Zakon o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst)

NN 4/1991 (2.2.1991.), Zakon o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst)

ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 99. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 26. prosinca 1990. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o općenarodnoj obrani.

Pročišćeni tekst Zakona o općenarodnoj obrani obuhvaća Zakon o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 27/84) te njihove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 33/89 i 47/90, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 804-01/90-01/04

Zagreb, 26. prosinca 1990.

Predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske

Vice Vukojević, v.r.



ZAKON

o općenarodnoj obrani (pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom se uređuju: sustav općenarodne obrane; prava i dužnosti građana, poduzeća, mjesnih zajednica, drugih organizacija i zajednica, društvenih organizacija i udruženja gradana, društveno-političkih zajednica i njihovih organa u oblasti općenarodne obrane; organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane, civilne zaštite. službe osmatranja i obavještavanja; posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu te obuka za općenarodnu obranu; samozaštita općenarodne obrane; planiranje općenarodne obrane, te druga pitanja od interesa za općenarodnu obranu u Republici Hrvatskoj.

Ovim zakonom uređuju se i mjere i zadaci općenarodne obrane, kojima se osigurava zaštita ustavom utvrđenoga društvenog uređenja i jedinstvo obrambeno-samozaštitnog sistema.

Članak 2.

Općenarodna obrana i društvena samozaštita izgrađuju se i ostvaruju na jedinstvenim idejnim i društveno-političkim osnovama i međusobno su povezane u jedinstven obrambeno-samozaštitni sistem radi ostvarivanja zajedničkog cilja - obrane zemlje, zaštite njene sigurnosti i ustavom utvrđenoga društvenog i političkog uređenja.

Poduzeća mjesne zajednice i druge organizacije i zajednice (u daljnjem tekstu: organizacije i zajednice), društvene organizacije i društveno-političke zajednice osiguravaju jedinstvo u pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite.

Organizirane snage i sredstva općenarodne obrane angažiraju se i na zadacima društvene samozaštite u skladu sa zakonom, planovima obrane i planovima za druge izvanredne prilike, te s propisima i podzakonskim aktima.

U organiziranju, pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite osigurava se puna usklađenost priprema i planova obrane i priprema i planova za druge izvanredne prilike.

Članak 3.

Općenarodna obrana u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu: Republika), kao dio jedinstvenog sistema općenarodne obrane u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, organizira se, planira i provodi prema odredbama Zakona o općenarodnoj obrani ("Službeni list SFRJ", br. 21/82. -u daljem tekstu: Savezni zakon) i ovoga zakona, a u skladu s osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje i osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za djelovanje u ratu, koje su utvrdili nadležni organi federacije, te prema vlastitim procjenama, potrebama i planovima, propisima i općim aktima organizacija i zajednica, društvenih organizacija, udruženja građana i društveno-političkih zajednica.

Članak 4.

Radni ljudi i građani imaju pravo i dužnost da, u okviru sistema i planova obrane, aktivno sudjeluju u obrani zemlje i da se organiziraju, pripremaju i osposobljavaju za oružanu borbu i druge oblike općenarodnog otpora, zaštitu i spašavanje i druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu.

Nadležni organi društveno-političkih zajednica i organi organizacija i zajednica dužni su radnim ljudima i građanima osigurati ostvarivanje njihovih prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane utvrđenih ovim zakonom.

Članak 5.

Organizacije i zajednice, društvene organizacije, udruženja gradana i društveno-političke zajednice, kao svoju redovnu djelatnost u miru provode pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, poduzimaju mjere i druge aktivnosti za rad u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, donose i provode propise, planove i druge mjere u oblasti općenarodne obrane i usklađuju ih međusobno te s oružanim snagama.

Organizacije i zajednice, društvene organizacije i udruženja građana ostvarujući pravo i dužnost da aktivno sudjeluju u obrani zemlje, organiziraju, planiraju i provode pripreme, osiguravaju sredstva i obavljaju druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu u skladu sa zakonom, odlukama i planovima nadležnih organa društveno-političkih zajednica.

Članak 6.

U slučaju neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika, radni ljudi i građani u zemlji i inozemstvu, organizacije i zajednice, društvene organizacije, udruženja građana i društveno-političke zajednice i njihovi organi, u okviru svojih prava i dužnosti, provode propisane mjere pripravnosti i posebne mjere koje narede nadležni organi, a za vrijeme ratnog stanja i mjere predviđene posebnim propisima, u skladu s planovima obrane.

U slučaju napada na zemlji, radni ljudi i građani, te organizacije i zajednice iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo i dužnost da odmah bez poziva i posebne naredbe izvršavaju propisane dužnosti u obrani zemlje i postupaju prema planu obrane i svojem ratnom rasporedu.

Članak 7.

Organiziranje i provođenje prirema za općenarodnu obranu i izvršavanje drugih poslova značajnih za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu utvrđenih ovim zakonom poslovi su od općeg interesa za Republiku.

II. PRAVA I DUŽNOSTI RADNIH LJUDI I GRAĐANA

Članak 8.

Radni Ijudi i građani, pod uvjetima utvrđenim zakonom, imaju pravo i dužnost da se organiziraju i da sudjeluju u organiziranju, pripremanju i ostvarivanju općenarodne obrane, da se obučavaju za općenarodnu obranu i za izvršavanje zadataka u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika; da sudjeluju u oružanoj borbi i drugim oblicima općenarodnog otpora, u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razaranja i drugih opasnosti te u izvršavanju drugih zadataka od interesa za obranu zemlje i zaštitu ustavom utvrđenoga društvenog uređenja.

Radni ljudi i građani imaju pravo i dužnost da u skladu sa zakonom. odlučuju i aktivno sudjeluju u izgrađivanju i provođenju politike općenarodne obrane i u pripremama za obranu: da u skladu s planovima obrane budu raspoređeni na odgovarajuće dužnosti u oružane snage, civilnu zaštitu, sistem osmatranja i obavještavanja, organe društveno-političkih zajednica, organizacije i zajednice ili u druge oblike općenarodne obrane, te da budu osposobljeni i upoznati sa svojim dužnostima i zadacima u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika.

Članak 9.

Radni Ijudi i građani dužni su:

1. nabaviti određena sredstva za provođenje mjera zaštite i spasavanja te određene rezerve lijekova, hrane i drugih sredstava nužnih za vlastite potrebe u ratnim uvjetima;

2. primiti i propisno čuvati opremu, uređaje i sredstva koja su im, u skladu s njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani, povjerena i vratiti ih na zahtjev nadležnog organa;

3. javiti se određenom organu ili organizaciji radi izvršavanja obaveza ii općenarodnoj obrani u mjesto i vrijeme označeno u pojedinačnom ili općem pozivu te sa sobom ponijeti stvari i isprave navedene u pozivu;

4. dostaviti centru za obavještavanje, organu mjesne zajednice ili drugom nadležnom organu podatke o pojavama značajnim za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, koje saznaju ili ih primijete, služeći se najpogodnijim načinom i najbržim sredstvom. Vlada Republike Hrvatske, prema potrebi, utvrđuje vrstu i količinu sredstava iz točke 1. stavka 1. ovoga članka.

Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu radi obaveze iz točke 3. stavka 1. ovoga članka ili ne opravda svoj izostanak, a njezina prisutnost je prijeko potrebna, organ koji ju je pozvao obavijestit će o tome organ unutrašnjih poslova i od njega zatražiti da takvu osobu prinudno privrede.

Članak 10.

Povrede i oboljenja koja nastanu zbog izvršavanja prava i obaveza iz općenarodne obrane utvrđenih zakonom smatraju se povredama na radu.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka radni ljudi i građani, koji su izvršavali zakonom utvrđene obaveze, imaju sva prava utvrđena posebnim propisima za osobe koje su pretrpjele povredu na radu.

Članak 11.

Obavezi sudjelovanja u jedinicama i organima civilne zaštite, pored osoba određenih Saveznim zakonom, ne podliježu ni stražari u kazneno-popravnim organizacijama.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u zaštiti i spasavanju u skladu s naređenjem rukovodilaca tih organizacija.

Članak 12.

Majka koja ima jedno ili više djece mlađe od 10 godina može izuzetno, po osnovi radne obaveze, biti raspoređena na poslove i zadatke izvan mjesta prebivališta, ako joj je za to vrijeme osigurana njega i čuvanje djeteta, u slučaju da njegu i čuvanje djeteta nije mogla osigurati sama.

Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na oca, usvojioca, osobu kod koje se dijete nalazi na organiziranom porodičnom smještaju i staratelja djeteta, ako majka odnosno roditelji nisu na životu ili su dijete napustili ili su, zbog drugih razloga, spriječeni da se brinu o djetetu.

III. PRAVA I DUŽNOSTI PODUZEĆA, DRUGIH ORGANIZACIJA I ZAJEDNICA I GRAĐANSKIH PRAVNIH OSOBA

1. Poduzeća i druge organizacije i zajednice

Članak 13.

Radnici u poduzećima imaju pravo i dužnost da se u okviru svoje redovne djelatnosti organiziraju i pripremaju za općenarodnu obraniku, za svoj rad, zaštitu i spasavanje u

ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, da sudjeluju u obrani zemlje i da izvršavaju druge zadatke i poslove od interesa za qpćenarodnu obranu, u skladu s ustavom, zakonom, osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, planovima obrane, planovima za druge izvanredne prilike, odlukama organa društveno-političkih zajednica i svojim općim aktima.

Poduzeća su dužna organizirati sve svoje raspoložive ljudske snage i materijalne mogućnosti za obranu zemlje.

Članak 14.

U ostvarivanju prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane poduzeća, radi osiguranja proizvodnje i pružanja usluga, opskrbe oružanih snaga i stanovništva u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, te za izvršavanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu, dužna su, osim robnih rezervi utvrđenih drugim propisima, osigurati i odgovarajuće rezerve materijalno-tehničkih i drugih sredstava razmjerno svojim kapacitetima, proizvodnim, tehničkim i drugim mogućnostima.

Vrste i količine rezervi sredstava iz stavka 1. ovoga članka poduzeća osiguravaju u skladu sa svojim planovima obrane i s planovima za druge izvanredne prilike.

Članak 15.

Radnici u poduzeću organiziraju i provode pripreme za proizvodnju i pružanje usluga u ratu, suglasno djelatnostima organizacija u skladu sa samoupravnim sporazumima i društvenim dogovorima o proizvodnji i pružanju usluga u ratu, odnosno sa zahtjevima društveno-političkih zajednica, osiguravaju kadrovske, materijalne i druge uvjete za rad i pružanje otpora agresoru, organiziraju zaštitu radnih ljudi i materijalnih dobara od ratnih i drugih opasnosti i fizičku zaštitu svojih objekata i sredstava, osposobljavaju i obučavaju se za rad u ratnim uvjetima i obavljaju druge poslove od interesa za općenarodnu obranu.

Poduzeća su dužna međusobno surađivati u provođenju priprema za općenarodnu obranu i usklađivati svoje planove obrane, osobito u opskrbi energijom, sirovinama i rezervnim dijelovima, isporuci gotovih proizvoda i međusobnoj koordinaciji rada u ratnim uvjetima na postojećim ili ratnim lokacijama.

Članak 16.

Poduzeća koja pripremaju i izvršavaju prostorne i urbanističke planove i organi koji pripremaju i donose te planove dužni su pri izradi, donošenju, izvršavanju tih planova postupati u skladu s propisanim mjerama i zahtjevima u pogledu potreba općenarodne obrane i zaštite od ratnih razaranja.

Zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka postavlja i postupak propisuje Ministarstvo obrane.

Članak 17.

Pri izgradnji objekata iz članka 47. stavka 1. Saveznog zakona organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole dužan je prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva obrane, ako se traži građevinska dozvola u blizini objekata, instalacija i uređaja posebno značajnih za općenarodnu obranu Republike ili suglasnost općinskog organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane, ako su objekti, instalacije i uređaji značajni za općenarodnu obranu općine.

Članak 18.

Poduzeća koja se bave znanstvenoistraživačkom djelatnošću dužne su republičkom organu uprave nadležnom za znanost dostavljati podatke iz svog programa znanstvenoistraživačkog rada i razvoja, te podatke o svojim dostignućima i spoznajama iz te oblasti, značajnim za općenarodnu obranu.

Poduzeća i organi koji se bave geodetskom, geofizičkom, geološkom, hidrometeorološkom i hidrološkom djelatnošću i istraživanjem te premjerom mora, dužni su republičkom organu uprave nadležnom za znanost stavljati na raspolaganje podatke s kojima raspolažu, značajne za općenarodnu obranu.

Republički organ uprave nadležan za znanost u suradnji s odgovarajućim republičkim organima uprave, znanstvenim organizacijama i zajednicama, komandama i štabovima oružanih snaga utvrđuje značenje i način korištenja podataka iz stavova 1. i 2. ovoga članka i stavlja ih na uvid te daje na korištenje nadležnom saveznom organu.

Članak 19.

Poduzeća i druge organizacije i zajednice i organi društveno-političkih zajednica dužni su s programima izgradnje i razvoja tehničkih sistema iz članka 50. Saveznog zakona upoznati republički organ uprave nadležan za oblast kojoj pripada tehnički sistem.

Ako republički organ uprave iz stavka 1. ovoga članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva obrane, utvrdi da tehnički sistem nije usklađen s potrebama općenarodne obrane, postavit će zahtjev za usklađivanje.

Članak 20.

Poduzeća su dužna, na zahtjev nadležnih republičkih organa, prvenstveno proizvoditi predmete odnosno obavIjati usluge posebno značajne za općenarodnu obranu.

Osim predmeta ili usluga za koje, na osnovi Saveznog zakona Savezno izvršno vijeće odredi da su posebno značajne za općenarodnu obranu, Vlada Republike Hrvatske može odrediti i druge predmete i usluge da su posebno značajni za općenarodnu obranu.

Vlada Republike Hrvatske određuje republičke organe koji mogu postavljati zahtjeve za prioritetnu proizvodnju i obavljanje usluga posebno značajnih za općenarodnu obranu i imenuje trećeg člana arbitraže pod uvjetima predviđenim u članku 40. stavku 3. Saveznog zakona.

Članak 21.

Poduzeća u oblasti javnog priopćavanja, u okviru programa svoje redovne djelatnosti, imaju pravo i dužnost javnost pravodobno informirati o obrambenim pripremama i aktivnostima, o raznim oblicima i vrstama neprijateljske aktivnosti, o odlukama i mjerama što se poduzimaju u borbi i otporu agresoru, te o drugim zadacima i mjerama u oblasti općenarodne obrane.

Organizacije i zajednice, te organi društveno-političkih zajednica dužni su poduzećima u oblasti javnog priopćavanja davati podatke potrebne za informiranje javnosti, osim onih koji, prema propisima, predstavljaju tajne podatke.

U pripremi programa svoje redovne djelatnosti i ostvarivanju drugih zadataka iz oblasti općenarodne obrane organizacije iz stavka 1. ovoga članka surađuju s organima uprave nadležnim za poslove narodne obrane, štabovima Teritorijalne obrane i drugim organima uprave nadležnim za pripreme općenarodne obrane u određenim djelatnostima i s društvenim organizacijama.

Organizacije iz stavka 1. ovoga članka dužne su, na zahtjev nadležnog organa društveno-političke zajednice, u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama objaviti određena saopćenja ili odluke, kada to zahtijevaju ti organi.

Članak 22.

Privredne komore potiču pripreme za obranu u poduzećima, iniciraju zaključivanje društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma o osnovama planova obrane i planova za druge izvanredne prilike, pridonose razvoju znanstvenoistraživačkog rada u poduzećima u oblasti općenarodne obrane, potiču razvoj privrednih i društvenih djelatnosti sa stanovišta potreba općenarodne obrane i sudjelovanja u općenarodnom otporu u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika.

Opća udruženja i poslovne zajednice imaju pravo i dužnost, u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica, provoditi obrambene pripreme iz djelatnosti za koju su osnovane i pripreme od zajedničkog interesa za njihove članice.

2. Radne zajednice

Članak 23.

Radni ljudi u radnim zajednicama organiziraju i ostvaruju pripreme za općenarodnu obranu i za rad u ratnim uvjetima, osiguravaju sredstva za potrebe općenarodne obrane i izvršavaju druge zadatke i poslove općenarodne obrane na temelju planova i programa organizacija, zajednica i organa za koje obavljaju poslove i svojih odluka i planova, u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica, te u skladu s prirodom poslova koje obavljaju.

Odredbe članka 13. do 15. ovoga zakona primjenjuju se i na radne zajednice.

3. Građanske pravne osobe i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu gradana

Članak 24.

Građanske pravne osobe i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana ostvaruju odgovarajuća prava i dužnosti u oblasti općenarodne obrane u skladu sa zakonom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica.

