Na temelju člana 389. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašava se Zakon o elektroprivredi, koji je Sabor Republike Hrvatske
donio na sjednici Vijeća udruženog rada 26. srpnja 1990., Vijeća općina
26. srpnja 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 26. srpnja 1990.
godine
Klasa: 011-01/90-01/74
Urbroj: 71-90-1
Zagreb, 26. srpnja 1990.
Predsjednik Republike
dr Franjo Tuđman, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Proizvodnja, prijenos, upravljanje elektroenergetskim, sustavom i distribucija
električne energije je elektroprivredna dijelatnost i ona je od posebnog
društvenog interesa za Republiku.
Članak 2.
Objekti (postrojenja i vodovi) za proizvodnju, upravljanje, prijenos
i distribuciju električne energije na teritoriju Republike čine jedinstven
elektroenergetski sustav Hrvatske.
Članak 3.
Proizvodnju čine elektrane koje proizvode električnu energiju i isporučuju je elektroenergetskom sustavu (u daljnjem tekstu: proizvodnja).
Prijenos čine objekti (postrojenja i vodovi) kojima se ostvaruje povezanost proizvodnje i distribucije. Prijenos čine i objekti kojima se ostvaruje povezanost elektroenergetskog sustava Hrvatske s elektroenergetskim sustavima izvan Hrvatske (u daljnjem tekstu: prijenos).
Upravljanje energetskim sustavom čine objekti (postrojenja i vodovi) koji omogućuju daljinsko upravljanje tokovima energije u elektroenergetskom sustavu, upravljanje proizvodnjorn, prijenosom, distribucijom, postrojenjima i trošilima potrošača, razmjenu energije i optimiranje proizvodnje (u daljnjem tekstu: upravljanje).
Distribuciju čine objekti (postrojenja i vodovi) kojima se razvodi električna
energija potrošačima (u daljnjem tekstu: distribucija).
Članak 4.
Potrošačima električne energije (u daljnjem tekstu: potrošači), prema
ovom zakonu smatraju se svi korisnici električne energije koji preuzimaju
električnu energiju iz elektroenergetskog sustava.
Članak 5.
Objekti (postrojenja i vodovi) elektroenergetskog sustava moraju se izgrađivati i održavati sukladno propisima, standardima, tipskim rješenjima i ne smiju svojim radom ugrožavati ljude i okolinu.
Objekti potrošača moraju se izgrađivati i održavati u skladu s propisima
i standardima i svojim radom ne smiju ugrožavati elektroenergetski sustav,
ljude i okolinu.
Članak 6.
Proizvodnjom i distribucijom električne energije mogu se baviti, pored
Hrvatske elektroprivrede, i građani, poduzeća i druge pravne osobe pod
uvjetima iz ovoga zakona i aktima donesenim na osnovi ovoga zakona.
Članak 7.
Objekti proizvodnje električne energije moraju zadovoljavati utvrđene kriterije zaštite okoline i osigurati trajnu kontrolu utjecaja na okolinu
Za objekte proizvodnje plaća se nadoknada za korištenje prostora društveno-političkim
zajednicama na čijem su području izgrađeni. Visinu naknade utvrdit će Vlada
Republike Hrvatske.
II. JAVNO PODUZEĆE
Članak 8.
Radi proizvodnje, prijenosa, distribucije električne energije i upravljanja
elektroenergetskim sustavom, trajne i sigurne opskrbe potrošača kvalitetnom
električnom energijom, gospodarskog razvoja Hrvatske, ostvarivanja tehničko-tehnološke
cjeline elektroprivredne djelatnosti, stabilnosti elektroenergetskog sustava
u cjelini ili pojedinim dijelovima, Sabor Republike Hrvatske osniva javno
poduzeće pod tvrtkom: Hrvatska elektroprivreda. Sjedište Hrvatske elektroprivrede
je u Zagrebu.
Članak 9.
