Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju

NN 59/1990 (31.12.1990.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

 

1164

 

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatska a u svezi članka 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske. Donosim

 

UKAZ

 

o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju

 

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 27. prosinca 1990. godine.


Klasa: 011-01/90-02/56

Urbroj: 71-90.

Zagreb, 29. prosinca 1990.

 

Predsjednik

Republike Hrvatska
dr. Franjo Tuđman, v. r.

 

ZAKON

 

o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju

 

Član 1.

 

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 8/89 – pročišćeni tekst, 33/89, 8/90 i 31/90) član 1. mijenja se i glasi:

»Svi građani imaju pravo na zaštitu zdravlja.

U skladu sa svojim potrebama i mogućnostima građani zajedno sa zdravstvenim radnicima osiguravaju, usmjeravaju i provode mjere zdravstvene zaštite radi čuvanja unapređivanja zdravlja, ostvarivanja socijalne sigurnosti, unapređivanja zdravstvenih uvjeta života, općeg razvoja društva i povećanja proizvodnosti rada te gospodarske i obrambene moći«.

 

Član 2.

 

U članovima 2, 3, 4, 5, 6,7, 11 i 12. stavu 2; 20. stavu 1. i stavu 2. točki 1. i 2; 21. stavu 1. alineji 1, 5, 7, 8, 9; 22, 26, stavu 1; 30, 39. stav 1. i 2; 50, 57. st. 1. i toč. 1. pod 5. glava II. 66,  67, 114, 180, stavu 1. i 2. riječi »radnici, radni ljudi i građani«, u jednini i množini i u odgovarajućem padežu, zamjenjuju se riječima »građani« u jednini i množini i u odgovarajućem padežu.

 

Član 3.

 

U članovima 6, 12. stav 3; 22, 27. stav 6; 28. stav 1. točka 4; podglava 3, glave II; 30. stav 2; 34. stav 5; 50. točka 1, 2 i 3, 57, stav 1. točka 1., i stav 5; 58, 60. stav 1; 80. stav 3; 81. stav 1. i 2; 90, 91, 105, 107. stav 1, točka 1.2.4. i 5; 110. stav 2, 3, i 4; 118. stav 1, 172. stav 1. alineja 4; 177. stav 1; 181. st. 3. 184; 187. stav 3; 192. stav 1. i 3. i 193. 198. stav 2.; 206. stav 1. 243. stav 3; 250. stav 1; 251. stav 2. i 3; 252, 257. stav 1; 261 stav 3; 262. stav 2. 268. stav 1. točka 5; 269, 270. riječi: »udruženi rad«, »organizacija udruženog rada«, »organizacija udruženog rada (radna zajednica)«, samoupravne organizacije i zajednice«, u jednini i množini zamjenjuju se riječima »poduzeća druge pravne osobe«  u jednini i množini i u odgovarajućem padežu.

 

Član 4.

 

U članovima 39. stav 2. točka 1; 64. stav 1; 73. stav 1; 75. stav 1; 175. stav 2; 197. stav 1.i 2; 211, 218. stav 4; 221, 222. stav 2; i 240. u riječima »organizacija udruženog rada srednjeg, višeg i visokog obrazovanja«, »predškolska organizacija udruženog rada«, »organizacija udruženog rada socijalne zaštite u oblasti socijalne zaštite«, riječi: »udruženog rada« brišu se.

 

Član 5.

 

U članovima 8. stav 1, 3, i 4; 12. stav 2; 25. stav 1. i 2; 26. stav 1. točka 7. 9.1 13; 27. stav 6; 28. stav 1:29. stav 2.i 3; podnaziv 3. glave II, 31. stav 1. i 2; 34. stav 1.2 i 3; 35.37, stav 1.i3; 39. stav 3; 40, 41. stav 1; 42, 43. stav 1, 44. stav 3: 46. stav 1. i 2; 47. stav 1. i 2; 49, 52. stav 1, 2, 3, 4, i 5; 55. točka 5. u podglavi 5. glave II naziv, 57, i član 57. stav 1, točka 4; 60. stav 1. i 2. naziv člana 61. i Član 61; 62, 64, 65, 66. stav 1; 67. stav 1 u naslovu; član 68, 69, naziv člana 69; 70, 71, 72. stav 1. i 2; 73. stav 1, 2. i 4; 74. stav 1 i 2.; 75. stav 1; 76. stav 1. i 2; 80, stav 1.2. i 3; 81. stav 1. 2. i 3; 82. stav 1 i 2; 103. stav 1. alineja 3. stav 2. i 3; 104, 106. stav 1; 108. stav 1. točka 1. i 2; 109. stav 1. točka 2. i stav 2; 110. stav 4, 112. stav 1. i 2; 113, 115. stav 1, 2, 3, 4, 5, 6, i 7; 118. stav 6, 7, i 8; 119, 176. stav 2. i 4; 188. stav 1. i 2; 203. stav 2. alineja 3; 216, 218, 226, 249. stav 1: 250. stav 2, i 3; 251. stav 1.; 254. stav 1.i 2; 256. stav 1. točka 2; 257. stav 1.i 3; 269. stav 1, riječi »korisnik«,  »korisnik zdravstvene zaštite«, »korisnik prava na zdravstvenu zaštitu i prava iz zdravstvenog osiguranja«, u jednini i množini i u odgovarajućem padežu, zamjenjuju se rječju »osiguranik«, u jednini i množini i u odgovarajućem padežu.