Odredbe članka 13. do 15. ovoga zakona primjenjuju se i na građanske pravne osobe.

IV. PRAVA I DUŽNOSTI MJESNIH ZAJEDNICA

Članak 25.

Radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici odlučuju o pitanjima općenarodne obrane u okviru svojih prava i dužnosti na zborovima i drugim oblicima osobnog izjašnjavanja i preko delegata u organima mjesne zajednice.

Radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici, u skladu s ustavom, zakonom, statutom, odlukama i planovima općine u oblasti općenarodne obrane i društvene samozaštite, pored poslova utvrđenih Saveznim zakonom, obavljaju i ove poslove:

1. organiziraju se, osposobljavaju i pripremaju za sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima otpora agresoru;

2. organiziraju, pripremaju i osposobljavaju jedinice i organe civilne zaštite;

3. organiziraju i pripremaju službu osmatranja i obavještavanja, kad je to određeno planom obrane mjesne zajednice i provode određene zadatke u sistemu osmatranja i obavještavanja;

4. organiziraju rad privrednih i društvenih djelatnosti, opskrbu, zbrinjavanje i osiguranje drugih potreba oružanih snaga, radnih ljudi i građana u slučaju neposredne ratne opasnosti, rata i drugih izvanrednih prilika;

5. organiziraju kontrolu područja mjesne zajednice, te zaštitu Ijudi i imovine od ratnih i drugih opasnosti;

6. provode pripreme i sudjeluju u mobilizaciji oružanih snaga, civilne zaštite, sistema osmatranja i obavještavanja, te drugih organa i organizacija, u skladu s odgovarajućim planom općine;

7. provode naređene mjere pripravnosti i druge potrebne mjere iz općenarodne obrane i društvene samozaštite;

8. utvrduju organizaciju organa mjesne zajednice i osposobljavaju ih za obavljanje zadataka u neposrednoj ratnoj opasnosti, ratu i drugim izvanrednim prilikama;

9. osiguravaju informiranje radnih Ijudi i građana o mjerama i o njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani;

10. organiziraju i provode obuku iz općenarodne obrane;

11. obavljaju i druge poslove značajne za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu.

Za vrijeme rata radni ljudi i građani u mjesnoj zajednici, u skladu s planovima obrane i mjerama općine, organiziraju općenarodni otpor i rukovode njime, organiziraju zaštitu stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razaranja i drugih opasnosti, mobiliziraju sve snage i sredstva za potrebe općenarodne obrane i izvršavaju i druge zadatke i poslove od interesa za obranu zemlje.

Članak 26.

U obavljanju poslova i zadataka općenarodne obrane i društvene samozaštite od zajedničkog interesa, mjesne zajednice dužne su surađivati međusobno i s poduzećima, društvenim organizacijama i udruženjima građana na svom području, te usklađivati pripreme za općenarodnu obranu i mjere društvene samozaštite.

Pod pripremama od zajedničkog interesa za više mjesnih zajednica ili na razini zajednice mjesnih zajednica podrazumijeva se osobito: organiziranje zajedničkih štabova, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane te jedinica i organa civilne zaštite; organiziranje pojedinih mjera zaštite i spasavanja; organiziranje određenih dijelova službe osmatranja i obavještavanja; provođenje obuke iz općenarodne obrane; zajedničke vježbe; osnivanje organa za obavljanje poslova općenarodne obrane i drugih poslova koje sporazumno utvrde nadležni organi mjesne zajednice.

V. PRAVA I DUŽNOSTI DRUŠTVENIH ORGANIZACIJA I UDRUŽENJA GRAĐANA

Članak 27.

Savez rezervnih vojnih starješina, kao društvena organizacija posebno značajna za općenarodnu obranu, razvija aktivnost na osposobljavanju, opće vojnom i stručnom usavršavanju rezervnih vojnih starješina te na ostvarivanju drugih zadataka općenarodne obrane i društvene samozaštite.

Društvene organizacije i udruženja građana imaju pravo i dužnosti, u skladu sa prirodom i karakterom svoje djelatnosti, pripremati i osposobljavati članstvo, radne Ijude i građane, a posebno omladinu, za njihovo aktivno svestrano i neposredno sudjelovanje u oružanoj borbi i ostalim oblicima općenarodnog otpora i moralno-psihološkim pripremama, dogradnjom i usavršavanjem stručnih i vojno-stručnih znanja i vještina, te razvijanjem i unapređivanjem tehničke kulture i fizičkih sposobnosti.

Organizacije koje djeluju na području tehničke i fizičke kulture i sporta, Crveni križ, Vatrogasni savez i druge organizacije i udruženja posebno značajne za općenarodnu obranu dužne su, osobito, provoditi mjere i aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka. Društvene organizacije i udruženja građana surađuju s organima općine i republike

Društveno-političke zajednice dužne su stvarati uvjete za aktivnosti društvenih organizacija i građana u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti.

Članak 28.

Društvene organizacije i udruženja građana, u skladu sa svojom ulogom i zadacima, dužni su provoditi vlastite pripreme za rad u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama i u svojim statutima, planovima, programima i drugim općim aktima utvrdivati mjere, radnje i postupke kojima se osigurava aktivnost njihovih članova i organa u pripremama za obranu zemlje, te osiguravati sredstva za te pripreme.

Planovi obrane i planovi za druge izvanredne prilike društvenih organizacija i udruženja građana usklađuju se s takvim planovima društveno-političkih zajednica.

VI. PRAVA I DUŽNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKIH ZAJEDNICA

1. Zajedničke odredbe

Članak 29.

Društveno-političke zajednice u okviru svojih ustavom utvđenih prava i dužnosti, a u skladu sa Saveznim zakonom, osnovama sistema općenarodne obrane, osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje te s osnovama priprema privrede i društvenih djelatosti za funkcioniranje u ratu, usmjeravaju razvoj i pripreme, poduzimaju organizacijske, materijalne i druge mjere za ostvarivanje prava i dužnosti radnih ljudi i građana, organizacija i zajednica i organa društveno-političkih zajednica u obrani i zaštiti ustavom utvrđenoga društvenog i političkog uređenja, za rad u ratu, za sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima općenarodnog otpora, te za obavljanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu.

U ostvarivanju općenarodne obrane u skladu s koncepcijom i sistemom općenarodne obrane i svojim ustavnim pravima i dužnostima društveno-političke zajednice:

1. uređuju i organiziraju općenarodnu obranu;

2. osiguravaju jedinstveno, usklađeno i uspješno funkcioniranje općenarodne obrane i društvene samozaštite;

3. poduzimaju organizacione, materijalne i druge mjere za ostvarivanje prava i dužnosti radnih ljudi i građana u pripremama za općenarodnu obranu i za njihovo sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima otpora u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama;

4. utvrđuju i donose planove obrane i planove za druge izvanredne prilike;

5. provode pripreme za obranu u skladu s osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, te s planovima obrane društveno-političkih zajednica;

6. osiguravaju osposobljavanje organizacija i zajednica za rad u ratu, za zaštitu od ratnih djelovanja, te za druge zadatke od interesa za općenarodnu obranu;

7. osiguravaju razvoj i provode pripreme Teritorijalne obrane, jedinica milicije ratnog sastava, civilne zaštite, sistema osmatranja i obavještavanja, posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštite, te rukovode njima;

8. usmjeravaju i usklađuju pripreme za obranu društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica u oblasti privrede i društvenih djelatnosti;

9. organiziraju i izvršavaju određene zadatke i poslove u vezi s pripremama i izvršavanjem mobilizacije, vojne obaveze i drugih obaveza u oblasti općenarodne obrane;

10. obavljaju zakonom utvrđene poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga;

11. brinu se o osiguranju materijalnih rezervi za potrebe zemlje u ratu;

12. brinu se o uređenju teritorija i akvatorija značajnog za vođenje oružane borbe i za druge potrebe općenarodne obrane u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama;

13. obavljaju i druge zadatke i poslove općenarodne obrane utvrdene zakonom.

Članak 30.

Prava i dužnosti općine u oblasti općenarodne obrane obavljaju: skupština općine, štab Teritorijalne obrane, štab civilne zaštite, organi uprave i drugi organi i organizacije općine.

Prava i dužnosti organa iz stavka 1. ovoga članka u oblasti općenarodne obrane utvrđuje odlukom skupština općine u skladu sa zakonom.

Članak 31.

Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, predsjedništvo skupštine odlučuje o pitanjima iz nadležnosti skupštine.

Odluke predsjedništva skupštine podnose se na potvrdu skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sastane.

Predsjedništvo skupštine općine za vrijeme ratnog stanja obavlja poslove koji su ovim zakonom dati u nadležnost savjetu narodne obrane.

Članak 32.

Predsjedništvo skupštine općine za vrijeme rata ili u slučaju neposredne ratne opasnosti čine predsjednik, zamjenik predsjednika ili dopredsjednici skupštine, predsjednici vijeća skupštine i određen broj odbornika u skupštini općine utvrđen njihovim odlukama.

Predsjednik skupštine općine po položaju predsjednik je predsjedništva skupštine u ratu.

Skupština općine odlukom pobliže utvrđuje organizaciju i način rada predsjedništva skupštine za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti.

Članak 33.

Društveno-političke zajednice dužne su osnovati organ uprave nadležan za poslove narodne obrane radi obavljanja upravnih i drugih poslova općenarodne obrane iz svoje nadležnosti.

Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane društveno-političkih zajednica obavljaju osobito ove poslove:

1. usklađuju mjere i aktivnosti u provođenju utvrđene politike priprema za obranu i u ostvarivanju sistema općenarodne obrane te prate i predlažu mjere za njegov razvoj;

2. pripremaju i predlažu mjere za organiziranje i funkcioniranje civilne zaštite;

3. sudjeluju u osiguravanju uvjeta za jedinstveno rukovođenje općenarodnom obranom i općenarodnim otporom;

4. pripremaju i predlažu mjere kojima se osigurava jedinstvena organizacija i funkcioniranje sistema osmatranja i obavještavanja i organiziraju rad centra za obavještavanje;

5. organiziraju i pripremaju posebne veze za rukovođenje organa društveno-političkih zajednica i provode obuku kadrova za rad i održavanje tih veza;

6. brinu se o organizaciji i prate provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane i predlažu mjere za njihovo unapređivanje;

7. organiziraju i provode kriptozaštitu tajnih podataka i informacija iz oblasti općenarodne obrane;

8. izrađuju svoj plan za obranu i plan za druge izvanredne prilike i sudjeluju u izradi planova društveno-ekonomskog razvoja u oblasti općenarodne obrane;

9. predlažu mjere za izradu i sudjeluju u izradi plana obrane društveno-političke zajednice i predlažu mjere za njegovo ažuriranje i provjeru rješenja koje plan sadrži;

10. brinu se o organizaciji i provođenju mobilizacijskih priprema u organizacijama i zajednicama;

11. prate i usmjeravaju financiranje općenarodne obrane;

12. organiziraju i prate organiziranje i provođenje obuke radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu, te sudjeluju u organiziranju i izvođenju vježbi općenarodne obrane;

13. brinu se o provođenju mjera i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija;

14. surađuju s odgovarajućim vojnim organima u osiguranju popune i drugih potreba oružanih snaga, u organiziranju i provođenju obuke i vježbi, izradi i usklađivanju planova obrane i u drugim poslovima značajnim za jedinstvenost i efikasnost sistema općenarodne obrane;

15. brinu se o nabavi, čuvanju i održavanju opreme i materijalno-tehničkih sredstava za potrebe civilne zaštite; posebnih veza za rukovođenje, kriptozaštite, te službe osmatranja i obavještavanja;

16. provode upravni nadzor nad provođenjem priprema za općenarodnu obranu;

17. rade na popuni oružanih snaga, civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja, organa društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica vojnim obveznicima, obveznicima civilne zaštite i obveznicima radne obaveze, te materijalno-tehničkim i druglm sredstvima;

18. rješavaju o pravima i dužnostima građana, organizacija i zajednica u oblasti općenarodne obrane;

19. brinu se o izboru, uređivanju i upotrebi ratnih lokacija i poduzimaju mjere za uređenje teritorija i akvatorija za potrebe društveno-političkih zajednica;

20. obavljaju određene poslove koji se odnose na organizaciju i provođenje mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika i poduzimaju druge mjere potrebne za prijelaz na ratno stanje;

21. pružaju stručnu pomoć drugim organima društveno-političke zajednice i organizacijama i zajednicama u provođenju priprema za obranu;

22. obavljaju zakonom utvrđene poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga.

Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika osobito: osiguravaju provođenje mjera pripravnosti i stalnu mobilizaciju ljudskih i materijalnih izvora i snaga radi popune oružanih snaga i poduzimaju druge mjere za obranu zemlje; prate izvršavanje ratnih zadataka i predlažu odgovarajuće mjere organima koji rukovode općenarodnim otporom; uskladuju zahtjeve za materijalno osiguranje oružanih snaga i drugih subjekata općenarodne obrane, te surađuju s odgovarajućim vojnim i drugim

organima.

Članak 34.

Ostali organi uprave društveno-političkih zajednica, u okviru svojeg djelokruga, u oblasti općenarodne obrane:

1. prate stanje pripremanja za obranu u djelatnostima iz svoje nadležnosti i pružaju stručnu pomoć organizacijama i zajednicama u provođenju njihovih priprema za ' obranu;

2. poduzimaju mjere i osiguravaju usklađivanje planova i pripremnih mjera u djelatnosti iz njihove nadležnosti s planovima i pripremnim mjerama za obranu društveno-političke zajednice;

3. izrađuju planove obrane i planove za druge izvanredne prilike za određenu djelatnost za potrebe društveno-političke zajednice, te osiguravaju utvrđivanje mjera općenarodne obrane u planovima i programima razvoja organizacija i zajednica;

4. u skladu sa zakonom utvrđuju obaveze organizacijama i zajednicama u pogledu zadovoljavanja potreba općenarodne obrane;

5. brinu se o osposobljavanju i pripremi organizacija i zajednica za nastavak proizvodnje i pružanje usluga u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti;

6. provode vlastite pripreme za rad u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama.

Odlukama skupština društveno-političkih zajednica u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka uređuje se nadležnost ostalih organa uprave u obavljanju poslova općenarodne obrane.

2. Općina

Članak 35.

Općina, u skladu sa svojim ustavnim pravima i dužnostima i sistemom općenarodne obrane, pored prava i dužnosti iz članka 29. ovoga zakona, u ostvarivanju općenarodne obrane ima i ova prava i dužnosti:

1. utvrđuje organizaciju općenarodne obrane i osigurava jedinstveno organiziranje i pripremanje općenarodne obrane;

2. usklađuje organizaciju, planove i pripreme općenarodne obrane u općini s organizacijom, planovima i pripremama za obranu Republike i susjednih općina, u pitanjima značajnim za jedinstvenost i uspješnost sistema općenarodne obrane;

3. osigurava provedbu obrambenih priprema privrede i društvenih djelatnosti, u skladu s utvrđenim osnovama priprema privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, njihovim ratnim zadacima te s planovima obrane općine;

4. utvrđuje plan organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane u općini, u skladu s utvrđenim osnovama tih planova i odgovarajućim planom i odlukama Republike, te osigurava jedinstvo organizacije Teritorijalne obrane u općini;

5. osigurava jedinstvo rukovođenja i komandiranja Teritorijalnom obranom u miru i ratu u skladu s utvrđenim sistemom rukovođenja i komandiranja u oružanim snaga ma;

6. utvrđuje organizaciju jedinstvenog sistema civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja, te rukovodi njima;

7. usklađuje i usmjerava pripreme organizacija i zajednica u pitanjima značajnim za jedinstvo sistema općenarodne obrane u općini;

8. osigurava popunu oružanih snaga, raspored i mobilizaciju građana na ratne dužnosti te raspored i mobilizaciju materijalnih sredstava za potrebe općenarodne obrane, u skladu s utvrđenim planovima i organizira i osigurava izvršavanje drugih poslova i zadataka iz svog djelokruga značajnih za ostvarivanje sistema općenarodne obrane i njegovo funkcioniranje u miru i ratu;

9. usklađuje organizaciju, planove i pripremne mjere općenarodne obrane u općini, s planovima i pripremnim mjerama Jugoslavenske narodne armije radi jedinstvenoga i efikasnog djelovanja u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika;

10. osigurava provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane;

11. osigurava provođenje priprema radnih ljudi i građana koji u ratnim uvjetima obavljaju određene djelatnosti osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana;

12. organizira i provodi obuku, vježbe i druge oblike osposobljavanja radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu;

13. utvrđuje način i oblike provođenja mjera pripravnosti i mobilizacije radnih ljudi i građana, materijalno-tehničkih i drugih priprema kod ratnih opasnosti i drugih izvanrednih prilika;

14. inicira, usmjerava i potiče djelatnosti radnih ljudi i gradana i organizacija i zajednica u ostvarivanju sistema općenarodne obrane i osigurava izvršavanje njihovih zakonom utvrđenih prava i dužnosti;

15. društvenim planovima osigurava izgradnju i razvoj sistema općenarodne obrane na svom području;

16. u suradnji s društvenim organizacijama provodi mjere i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija, te osigurava provođenje drugih mjera značajnih za razvoj i jačanje Jugoslavenske narodne armije u skladu s mjerama koje su utvrdili organi federacije;

17. vodi evidenciju obveznika radne obaveze i drugih obveznika i osigurava njihovo raspoređivanje na dužnosti za slučaj rata i neposredne ratne opasnosti;

18. obavlja i druga prava i dužnosti utvrdene zakonom.