U sastav Hrvatske elektroprivrede ulaze sve radne organizacije udružene
u Zajednicu elektroprivrednih organizacija Hrvatske, Zajednica elektroprivrednih
organizacija Hrvatske i Interna banka Zajednice elektroprivrednih organizacija
Hrvatske (Elektroprivreda Zagreb, Elektroprivreda Rijeka, Elektroprivreda
Dalmacije Split, Elektroslavonija Osijek, Elektra Karlovac, Elektra Zagreb,
Elektra Sisak, Elektrodalmacija Split, Elektroistra Pula, Elektroprimorje
Rijeka, Hidroelektrana Dubrovnik, Zajednica elektroprivrednih organizacija
Hrvatske, Interna banka Zajednice elektroprivrednih organizacija Hrvatske).
Članak 10.
Posebni društveni interes u djelatnosti Hrvatske elektroprivrede ostvaruje se kroz:
1. Kontrolu i određivanje cijene električne energije;
2. Imenovanje dijela članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora;
3. Donošenje Tarifnog sistema i Općih uvjeta za isporuku električne energije;
4. Usklađivanje razvoja elektroeneržgetskog sustava s razvojnim planovima Republike i stvaranjem uvjeta za realizaciju planova;
5. Usklđivanje organizacije elektroprivredne djelatnosti s planovima i potrebama Republike;
6. Druge pogodne načine kojima se osigurava siguran rad i funkcioniranje elektroenergetskog sustava utvrđenim u važećim propisima;
7. Utvrđivanje posebnog interesa kod izgradnje elektroprivrednih objekata;
8. Davanje suglasnosti na Statut Hrvatske elektroprivrede.
Članak 11.
Djelatnost Hrvatske elektroprivrede je:
- proizvodnja, prijenos, upravljanje i distribucija električne energije,
- kupoprodaja i razmjena električne energije,
- vanjskotrgovinsko poslovanje u okviru svoje djelatnosti, nabava opreme i repromaterijala za izgradnju i korištenje elektroenergetskog sustava,
- izgradnja i održavanje objekata za svoje potrebe,
- razvoj, istraživanje i obrazovanje radnika za svoje potrebe.
Članak 12.
Sredstva za osnivanje i obavljanje djelatnosti Hrvatske elektroprivrede jesu sredstva organizacija iz članka 9. ovoga zakona (osnovna, obrtna i druga sredstva) utvrđena bilancom stanja na dan 30. lipnja 1990. godine.
Hrvatska elektroprivreda ne može otuđiti objekte, koji čine tehničko-tehnološku
cjelinu elektroenergetskog sustava, bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske.
Članak 13.
Sredstva za obavljanje djelatnosti Hrvatske elektroprivrede osiguravaju se
- prodajom električne energije potrošačima,
- uslugama prijenosa električne energije za druga poduzeća,
- kompenzacijom manjkajučeg prihoda od organa koji određuje cijenu električne energije,
- kreditnim sredstvima,
- sredstvima osnivača Hrvatske elektroprivrede,
- drugim izvorima u skladu s važećim propisima, odnosno posebnim zakonima
koji će se u tu svrhu donijeti.
Članak 14.
Organ upravljanja Hrvatske elektroprivrede je Upravni odbor sastavljen
od devet članova. Osnivač imenuje šest članova (zastupnici osnivača) i
to tri iz redova zastupnika Sabora, a tri iz znanstvenih, stručnih, privrednih
i bankarskih organizacija. Radnici Hrvatske elektroprivrede biraju tri
člana (zastupnici poduzeća) Upravnog odbora.
Članak 15.
Upravni odbor Hrvatske elektroprivrede raspravlja i odlučuje:
1. Donosi odluke o planiranju razvoja i programa rada te usvaja izvješća o ostvarivanju odluka i programa.
2. Odlučuje o raspolaganju društvenim kapitalom i utvrđuje mjere za raspoređivanje dobiti.
3. Donosi odluke o izgradnji.
4. Donosi odluke o ulaganjima s drugim stranim i domaćim osobama.
5. Utvrđuje osnove poslovne politike i godišnji financijski plan.
6. Utvrđuje prijedlog statuta Hrvatske elektroprivrede.
7. Imenuje i razrješuje generalnog direktora Hrvatske elektroprivrede uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
8. Imenuje i razrješuje pomoćnike generalnog direktora Hrvatske elektroprivrede.
9. Odlučuje o udruživanju u zajednice i druge oblike udruživanja.
10. Redovito, a najmanje jedanput godišnje, podnosi izvješće Saboru
Republike Hrvatske.
Članak 16.