 

Član 6.

 

Član 15. mijenja se i glasi:

»Organizacija zdravstva, poduzeća i druge pravne osobe, Republički fond te zdravstveni radnici brinu se za osiguranje potrebnog broja zdravstvenih radnika i njihovo stručno usavršavanje na osnovi plana potreba kadrova zdravstva utvrđenog od Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo zdravstva) te potreba i specifičnosti općina odnosno grada Zagreba«.

 

Član 7.

 

Član 16. mijenja se i glasi:

»Organizacija zdravstva, poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju poslove zdravstvene zaštite dužne su o svom radu obavještavati građane, općinu i grad Zagreb«, odnosno Ministarstvo zdravstva i Republički fond.

Red Republičkog Fonda je javan i o svom radu dužan je obavještavati Ministarstvo zdravstva i Sabor Republike Hrvatske«.

 

Član 8.

 

U članovima 18, 31, 34. stavu 5; 39. stav 2. 58, 64, stav 1; 113, 188, stav 1. i 2; 192. stav 2. i 3; 196. stav 6; 199, 201, 204, stav 4; 205. stav 2, 208, 209, 216, 217, stav 1. i 2; 218. stav 3; 226, riječi »sporazumi, samoupravni sporazumi i samoupravni opći akti«, u jednini i u množini i odgovarajućem padežu, zamjenjuju se riječima »opći akti«, u jednini i množini i u odgovarajućem padežu, a riječ »samoupravno« briše se.

 

Član 9.

 

Član 19. briše se.

 

Član 10.

 

U članu 21. stav 2. mijenja se i glasi:

»Poslove iz stava 1. ovoga člana obavljaju zdravstveni radnici u organizacijama zdravstva odnosno zdravstveni radnici zaposleni u poduzećima i kod drugih pravnih osoba te zdravstveni radnici samostalno osobnim radom«.

 

Član 11.

 

Član 23. mijenja se i glasi:

»Mjere zdravstvene zaštite provode se na osnovi plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje će donijeti Ministarstvo zdravstva.

Vrsta i opseg zdravstvene zaštite ovisi o postojećem zdravstvenom stanju stanovništva i očekivanim promjenama, razvoju i mogućnostima medicinske znanosti i dostignute razine zdravstvene zaštite, te o materijalnim mogućnostima društva.

Mjere zdravstvene zaštite ovise o prioritetu s obzirom na vrstu bolesti, dob, spol, zanimanje i druge okolnosti.

Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz stava 1. ovoga člana, posebno utvrđuje zaštitu materinstva i djece predškolskog i školskog uzrasta u primarnoj i polikliničko-konzilijarnoj zaštiti za svaku općinu, odnosno grad Zagreb.

 

Član 12.

 

U članu 25. stavu 1. u alineji 3. riječi »prema mjestu stanovanja, rada, odnosno školovanja« brišu se.

 

Član 13.

 

Član 38. mijenja se i glasi:

»Osiguranik, poduzeće ili druga pravna osoba mogu neposredno ili preko stručne službe Republičkog fonda zahtijevati provjeru stručnog rada zdravstvenog radnika ako smatraju da se zdravlje osiguranika ne poboljšava zbog neadekvatnog liječenja, neprimjenjivanja potrebnih mjera ili njihove nestručne primjene.

Potrebu provjeravanja stručnog rada određuje Ministarstvo zdravstva ako zaključi da je zahtjev opravdan«.

 

Član 14.

 

Član 45. briše se.

 

Član 15.

 

U članu 47. stav 2. briše se.

 

Član 16.

 

Iza člana 47. dodaje se novi član 47a. koji glasi:

 

»Član 47a.

 

Osiguranica koja osobnim radom samostalno obavlja privrednu odnosno neprivrednu djelatnost (član 66. i 67. Zakona) te osiguranici-poljoprivrednici (član 69. Zakona) osigurava se za vrijeme trudnoće i nakon porođaja novčana naknada od prvog dana korištenja toga prava na teret sredstava Republičkog fonda.