Članak 36.

Radi usklađivanja priprema za općenarodnu obranu i za obavljanje određenih poslova općenarodne obrane skupština općine osniva savjet narodne obrane.

Savjet narodne obrane obavlja ove poslove:

1. na prijedlog izvršnog vijeća općinske skupštine donosi plan obrane općine u skladu sa smjernicama i mjerama koje utvrdi skupština općine;

2. utvrduje brojčani sastav i veličinu Teritorijalne obrane, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja u općini, u skladu s odgovarajućim planom i odlukama Republike;

3. brine se o usklađivanju priprema općenarodne obrane u općini i osigurava usklađivanje priprema sa susjednim općinama i oružanim snagama;

4. utvrđuje organizaciju posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu tajnih podataka za potrebe organa općine u ratu;

5. utvrđuje plan i odlučuje o pripremi i provođenju vježbi općenarodne obrane značajnih za općinu;

6. prati i usmjerava popunu i raspored građana i materijalnih sredstava u oružane snage, organizacije i zajednice te za druge potrebe općenarodne obrane, u skladu s planovima obrane;

7. razmatra, usmjerava i usklađuje obavljanje poslova vojne obaveze i mobilizacije i drugih obaveza građana u oblasti općenarodne obrane;

8. daje mišljenje skupštini općine o prijedlozima propisa i drugih akata iz oblasti općenarodne obrane;

9. razmatra i utvrđuje mjere koje imaju opće značenje za razvoj i jačanje općenarodne obrane na području općine;

10. daje prijedloge za izbor kandidata za pitomce škola za rezervne oficire i regruta za odredene specijalnosti u oružanim snagama;

11. utvrđuje mjere i aktivnosti za osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola i akademija i predlaže izbor kandidata;

12. obavlja druge poslove za koje je ovlašten ovim zakonom, statutom i odlukama skupštine općine.

U obavljanju poslova koji se odnose na usklađivanje priprema općenarodne obrane savjet narodne obrane donosi smjernice i zaključke koje provode općinski organi uprave, organizacije i zajednice i društvene organizacije na području općine.

Savjet narodne obrane za svoj rad i obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka odgovara skupštini općine.

Članak 37.

Savjet narodne obrane sastoji se od predsjednika, sekretara i određenog broja članova.

Članovi savjeta imenuju se iz reda odbornika svih vijeća skupština općine, općinskih funkcionara, predstavnika oružanih snaga i predstavnika poduzeća ili drugih organizacija i zajednica na podrućju općine.

Predsjednik skupštine općine po položaju predsjednik je savjeta narodne obrane.

Članove i sekretara savjeta imenuje i razrješava skupština općine.

Organizaciju i sastav savjeta narodne obrane utvrđuje skupština općine.

3. Republika

Članak 38.

U ostvarivanju sistema općenarodne obrane Republika, pored prava i dužnosti iz članka 29. ovoga zakona, ima i ova prava i dužnosti:

1. uređuje sistem općenarodne obrane u skladu s osnovama koje utvrduje federacija;

2. osigurava jedinstvenost i cjelovitost sistema općenarodne obrane u Republici i njegovu usklađenost s osnovama sistema općenarodne obrane u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji;

3. utvrđuje posebna prava i dužnosti rednih ljudi i građana te organizacija i zajednica u općenarodnoj obrani;

4. utvrđuje organizaciju i pripreme općenarodne obrane u skladu s utvrđenim osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje, osigurava pripreme privrede i društvenih djelatnosti za obranu zemlje te osigurava pripreme privrede i društvenih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, i na tim osnovama osigurava jedinstvo organiziranja i pripremanja općenarodne obrane;

5. utvrđuje plan obrane Republike i plan za druge izvanredne prilike i usklađuje ih s takvim planovima, zemlje, susjednih republika i pokrajina u pitanjima značajnim za jedinstvo i uspješnost sistema općenarodne obrane u federaciji i Republici;

6. planira i osigurava materijalne i druge potrebe oružanih snaga u ratu i brine se o zadovoljavanju tih potreba u pripremama i planovima obrane;

7. utvrđuje plan organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane u skladu s utvrđenim osnovama tih planova i osigurava izgradnju Teritorijalne obrane kao jedinstvenog sistema vojne organizacije u Republici i kao dijela jedinstvene oružane sile u sistemu općenarodne obrane;

8. osigurava jedinstvo rukovođenja i komandiranja Teritorijalnom obranom u skladu s utvrđenim sistemom rukovođenja i komandiranja oružanim snagama;

9. u skladu s utvrđenim osnovama osigurava organizaciju, razvoj i pripremu jedinstvenog sistema civilne zaštite, te sistema osmatranja i obavještavanja i rukovodi njima;

10. usmjerava i usklađuje pripreme za obranu i rad u ratu i drugim izvanrednim prilikama privrede i društvenih djelatnosti te osigurava usklađenost planova obrane užih društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica;

11. društvenim planovima osigurava izgradnju i razvoj općenarodne obrane u Republici;

12. u suradnji s društvenim organizacijama poduzima mjere za pripremu i osposobljavanje radnih Ijudi i građana i organizacija i zajednica u provođenju i razvijanju aktivnosti značajnih za jačanje općenarodne obrane u Republici za njihovo aktivno sudjelovanje u obrani zemlje;

13. ostvaruje suradnju i usklađuje pripreme za obranu s drugim republikama i autonomnim pokrajinama;

14. osigurava provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane;

15. obavlja i osigurava provođenje zakonom utvrđenih poslova regrutiranja, popune i vojne mobilizacije oružanih snaga i drugih poslova vojne obaveze u skladu sa Zakonom o vojnoj obavezi i propisima donesenim na osnovu toga zakona i ovim zakonom i usklađuje, obavljanje tih poslova s drugim poslovima općenarodne obrane;

16. brine o kadrovskoj i materijalnoj popuni oružanih snaga i odgovarajućoj nacionalnoj, socijalnoj i drugoj zastupljenosti aktivnog i rezervnog starješinskog kadra u oružanim snagama;

17. obavlja zakonom određene poslove za potrebe: Jugoslavenske narodne armije i ostvaruje s njom suradnju u poslovima i zadacima od zajedničkog interesa;

18. brine se o uređenju teritorija i akvatorija za potrebe oružanih snaga i za druge potrebe općenarodne obrane;

19. obavlja i druge poslove i dužnosti određene zakonom.

Članak 39.

U okviru prava i dužnosti Republike u oblasti općenarodne obrane, pripreme za općenarodnu obranu organiziraju i obavljaju Sabor Republike Hrvatske, Predsjedništvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Republički štab Teritorijalne obrane, štab civilne zaštite Republike Hrvatske i organi uprave i republičke organizacije.

1) Sabor Republike Hrvatske

Članak 40.

Sabor Republike Hrvatske uređuje sistem, utvrđuje politiku i odlučuje o drugim osnovnim pitanjima značajnim za općenarodnu obranu, utvrđuje potrebe općenarodne obrane u društvenom planu i poduzima druge mjere u organiziranju, jačanju i razvoju te oblasti u skladu s Ustavom i zakonom.

2) Predsjedništvo Republike Hrvatske

Članak 41.

Predsjedništvo Republike Hrvatske u ostvarivanju općenarodne obrane u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom obavlja ove poslove:

1. osigurava jedinstvenost i cjelovitost sistema općenarodne obrane u Republici;

2. brine se i osigurava provođenje mjera pripravnosti i drugih mjera za prijelaz u ratno stanje;

3. donosi plan obrane i plan za druge izvanredne prilike Republike;

4. daje smjernice za provođenje priprema u privrednim i društvenim djelatnostima, mobiliziranje izvora i snaga za obranu i usklađivanje plana i pripremnih mjera društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica;

5. utvrđuje sadržaj i način izrade planova obrane i planova za druge izvanredne prilike;

6. u slučaju rata rukovodi općenarodnim otporom u Republici;

7. razmatra i zauzima stavove od općeg značenja za organiziranje, jačanje i razvoj općenarodne obrane u Republici;

8. inicira i poduzima mjere za suradnju u oblasti općenarodne obrane s drugim republikama i autonomnim pokrajinama u poslovima od zajedničkog interesa;

9. osigurava provođenje odluka, stavova i mjera koje u oblasti općenarodne obrane donosi Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Članak 42.

Radi razmatranja, zauzimanja stavova i davanja mišljenja i prijedloga Predsjedništvu Republike Hrvatske o pitanjima iz njegove nadležnosti u oblasti općenarodne obrane Predsjedništvo ima Savjet narodne obrane.

Organizacija, način rada i sastav Savjeta narodne obrane uređuje se odlukom i poslovnikom Predsjedništva.

3) Vlada Republike Hrvatske

Članak 43.

Vlada Republike Hrvatske brine se o izvršavanju zakona i utvrđene politike u oblasti općenarodne obrane, daje opće smjernice za rad republičkim organima uprave i republičkim organizacijama na poslovima općenarodne obrane i nadzire njihov rad na pripremama za općenarodnu obranu.

Vlada Republike Hrvatske koordinira i usmjerava pripreme u oblasti općenarodne obrane koje provode republički organi uprave i republičke organizacije kao i poduzeća posebno značajna za općenarodnu obranu u Republici.

Članak 44.

Vlada Republike Hrvatske u oblasti općenarodne obrane:

1. utvrđuje prijedlog plana obrane i plana za druge izvanredne prilike Republike, te donosi svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike;

2. utvrđuje prijedlog mjera za osiguranje razvoja općenarodne obrane u društvenim planovima Republike i brine se o osiguranju sredstava za financiranje priprema općenarodne obrane;

3. predlaže mjere za osiguranje sredstava za financiranje posebnih zadataka i stvaranje uvjeta za rad poduzeća posebno značajnih za obranu Republike;

4. poduzima mjere za osiguranje robnih rezervi neophodnih za slučaj rata i njihov razmještaj u skladu s potrebama općenarodne obrane;

5. utvrđuje ratnu organizaciju i odobrava planove obrane i planove za druge izvanredne prilike republičkih organa uprave, republičkih organizacija, republičkih pravosudnih organa, Ustavnog suda Hrvatske;

6. utvrduje prijedloge uredbi sa zakonskom snagom;

7. donosi propise o sudjelovanju obveznika u jedinicama i organima civilne zaštite i o izvršavanju radne obaveze;

8. donosi propise o izvršavanju obaveze davanja materijalnih sredstava za potrebe općenarodne obrane;

9. donosi propise o pripremi i načinu provođenja mobilizacije organizacija i zajednica, organa društveno-političkih zajednica, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja;

10. utvrđuje kriterije i normative za raspored ljudstva i sredstava za potrebe organa društveno-političkih zajednica, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja, te za druge potrebe u ratu, u skladu s osnovnim kriterijima i normativima koje utvrdi Savezno izvršno vijeće;

11. propisuje način vođenja evidencije žena vojnih obveznika raspoređenih u Teritorijalnu obranu;

12. poduzima mjere za organiziranje jedinstvenog sistema civilne zaštite i jedinstvenog sistema osmatranja i obavještavanja;

13. utvrđuje organizaciju službe kriptozaštite u Republici, način osposobljavanja kadrova, te provođenje mjera sigurnosti i kriptozaštite;

14. utvrđuje načela organizacije i ukupan brojčani sastav milicije za slučaj rata; neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika;

15. utvrđuje načela organizacije i brojčani sastav straže u kazneno-popravnim ustanovama za slučaj rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika;

16. odlučuje o pripremama i izvođenju mobilizacijskih i drugih vježbi društveno-političkih zajednica, republičkih organa uprave i republičkih organizacija značajnih za Republiku;

17. brine se o uređenju teritorija i akvatorija značajnog za oružane snage i za druge potrebe općenarodne obrane;

18. donosi plan izgradnje skloništa za potrebe republičkih organa i osigurava njegovo ostvarivanje;

19. obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom.

Članak 45.

Vlada Republike Hrvatske u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama:

1. brine se o prenošenju i provođenju navedenih mjera pripravnosti i mobilizacije na teritoriju Republike;

2. poduzima mjere za prijelaz republičkih organa s mirnodopske na ratnu organizaciju i za njihov izlaz na ratne lokacije;

3. u skladu s planom obrane i planom za druge izvanredne prilike Republike izvršnim vijećima i organima uprave društveno-političkih zajednica te organizacijama i zajednicama može narediti poduzimanje neodloživih mjera, ako to zahtijevaju interesi općenarodne obrane.

4) Republički organi uprave republičke organizacije

Ministarstvo obrane

Članak 46.

Ministarstvo obrane u okviru prava i dužnosti Republike u oblasti općenarodne obrane:

1. prati i usklađuje aktivnost na ostvarivanju utvrđene potitike i sistema općenarodne obrane i predlaže mjere za njegovu izgradnju, razvoj i ostvarivanje u Republici;

2. sudjeluje u izradi plana obrane Republike i objedinjuje aktivnost drugih organa na izradi toga plana, čuva ga i predlaže mjere za njegovu izradu, ažuriranje i provjeru;

3. provodi i usklađuje zajedničke pripreme republičkih organa utvrđene planovima obrane i poduzima mjere za ostvarivanje materijalnih i drugih uvjeta za rad tih organa u ratnim uvjetima;

4. izrađuje svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike;

5. poduzima mjere za upoznavanje građana, organa društveno-političkih zajednica, organizacija i zajednica s njihovim pravima i dužnostima u općenarodnoj obrani;

6. sudjeluje u organizaciji i pripremama za općenarodni otpor u slučaju rata;

7. osigurava provođenje i neposredno provodi poslove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga u skladu sa Zakonom o vojnoj obavezi i ovlaštenjima utvrđenim ovim zakonom;

8. stručno usklađuje planove i pripremne mjere republičkih organa i poduzeća posebno značajnih za obranu u Republici s planom obrane Republike;

9. donosi uputstva o zajedničkim elementima za pripreme u oblasti općenarodne obrane organa društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica;

10. organizira i priprema posebne veze za rukovođenje republičkih organa u ratu i brine se o organiziranju, opremanju i osposobljavanju tih veza u općinama;

11. provodi kriptozaštitu tajnih podataka i informacija općenarodne obrane iz nadležnosti Republike i brine se o provođenju te zaštite u općinama;

12. brine se o organizaciji i provođenju mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane;

13. prati provođenje obuke radnih ljudi i građana iz općenarodne obrane u društvenim organizacijama i zajednicama organizira određene oblike obuke na razini Republike;

14. rješava o žalbama protiv rješenja općinskih organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane;

15. nadzire i poduzima mjere za osiguranje izvršavanja zakona i drugih propisa za čije su izvršavanje odgovorni organi uprave nadležni za poslove narodne obrane;

16. brine se o organizaciji, planiranju, obučavanju, opremanju i pripremi civilne zaštite i sistema osmatranja i obavještavanja;

17. organizira rad i odgovoran je za funkcioniranje republičkog centra za obavještavanje i centara za obavještavanje u svim organizacijskim jedinicama u kojima su oni osnovani;

18. propisuje okvirne formacije za organiziranje službe osmatranja i obavještavanja;

19. prati provođenje vježbi i sudjeluje u njihovu organiziranju, priprema planove i programe vježbi i analizira njihove rezultate ;

20. predlaže mjere za unapređenje organizacije i rada organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane;

21. osigurava usklađivanje planova civilne zaštite s planovima oružanih snaga

22. propisuje obrazac i način izdavanja legitimacije inspektora za općenarodnu obranu;

23. obavlja i druge poslove iz oblasti općenarodne obrane koji su mu stavljeni u nadležnosti ovim zakonom i drugim propisima.

Članak 47.

