabora i ovog poslovnika i druga strućna mišljenja potrebna za rad radnog
tijela.
Tajnik radnog tijela Vijeća za svoj rad odgovara radnom tijelu i tajniku
Vijeća.
VIII. PRIJELAZNE ODREDBE
Član 121.
Na dan stupanja na snagu ovoga poslovnika prestaje važiti Poslovnik
Vijeća općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine",
br. 25/86)
Član 122.
Ovaj poslovnik stupa na snagu na dan objave u "Narodnim novinama".
Broj: 622-90-0150
Zagreb, 26. travnja 1990
SABOR SOCIJALISTIčKE REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća općina
mr Mirko Šetina, v. r.
Predsjednik Sabora
dr Andelko Runjič, v: r