Pravo iz stava 1. ovoga člana osigurava se i usvojitelju djeteta.

Općim aktom Republičkog fonda utvrdit će se trajanje, iznos i uvjeti korištenja prava iz stava 1. i 2. ovoga člana«.

 

Član 17.

 

Član 48. mijenja se i glasi:

»Privremenu spriječenost za rad utvrđuje od građanina izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite u skladu s općim aktom Republičkog fonda.

Privremenu spriječenost za rad nakon roka utvrđenog općim aktom Republičkog fonda utvrđuje liječnička komisija.

Liječnička komisija sastoji se od tri člana od kojih je jedan specijalist medicine rada.

Liječnička komisija rješava prigovor osiguranika, poduzeća ili druge pravne osobe na ocjenu izabranog liječnika.

Izabrani liječnik može prekinuti privremenu spriječenosti za rad i prije roka koji je utvrdila liječnička komisija ako utvrdi da se zdravstveno stanje radnika poboljšalo tako da može nastupiti na posao.

O prigovoru na ocjenu liječničke komisije o privremenoj spriječenosti za rad rješava viša liječnička komisija.

Rješenje više liječničke komisije smatra se konačnim.

Ovlaštenja, dužnosti i sastav liječnika i više liječničke komisije utvrđuju Republički fond općim aktom«.

 

Član 18.

 

Član 49. mijenja se i glasi:

»Ako privremena spriječenost za rad traje duže od godinu dana izabrani liječnik je dužan osiguranika radnika obraditi i uputiti nadležnom organu mirovinsko-invalidskog osiguranja (u daljnjem tekstu: invalidska komisija) radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti. U radu invalidske komisije obavezno sudjeluje liječnik predstavnik Republičkog fonda.

 

Član 19.

 

U članu 50. u stavu 1. točki 2. riječi »vidu zanimanja« brišu se.

Stav 3. mijenja se i glasi:

»Naknadu osobnog dohotka zbog privremene spriječenosti za rad, koja se osiguraniku-radniku osigurava iz sredstava Republičkog fonda, obračunava i isplaćuje poduzeće odnosno druga pravna osoba, s tim da je Republički fond dužan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat sredstava«.

 

Član 20.

 

U članu 52. u stavu 3. riječ »toj osnovnoj organizaciji, odnosno radnoj zajednici« zamjenjuju se riječima »u tom poduzeću odnosno drugoj pravnoj osobi«.

 

Član 21.

 

Član 53. stav 2. mijenja se i glasi:

»Visinu naknade osobnog dohotka zbog privremene spriječenosti za rad koja se isplaćuje iz sredstava poduzeća odnosno drugih pravnih osoba utvrđuje općim aktom Republički fond«.

 

Član 22.

 

Član 56. mijenja se i glasi:

»Poduzeće i druge pravne osobe općim aktom utvrđuju uvjete, način korištenja, prava i obveze radnika za vrijeme dok se nalaze na medicinski programiranom aktivnom odmoru.

Na medicinski programirani aktivni odmor upućuju se radnici koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, te radnici kod kojih je došlo do narušavanja zdravlja većeg stupnja.

 

Član 23.

 

U alarm 57. u stavu 1. u točci 9, 10, 11, 12. i 13. riječi »zajednica za zapošljavanje« zamjenjuju se riječima »područna služba za zapošljavanje«.

 

Član 24.

 

U članu 58. riječi »samoupravnim općim aktima zajednica i organizacija udruženog rada« zamjenjuju se riječima »općim aktima Republičkog fonda, poduzeća i drugih pravnih osoba«.

 

Član 25.

 

U članu 63. točka 1. i 3. riječi »zajednica za zapošljavanje« zamjenjuju se riječima »područna služba za zapošljavanje«.

 

Član 26.

 

U naslovu kao i u stavu 1. člana 66. riječi »u vidu zanimanja« brišu se.

 

Član 27.

 

U članu 67. stavu 1. točki 1. iza riječi »zanimanja« dolazi točka, a preostali se dio teksta briše.

 

Član 28.

 

U članu 69. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

»Smatra se da se osoba, u smislu ovoga člana, bavi poljoprivrednom djelatnošću kao jedinim ili glavnim zanimanjem ako tom djelatnošću ostvaruje dohodak kao glavni prihod za uzdržavanje sebe i članova svoga domaćinstva«.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

 

Član 29.

 

U članu 73. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

»Zdravstvena zaštita osoba iz ovoga člana osigurava se prema sjedištu obrazovne ustanove u kojoj je učenik odnosno student na redovnom obrazovanju«.

 

Član 30.