Ministarstvo obrane obavIja inspekcijske poslove koji se odnose na:

1. provođenje zakona i drugih propisa, smjernica i mjera koje utvrde savezni i republički organi;

2. ostvarivanje plana obrane, plana za druge izvanredne prilike i pripremnih mjera koje su utvrdili republički organi;

3. usklađivanje planova i mjera društveno-političkih zajednica s planovima Republike, te s drugim dokumentima i planovima republičkih organa;

4. organizaciju i provođenje priprema u poduzećima posebno značajnim za općenarodnu obranu Republike;

5. usklađenost planova i pripremnih mjera društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica - međusobno te s planovima i pripremnim mjerama Jugoslavenske narodne armije;

6. organiziranje jedinstvenog sistema civilne zaštite i jedinstvenog sistema osmatranja i obavještavanja te posebnih veza za rukovođenje;

7. organiziranje kriptozaštite i provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka općenarodne obrane;

8. jedinstvenost i cjelokupnost sistema općenarodne obrane u Republici;

9. druge mjere i zadatke u oblasti općenarodne obrane značajne za Republiku.

Članak 48.

Za inspekcijske poslove u sastavu Ministarstva obrane postoji Inspektorat za općenarodnu obranu. Na čelu inspektorata je glavni inspektor.

Ministarstvo obrane donijet će upute o načinu rada Inspektorata za općenarodnu obranu.

Članak 49.

Inspektor i osoba iz članka 38. ovoga zakona, koja je ovlaštena da obavlja inspekcijske poslove, ima prava i dužnosti:

1. pregledati opće stanje priprema i provođenja mjera te pregledati planove i druge dokumente koji se odnose na pripreme organa ili organizacija nad kojima u tom pogledu vrši inspekciju;

2. narediti otklanjanje neusklađenosti u planovima obrane i u drugim dokumentima, provođenje mjera i izvršavanje poslova i zadataka koje treba provesti prema planu priprema, obustavu mjera i radnji koje nisu u skladu s planom, utvrđenim obavezama i dužnostima u vezi s pripremama za obranu te s planovima i mjerama Republike, a i otklanjanje drugih nedostataka i nepravilnosti u provođenju priprema za općenarodnu obranu;

3. narediti organu i poduzeću nad kojim vrši inspekciju da podnesu izvještaj o izvršenim poslovima, zadacima i mjerama u pripremama za općenarodnu obranu;

4. podnositi zahtjev za pokretanje prekršajnog, krivičnoga ili drugoga predviđenog postupka, ako to u okviru svoje nadležnosti nije učinio organ uprave nadležan za poslove narodne obrane općine;

5. predložiti ovlaštenom organu izvođenje vježbi ili drugog oblika provjere planova i spremnosti za obranu.

Članak 50.

Organizacije i zajednice te organi društveno-političkih zajednica u kojima se vrši inspekcija priprema za obranu dužne su omogućiti inspektoru ili osobi koja vrši inspekciju pregled i kontrolu planova obrane, dokumenata, objekata i uređaja od interesa za općenarodnu obranu i pružiti mu tražena obavještenja.

Članak 51.

U inspekcijskom nadzoru inspektor ili osoba koja vrši inspekciju, rješenjem naređuje izvršenje poslova i zadataka, odnosno otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka i određuje rok za njihovo izvršenje.

Izvještaji o utvrđenom stanju i naloženim mjerama dostavljaju se skupštini općine na čijem području je izvršen inspekcijski pregled.

Članak 52.

U inspekciji priprema za općenarodnu obranu sudjeluju i stručni radnici republičkih organa uprave i republičkih organizacija, ovisno o oblasti priprema za obranu u kojoj se vrši inspekcija. Ministar obrane, uz suglasnost rukovodioca republičkog organa uprave i republičke organizacije daje tim stručnim radnicima ovlaštenja za obavljanje pojedinih inspekcijskih poslova.

Republički organi uprave i republičke organizacije koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti utvrde povredu propisa, plana obrane ili mjera u pripremama za obranu, dužni su o tome obavijestiti Inspektorat za općenarodnu obranu.

Ostali republički organi uprave i republičke organizacije

Članak 53.

Republički organi uprave i republičke organizacije u okviru svog redovnog djelokruga rada u oblasti općenarodne obrane obavljaju ove poslove:

1. prate i stiču uvid u stanje priprema za obranu, te poduzimaju organizacijsko-planske i druge potrebne mjere za rad organizacija i zajednica u ratu i za rad koji se u ratu obavlja osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana;

2. brinu se o razradi potreba općenarodne obrane u planovima razvoja organizacija i zajednica, te o njihovoj osposobljenosti i opremljenosti za djelovanje u ratu;

3. poduzimaju mjere za usklađivanje priprema organizacija i zajednica u oblasti privrede i društvenih djelatnosti s politikom i mjerama u oblasti općenarodne obrane i s planom obrane Republike, i za to da te organizacije i zajednice osiguravaju potrebna sredstva za rad u ratu i za izvršavanje drugih zadataka značajnih za općenarodnu obranu;

4. pružaju stručnu pomoć organima općina i organizacijama i zajednicama u provođenju priprema za obranu;

5. pripremaju se za rad u ratnim uvjetima, razrađuju plan obrane u djelatnosti za koju su osnovani i sudjeluju u izradi plana obrane Republike:

6. donose svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike;

7. predlažu Vladi Republike Hrvatske utvrđivanje obaveza poduzeća u proizvodnji i pružanju usluga u ratu za potrebe Republike;

8. donose uputstva o pripremama za obranu i zaštitu u pojedinim djelatnostima i prate njihovu primjenu;

9. brinu se o provođenju mjera zaštite i spasavanja stanovništva i materijalnih dobara, o evakuaciji i sklanjanju proizvodnih i drugih kapaciteta, robnih fondova, predmeta historijske, znanstvene, umjetničke i kulturne vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od interesa za Republiku;

10. na osnovi jedinstvenih procjena o potrebama općenarodne obrane u ratnim uvjetima i materijalnih i drugih mogućnosti Republike pripremaju potrebne materijale i dokumentaciju za razvoj općenarodne obrane u okviru planova društveno-ekonomskog razvoja Republike;

11. brinu se o obučavanju kadrova u organima i organizacijama i zajednicama iz svoje oblasti i poduzimaju druge mjere nužne za uspješno funkcioniranje privrede i društvenih djelatnosti u ratnim uvjetima i za izvršavanje drugih zadataka od interesa za općenarodnu obranu;

12. brinu se o provođenju mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugim izvanrednim prilikama i poduzimaju druge mjere potrebne za prijelaz organa i organizacija iz svoje oblasti na ratnu organizaciju;

13. pripremaju nacrte propisa o organizaciji, radu i načinu rukovođenja u ratu odgovarajućim oblastima za koje su osnovani;

14. brinu se o provođenju mjera sigurnosti i zaštiti tajnih podataka općenarodne obrane;

15. obavljaju druge poslove određene ovim zakonom.

Članak 54.

Ministarstvo unutarnjih poslova, u vezi s organiziranjem i pripremanjem milicije za ratne uvjete, predlaže Vladi Republike Hrvatske načela organizacije i ukupan brojčani sastav milicije, utvrđuje organizaciju u Republici i izdaje obavezne instrukcije za organiziranje milicije u drugim društveno-političkim zajednicama; utvrđuje mobilizacijski razvoj milicije za djelovanje u ratu; brine se o osiguranju opreme i naoružanja za potrebe organa i jedinica milicije te utvrđuje plan i program obučavanja aktivnog i rezervnog sastava te jedinica milicije ratnog sastava.

Ministarstvo pravosuđa i uprave predlaže načela organizacije i brojčani sastav straže u kazneno-popravnim ustanovama za slučaj rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika, brine se o osiguranju opreme i naoružanja kao i o obučavanju kadrova u tim ustanovama za izvršenje zadataka od interesa za općenarodnu obranu.

Ministarstvo pravosuđa i uprave pruža stručnu pomoć pravosudnim organima u provođenju priprema za obranu te u provođenju mjera pripravnosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika uz osiguranje suradnje s republičkim pravosudnim organima.

Članak 55.

Republički organi uprave i republičke organizacije dužni su surađivati i usklađivati svoj rad, planove, mjere i druge poslove značajne za provođenje priprema za općenarodnu obranu u Republici.

Republički organi uprave i republičke organizacije dužni su surađivati i s nadležnim organima udruženih snaga u osiguranju određenih zahtjeva i potreba, te u obavljanju poslova značajnih za usklađivanje planova i pripremnih mjera.

5) Drugi republički organi

Č.lanak 56.

Ustavni sud Hrvatske, Vrhovni sud Hrvatske, Upravni sud Hrvatske, Viši privredni sud Hrvatske, Javno tužilaštvo Hrvatske i drugi republički organi organiziraju i provode pripreme za rad u ratnim uvjetima prema prirodi i karakteru svoje djelatnosti i zadataka, a u skladu s utvrđenim planovima obrane i u vezi s tim:

1. razrađuju svoju ratnu organizaciju, svoje planove obrane i planove za druge izvanredne prilike;

2. osiguravaju potrebnu opremu i druga sredstva za rad u ratnim uvjetima i drugim izvanrednim prilikama;

3. surađuju s nadležnim republičkim organima i organima općina, te s njima usklađuju svoje planove obrane i planove za druge izvanredne prilike.

VII. TERITORIJALNA OBRANA

1. Zajedničke odredbe

Članak 57.

Teritorijalna obrana, kao dio jedinstvenih oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i najširi oblik organiziranoga oružanoga općenarodnog otpora, štiti nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokupnost i Ustavom utvrđeno društveno-političko uređenje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a izvršava i druge zadatke oružanih snaga utvrđene Saveznim zakonom, planovima obrane i planovima za druge izvanredne prilike.

Teritorijalna obrana sastoji se od jedinica, ustanova, štabova i drugih oblika organiziranja radnih Ijudi i građana za općenarodni oružani otpor.

Teritorijalna obrana u Republici organizira se u jedinstven sistem organizacije.

Članak 58.

Jedinice i ustanove Teritorijalne obrane i drugi oblici organiziranja radnih ljudi i građana za općenarodni oružani otpor organiziraju se i pripremaju u miru, aktiviraju u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili u drugim izvanrednim prilikama, a i za vrijeme izvođenja vježbi i izvršavanja zadataka u miru, predviđenih Saveznim zakonom.

Štabovi Teritorijalne obrane osnivaju se u miru, a djeluju u miru i u ratu.

Članak 59.

Poduzeća i mjesne zajednice imaju pravo osnovati jedinice i ustanove Teritorijalne obrane, a dužne su ih osnovati ako je to predviđeno planom obrane općine odnosno Republike Hrvatske.

Poduzeća s dvije ili više jedinica Teritorijalne obrane i mjesne zajednice mogu osnovati štab Teritorijalne obrane uz prethodnu suglasnost štaba Teritorijalne obrane općine, a dužni su ga osnovati ako je to predviđeno planom obrane općine odnosno druge društveno-političke zajednice. U općinama s većim brojem mjesnih zajednica i poduzeća mogu se organizirati i rajonski štabovi Teritorijalne obrane, prema odluci štaba Teritorijalne obrane općine.

Članak 60.

Općina i Republika osnivaju jedinice, ustanove i štabove Teritorijatne obrane.

Općina je dužna osnovati i razvijati jedinice i ustanove Teritorijalne obrane prema planu obrane Republike.

Članak 61.

Organiziranje, razvoj, izgradnja i opremanje Teritorijalne obrane u društveno-političkim zajednicama provodi se na osnovi plana koji donose nadležni organi tih zajednica.

Planovi organiziranja, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane u poduzećima i mjesnim zajednicama usklađuju se međusobno i s odgovarajućim planom općine odnosno Republike.

Republički štab Teritorijalne obrane dostavlja općinskim štabovima Teritorijalne obrane podatke za izradu i usklađivanje njihovih planova, a općinski štabovi Teritorijalne obrane takve podatke dostavljaju poduzećima i mjesnim zajednicama.

Članak 62.

U ratu, za vrijeme neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, milicija može biti upotrebljena i za izvršavanje borbenih zadataka.

Odluku u upotrebi nlilicije u ratu, za vrijeme neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, za izvršavanje zadataka iz stavka 1. ovoga članka, donosi ovlašteni rukovodilac organa unutrašnjih poslova.

Članak 63.

Za organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane u okviru svojih prava i dužnosti utvrđenih ustavom i zakonom, odgovorne su skupštine i drugi organi društveno-političkih zajednica, organi upravljanja poduzećima i organi mjesnih zajednica.

Društvene organizacije sudjeluju u pripremi Teritorijalne obrane, u skladu sa svojom društvenom ulogom i prema prirodi svojih zadataka.

2. Jedinice i ustanove Teritorijalne obrane

Članak 64.

Jedinice Teritorijalne obrane organiziraju se, pripremaju i osposobljavaju za vođenje oružane borbe.

Jedinice Teritorijalne obrane, prema vrsti, mogu biti: pješadijske, diverzantske, protudiverzantske, inženjerske, protuinženjerske, padobranske, jedinice veze, atomsko-biološko-kemijske obrane, izviđačke, kurirske, pozadinske, jedinice naoružanih brodova, za podvodno djelovanje, nastavne, dopunske i dr.

Jedinice Teritorijalne obrane, ovisno o namjeni, mogu biti prostorne i manevarske, a u taktičkom i operativnom pogledu organiziraju se u osnovne i združene sastave.

Prostorne jedinice Teritorijalne obrane organiziraju se u mjesnim zajednicama, poduzećima i općini.

Manevarske jedinice Teritorijalne obrane organiziraju se iz jedinica osnovnog formacijskog sastava za zadatke na području jedne ili više općina i na teritoriju Republike.

Odluku o organiziranju manevarskih jedinica Teritorijalne obrane donosi komandant Teritorijalne obrane Republike.

Članak 65.

Za neposredno materijalno osiguranje, zbrinjavanje i omogućavanje djelovanja jedinica i štabova Teritorijalne obrane u slučaju neposredne ratne opasnosti, rata i drugih izvanrednih prilika organiziraju se i pripremaju ustanove Teritorijalne obrane.

Za izvršavanje poslova materijalnog osiguranja Teritorijalne obrane u općini osnivaju se baze Teritorijalne obrane kao pozadinske ustanove Teritorijalne obrane.

Ustanove Teritorijalne obrane za potrebe obuke pripadnika Teritorijalne obrane, te za obavljanje drugih zadataka i poslova u vezi s pripremama Teritorijalne obrane, mogu se, u vrijeme mira, osnivati prema propisima o osnivanju organizacija i zajednica odnosno društveno-političke zajednice.

Članak 66.

Jedinice i ustanove Teritorijalne obrane organiziraju se prema planu upotrebe i jedinstvenim osnovama plana organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja oružanih snaga Jugoslavije, a na osnovi procjene potreba i mogućnosti, ovisno o teritorijalnom položaju, te prema propisanim formacijama i utvrđenom mobilizacijskom razvoju.

Ukupnu veličinu i brojčani sastav jedinica i ustanova Teritorijalne obrane u Republici utvrđuje Predsjedništvo Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane.

Komandant Teritorijalne obrane Republike propisuje formaciju i odobrava mobilizacijski razvoj jedinica, ustanova i štabova Teritorijalne obrane.

3. Organiziranje, pripremanje, rukovođenje i komandiranje Teritorijalnom obranom

Članak 67.

Teritorijalnom obranom rukovode i komandiraju komandanti Teritorijalne obrane, te starješine jedinica i ustanova Teritorijalne obrane, u skladu sa zakonom.

Poslove organiziranja i pripremanja Teritorijalne obrane u miru i ratu obavljaju štabovi Teritorijalne obrane. Štabovi Teritorijalne obrane su organi skupštine društveno-političke zajednice i operativno-stručni organi komandanta Teritorijalne obrane.

Članak 68.

Za organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane na području koje obuhvaća više općina, a koje u pogledu organizacije, razvoja i upotrebe Teritorijalne obrane, čine jedinstvenu cjelinu odnosno operativnu zonu osniva se štab Teritorijalne obrane operativne zone.

Predsjedništvo Republike Hrvatske donosi odluku o osnivanju štabova Teritorijalne obrane operativnih zona, utvrđuje njihove poslove i zadatke i područja koja obuhvaćaju.

Sredstva za rad štabova Teritorijalne obrane operativnih zona osiguravaju se u budžetu Republike.

Članak 69.

Štabom Teritorijalne obrane rukovodi komandant Teritorijalne obrane.

Članak 70.