Generalnog direktora Hrvatske elektroprivrede imenuje i razrješuje dužnosti
Upravni odbor uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Članak 17.
U Hrvatskoj elektroprivredi osniva se Nadzorni odbor od sedam članova.
Pet članova Nadzornog odbora imenuje osnivač, a dva biraju radnici Hrvatske
elektroprivrede.
Članak 18.
Hrvatska elektroprivreda, odlukom Upravnog odbora, može osnovati poduzeća
za obavljanje potrebnih specijaliziranih djelatnosti, a koji su u funkciji
racionalnog gospodarenja Hrvatske elektroprivrede.
Članak 19.
Hrvatska elektroprivreda može s drugim domaćim i stranim osobama, osnivati
poduzeća ako im je jedna od djelatnosti proizvodnja, ili prijenos, ili
upravljanje elektroenergetskim sustavom ili distribucija električne energije.
III. TARIFNI SUSTAV
Članak 20.
Tarifnim sustavom za prodaju električne energije utvrđuju se:
- kategorije potrošnje odnosno potrošaća za koje se određuju tarifni stavovi;
- načela i kriteriji za određivanje tarifnih stavova (angažiranje snage, doba dana, sezone, upravljanje potrošnjom, blok-tarifa i drugo);
- način utvrđivanja obračunskih elemenata na koje se primjenjuju tarifni stavovi.
Tarifni stavovi za prodaju električne energije (radne i jalove) potrošačima
istih kategorija potrošnje jednaki su na cijelom teritoriju Republike Hrvatske
Članak 21.
Tarifni sustav predlaže Hrvatska elektroprivreda, a donosi Vlada Republike
Hrvatske.
IV. OPĆI UVJETI ISPORUKE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Članak 22.
Općim uvjetima za isporuku električne energije definiraju se odnosi između isporučioca električne energije i korisnika (potrošača) električne energije, kao i svih koji su podnijeli zahtjev da postanu potrošači, a oni sadrže:
- mjesto priključka potrošača na mrežu distribucije ili prijenosa,
- uvjeti, rokovi i način zaključivanja ugđvora o priključenju i isporuci električne energije,
- kriteriji na koji način se može priključiti novi potrošać (ugovorno ili pristupanjem),
- uvjeti za priključak gradilišta i privremenih potrošača,
- uvjeti kada se potrošaću može obustaviti isporuka električne energije,
- uvjeti i način pod kojima se potrošaću može ograničiti potrošnja,
- način upravljanja potrošnjom potrošača,
- način naplate i obračuna za korištenu električnu energiju,
- način i slučajevi kada potrošać ima pravo naknadu štete radi neisporučene i nekvalitetne električne energije,
- postrojenja potrošača kojima se ne može obustaviti isporuka električne energije ako nije platio potrošenu električnu energiju,
- način regulirania međusobnih obveza između isporučioca električne energije i potrošača kojima se ne može obustaviti isporuka električne energije,
- način i uvjeti izdavanja elektroenergetske suglasnosti kojom potrošać stiče pravo, a isporučilac obvezu za isporuku električne energije,
- drugi odnosi između isporučioca i tražioca električne energije, sadržaj
i oblik elektroenergetske suglasnosti.
Članak 23.
Opće uvjete za isporuku električne energije predlaže Hrvatska elektroprivreda,
a donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 24.
Ako se zbog nepredviđenih okolnosti proizvodnja i nabava električne
energije smanji toliko da je ugrožena stabilnost elektroenergetskog sustava
Hrvatske, potrošnja električne energije ograničit će se na cijelom teritoriju
Republilke i na način koji će utvrditi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 25.
Radi funkcioniranja elektroenergetskog sustava u slučaju štrajka u Hrvatskoj elektroprivredi Upravni odbor uz suglasnost sindikata, utvrditi poslove i zadatke koji se moraju obnašati kako bi se osigurala opskrba potrošača električnom energijom.
Radnici koji obnašaju poslove i zadatke iz stavka 1. ovoga članka dužni su za vrijeme štrajka obnašati utvrđene naloge.
Generalni direktor je dužan u skladu s odlukom Upravnog odbora, nalogom odrediti radnike koji će raditi na obnašanju poslova određenih radnih rnjesta.
Radniku koji ne obnaša nalog generalnog direktora prestaje radni odnos.