 

Član 83. mijenja se i glasi:

»Radi zaštite prava iz ovoga zakona, osiguranicima se osigurava u Republičkom fondu dvostepenost rješavanja u postupku koji je pokrenuo osiguranik.

Drugostepeno rješenje Republičkog fonda je konačno.

Ako osiguranik nije zadovoljan konačnim rješenjem, ima pravo na sudsku zaštitu«.

 

Član 31.

 

Član 87. mijenja se i glasi:

»Oblik, opseg, kvalitetu i način zadovoljavanja javnih potreba u zdravstvenoj zaštiti određenih odredbama ovoga zakona koji čine zdravstveni standard u Republici određuje Ministarstvo zdravstva.

Visinu novčanog iznosa zdravstvenog standarda u Republici na prijedlog Vlade Republike Hrvatske određuje Sabor Republike Hrvatske«.

 

Član 32.

 

U članu 103. stav 1. i 2. mijenja se i glasi:

»Sredstva za zadovoljavanje potreba u zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju za osiguranike poljoprivrednog domaćinstva osiguravaju i udružuje u Republički fond to domaćinstvo iz svog osnovnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti (katastarski prihod).

Članovi poljoprivrednog domaćinstva koji su ostvarili pravo na mirovinu, ili su navršili 65 godina života, ne plaćaju doprinos za zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja«.

 

Član 33.

 

U članu 106. riječi »Zajednica usmjerenog obrazovanja na čijem se području nalazi organizacija usmjerenog obrazovanja, a u skladu sa samoupravnim općim aktom zajednice« zamjenjuju se riječima »Republički fond usmjerenog obrazovanja, a u skladu s općim aktom Republičkog fonda«.

 

Član 34.

 

U članu 109. stav 2. i 3. brišu se.

 

Član 35.

 

U članu 111. riječi »zajednica za zapošljavanje osigurava i udružuje ta zajednica« zamjenjuju se riječima »osigurava Republički zavod za zapošljavanje«.

 

Član 36.

 

U alarm 114. dodaju se stav 2. i 3. koji glase:

»Građanin ugovorom s Republičkim fondom može utvrditi i vrši standard potreba od zdravstvenog standarda Republike dodatnim osiguranjem.

Općim aktom Republički fond utvrdit će uvjete i potrebna sredstva za dodatno osiguranje«.

 

Član 37.

 

U članu 115. u stavu 2. iza pete alineje dodaju se nove alineje 6, 7, 8. i 9. koje glase:

– prvi i ponovni pregled u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

– smještaj i prehranu u bolničkoj zaštiti,

– smještaj i prehranu u lječilištima,

– prijevoz sanitetskim vozilom«.

Stav 6. briše se.

 

Član 38.

 

U članu 118. u stavu 6. riječi »obračunava i naplaćuje organ općinske uprave društvenih prihoda« zamjenjuju se riječima »obračunava i naplaćuje Stručna služba Republičkog fonda«.

 

Član 39.

 

Iza člana 118. dodaju se novi članovi 118a, 118b. i 118c.

koji glase:

 

»Član 118a.

 

Obveznik uplaćivanja sredstava za ostvarivanje zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja koji sredstva ne uplati u određenom roku dužan je platiti kamate prema Zakonu o neposrednim porezima građana.

 

Član 118b.

 

Obvezniku plaćanja doprinosa koji u propisanom roku ne uplati dospjele doprinose, ili ih ne uplati u cjelini, Republički fond izdat će platni nalog da u roku od osam dana, od dana dostave platnog naloga, plati dospjele doprinose s kamatama.

Obveznik plaćanja doprinosa može u roku od osam dana, od dana dostave platnog naloga, izjaviti prigovor Republičkom fondu. Ako obveznik pravodobno izjavi prigovor, Republički fond može svoje potraživanje ostvariti tužbom kod suda.

Platni nalog protiv kojeg nije pravodobno izjavljen prigovor, izvršan je.

 

Član 118c.

 

Služba društvenog knjigovodstva dužna je na zahtjev Republičkog fonda, na osnovi izvršenog platnog naloga odnosno na osnovi izvršne sudske odluke, izvršiti naplatu iznosa neuplaćenih doprinosa prijenosom s računa obveznika na račun Republičkog fonda.

Ako se naplata ne može izvršiti na način iz stava 1. ovoga člana, naplatu doprinosa dužan je izvršiti na zahtjev Republičkog fonda općinski organ uprave nadležan za poslove financija odnosno sud po postupku koji važi za prisilnu naplatu dospjelih poreza građana«.

 

Član 40.

 

Član 126. mijenja se i glasi:

»Organizacija zdravstva ostvaruje prihod temeljem ugovornog odnosa s Republičkim fondom i drugim subjektima. Ukupan prihod sadrži: sredstva ostvarena ugovornim odnosom s Republičkim fondom, sredstva društveno-političkih zajednica te sredstva iz drugih izvora.