Štabovi Teritorijalne obrane društveno-političkih zajednica obavljaju ove poslove:

1. razrađuju prijedloge planova organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane i osiguravaju izvršavanje tih planova;

2. razrađuju planove upotrebe Teritorijalne obrane;

3. brinu se o organizaciji, naoružanju, osposobljavanju, opremanju i pripremi Teritorijalne obrane;

4. osiguravaju usklađivanje planova i pripremnih mjera Teritorijalne obrane s planovima i pripremnim mjerama u oblasti privrede, društvenih djelatnosti i civilne zaštite;

5. provode politiku i izvršavaju zakone, propise i druge akte skupštine društveno-političke zajednice, koji se odnose na organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane;

6. prate stanje i daju inicijativu za rješavanje pitanja Teritorijalne obrane, pripremaju propise i druge opće akte i obavljaju druge stručne poslove iz oblasti Teritorijalne obrane;

7. organiziraju čuvanje i održavanje naoružanja i opreme u Teritorijalnoj obrani i nabavu naoružanja za druge potrebe općenarodne obrane;

8. pružaju stručnu pomoć štabovima općina, odnosno nadležnim organima u poduzećima i mjesnim zajednicama u organiziranju i pripremanju Teritorijalne obrane iz njihove nadležnosti;

9. utvrđuju i predlažu godišnje planove školovanja, proizvodenja i unapređivanja rezervnih vojnih starješina za potrebe Teritorijalne obrane;

10. planiraju, organiziraju i provode obuku jedinica i ustanova Teritorijalne obrane;

11. razvijaju mjere društvene samozaštite, sigurnosti i zaštite tajnih podataka u Teritorijalnoj obrani;

12. obavljaju druge poslove i zadatke određene ovim zakonom, odlukama skupštine društveno-političkih zajednica i drugim propisima.

Komandant Teritorijalne obrane Republike utvrđuje načela organizacije i osnove nadležnosti štabova Teritorijalne obrane poduzeća te rajonskih štabova Teritorijalne obrane.

Unutrašnju organizaciju i način rada štaba Teritorijalne obrane općine u miru utvrđuje komandant Teritorijalne obrane općine uz suglasnost komandanta Teritorijalne obrane Republike.

Članak 71.

Štab Teritorijalne obrane operativne zone obavlja ove poslove :

1. u skladu s republičkim planom organizacije, razvoja, izgradnje i opremanja Teritorijalne obrane razrađuje takve planove za područje operativne zone;

2. razrađuje plan upotrebe Teritorijalne obrane na području operativne zone;

3. usmjerava organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane u općinama na području operativne zone;

4. planira, koordinira i usmjerava obuku i vježbe Teritorijalne obrane u općinama i organizira zajedničke vježbe na području operativne zone;

5. brine se o popuni vojnim obveznicima i o materijalnom osiguranju Teritorijalne obrane;

6. kontrolira borbenu gotovost, rukovođenje i raspolaganje naoružanjem i vojnom opremom štabova, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane i kontrolira materijalno-financijsko poslovanje vezano za opremanje naoružanjem i vojnom opremom Teritorijalne obrane;

7. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom i odlukom Predsjedništva Republike Hrvatske.

Unutarnju organizaciju i način rada štaba Teritorijalne obrane operativne zone utvrđuje komandant na osnovi formulacija iz članka 66. stavka 3. ovoga zakona i uz suglasnost ministra obrane.

Članak 72.

Komandanta Teritorijalne obrane općine imenuje i razrješava dužnosti skupština općine uz suglasnost ministra obrane.

Komandanta Teritorijalne obrane operativne zone imenuje i razrješava dužnosti Predsjedništvo Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane.

Komandanti Teritorijalne obrane iz stavka 1. i 2. ovoga članka imenuju se na četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.

Članak 73.

Komandanta Teritorijalne obrane mjesne zajednice i poduzeća imenuje i razrješava skupština mjesne zajednice odnosno organ upravljanja poduzeća, uz prethodno pribavljenu suglasnost komandanta Teritorijalne obrane općine.

Komandanta Teritorijalne obrane rajona postavlja komandant Teritorijalne obrane općine na prijedlog nadležnog organa mjesnih zajednica s čijeg su područja jedinice i ustanove pod njegovom nadležnošću.

Članak 74.

Komandant Teritorijalne obrane društveno-političke zajednice i operativne zone:

1. usklađuje planove i borbeno djelovanje Teritorijalne obrane s planovima i borbenim djelovanjem Jugoslavenske narodne armije, te s planovima i djelovanjem Teritorijalne obrane susjednih društveno-političkih zajednica;

2. osigurava jedinstveno rukovođenje i komandiranje Teritorijalnom obranom u miru i ratu, u skladu s utvrđenim sistemom rukovođenja i komandiranja oružanim snagama;

3. sudjeluje u organiziranju općenarodnog oružanog otpora;

4. donosi plan upotrebe Teritorijalne obrane: Za svoj rad, organiziranje, pripremanje i borbenu gotovost Teritorijalne obrane komandant Teritorijalne obrane odgovara skupštini općine i komandantu Teritorijalne obrane operativne zone.

Za upotrebu jedinica i ustanova i rukovođenja i komandiranje Teritorijalnom obranom komandant Teritorijalne obrane općine odgovara komandantu Teritorijalne obrane operativne zone.

Za svoj rad, borbenu gotovost, upotrebu jedinica i ustanova i rukovođenje i komandiranje Teritorijalnom obranom komandant Teritorijalne obrane operativne zone odgovara komandantu Teritorijalne obrane Republike.

Članak 75.

Republički štab Teritorijalne obrane obavlja u miru ove poslove:

1. planira i usmjerava vojno i stručno osposobljavanje štabova, jedinica, ustanova i pripadnika Teritorijalne obrane;

2. nadzire provođenje priprema Teritorijalne obrane;

3. brine se o organiziranju raznih oblika oružanog općenarodnog otpora;

4. utvrđuje kriterije i normative za popunu Teritorijalne obrane vojnim obveznicima i materijalno-tehničkim sredstvima u skladu s kriterijima i normativima utvrđenim u saveznim propisima;

5. kontrolira borbenu gotovost, rukovođenje i raspolaganje naoružanjem i vojnom opremom štabova, jedinica i ustanova Teritorijalne obrane i kontrolira materijalno-financijsko poslovanje vezano za opremanje naoružanjem i vojnom opremom Teritorijalne obrane;

6. propisuje norme opskrbe i zbrinjavanja u Teritorijalnoj obrani;

7. priprema prijedloge propisa u Teritorijalnoj obrani;

8. obavlja i druge poslove određene zakonom i drugim propisima.

Članak 76.

Komandanta Teritorijalne obrane Republike imenuje i razrješava dužnosti Predsjedništvo Republike Hrvatske.

Članak 77.

Za svoj rad, organiziranje, pripremanje, borbenu gotovost i rukovođenje Teritorijalnom obranom komandant Teritorijalne obrane Republike odgovara Saboru Republike Hrvatske, Predsjedništvu Republike Hrvatske i ministru obrane.

U obavljanju poslova Teritorijalne obrane iz nadležnosti Republike komandant Teritorijalne obrane Republike može donositi pravilnike, naredbe, uputstva, naređenja i druge akte o organizaciji i provođenju priprema kad je za to ovlašten zakonom.

Članak 78.

Unutrašnju organizaciju i način rada Republičkog štaba u miru propisuje komandant Teritorijalne obrane Republike uz suglasnost ministra obrane.

4. Popuna Teritorijalne obrane

Članak 79.

Jedinice, ustanove i štabovi Teritorijalne obrane popunjavaju se ljudstvom stalnoga i rezervnoga sastava i materijalnim sredstvima iz ratne rezerve i iz popisa.

Popuna Teritorijalne obrane obavlja se na teritorijalnom i proizvodnom principu (prema mjestu rada), a može se vršiti i na drugi način, u skladu s planom razvoja oružanih snaga i mogućnostima za izvršenje popune.

U ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili u drugim izvanrednim prilikama Teritorijalna obrana može se popunjavati i dobrovoljcima.

Dobrovoljcima se smatraju osobe koje nemaju vojnu obavezu, a na svoj zahtjev primljene su u Teritorijalnu obranu.

U vrijeme mira mogu se, radi obuke, u vojne vježbe i druge oblike obuke jedinica. ustanova i štabova Teritorijalne obrane, dobrovoljno uključivati i osobe koje nisu vojni obveznici.

Ministarstvo obrane Republike propisuje postupak i način prijema dobrovoljaca u Teritorijalnu obranu. te osoba koje se u miru dobrovoljno uključuju u vojne vježbe i druge oblike obuke Teritorijalne obrane.

Članak 80.

Stalni sastav Teritorijalne obrane sačinjavaju aktivne vojne osobe i građanske osobe na radu u Teritorijalnoj obrani u miru.

Rezervni sastav Teritorijalne obrane sačinjavaju rezervni vojnici i rezervne vojne starješine raspoređene ratnim rasporedom u Teritorijalnu obranu, koje se mobiliziraju u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti ili u drugim izvanrednim prilikama, odnosno u miru radi vježbi, provjere mobilizacijske spremnosti i obuke.

Članak 81.

Teritorijalna obrana popunjava se u skladu s planovima njezina razvoja i u skladu s utvrđenim kriterijima i prioritetima popune, a prema brojčanim rasporedima vojnih obveznika i materijalnih sredstava iz popisa.

Brojčani raspored iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju štabovi Teritorijalne obrane i to:

1. za jedinice i ustanove koje organiziraju općine, poduzeća i mjesne zajednice - općinski štab Teritorijalne obrane;

2. za jedinice združenog sastava na području operativne zone - štab Teritorijalne obrane operativne zone;

3. za jedinice koje organiziraju poduzeća prema planu obrane Republike i za jedinice i ustanove koje osniva Republika - Republički štab Teritorijalne obrane.

Članak 82.

Jedinice, ustanove i štabove Teritorijalne obrane popunjava vojnim obveznicima i materijalnim sredstvima iz popisa općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane.

Vojne starješine zaključno sa činom pukovnika i rezervne vojnike na oficirske dužnosti u Teritorijalnoj obrani raspoređuje komandant Teritorijalne obrane Republike i starješine koje on ovlasti.

Članak 83.

U pogledu sastava i rasporeda starješinskog kadra na rukovodeće dužnosti u Teritorijalnoj obrani osigurava se načelo što razmjernije zastupljenosti naroda i narodnosti u Republici i općini.

Članak 84.

Jedinice Teritorijalne obrane mogu se organizirati i od pripadnika narodnosti.

Ako se jedinice Teritorijalne obrane organiziraju od pripadnika narodnosti, u komandiranju i obuci u tim jedinicama može se upotrebljavati jezik te narodnosti.

Propise o načinu upotrebe jezika narodnosti u jedinicama iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane.

5. Mobilizacija Teritorijalne obrane

Članak 85.

Teritorijalna obrana mobilizira se u slučaju neposredne ratne opasnosti, napada na zemlju i u drugim izvanrednim prilikama.

Teritorijalna obrana ili njezini dijelovi mobilizacijom prelaze na ratnu organizaciju i formaciju i dovode se u stanje pripravnosti i gotovosti za borbeno djelovanje po predviđenom planu.

Priprema mobilizacije i mobilizacija Teritorijalne obrane obavlja se na način i pod uvjetima utvrđenim Saveznim zakonom i propisima donesenim na osnovi tog zakona.

Članak 86.

Radi provjere mobilizacijske spremnosti i borbene gotovosti Teritorijalne obrane odnosno radi obuke, jedinice i ustanove Teritorijalne obrane mogu se mobilizirati u miru prema njihovoj ratnoj organizaciji i formaciji.

Mobilizaciju jedinica i ustanova Teritorijalne obrane, radi izvršenja zadataka iz stavka 1. ovoga članka, naređuje komandant Teritorijalne obrane Republike i starješine koje on ovlasti.

Provjera mobilizacijske spremnosti i borbene gotovosti i obuka iz stavka 1. ovoga članka provodi se na osnovi plana koji donosi komandant Teritorijalne obrane Republike.

Članak 87.

Za pripremu i izvršenje mobilizacije Teritorijalne obrane na području društveno-političke zajednice odnosno operativne zone odgovorni su komandanti Teritorijalne obrane tih zajednica odnosno operativne zone.

Za pripremu i izvršenje mobilizacije jedinica i ustanova Teritorijalne obrane odgovorni su starješine što rukovode i komandiraju tim jedinicama i ustanovama.

Za poslove mobilizacije Teritorijalne obrane odgovoran je općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane u okviru svog djelokruga i organizacije i zajednice u okviru prava i dužnosti utvrđenih člankom 130. Saveznog zakona.

6. Pripravnost Teritorijalne obrane

Članak 88.

Pripravnost Teritorijalne obrane ili dijelova Teritorijalne obrane poduzima se u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, u skladu s odlukom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Za provodenje mjera pripravnosti Teritorijalne obrane odgovorni su komandanti Teritorijalne obrane i starješine jedinica i ustanova Teritorijalne obrane.

Članak 89.

Poduzimanje određenih mjera pripravnosti Teritorijalne obrane na dijelu teritorija ugroženog elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom naređuje ministar obrane ili starješina što ga on ovlasti.

7. Sudjelovanje Teritorijalne obrane u zaštiti i spašavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća

Članak 90.

Sudjelovanje jedinica i ustanova Teritorijalne obrane u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i drugih nesreća naređuje komandant Teritorijalne obrane općine. Propise o načinu sudjelovanja i zadacima jedinica i ustanova Teritorijalne obrane u zaštiti i spašavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća donosi ministar obrane.

8. Materijalno osiguranje Teritorijalne obrane

Članak 91.

Materijalno osiguranje Teritorijalne obrane organiziraju i provode, u okviru utvrđenih prava i dužnosti, društveno-političke zajednice, organizacije i zajednice, jedinice, ustanove i štabovi Teritorijalne obrane.

Organi društveno-političkih zajednica, organizacija i zajednica dužni su, u skladu s odgovarajućim planovima Teritorijalne obrane, izvršiti i druge mjere za materijalno osiguranje Teritorijalne obrane.

U ratu, osim zakonom predviđenih načina materijalnog osiguranja Teritorijalne obrane, radni ljudi i građani, prema potrebi, osiguravaju hranu, obuću, odjeću i druga materijalna sredstva, na načelu dobrovoljnosti i solidarnosti.

9. Služba u Teritorijalnoj obrani

Članak 92.

Službom u Teritorijalnoj obrani smatra se obavljanje vojnih i drugih dužnosti u jedinicama, ustanovama i štabovima Teritorijalne obrane.

Osobe na službi u Teritorijalnoj obrani imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom i drugim propisima donesenim na osnovi zakona.

Članak 93.

Osoba koja je pozvana radi vojne službe ili u vezi s vojnom službom u Teritorijalnu obranu ima pravo na naknadu osobnog dohotka ili na drugu novčanu naknadu u iznosu i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o vojnoj obvezi.

Način isplate naknade iz stavka 1. ovoga članka uređuje se propisima ministra obrane.

Članak 94.

Osoba koja je pozvana radi vojne službe ili u vezi s vojnom službom u Teritorijalnoj obrani ima pravo na naknadu troškova za prijevoz, smještaj i prehranu.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u visini i pod uvjetima koje odredi Vlada Republike Hrvatske.

Naknade iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se na teret organa odnosno organizacije koje su organizirale vojnu službu u Teritorijalnoj obrani.

Članak 95.

Vojna osoba koja za vrijeme mirnodopskog stanja u obavljanju vojne službe ili u vezi s vojnom službom u Teritorijalnoj obrani, bez svoje krivnje bude ranjena, povrijeđena ili ozlijeđena, te zbog toga kod nje nastupi oštećenje organizma od najmanje 20% odnosno ako dođe do oštećenja organizma od najmanje 20% zbog bolesti koja je nastala ili se pogoršala kao neposredna posljedica vojne službe, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć i druga prava u vezi s oštećenjem organizma, pod uvjetima utvrđenim odredbama Zakona o službi u oružanim snagama.

Ako vojna osoba pogine ili umre od posljedica rane, povrede, ili ozljede, odnosno bolesti, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka jednokratna novčana pomoć i druga prava u vezi sa smrću te osobe, pripadaju njenoj obitelji, pod uvjetima utvrđenim odredbama Zakona o službi u oružanim snagama.

Propise o postupku za ostvarivanje prava iz stavova 1. i 2. ovoga članka i o iznosu jednokratne novčane pomoći za vojnu osobu na vojnoj službi u Teritorijalnoj obrani ili za člana obitelji te osobe, donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 96.

Osobe u rezervnom sastavu za vrijeme vojne službe u Teritorijalnoj obrani imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u opsegu, pod uvjetima i po postupku utvrđenom Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, sporazumom, statutom i općim aktom zajednice zdravstvenog osiguranja, ako odredbama Zakona o službi u oružanim snagama nije određeno drugačije.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka propise o postupku i uvjetima osposobljavanja bračnog druga osobe u rezervnom sastavu, koja je za vrijeme vojne službe u Teritorijalnoj obrani poginula ili umrla od dobivenih rana, povreda ili ozljeda, pod uvjetima iz članka 146. stavka 1. i 2. Zakona o službi u oružanim snagama, donosi Vlada Repkzblike Hrvatske.

Članak 97.

Rezervni mlađi oficir, rezervni oficir do čina kapetana I klase i rezervni vojni službenik do IV klase raspoređeni u Teritorijalnu obranu, i oni koji nisu raspoređeni u oružane snage, ako ispunjavaju uvjete za unapređenje, propisane Zakonom o službi u oružanim snagama, unapređuju se u viši čin odnosno klasu prema potrebi popune Teritorijalne obrane u ratnom stanju.