V. IZGRADNJA I ODRŽAVANJE ELEKTROPRIVREDNIH OBJEKATA
Članak 26.
Izgradnja i održavanje elektroprivrednih objekata (postrojenja i vodovi)
osim priključaka je od općeg interesa. Priključkom u smislu ovoga zakona
smatra se vod za jednog potrošača. Vlasnici nekretnina na kojima se izgrađuje
elektroprivredni objekat imaju pravo na naknadu stvarne štete.
Članak 27.
Vlasnici i korisnici zemljišta dužni su elektroprivrednom poduzeću omogućiti
sječu i kresanje drveća radi ostvarenja sigurnosnih visina i udaljenosti
u skladu s tehničkim propisima.
Članak 28.
Vlasnici i korisnici zemljišta dužni su elektroprivrednom poduzeću omogućiti pristup objektima ili njihovim dijelovima radi održavanja.
Ukoliko elektroprivredno poduzeće učini štetu prolazom do objekta ili
njegovog dijela, dužno je nastalu štetu nadoknaditi.
Članak 29.
Izgradnja elektroprivrednih objekata provodi se u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata.
Rekonstrukcijom elektroprivrednih objekata ne smatraju se naročito:
- zamjena strojeva i uređaja ako se ne mijenja snaga i napon.
- zamjena vodiča nadzemnih vodova s vodičima istog presjeka ili za jedan presjek više, ali je potrebno izraditi proračun statike stupova,
- zamjena jednog ili više stupova, ako se zamjena obavlja istim tipom stupa,
- zamjena energetskih kabela ako se ne mijenja naponska razina,
- ugradnja uređaja u postojeće objekte kojima se ostvaruje upravljanje signalizacija i zaštita.
Koji radovi se ne smatraju rekonstrukcijom, osim onih iz stavka 2. ovoga
članka, utvrđuje nadležni republički organ uprave za elektroprivedu.
VI. JAVNOST RADA
Članak 30.
Hrvatska elektroprivreda je dužna izvijestiti osnivača tokom godine,
a najmanje jednom godišnje o rezultatima poslovanja.
Članak 31.
Hrvatska elektroprivreda dužna je izvijestiti potrošače o rezultatima
poslovanja preko javnih sredstava izvještavanja.
Članak 32.
Hrvatska elektroprivreda dužna je otvoriti centre koji će pružati pomoć
oko izbora trošila i mogućnosti racionalnog korištenja električne energije.
Članak 33.
Hrvatska elektroprivreda dužna je organizirati popularne emisije na
Hrvatskoj televiziji i radiju u cilju obrazovanja potrošača o racionalnom
korištenju energije.
Članak 34.
Hrvatska elektroprivreda dužna je preko javnih sredstava izvještavanja,
vlastitih publikacija i novina trajno izvještavati potrošače o svim pitanjima
od posebnog interesa za potrošaće i elektroprivrednu djelatnost.
VII. NADZOR
Članak 35.
Nadzor nad provođenjem ovoga zakona u poduzećima elektroprivredne djelatnosti
provodi republički organ uprave nadležan za poslove elektroprivrede. Nadzor
nad usklađenošću objekata (postrojenja i vodovi) s propisima, standardima
i tipskim rješenjima u elektroprivrednim i drugim poduzećima obnaša organ
uprave nadležan za poslove elektroenergetske inspekcije.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Članak 36.
Novčanom kaznom od 50.000,00 dinara do 450.000,00 dinara kaznit će se za privredni prijestup Hrvatska elektroprivreda ili drugo elektroprivredno poduzeće:
1. ako neosnovano odbije izdati elektroenergetsku suglasnost odnosno priključiti novog potrošača;
2. ako pravovremeno ne donese elektroenergetsku bilancu i ako je ne provodi;
3. ako njeni objekti nisu usklađeni s propisima i standardima;
4. ako ne provodi kontrolu utjecaja na okolinu i ako njeni objekti svojim radom opterećuju okolinu više od dozvoljenog;
5. ako izgrađuje objekte koji nisu usklađeni s propisima, standardima i tipskim rješenjima;
6. ako neosnovano obustavi potrošaću isporuku električne energije;
7. ako ne izvijesti javnost, potrošaće i osnivača o svojem poslovanju;
8. ako ne provodi edukaciju o racionalnorn korištenju električne energije i ne pruža stručnu pomoć Potrošačima.
Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna
osoba u Hrvatskoj elektroprivredi ili drugim elektroprivrednim poduzećima
novčanom kaznom od 5.000.00 do 20.000,00 dinara.
Članak 37.
Novčanom kaznom od 50.000,00 dinara do 450.000,00 dinara kaznit će se pravna osoba za privredni prijestup:
1. ako troši električnu energiju bez mjernih uređaja;
2. ako objekti potrošača nisu usklađeni s propisima, standardima i ako ugrožavaju elektroenergetski sustav i ako onemogući pregled svojeg objekta;
3. ako na svojoj nekretnini onemogućava održavanje elektroprivrednih objekata;
4. ako izgradnjom objekata i zasađivanjem drveća ugrožava elektroenergetski sustav.
Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna
osoba novčanom kaznom od 5.000,00 dinara do 20.000,00 dinara.
Članak 38.
Novčanom kaznom od 150,00 dinara do 10.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj građanin:
1. ako se priključi na elektroenergetski sustav bez odobrenja elektroprivrednog poduzeća;
2. ako troši električnu energiju bez mjernih uređaja i ako onemogući pregled svojih mjernih uređaja:
3. ako na svojoj nekretnini onemogućava održavanje elektroprivrednih
objekata ili sječu svojeg drveća koje ugrožava elektroenergetski sustav.
IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.
Hrvatska elektroprivreda donijet će statut u roku četiri mjeseca od
dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 40.
Vlada Republike Hrvatske imenovat će generalnog direktora Hrvatske elektroprivrede
koji će privremeno do imenovanja generalnog direktora, po postupku utvrđenim
ovim zakonom, obnašati te zadaće.
Članak 41.
Generalni direktor Hrvatske elektroprivrede do donošenja statuta Hrvatske elektroprivrede posebnom odlukom utvrdit će organizaciju rada i rukovođenje unutar Hrvatske elektroprivrede.
Generalni direktor će pojedinim radnicima Hrvatske elektroprivrede izdati posebne punomoći za obnašanje dijela poslova iz svojega djelokruga.
Financijsko poslovanje u dijelovima Hrvatske elektroprivrede obavljat
će se na osnovi odluke generalnog direktora.
Članak 42.
Radnike zatečene na radu u organizacijama iz članka 9. ovoga zakona
preuzima Hrvatska elektroprivreda.
Članak 43.
Danom upisa u sudski registar Hrvatske elektroprivrede prestaju s radom
Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske, radne organizacije udružene
u tu zajednicu i Interna banka Zajednice elektroprivrednih organizacija
Hrvatske, a njihova prava i obaveze preuzima Hrvatska elektroprivreda.
Članak 44.
Sredstva, prava, obaveze i radnike Samoupravne interesne zajednice potrošača električne energije Hrvatske (Republička i osnovne) preuzima Hrvatska elektroprivreda od 1. siječnja 1991. godine.
Od dana stupanja na snagu ovoga zakona Samoupravna interesna zajednica
potrošača električne energije Hrvatske (Republička i osnovne) ne mogu zapošljavati
nove radnike i stvarati materijalne obveze bez suglasnosti generalno direktora
Hrvatske elektroprivrede.
Članak 45.
Do donošenja propisa iz članka 20. i 22. ovoga zakona, a najkasnije
do 31. prosinca 1990. godine, primjenjivat će se Tarifni sistem za prodaju
električne energije ("Narodne novine", br. 10/85) i Opći uvjeti
za isporuku električne energije ("Narodne novine", br. 35/83
i 53/89).
Članak 46.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o elektroprivredi
("Narodne novine", br. 6/83 i 53/83), osim odredbi koje se odnose
na samoupravne interesne zajednice potrošača električne energije Hrvatske
(Republička i osnovne), a koje prestaju važlti 1. siječnja 1991. godine.
Članak 47.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 310-02/90-04/11
Zagreb, 26 srpnja 1990.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća udruženog rada
Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Slavko Degoricija, v. r.
Potpredsjednik Društveno-političkog vijeća
dr Nikola Jakšić, v. r.
Predsjednik Sabora
dr Žarko Domljan, v. r.