Radnici u organizaciji zdravstva primaju nadoknadu za izvršene usluge čija visina ovisi o:

1. izvršenju programa zdravstvena zaštite, s obzirom na vrstu, opseg i kvalitetu obavljenih zdravstvenih usluga,

2. racionalnom gospodarenju sredstvima rada, ekonomičnom korištenju predmeta rada i odgovarajućoj organizaciji rada«.

 

Član 41.

 

Član 127. mijenja se i glasi:

»Ugovorni odnosi između organizacija zdravstva i Republičkog fonda temelje se na izvršenju ugovorenog plana i programa mjera zdravstvene zaštite prema utvrđenoj cijeni«.

 

Član 42.

 

Član 131. briše se.

 

Član 43.

 

U članu 136. alineja 2. briše se.

 

Član 44.

 

Član 140. mijenja se i glasi:

»Skupština Republičkog fonda osniva Agenciju za razvoj zdravstva. Djelokrug i način rada te organizaciju Agencije utvrđuje Skupština Fonda općim aktom«.

 

Član 45.

 

U članu 141. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

»Skupština Republičkog fonda donijet će Odluku o otvaranju žiro-računa stručne službe Republičkog fonda i otvaranju prolaznih računa (podračuna) organizacionih jedinica stručne službe«.

 

Član 46.

 

Podnaziv »1« glave V. i članovi 160, 161, 162. i 163. brišu se, a podnazivi »2«, »3«, »4«, »5« i »6« postaju podnazivi »1«, »2«, »3«, »4« i »5«.

 

Član 47.

 

U članu 164. stav 2. briše se.

 

Član 48.

 

U članu 167. stav 1. alineja 3. briše se.

 

Član 49.

 

Član 178. mijenja se i glasi:

»Za potrebe radnika jednog ili više poduzeća ili drugih pravnih osoba može se osnovati zdravstvena stanica, dom zdravlja odnosno zavod za zdravstvenu zaštitu radnika.

Zdravstvenu stanicu, dom zdravlja odnosno zavod za zdravstvenu zaštitu radnika može za radnike osnovati poduzeće, više poduzeća ili drugih pravnih osoba.

Odredbe člana 168. i 169. Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na odredbu stava 1. ovoga člana, uzimajući u obzir broj osiguranika predviđen za jedan tim primarne zdravstvene zaštite prema općem aktu Republičkog fonda ovisno o specifičnosti uvjeta rada i proizvodnosti pojedinih poduzeća«.

 

Član 50.

 

Iza člana 182. dodaje se član 182a. koji glasi:

 

»Član 182a.

 

Lječilište je specijalna bolnica u kojoj se pod nadzorom liječnika i drugih zdravstvenih radnika pruža terapija, njega, smještaj i opskrba bolesnika i rekonvalescenata od određenih bolesti uz primjenu prirodnih ljekovitih činbenika«.

 

Član 51.

 

Član 185. briše se.

 

Član 52.

 

U članu 186. u stavu 2. riječ »zajednicama« zamjenjuje se riječima »Republičkim fondovima., a u stavu 3. riječ »zajednice« zamjenjuje se riječima »Republički fond«.

 

Član 53.

 

Iza člana 194. dodaje se član 194a. koji glasi:

 

»Član 194a.

 

Uvjete, organizaciju i način rada hitne medicinske pomoći na republičkoj mreži javnih cesta utvrdit će Ministarstvo zdravstva, ovisno o potrebama i specifičnostima pojedinih područja«.

 

Član 54.

 

U članu 196. stav 3. mijenja se i glasi:

»Ljekarna se može organizirati i kao radna jedinica u sastavu druge organizacije zdravstva«.

U stavu 5. riječi »samoupravnog sporazumom« zamjenjuju se riječju »ugovorom«.

 

Član 55.

 

U članu 197. u stavu 2. riječi »samoupravnim sporazumom na osnovi utvrđenog programa mjera zdravstvene zaštite koje zaključuju zajednice i odgovarajuće interesne zajednice i organizacije« zamjenjuju se riječima »ugovorom koji zaključuje Republički fond s odgovarajućim republičkim fondovima, poduzećima i drugog pravnim osobama«.

 

Član 56.

 

Član 202. mijenja se i glasi:

»Radno vrijeme organizacije zdravstva ovisi o potrebama građana, te životnim i drugim uvjetima sredine u kojoj građani žive i rade. Osobama u radnom odnosu osigurava se korištenje zdravstvene zaštite i izvan radnog vremena.