Rezervne oficire do čina kapetana I klase i rezervne vojne službenike od VIII do IV klase unapređuje komandant Teritorijalne obrane Republike, a rezervne mlađe oficire i rezervne vojne službenike IX klase komandant Teritorijalne obrane operativne zone.

Komandant Teritorijalne obrane Republike donosi propise o nadležnosti i postupku za podnošenje prijedloga za unapređenje rezervnih vojnih starješina iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 98.

Vojni obveznik koji je raspoređen u Teritorijalnu obranu može biti unaprijeđen u čin rezervnog razvodnika, rezervni razvodnik u čin rezervnog desetara, rezervni desetar u čin rezervnog mlađeg vodnika, a mlađi vodnik može biti proizveden u čin rezervnog vodnika, pod uvjetima utvrđenim Zakonom o službi u oružanim snagama.

Vojnika - obveznika iz stavka 1. ovoga članka unapređuje komandant Teritorijalne obrane općine, a u čin rezervnog vodnika proizvodi komandant Teritorijalne obrane operativne zone.

Propise o postupku za unapređivanje i proizvođenje vojnika - obveznika u čin rezervnog vodnika donosi komandant Teritorijalne obrane Republike.

Članak 99.

Radi utvrdivanja uspjeha u službi, odlučivanja o unapređivanju i o drugim odnosima u službi, te radi poticanja na stručno usavršavanje i veće zalaganje u službi, ocjenjuju se osobe u rezervnom sastavu na službi u Teritorijalnoj obrani.

Propise o ocjenjivanju osoba iz stavka 1. ovoga članka donosi komandant Teritorijalne obrane Republike.

Članak 100.

Vojna osoba na službi u Teritorijalnoj obrani dužna je privremeno boraviti u vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi ako to zahtijevaju osobite potrebe službe. Privremeni boravak iz stavka 1. ovoga članka naređuje komandant Teritorijalne obrane Republike ili komandant Teritorijalne obrane društveno-političke zajednice kojega on za to ovlasti.

Članak 101.

Vojnoj osobi na službi u Teritorijalnoj obrani, koja povrijedi pravila službe što je obavlja, može se izreći zaštitna mjera utvrđena Zakonom o službi u oružanim snagama.

Komandant Teritorijalne obrane određuje komandante Teritorijalne obrane i druge starješine nadležne za izricanje zaštitnih mjera iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 102.

Osoba u rezervnom sastavu s ratnim rasporedom u Teritorijalnoj obrani kod koje je došlo do promjene zdravstvenog stanja koja utječe na sposobnost za vojnu službu može se, na vlastiti zahtjev ili na zahtjev štaba Teritorijalne obrane, uputiti na liječnički pregled i ocjenu sposobnosti za služenje u rezervnom sastavu nadležnoj vojno-liječničkoj komisiji.

Na liječnički pregled i ocjenu sposobnosti za služenje u rezervnom sastavu može se uputiti, na zahtjev štaba Teritorijalne obrane i osoba u rezervnom sastavu koja nema ratnog rasporeda.

Troškovi u vezi s upućivanjem osoba u rezervnom sastavu iz stavka 1. i 2. ovoga članka na liječničke preglede i ocjenu sposobnosti isplaćuju se na teret sredstava općine.

VIII. OSMATRANJE I OBAVJEŠTAVANJE

Članak 103.

Radi otkrivanja i praćenja svih vrsta opasnosti od ratnih djelovanja, drugih opasnosti za zemlju i od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, koje mogu ugroziti stanovništvo i materijalna dobra i radi obavještavanja radnih Ijudi i građana, organizacija i zajednica, društvenih organizacija, komandi, štabova i jedinica oružanih snaga i organa društveno-političkih zajednica o tim opasnostima i drugim značajnim pojavama u miru i ratu, društveno-političke zajednice organiziraju sustav osmatranja i obavještavanja u okviru jedinstvenog sustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i kao dio općenarodne obrane i društvene samozaštite.

Propise, o organiziranju i funkcioniranlu sustava osmatranja i obavještavanja u miru i ratu u skladu s jedinstvenim osnovama koje utvrde nadležni savezni organi donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 104.

Sustav osmatranja i obavještavanja društveno-političkih zajednica sastoji se od službe osmatranja i obavještavanja i od organa, organizacija, zajednica i službi koje se, prema odredbi članka 145. Saveznog zakona, uključuju u taj sustav.

Službu osmatranja i obavještavanja čine centri za obavještavanje, osmatračke stanice i jedinice za uzbunjivanje.

Članak 105.

Centri za obavještavanje primaju i prenose odluke, naređenja i izvještaje o mjerama pripravnosti i mobilizacije i o drugim mjerama društveno-političkih zajednica; prikupljaju i sređuju podatke o svim vrstama opasnosti koje mogu ugroziti stanovništvo, oružane snage i materijalna dobra zemlje; obavještavaju i uzbunjuju stanovništvo, organizacije i zajednice i organe društveno-političkih zajednica i prikazuju i razmjenjuju podatke.

U miru centri za obavještavanje moraju biti organizirani i osposobljeni tako da mogu neprekidnu obavljati zadatke iz stavka 1. ovoga članka.

Izuzetno, u općinama s manjim opsegom poslova u obavještavanju, a po odobrenju ministra obrane, centri za obavještavanje djeluju u radnom vremenu, a izvan radnog vremena te poslove obavljaju organi unutarnjih poslova.

Centri za obavještavanje u društveno-političkim zajednicama u sastavu su organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane.

Članak 106.

Osmatračke stanice organiziraju se radi neprekidnog osmatranja zračnog prostora, kopna i akvatorija, s ciljem otkrivanja i praćenja svih vrsta opasnosti; otkrivanja i praćenja podataka o upotrebi nuklearno-kemijsko-biološkog oružja i javljanja centru za obavještavanje, podataka o svim otkrivenim opasnostima i pojavama.

Osmatračke stanice aktiviraju se u miru u slučaju požara, elementarnih nepogoda i drugih većih nesreća i opasnosti, a u skladu s odlukom nadležnog organa društveno-političke zajednice.

Članak 107.

Jedinica za uzbunjivanje organizira se radi opsluživanja i održavanja tehničkih sredstava uzbunjivanja stanovništva.

Članak 108.

U izvršavanju svojih zadataka služba osmatranja i obavještavanja koristi se sustavom veza za opće i posebne potrebe, posebnim vezama za rukovođenje, te sredstvima veze određenih organizacija i zajednica u skladu s propisima što ih donose nadležni savezni organ i Vlada Republike Hrvatske.

Imaoci sistema i sredstava veza iz stavka 1. ovoga članka dužni su službi osmatranja i obavještavanja omogućiti prioritetno korištenje tih veza.

Članak 109.

Za organizaciju, opremanje, osposobljavanje i funkcioniranje sistema osmatranja i obavještavanja u društveno-političkim zajednicama odgovorni su organi uprave nadležni za poslove narodne obrane. Ti organi rukovode radom službe osmatranja i obavještavanja.

Članak 110.

Poduzeća i druge organizacije i zajednice, službe i organi društveno-političkih zajednica i društvenih organizacija, koji se, u okviru svojih djelatnosti, bave osmatranjem i utvrđivanjem određenih pojava, osobito organi unutrašnjih poslova, hidrometeorološke, vatrogasne i seizmološke službe, zdravstvene službe, službe radiološke zaštite, službe u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede, pomorstva i druge službe, uključuju se u sistem osmatranja i obavještavanja u društveno-političkim zajednicama i dužni su centrima za obavještavanje odmah dostavljati podatke značajne za obranu i zaštitu.

Elektroprivredna, vodoprivredna i druga poduzeća i zajednice koja se koriste hidrosistemima dužne su osigurati pravovremeno obavještavanje i uzbunjivanje društveno-političkih zajednica na ugroženim područjima, te vlastitim sredstvima sudjelovati u dogradnji i održavanju tih sistema.

Propise o uključivanju organizacija, zajednica, službi i organa iz stavka 1. ovoga članka, radi izvršavanja zadataka osmatranja i obavještavanja te o obavezama organizacija i zajednica iz stavka 2. ovoga članka u pogledu financiranja izgradnje i usklađivanja sistema za uzbunjivanje društveno-političkih zajednica na ugroženim područjima, donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 111.

Organi, organizacije. zajednice i službe iz članka 110. stavka 1. ovoga zakona dužni su centrima za obavještavanje društveno-političkih zajednica odmah dostavljati osobito ove podatke značajne za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu:

1) hidrometeorološka služba - o radioaktivnim padavinama, kontaminaciji zraka, zemljišta, vode i atmosferskih padavina, pojavama oluja, snježnih nanosa i leda na vodotocima, te o drugim opasnostima u zonama svojih osmatračkih stanica;

2) vatrogasna služba - o požarima većih razmjera i drugim opasnostima koje prati ta služba;

3) zdravstvena i veterinarska služba - o pojavi i širenju zaraznih bolesti, prisustvu radiološko-biološko-kemijskih agenasa u vodi i živežnim namirnicama;

4) služba radiološke zaštite - o pojavi radiološke kontaminacije;

5) služba zaštite bilja - o pojavi i širenju biljnih štetnih organizama koji imaju karakter epifitacija, kao i štetnih bioloških i kemijskih agenasa;

6) elektroprivredne i vodoprivredne organizacije - o poremećajima u funkcioniranju njihovih sistema. o zagađivanju voda i drugim opasnostima na vodotocima, u elektro i vodoprivrednim sistemima;

7) organizacije u oblasti željezničkoga, cestovnoga, riječnoga i zračnog prometa - o poremećajima u prometu i drugim pojavama za koje saznaju obavljajući svoju djelatnost;

8) organizacije PTT saobraćaja i radio-televizije - o poremećajima na sistemima veza značajnim za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, te o pojavama i opasnostima koje prouzrokuje neprijatelj u rajonima objekata i koje koriste;

9) komunalne organizacije - o rušenju komunalnih objekata i drugim opasnostima koje otežavaju ili ugrožavaju živote ljudi;

10) organizacije iz oblasti poljoprivrede i šumarstva o požarima, eroziji, klizištima, bujicama, biološkim agensima i drugim opasnostima koje negativno utječu na poljoprivredne i šumske kulture i stanovništvo;

11) seizmološka i speleološka služba - o pojavama potresa te o njihovu intenzitetu i kontaminaciji u podzemnim objektima;

12) službe koje se bave ekološkom zaštitom o pojavama ugrožavanja ljudskog okoliša.

Članak 112.

Obavještavanje stanovništva o opasnostima od ratnih djelovanja, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili druge opasnosti i u ratu, provodi se radio-difuznim i razglasnim stanicama, te drugim pogodnim akustičkim i elektroničkim sredstvima.

Članak 113.

Radi izvršavanja zadataka službe osmatranja i obavještavanja u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika Vlada Republike Hrvatske i izvršno vijeće skupština općina mogu narediti poduzećima novinske djelatnosti, radija, televizije i drugih sredstava javnog informiranja i komuniciranja da određene obavijesti odmah objave.

Članak 114.

Vlasnici odnosno korisnici zgrada i drugih objekata, ako je to potrebno, dužni su na njima dozvoliti postavljanje odgovarajućih uređaja i sredstava za obavještavanje stanovništva.

Odluku o postavljanju uređaja i sredstava iz stavka 1. ovoga članka donosi općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane.

Članak 115.

Jedinstvene oznake za pripadnike službe osmatranja i obavještavanja utvrđuje ministar obrane.

IX. POSEBNE VEZE ZA RUKOVOĐENJE I KRIPTOZAŠTITA

Članak 116.

Radi osiguranja međusobnog komuniciranja u rukovođenju općenarodnim otporom, razmjeni podataka i obavještenja, prenošenju odluka i izvršavanju drugih zadataka, u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika, a za potrebe organa društveno-političkih zajednica, organa društvenih organizacija, civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja, društveno-političke zajednice dužne su pripremiti i organizirati posebne veze za rukovođenje i mjere kriptozaštite u prenosu tajnih podataka i informacija.

Posebne veze za rukovođenje su organizirane radio, radio-relejne, telefonske, teleprinterske i kurirske veze u, skladu s potrebama i planovima obrane društveno-političkih zajednica.

Posebne veze za rukovođenje s gledišta funkcioniranja i međusobne povezanosti, korištenja osnovnih dokumenata, unifikacije sredstava i opreme, korištenja prijenosnih putova općeg sistema veza u sistemu veza organizacija i zajednica, provođenja mjera i postupaka za protivelektronsku zaštitu i zaštitu saobraćaja tehničkim sredstvima, čine jedinstven sistem u Republici.

Propise o organizaciji i pripremanju posebnih veza za rukovođenja i o osiguranju jedinstvenog sistema tih veza u Republici donosi ministar obrane.

Za organiziranje, pripremanje i funkcioniranje posebnih veza za rukovođenje odgovorni su organi uprave nadležni za poslove narodne obrane.

Članak 117.

Funkcioniranje posebnih veza za rukovođenje osigurava se: upotrebom rezervnih sredstava veze što ih osiguravaju društveno-političke zajednice, prioritetnim korištenjem prijenosnih puteva općeg sistema, te korištenjem pojedinih sistema veza drugih organizacija i zajednica.

Korisnici općeg i posebnih sistema veza dužni su, na zahtjev organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane, osigurati određene kapacitete veza radi njihovog korištenja za potrebe rukovođenja.

Organizacija i funkcioniranje posebnih veza za rukovođenje utvrđuje se planom obrane društveno-političke zajednice i usklađuje s odgovarajućim vezama oružanih snaga.

Članak 118.

Za održavanje posebnih veza za rukovođenje u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama društveno-političke zajednice osnivaju jedinice veze.

Jedinice veze organiziraju se, pripremaju, popunjavaju vojnim obveznicima, naoružavaju i opremaju prema odredbama Saveznog zakona i ovoga zakona koje se odnose na Teritorijalnu obranu. Ministarstvo obrane donosi propise o organiziranju, pripremanju i djelovanju jedinica veze.

Članak 119.

U prijenosu tajnih podataka i informacija tehničkim sredstvima veze organi društveno-političkih zajednica, društvene organizacije i zajednice dužni su primjenjivati mjere kriptozaštite.

Kriptozaštita tajnih podataka i informacija u Republici organizira se kao jedinstven sistem, a provodi je služba kriptozaštite.

Službu kriptozaštite organiziraju i osiguravaju provođenje propisanih mjera organi uprave za poslove narodne obrane, osim za potrebe organa unutrašnjih poslova i Teritorijalne obrane.

X. CIVILNA ZAŠTITA

1. Zajedničke odredbe

Članak 120.

Civilna zaštita organizira se i provodi kao dio općenarodne obrane i društvene samozaštite i najmasovniji oblik organiziranja, pripreme i sudjelovanja radnih Ijudi i građana, organizacija i zajednica, društvenih organizacija i društveno-političkih zajednica u zaštiti i spašavanju Ijudi, materijalnih i drugih dobara od ratnih djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća i opasnosti u miru i ratu.

Civilna zaštita organizira se i provodi u stambenoj i poslovnoj zgradi, javnom i drugom objektu, naseljenom mjestu, mjesnoj zajednici, poduzeću, radnoj zajednici i drugoj organizaciji i zajednici i društveno-političkoj zajednici.

Članak 121.

Civilna zaštita obuhvaća osobnu i uzajamnu zaštitu radnih ljucli i građana, mjere zaštite i spašavanja, jedinice, štabove i druge organe civilne zaštite, te druge oblike organiziranja civilne zaštite.

U zaštitu i spašavnje ljudi, materijalnih i drugih dobara, osim jedinica, štabova i drugih organa civilne zaštite uključuju se i sve organizacije i službe koje se bave zaštitom i spašavanjem kao redovnom djelatnošću.

Članak 122.

Civilna zaštita ima ove osnovne zadatke:

1. trajno organiziranje, pripremanje i osposobljavanje radnih ljudi i građana u organizacijama i zajednicama i u društveno-političkim zajednicama, a posebno organiziranih snaga civilne zaštite za zaštitu i spašavanje Ijudi i materijalnih dobara od ratnih opasnosti, elementarnih nepogoda i drugih nesreća;

2. organiziranje i pripremanje mjera zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara u svim sredinama, posebno u gradovima, većim naseljima, privrednim i drugim objektima, te na drugim mjestima i prostorima na kojima su moguće posljedice ratnog djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća;

3. pravovremeno aktiviranje snaga i provođenje mjera za zaštitu i spašavanje od ratnih opasnosti, elementarnih nepogoda i drugih nesreća;

4. sudjelovanje u otklanjanju i sprečavanju nastajanja i širenja naknadnih posljedica koje neposredno ugrožavaju živote i zdravlje ljudi;

5. zbrinjavanje stradaloga i ugroženog stanovništva od ratnog djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća dok ne nastupi stanje kada organi i organizacije, koji se bave zaštitom i spašavanjem kao redovnom djelatnošću, mogu zadovoljiti potrebe zbrinjavanja.