Raspored, početak i završetak radnog vremena organizacije zdravstva određuje Ministarstvo zdravstva uvažavajući uvjete iz stava 1. ovoga člana.

Organizacije zdravstva dužne su osigurati kontinuitet zdravstvene zaštite radom u jednoj, dvije ili više smjena, dvokratnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnošću ili dežurstvom«.

 

Član 57.

 

Iza člana 205. dodaje se član 205a. koji glasi:

 

»Član 205a.

 

Ministar zdravstva u slučaju ugrožavanja procesa pružanja mjera zdravstvene zaštite privremeno će rješenjem na rok do šest mjeseci rasporediti odgovarajuće zdravstvene

ne radnike na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi te prerasporediti potrebna sredstva rada radi osiguravanja kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite.

 

Član 58.

 

U članu 206. stav 2. mijenja se i glasi:

»Statutom organizacije zdravstva određuju se subjekti iz stava 1. ovoga Zakona, njihov broj, poslovi od posebnog društvenog interesa, te način odlučivanja«.

 

Član 59.

 

Član 207. briše se.

 

Član 60.

 

Član 208. mijenja se i glasi: »Ravnatelj zdravstvene organizacije može biti osoba koja ima visoku stručnu spremu i ispunjava druge uvjete propisane Statutom.

Ravnatelj se imenuje odnosno razrješava u skladu s odredbama Statuta organizacije zdravstva uz suglasnost Skupštine općine, odnosno grada Zagreba, na čijem području je sjedište te organizacije zdravstva.

Ako ravnatelj ne bude imenovan odnosno razriješen u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, Odluku o imenovanju odnosno razrješenju donijet će Ministarstvo zdravstva«.

 

Član 61.

 

Član 217. mijenja se i glasi:

»Organizacije zdravstva dužne su primati na pripravnički staž zdravstvene radnike koji su stekli obrazovanje zdravstvenog usmjerenja prema kriterijima utvrđenim aktom Ministarstva zdravstva.

Pripravnički staž ili njegov dio može se obavljati i u obliku volontiranja«.

 

Član 62.

 

Član 220. mijenja se i glasi:

»Nakon položenog stručnog ispita zdravstvenom radniku može se odobriti specijalizacija. Odobrenje za specijalizaciju izdaje Ministarstvo zdravstva na osnovi utvrđenog plana potrebnih kadrova.

Specijalizacija se provodi u organizacijama zdravstva, znanstvenonastavnim i znanstvenim organizacijama visokog obrazovanja te ostalim organizacijama koje za to ispunjavaju propisane uvjete.

U specijalistički staž za određenu granu specijalizacije, priznaje se vrijeme provedeno na poslijediplomskom studiju u cijelosti ili djelomično ako program poslijediplomskog studija odgovara programu specijalizacije

O priznavanju vremena iz stava 3. ovoga člana odlučuje Ministarstvo zdravstva.

 

Član 63.

 

U članu 224. riječi »i s društvenim normama koje su izraz socijalističkih samoupravnih odnosa« brišu se.

 

Član 64.

 

U članovima 234. stav 2, 235. stav 1. i 2. i točka 2. stava 2. te u članu 235b. riječi »općinski organ uprave nadležan za poslove zdravstva na čijem području se obavlja djelatnost«

zamjenjuju se riječima »Ministarstvo zdravstva«.

 

Član 65.

 

Iza člana 235b. dodaje se član 235c. koji glasi:

 

»Član 235c.

 

Zdravstvena zaštita koja se obavlja samostalno osobnim radom, pod za to propisanim uvjetima, može se pružati i u ugovornim odnosima (kooperativni odnos) s organizacijama zdravstva u društvenom vlasništvu, poduzećima i drugim pravnim osobama ako ispunjavaju uvjete za pružanje zdravstvene zaštite te ugovornim odnosima s drugim zdravstvenim radnicima koji samostalno osobnim radom pružaju zdravstvenu zaštitu«.

 

Član 66.

 

Član 237. mijenja se i glasi:

»U organizacijama zdravstva koje ispunjavaju potrebne uvjete za izvođenje nastave može se izvoditi nastava za učenike srednjeg obrazovanja i studente višeg i visokog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja te organizirati druge oblike obrazovanja i usavršavanja zdravstvenih radnika«.

 

Član 67.

 

Član 238. mijenja se i glasi:

»Uvjete za izvođenje nastave u organizaciji zdravstva te uvjete za naziv koji moraju ispunjavati klinike, kliničke bolnice i klinički bolnički centri utvrđuju zajedničkim podzakonskim aktom Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo prosvjete i kulture.

Klinika je dio opće ili specijalne bolnice, koja ispunjava uvjete iz stava 1. u kojima se izvodi nastava za studente višeg i visokog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja«.

 

Član 68.