Članak 123.

Organiziranje i pripremanje civilne zaštite zasniva se na ovim osnovnim načelima:

1. svestrano uključivanje radnih Ijudi i građana i njihovo neprekidno osposobljavanje za zaštitu i spašavanje te otklanjanje posljedica ratne i druge opasnosti;

2. upotreba postojećih organizacijskih oblika u društvu i svih raspoloživih materijalno-tehničkih potencijala društva za zaštitu i spašavanje;

3. organiziranje i opremanje civilne zaštite za brze intervencije u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara;

4. pravovremeno organiziranje i pripremanje stanovništva u miru za uspješno provođenje zaštite i spašavanja u slučaju rata i drugih izvanrednih okolnosti;

5. usklađeno djelovanje civilne zaštite u organizacijama i zajednicama i društveno-političkim zajednicama.

2. Osobna i uzajamna zaštita

Članak 124.

Osobna i uzajamna zaštita obuhvaća mjere i postupke za neposrednu osobnu i uzajamnu zaštitu i spašavanje radnih ljudi i građana u poslovnim i stambenim zgradama, javnim i drugim objektima te na svim dugim mjestima gdje radni ljudi i građani rade i žive.

U provođenju osobne i uzajamne zaštite radni ljudi i građani dužni su uzajamno se pomagati.

Članak 125.

U okviru osobne i uzajamne zaštite pripremaju se i provode osobito prva pomoć i samopomoć, zaštita i spašavanje osobne i društvene imovine, zbrinjavanje djece i nemoćnih, te druge hitne mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

U provođenju osobne i uzajamne zaštite, radni ljudi i građani oslanjaju se na jedinice i organe civilne zaštite i na druge oblike organiziranja civilne zaštite s kojima zajednički djeluju.

Članak 126.

Za organizirano provođenje osobne i uzajamne zaštite u stambenim zgradama, naseljima ili dijelu naselja odgovorni su povjerenici civilne zaštite, a u organizacijama i zajednicama organi određeni za rukovođenje civilnom zaštitom.

3. Mjere zaštite i spašavanja

Članak 127.

Radi zaštite i spašavanja Ijudi i materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja u miru se pripremaju i organiziraju, a u ratu, neposrednoj radnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama provode ove mjere zaštite i spašavanja:

1. sklanjanje ljudi i·materijalnih dobara;

2. evakuacija:

3. zbrinjavanje ugroženih i nastradalih;

4. zamraćivanje;

5. maskiranje;

6. radiološku-kemijsko-biološka zaštita;

7. zaštita i spašavanje od rušenja;

8. zaštita i spašavanje od poplava;

9. zaštita i spašavanje od požara;

10. zaštita i spašavanje od eksplozija;

11. prva medicinska pomoć;

12. zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla;

13. zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda;

14. sanacija terena;

15. zaštita i spašavanje na vodi.

Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka organizacije i zajednice i društveno-političke zajednice mogu propisati i druge mjere zaštite i spašavanja.

Mjere zaštite i spašavanja iz stavka 1. ovoga članka provode se i u slučaju elementarnih nepogoda i drugih nesreća i opasnosti u miru na način utvrđen posebnim propisima.

Članak 128.

Mjere zaštite i spašavanje planiraju se, pripremaju i provode da bi se izbjegle ili umanjile i otklonile posljedice ratnih djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća u sredinama gdje Ijudi žive i rade i gdje se nalaze materijalna i druga dobra.

Planom obrane i planom za druge izvanredne prilike utvrđuju se oblici i način organiziranja i provođenja mjera zaštite i spašavanja.

1) Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara

Članak 129.

Sklanjanje Ijudi i materijalnih dobara obuhvaća: planiranje i izgradnju skloništa i drugih zaštitnih objekata, te njihovo održavanje i organizaciju korištenja skloništa za zaštitu ljudi i materijalnih dobara.

Skloništa, u smislu stavka 1. ovoga članka, su objekti za zaštitu Ijudi i materijalnih dobara koji pružaju propisan stupanj zaštite od suvremenih napadnih sredstava.

Drugi objekti za zaštitu Ijudi i materijalnih dobara su podrumske i druge prostorije u zgradama prilagođene za sklanjanje, napušteni tuneli i rudničke jame, pećine i drugi prirodni objekti te rovovska skloništa i zakloni koji se u pravilu grade u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Materijalna dobra, u smislu stavka 1. ovoga članka su neophodna potrošna i druga dobra koja služe za podmirivanje osnovnih potreba građana, a i druga materijalna sredstva izuzetne vrijednosti pogodna za prenošenje i sklanjanje.

Članak 130.

Radi zaštite od ratnih djelovanja organizacije i zajednice i društveno-političke zajednice, u okviru svojih prava i dužnosti, dužne su osigurati sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara u skloništa i druge zaštitne objekte i na pogodna mjesta u blizini ugroženog područja.

Svakom radnom čovjeku i građaninu mora se u ratu osigurati mjesto u skloništu ili drugom zaštitnom objektu ili mjesto u zaklonu. Radni ljudi i građani dužni su sudjelovati u gradnji rovovskih skloništa i zaklona.

Članak 131.

Gradnja skloništa, te prilagođavanje podrumskih i drugih prostorija, građevinskih i prirodnih objekata potrebama sklanjanja stanovništva i materijalnih dobara utvrđuje se prostornim i urbanističkim planovima.

Planom obrane općine utvrđuje se način sklanjanja stanovništva i materijalnih dobara u skloništa i druge zaštitne objekte, te na podobna mjesta u neposrednoj blizini ugroženog područja. U skladu s urbanističkim planom i planom obrane, skupština općine donosi program gradnje skloništa i drugih zaštitnih objekata.

Članak 132.

Pri izgradnji novih zgrada u gradovima i privrednim centrima, te u drugim naseljenim mjestima, koja bi, prema procjeni skupštine općine, mogla biti cilj napada u ratu, organi društveno-političkih zajednica, organizacije i zajednice i društvene organizacije, a građani pri izgradnji novih zgrada u svojem vlasništvu, dužni su graditi skloništa ili druge objekte za zaštitu ljudi, materijalnih i drugih dobara u skladu s urbanističkim planovima, osim ako nadležni organ što ga odredi skupština općine utvrdi da postoje opravdani razlozi da se ne gradi sklonište ili drugi zaštitni objekt.

Opravdani razlozi iz stavka 1. ovoga članka mogu biti: ako je sklanjanje osigurano u već izgrađenim skloništima, ako bi gradnjom, zbog geološko-hidroloških uvjeta, troškovi bili nerazmjerno visoki i ako se radi o zgradi za privremenu upotrebu.

Ministar obrane propisuje kriterije za određivanje gradova i drugih naseljenih mjesta u kojima se u skladu sa stavom 1. ovoga članka moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu.

Članak 133.

Organizacije i zajednice dužne su u postojećim objektima ili u njihovoj neposrednoj blizini svojim sredstvima osigurati sklanjanje radnih ljudi, materijalnih i drugih dobara izgradnjom skloništa ili drugih zaštitnih objekata, odnosno prilagođavanjem toj svrsi pogodnih podrumskih prostorija i drugih građevinskih i prirodnih objekata.

Članak 134.

Općine osiguravaju izgradnju, opremanje i održavanje javnih skloništa za stanovništvo na svom području.

Za javna skloništa koriste se i pogodni postojeći komunalni i drugi objekti prilagođeni toj svrsi. U izgradnji komunalnih ili drugih objekata ispod površine tla u gradovima investitori su dužni prilagoditi ih za sklanjanje ljudi.

Javna skloništa iz stavka 1. ovoga članka mogu se u miru upotrebljavati za druge potrebe i to tako da ih se može pravodobno upotrijebiti za sklanjanje u slučaju opasnosti. Za financiranje izgradnje javnih skloništa koja se u miru upotrebljavaju za druge potrebe mogu se udružiti sredstva.

Članak 135.

Skloništa i drugi zaštitni objekti moraju se redovno održavati u ispravnom stanju.

Za održavanje skloništa i drugih zaštitnih objekata u ispravnom stanju i za njihovo svrsishodno korištenje u miru odgovorni su vlasnici odnosno korisnici tih objekata. Ministar obrane donosi bliže propise o održavanju skloništa i drugih zaštitnih objekata u miru.

Članak 136.

Skloništa u sastavu zgrade ili izvan zgrade i javna skloništa mogu se u miru davati u zakup pod uvjetima koje propiše skupština općine, s tim da se:

1. ne vrše adaptacije koje bi utjecale ili bi mogle utjecati na promjenu njihove osnovne namjene i na smanjenje zaštitnih svojstava;

2. ne upotrebljavaju za svrhe koje bi pogoršale higijenske i tehničke uvjete skloništa;

3. u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata mogu odmah, a najkasnije u roku 24 sata, isprazniti i osposobiti za sklanjanje.

Članak 137.

Sredstva za gradnju skloništa na području općine formiraju se:

1. od doprinosa investitora koji prema odredbi članka 132. stavka 2. ovoga zakona, ne grade skloništa ili grade skloništa manje vrijednosti od iznosa doprinosa utvrđenog ovim zakonom;

2. od dijela stanarine odnosno zakupnine od poslovnih zgrada;

3. od zakupnina za korištenje skloništa u miru.

Članak 138.

Doprinos investitora za gradnju skloništa uplaćuje se po stopi 0,5% od ukupne vrijednosti građevinskog dijela zgrade, a dio stanarine odnosno zakupnine po stopi 1% od ukupnog iznosa stanarine odnosno zakupnine poslovnih zgrada.

Vlasnici stambenih i poslovnih zgrada odnosno stanova i poslovnih prostorija koji ne plaćaju stanarinu odnosno zakupninu, dužni su plaćati doprinos po stopi 1% od visine stanarine odnosno zakupnine koja bi se plaćala za tu zgradu, poslovnu prostoriju ili stan.

Doprinos iz stavka 2. ovoga članka može se odrediti i paušalno. Građevinskim dijelom zgrade, u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se građevinski objekt s unutrašnjim instalacijama (električnim, vodovodnim, kanalizacionim i dr.) bez opreme i namještaja i bez uređenja prostora oko zgrade.

Članak 139.

Sredstva za izgradnju skloništa iz članka 138. ovoga zakona doznačuju se na posebni račun Ministarstva obrane. O rasporedu i upotrebi sredstava za gradnju i udržavanje skloništa odlučuje Ministarstvo obrane.

Naplatu doprinosa iz članka 135. ovoga zakona osiguravaju Služba društvenog knjigovodstva i općinske uprave društvenih prihoda.

Članak 140.

Ako su investitori stambenih i poslovnih zgrada organizacije i zajednice i društveno-političke zajednice, doprinos iz članka 135. stavka 1. ovoga zakona uplaćuju prilikom isplate obračunskih situacija prema obračunskoj vrijednosti izvršenih radova. Investitori građani i građansko pravne osobe uplaćuju doprinos prije izdavanja građevinske dozvole odnosno drugog odgovarajućeg odobrenja za gradnju, a prema stvarnoj predračunskoj vrijednosti građevinskog dijela zgrade u vrijeme izdavanja dozvole odnosno odobrenja.

Dio stanarine odnosno zakupnine iz članka 138. ovoga zakona uplaćuje se do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

Članak 141.

Rješenja u vezi s izvršavanjem obaveza plaćanja doprinosa donosi općinski organ uprave nadležan za komunalne i stambene poslove. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba nadležnom republičkom organu uprave.

Članak 142.

Sredstva od doprinosa investitora stambenih i poslovnih zgrada i iz dijela zakupnine od poslovnih zgrada, te iz zakupnina za korištenje skloništa u miru upotrebljavaju se za izgradnju novih skloništa i za prilagođavanje pogodnih prostorija za skloništa i za njihovo opremanje i održavanje.

Sredstva od dijela stanarine upđtrebljavaju se za izgradnju novih skloništa i za prilagođavanje pogodnih prostorija u stambenim zgradama, koje nemaju skloništa te za opremanje i održavanje skloništa u stambenim zgradama.

Članak 143.

Općina određuje gradove i naseljena mjesta u kojima se grade skloništa i drugi objekti za zaštitu u skladu s kriterijima iz članka 132. stavka 3. ovoga zakona, donosi propise o upotrebi skloništa i drugih zaštitnih objekata, odlučuje o izgradnji novih skloništa i o prilagodavanju pogodnih prostorija za sklanjanje na svom području i osigurava nadzor nad održavanjem izgradenih skloništa u ispravnom stanju.

2) Evakuacija

Članak 144.

U ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama u skladu s planovima obrane, može se provoditi evakuacija građana i organizacija i zajednica. Evakuaciju planira, organizira i neposredno provodi općina, te organizacije i zajednice, u skladu s kriterijima utvrđenim Planom obrane Republike.

Evakuaciju iz stavka 1. ovoga članka naređuje izvršno vijeće skupštine općine.

Članak 145.

Općina na čije se područje evakuiraju građani i organizacije i zajednice, dužna je, u suradnji s općinom s čijeg se područja obavlja evakuacija, osigurati prihvat i zbrinjavanje evakuiranih građana, te prihvat evakuiranih organizacija i zajednica.

Članak 146.

Građani kojima je saopćeno da podliježu obvezi evakuacije, dužni su u roku petnaest dana od dana promjene, organu ili organizaciji i zajednici koji su im saopćili da se evakuiraju, prijaviti sve promjene značajne za pripremu i izvršenje evakuacije, osobito promjenu adrese stana, promjenu zdravstvenog stanja i druge podatke na koje im se ukaže pri saopćavanju rasporeda za evakuaciju.

Članak 147.

Uputstvo o organizaciji i provođenju priprema za evakuaciju donosi ministar obrane.

3) Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih

Članak 148.

Radi zbrinjavanja ugroženoga i nastradalog stanovništva u ratu poduzimaju se hitne mjere za privremeni smještaj, ishranu i osiguranje drugih prijeko potrebnih uvjeta za život.

Članak 149.

Zbrinjavanje ugroženoga i nastradalog stanovništva organiziraju i provode organi općine, organizacije i zajednice, Crveni križ i druge humanitarne društvene organizacije i građani.

Štabovi i organi civilne zaštite neposredno rukovode organizacijom zbrinjavanja ugroženoga i nastradalog stanovništva, dok se ne stvore uvjeti u kojima će daljnju brigu o zbrinjavanju stanovništva preuzeti organi društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica.

Članak 150.

Štabovi civilne zaštite društveno-političkih zajednica mogu odrediti da vlasnici odnosno nosioci stanarskog prava i korisnici drugih objekata prime na smještaj ugrožene i nastradale građane. Društveno-političke zajednice, organizacije i zajednice, i građani koji raspolažu zalihama hrane i drugim materijalnim sredstvima, dužni su ih na zahtjev štabova civilne zaštite staviti na raspolaganje radi zbrinjavanja ugroženih i nastradalih građana.

4) Zamračivanje

Članak 151.

U ratu, a prema potrebi i u slučaju neposredne ratne opasnosti, provodi se zamračivanje naseljenih mjesta, privrednih i drugih objekata u skladu s planovima obrane.

Radni ljudi i građani, te organizacije i zajednice u rajonu zamračivanja obvezni su provoditi naređene mjere i postupke zamračivanja.

Propise o provođenju zamračivanja donosi ministar obrane.

Članak 152.

Poduzeća koja su odgovorna za javnu rasvjetu, organiziraju i provode zamračivanje javnih mjesta, ulica, trgovina i objekata. Zamračivanje stambenih i drugih zgrada, industrijskih, privrednih i drugih objekata i prometnih sredstava, dužni su organizirati i provoditi organizacije i zajednice, korisnici stanova i objekata, te vozači prometnih sredstava.

Članak 153.

Organizacije i zajednice, korisnici stanova, poslovnih, upravnih i drugih zgrada u naseljenim mjestima i vlasnici prometnih sredstava, osiguravaju materijalna sredstva potrebna za zamračivanje svojih objekata i prometnih sredstava, odnosno stanova i zgrada kojima se koriste.

5) Maskiranje

Članak 154.

Planom obrane određuju se objekti koji se maskiraju u slučaju neposredne ratne opasnosti i u ratu.

Vlasnici i korisnici objekata iz stavka 1. ovoga članka provode maskiranje i osiguravaju za to potrebna materijalna sredstva.

Propise o provođenju maskiranja donosi ministar obrane.

6) Radiološko-kemijsko-biološka zaštita

Članak 155.

Radiološko-kemijsko-biološka zaštita organizira se i provodi radi sprečavanja, ublažavanja i uklanjanja posljedica radioloških, kemijskih i bioloških djelovanja na stanovništvo, biljni i životinjski svijet i materijalna i druga dobra.