 

Iza člana 238. dodaju se novi članovi 238a. do 238d. koji glase:

 

»Član 238a.

 

Klinička bolnica je opća bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih radnih jedinica: za unutrašnje bolesti, kirurgija, pedijatrija ili porodiljstvo i ginekologija nose naziv klinika, kao i najmanje još druge dvije radne jedinice iz drugih specijalnosti odnosno dijagnostike.

Klinička bolnica je i specijalna bolnica čija osnovna djelatnost nosi naziv klinika i kada ispunjava propisane uvjete.

 

Član 238b.

 

Klinički bolnički centar je opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za jedinice iz člana 238a. stav 1. naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti, a u kojima se izvodi više od polovine ukupnog nastavnog programa medicinskog, stomatološkog odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

 

Član 238c.

 

Naziv klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar dodjeljuje Ministarstvo zdravstva na prijedlog medicinskog, stomatološkog, odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

 

Član 238d.

 

U klinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima pružaju se najsloženiji oblici visokodiferencirane zdravstvene zaštite te se uz nastavu obavlja i znanstveno-istraživačka djelatnost«.

 

 

Član 69.

 

Član 239. mijenja se i glasi:

»Organizacije zdravstva koje sudjeluju u izvođenju nastave imaju pravo na ugovorenu naknadu iz sredstava medicinskog, stomatološkog odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

Uvjeti i visina naknade uređuju se ugovornim odnosima između organizacije zdravstva i medicinskog, stomatološkog odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta«.

 

Član 70.

U članu 242. iza riječi: »usluga« stavlja se točka, a riječi »odnosno njegove organizacije sindikata« brišu se.

 

Član 71.

 

Član 248. briše se.

 

Član 72.

 

U stavu 1. člana 265. riječi »150.000 do 600.000« zamjenjuju se riječima »5.000 do 25.000«.

U stavu 2. riječi »15.000 do 150.000« zamjenjuju se riječima »500 do 2.500«.

 

Član 73.

 

Iza člana 265. dodaju se novi članovi 265a. do 265d. koji glase:

 

»Član 265a.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 dinara za prekršaj kaznit de se odgovorna osoba u organizaciji zdravstva ako se ne pridržava odredbi člana 57. ovoga zakona o preraspodjeli sredstava rada kao i organizacija zdravstva.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.500 dinara za prekršaj kaznit će se zdravstveni radnik ako se ne pridržava odredbi člana 57. ovoga zakona.

 

Član 265b.

 

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj zdravstveni radnik ako se u svom radu ne pridržava odredbi člana 224. Zakona.

 

Član 265c.

 

Građanin koji nije zdravstveni radnik, a protivno odredbama Zakona pruža mjere zdravstvene zaštite kaznit de se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 200.000 dinara.

 

Član 265d.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 200.000 dinara za prekršaj kaznit će se organizacija zdravstva ako ne provede odredbe člana 46. i 47. ovoga zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 dinara za prekršaj kaznit će se odgovorna osoba u organizaciji zdravstva u koliko ne postupi prema članovima 46. i 47. ovoga zakona«.

 

Član 74.

 

U članu 266. riječi »150.000 do 600.000 dinara« zamjenjuju se riječima: »5.000 do 25.000 dinara«.

U stavu 2. riječi »15.000 do 150.000« zamjenjuju se riječima »500 do 2.500 dinara«.

 

Član 75.

 

U članu 268. riječi »15.000 do 150.000 dinara« zamjenjuju se riječima »5.000 do 25.000 dinara«.

 

Član 76.

 

U članu 269. u stavu 1. riječi »25.000 do 250.000 dinara« zamjenjuju se riječima »5.000 do 25.000 dinara«.

U stavu 2. riječi »7.500 do 75.000 dinara« zamjenjuju se riječima »500 do 2.500 dinara«.

 

Član 77.

 

U članu 270. stavu 1. riječi »15.000 do 150.000 dinara« zamjenjuju se riječima »5.000 do 25.000 dinara«.

U stavu 2. riječi »7.500 do 75.000 dinara« zamjenjuju se riječima »500 do 2.500 dinara«.

 

Član 78.

 

»Sredstva za zadovoljavanje potreba u zdravstvenoj zaštiti i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja udružuju se u Republičkom fondu od 1. siječnja 1991. godine po slijedećim jedinstvenim stopama doprinosa:

1. poduzeća i druge pravne osobe plaćaju doprinos na bruto osobne dohotke po stopi od 5,8%,

2. radnici zaposleni u poduzećima i kod drugih pravnih osoba plaćaju doprinos iz bruto osobnog dohotka po stopi od 5,8%,

3. obveznici koji porez na dobit plaćaju u paušalnom iznosu, plaćaju doprinos za zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje iz osnovice koja služi za utvrđivanje obveza za porez po stopi od 11,6%,

4. poljoprivrednici plaćaju doprinos po stopi na katastarski prihod od 35%,

5. radnici zaposleni u poduzećima za zapošljavanje invalida plaćaju doprinos iz bruto osobnog dohotka 50% od stope koju plaćaju radnici iz točke 2. ovoga člana.

Doprinos za osobe koje nisu obuhvaćene u točki 1. do 5. ovoga člana kao i visinu doprinosa utvrđuje općim aktom Republički fond.

Doprinose iz stava 1. toč. 1. i 2. isplatilac osobnog dohotka obračunava i uplaćuje istodobno s podizanjem gotovine za isplatu osobnih dohodaka.

 

Član 79.

 

Plan potreba kadrova iz člana 6. ovoga zakona donijet će Ministarstvo zdravstva 6 mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Član 80.

 

Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz člana 11. ovoga zakona utvrdit će Ministarstvo zdravstva 6 mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Član 81.

 

Postojeće radne organizacije zdravstva koje u svom sastavu imaju osnovne organizacije danom stupanja na snagu ovoga zakona nastavljaju s radom kao radne organizacije bez osnovnih organizacija u svom sastavu.

Radne organizacije zdravstva iz stava 1. ovoga člana dužne su donijeti statut i druge opće akte u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Do donošenja statuta i općih akata radne organizacije zdravstva, primjenjivat će se odredbe postojećeg statuta i općih akata radne organizacije zdravstva ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga zakona, a odredbe statuta i općih akata osnovnih organizacija ako nisu u suprotnosti s odredbama statuta i općih akata radne organizacije i odredbama ovoga zakona.

Do izbora novih organa upravljanja radnom organizacijom zdravstva i poslovodnog organa, postojeći organi radne organizacije nastavljaju s radom a imaju i prava i obaveze koje imaju i postojeći organi osnovnih organizacija.

Osnovne organizacije iz stava 1. ovoga člana gube pravnu osobnost i brišu se iz sudskog registra i imaju status radnih jedinica do donošenja statuta radne organizacije.

Ako zdravstvenu djelatnost obavlja osnovna organizacija koja je u sastavu radne organizacije koja obavlja drugu djelatnost, osnovna organizacija zdravstva danom stupanja na snagu ovoga zakona nastavlja s radom kao radna organizacija zdravstva.

Na radnu organizaciju zdravstva iz stava 6. ovoga člana odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavova 3, 4. i 5. ovoga člana.

 

Član 82.

 

Uvjete za organizaciju rada hitne medicinske pomoći iz člana 53. ovoga zakona utvrdit će Ministarstvo zdravstva u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Član 83.

 

Odluku iz člana 56. stava 2. ovoga zakona o rasporedu, početku i završetku radnog vremena donijet će ministar zdravstva u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Član 84.

 

Kriterije iz člana 61. ovoga zakona o broju pripravnika koji se primaju na pripravnički staž u organizacijama zdravstva donijet će Ministarstvo zdravstva u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Član 85.

 

Zdravstveni standard iz člana 31. ovoga zakona Ministarstvo zdravstva donijet će u roku od 3 mjeseca, a visinu zdravstvenog standarda utvrdit će Sabor Republike Hrvatske također u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Član 86.

 

Pravilnik o uvjetima iz člana 67. ovoga zakona donijet će Ministarstvo zdravstva u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Član 87.

 

Poljoprivrednim osiguranicima, kojima je svojstvo osiguranika priznato prema ranijim propisima, a koji ne ispunjavaju uvjet iz člana 32. ovoga zakona, svojstvo osiguranika iz zdravstvenog osiguranja prestaje danom donošenja rješenja stručne službe Republičkog fonda.

Rješenje o prestanku svojstva osiguranika iz stava 1. ovoga člana donijet će po službenoj dužnosti Stručna služba Republičkog fonda u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Član 88.

 

Članovi 271. do 306. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 8/90 – pročišćeni tekst) brišu se.

 

Član 89.

 

Član 78. ovoga zakona početi će se primjenjivati od 1. siječnja 1991. godine.

 

Član 90.

 

Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.

 

Član 91.

 

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 500-01/90-01/10

Zagreb, 27. prosinca 1990.

 

SABOR

REPUBLIKE HRVATSKE

 

     Predsjednik                                          Predsjednik Sabora

Vijeća. udruženog rada                        dr. Žarko Domljan, v. r.

     Ivan Matija, v. r.

 

        Predsjednik

      Vijeća općina

 Slavko Degoricija, v. r.

 

            Predsjednik

Društveno-političkog vijeća,

      Ivan Vekić, v. r.