Organizacije i zajednice i općine osiguravaju sredstva i provode mjere za kolektivnu radiološko-kemijsko-biološku zaštitu stanovništva.

Organizacije i zajednice i općina, u okviru svojih prava i dužnosti, organiziraju radiološko-kemijsko-biološku zaštitu radnih Ijudi i gradana, biljnog i životinjskog svijeta i za to osiguravaju potrebna sredstva.

Članak 156.

Znanstvenoistraživačke i druge organizacije i organi koji raspolažu odgovarajućim sredstvima i stručnim kadrovima za obavljanje poslova radiološko-kemijsko-biološke zaštite, dužni su sudjelovati u izvršavanju mjera i zadataka radiološko-kemijsko-biološke zaštite, u skladu s poslovima što ih obavljaju i svojim mogućnostima, a prema uputstvima nadležnih organa.

Članak 157.

Općina organizira otkrivanje i utvrđivanje opasnosti od radioloških, kemijskih i bioloških sredstava, brine se o organizaciji radiološko-kemijsko-biološke zaštite na svojem području i naređuje provođenje propisaniti mjera radiološko-kemijsko-biološke zaštite u slučaju neposredne ratne opasnosti i u ratu.

7) Zaštita i spašavanje od rušenja

Članak 158.

Radi zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara iz ruševina u ratu organiziraju se mjere zaštite i spašavanja u stambenim, poslovnim i drugim objektima, organizacijama i zajednicama i u općini.

U spašavanju iz ruševina dužne su sudjelovati građevinske, rudarske, vatrogasne, komunalne, prometne i druge organizacije i zajednice koje raspolažu odgovarajućim kadrovima i materijalno-tehničkim sredstvima.

Planom obrane uređuje se organiziranje Ijudi i korištenje materijalno-tehničkih sredstava za zaštitu i spašavanje iz ruševina i pružanje pomoći.

8) Zaštita i spašavanje od poplava

Članak 159.

Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih i drugih dobara od poplava organizira se i provodi radi sprečavanja, ublažavanja i uklanjanja posljedica poplava i putem održavanja zaštitnih objekata, čuvanja objekata i izvođenja potrebnih radova. Vodoprivredne organizacije i zajednice i druge organizacije koje raspolažu odgovarajućim kadrovima i materijalno-tehničkim sredstvima sudjeluju u izvršavanju poslova i mjera zaštite i spašavanja od poplava u skladu s poslovima koje obavljaju, a prema uputstvima i naređenjima nadležnog štaba civilne zaštite i organa predviđenih planom obrane.

Pored organa i zajednica iz stavka 2. ovoga članka u zaštiti i spašavanju od poplava dužni su sudjelovati radni Ijudi i građani, druge organizacije i zajednice, te organi i jedinice civilne zaštite.

Za otkrivanje i utvrđivanje opasnosti od poplava, zagađenja voda, oštećenja brana, nasipa i drugih objekata, umjetnog izazivanja poplava i sl. nadležni su organi za vodoprivredu, odnosno drugi organ i organizacija koji upravljaju vodoprivrednim objektima.

9) Zaštita i spašavanje od požara

Članak 160.

Zaštita od požara obuhvaća: pripremu i provođenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima i mjestima gdje postoji mogućnost nastanka požara, organiziranje i pripremanje snaga za gašenje požara, organizaciju osmatranja i obavještavanja o pojavama požara, lokalizaciju i gašenje, te spašavanje i evakuaciju ljudi i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom.

Zaštita i spašavanje od požara organizira se i provodi u okviru stambenih i poslovnih zgrada, društveno-političkih zajednica te drugih organizacija i zajednica.

Organi i organizacije koje se bave zaštitom od požara u miru, a posebno profesionalne vatrogasne jedinice, i dobrovoljna vatrogasna društva, planiraju, pripremaju i provode zadatke zaštite od požara u slučaju neposredne ratne opasnosti, rata i u drugim izvanrednim prilikama i postupaju prema uputama i naredbama nadležnog štaba civilne zaštite.

10) Zaštita i spašavanje od eksplozija

Članak 161.

Poslove pronalaženja, dezaktiviranja i uništavanja neeksplodiranih ubojnih sredstava organizira općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane.

Članak 162.

Poslove pronalaženja, dezaktiviranja i uništavanja neeksplodiranih ubojnih sredstava u miru obavljaju osobe koje su zdravstveno sposobne, koje imaju odgovarajuću stručnu spremu i koje su za to ovlaštene od ministra obrane, te od odgovarajuće jedinice oružanih snaga.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka u ratu obavljaju za to osposobljene jedinice civilne zaštite i jedinice Teritorijalne obrane.

Ministar obrane propisuje stručnu spremu i druge uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 163.

Radni ljudi i građani i odgovorne osobe u organizacijama i zajednicama, organima društveno-političkih zajednica, dužni su o otkrivenim neeksplodiranim ubojnim sredstvima obavijestiti jedan od ovih organa: centar za obavještavanje, najbliži organ unutarnjih poslova, organ uprave nadležan za poslove narodne obrane, štab civilne zaštite ili drugi organ civilne zaštite i štab Teritorijalne obrane te nekim vidljivim znakom obilježiti mjesto gdje se nalazi neeksplodirano ubojno sredstvo i osigurati ga dok pristignu nadležni organi.

Članak 164.

Ako se na području jedne ili više općina nalaze veće količine neeksplodiranih ubojnih sredstava, Republika je dužna pružiti pomoć u organiziranju i osiguranju sredstava potrebnih za otklanjanje opasnosti od takvih ubojnih sredstava.

11) Prva medicinska pomoć

Članak 165.

Prvu medicinsku pomoć stradalom i ugroženom stanovništvu od ratnih djelovanja organizira i njome rukovodi nadležni općinski organ.

U provedbi mjere iz stavka 1. ovoga članka dužni su sudjelovati zdravstvene organizacije, jedinice civilne zaštite, Crveni križ, te druge organizacije i službe koje su za to osposobljene i radni Ijudi i gradani.

Članak 166.

Organizacije i zajednice i društveno-političke zajednice dužne su za svoje potrebe odnosno pntrebe stanovništva u ratu osigurati odgovarajuće rezerve krvi i krvne plazme.

Rezerve krvi i krvne plazme prikupljaju se od dobrovoljnih davalaca krvi.

Prikupljanje rezervi krvi organiziraju Crveni križ, društvene organizacije, organizacije i zajednice i društveno-politićke zajednice, a obavljaju odgovarajuće zdravstvene organizacije. Propise o prikupljanju, čuvanju i korištenju rezervi krvi i krvne plazme donosi republički organ uprave nadležan za zdravstvenu zaštitu.

12) Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla, bilja i biljnih proizvoda

Članak 167.

Zaštitu i spašavanje povrijedenih, oboljelih i kontaminiranih životinja i zaštitu namirnica životinjskog porijekla, te bilja i biljnih proizvoda od ratnih djelovanja organiziraju i provode nadležni općinski organi.

U sprovođenju zaštite iz stavka l. ovoga članka sudjeluju veterinarska, poljoprivredna, vatrogasna i druga poduzeća i službe koje su za to osposobljene, jedinice civilne zaštite i radni ljudi i građani.

13) Asanacija terena

Članak 168.

Radi sprečavanja širenja zaraza, epidemija i drugih posljedica ratnih djelovanja, općina na svom području organizira asanaciju terena i poduzima druge potrebne mjere.

U provođenju mjera asanacije terena osobito su dužne sudjelovati zdravstvene i veterinarske organizacije i organi, komunalne organizacije, organi unutarnjih poslova i druge organizacije i zajednice osposobljene za te poslove, te jedinice civilne zaštite i radni ljudi i građani.

14) Zaštita i spašavanje na vodi

Članak 169.

Organizacije i zajednice, čija se djelatnost obavlja ili je vezana uz more, rijeke i jezera. dužne su u obavljanju svojih poslova planirati i poduzimati mjere kojima se osigurava zaštita i spašavanje ljudi, materijalnih i drugih dobara od ratne opasnosti na moru, rijekama i jezerima i za to osigurati odgovarajuća materijalno-tehnička sredstva.

Pored organizacija i zajednica iz stavka 1. ovoga članka u provođenju zaštite i spasavanja na vodi dužne su sudjelovati i druge organizacije i zajednice, društvene organizacije, radni ljudi i građani te jedinice civilne zaštite.

Zaštitu i spasavanje Ijudi. materijalnih i drugih dobara na moru, rijekama i jezerima u ratu organizira i njome rukovodi nadležni općinski organ.

4. Jedinice civilne zaštite

Članak 170.

Jedinice civilne zaštite posebno su organizirani sustavi kojima su namijenjeni opsežniji i složeniji zadaci u zaštiti i spašavanju od ratnih djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća i opasnosti tamo gdje nisu dovoljni osobna i uzajamna zaštita, organi i organizacije, kojima je zaštita redovna djelatnost.

Jedinice civilne zaštite mogu biti upotrijebljene i izvan područja društveno-političke zajednice, mjesne zajednice i organizacije i zajednice koja ih organizira.

Jedinice civilne zaštite mogu biti upotrijebljene i za zadatke društvene samozaštite.

Članak 171.

Jedinice civilne zaštite osnivaju se kao jedinice opće namjene i kao specijalizirane jedinice.

Članak 172.

Jedinice civilne zaštite opće namjene obučavaju se i opremaju za raznovrsne zadatke u zaštiti i spašavanju stanovništva, materijalnih i drugih dobara.

Jedinice civilne zaštite opće namjene osnivaju se u većim stambenim i poslovnim zgradama, javnim objektima. naseljenim mjestima, mjesnim zajednicama. poduzećima, radnim zajednicama i drugim organizacijama i zajednicama u kojima nema uvjeta ni potrebe za osnivanjem specijaliziranih jedinica civilne zaštite

Članak I73.

Specijalizirane jedinice civilne zaštite prvenstveno se obučavaju i opremaju za istovrsne zadatke u zaštiti i spašavanju stanovništva. materijalnih i drugih dobara.

Specijalizirane jedinice civilne zaštite organiziraju se kao jedinice radiološko-kemijsko-bioioške zaštite. jedinice za spašavanje iz ruševina. jedinice za spašavanje na vodi. vatrogasne jedinice, jedinice za zaštitu i spasavanje od eksplozija. jedinice za prvu medicinsku pomoć, jedinice za zaštitu i spašvanje životinja i namirnica životinjskog porijekla, jedinice za zaštitu i spašavanje bilja i biljnih proizvoda, jedinice za asanaciju terena i dr.

Članak 174.

Specijalizirane jedinice civilne zaštite osnivaju se u općini, a u mjesnoj zajednici i u poduzeću ako za to postoje uvjeti i potrebe.

Republika može osnovati specijalizirane jedinice civilne zaštite za sudjelovanje u zaštiti i spašavanju na cijelom teritoriju Republike i za pružanje medunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju.

Članak 175.

Vrste i broj jedinica civilne zaštite određuju se ovisno o procjeni ugroženosti i posljedica ratnog djelovanja, kao i raspoloživih ljudskih i materijalnih snaga za zaštitu i spašavanje. a u skladu s formacijama i načelima organizacije i upotrebe jedinica. koje utvrđuju štab civilne zaštite Republike Hrvatske.

Vrsta jedinica i njihova organizacija utvrđuju se planom obrane.

Članak 176.

Općine na obalnom području i na otocima dužne su osposobljavati jedinice civilne zaštite i za zaštitu i spašavanje Ijudi te materijalnih i drugih dobara na moru.

5. Rukovođenje civilnom zaštitom

Članak 177.

Radi rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od ratnog djelovanja, elementarnih i drugih nesreća i drugih opasnosti u miru i ratu. te usmjeravanja priprema za zaštitu i spasavanje osnivaju se štabovi civilne zaštite. odnosno drugi organi rukovođenja civilnom zaštitom u skladu s ovim zakonom.

Štabovi civilne zaštite, odnosno drugi organi rukovođenja civilnom zaštitom. rukovode i usmjeruju akcije civilne zaštite na području za koje su osnovani.

Članak 178.

Štabovi civilne zaštite osnivaju se u društveno-političkim zajednicama.

Civilnom zaštitom u mjesnim zajednicama rukovode štabovi civilne zaštite odnosno povjerenici civilne zaštite, a u organizacijama i zajednicama organi utvrđeni njihovim aktom. Štab civilne zaštite osniva se u mjesnim zajednicama s većim područjem i brojem stanovnika, više jedinica civilne zaštite i drugih snaga koje su dužne sudjelovati u zaštiti i spasavanju, s većim stupnjem ugroženosti i složenijim uvjetima provodenja zaštite i spašavanja.

Civilnom zaštitom u stambenoj i poslovnoj zgradi, javnom i drugom objektu, rukovode povjerenici civllne zaštite.

Povjerenike civilne zaštite odreduje nadležni organ mjesne zajednice. odnosno organ upravljanja stambenim zgadama i drugim objektima.

Povjerenici civilne zaštite imaju zamjenika.

Članak 179.

Štabovi civilne zaštite društveno-političkih zajednica, obavljaju ove poslove:

1. rukovode akcijama zaštite i spašavanja Ijudi i materijalnih dobara od ratnog djelovanja, elementarnih nepogoda i drugih opasnosti u miru i ratu;

2. naređuju upotrebu i rukovode jedinicama civilne zaštite te koordiniraju djelovanje drugih organa. organizacija i zajednica u akcijama zaštite i spasavanja;

3. brinu se o organizaciji prijema i raspodjele pomoći ugroženog i nastradalog stanovništva. dok se ne stvore uvjeti u kojima će drugi nadležni organi preuzeti te poslove;

4. obavještavaju stanovništvo o opasnostima i nastalim posljedicama od ratnih djelovanja i elementarnih nepogoda i o mjerama koje poduzimaju;

5. sudjeluju u izradi plana djelovanja i zadataka civilne zaštite u ratu;

6. donose svoj plan obrane i plan za druge izvanredne prilike

7. razmatraju stanje organiziranosti i pripremljenosti sistema civilne zaštite i predlažu mjere nadležnim organima u društvenim zajednicama za njegov razvoj i dogradnju;

8. brinu se i osiguravaju provođenje obuke jedinica i organa civilne zaštite te radnih Ijudi i gradana za zaštitu i spasavanje;

9. organiziraju i rukovode vježbama civilne zaštite;

10. koordiniraju radom štabova, odnosno drugih organa rukovođenja civilnom zaštitom;

11 obavljaju i druge poslove utvrđene odlukama skupština društveno-političkih zajednica.

Članak 180.

Štabovi civilne zaštite društveno-političkih zajednica sastoje se od komandanta, načelnika štaba i određenog broja članova štaba. Komandanta, načelnike i članove općinskog štaba imenuje i razrješava izvršno vijeće skupštine općine, a komandanta. načelnika i članove štaba civilne zaštite Republike Hrvatske, imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra obrane.

Za načelnika štaba civilne zaštite imenuje se osoba koja u organima uprave nadležnima za poslove narodne obrane obavlja poslove civilne zaštite.

Članak 181.

Štabovi civilne zaštite društveno-političkih zajednica za svoj rad odgovaraju skupštinama tih zajednica i njihovim izvršnim vijećima.

Komandant štaba civilne zaštite Republike za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske i ministru obrane.

Članak 182.

Stručne i druge poslove za potrebe štaba civilne zaštize u miru obavlja organ uprave nadležan za poslove narodne obrane društveno-političke zajednice.

Za poslove iz stavka 1. ovoga članka načelnik štaba odgovoran je i štabu civilne zaštite.

Članak 183.

Poslove rukovodenja civilnom zaštitom iz nadležnosti Republike obavlja štab civilne zaštite Republike.

Štab civilne zaštite Republike osim poslova iz članka 179. ovoga Zakona, obavlja i ove poslove:

1. utvrduje načela upotrebe jedinica civilne zaštite;

2. neposredno rukovodi akcijama zaštite i spašavanja ako to nalažu ratne i druge izvanredne prilike:

3. usmjerava i usklađuje djelovanje republičkih organa u organiziranju i provodenju mjera zaštite i spasavanja stanovništva i materijalnih dobara;

4. suraduje s nadležnim organima oružanih snaga i štabovima civilne zaštite susjednih republika i pokrajina u pružanju pomoći u zaštiti i spašavanju;

5. daje mišljenje o planovima i programima obuke u civilnoj zaštiti;

6. usmjerava rad štabova civilne zaštite općina u rukovodenju akcijama zaštite i spašavanja i provodenju priprema civilne zaštite;

7. obavlja i druge poslove utvrdene ovim zakonom

Članak 184.

Štab civilne zaštite Republike Hrvatske donosi Poslovnik o svom radu i organizaciji.

U obavljanju poslova rukovođenja jedinicama i organiziranja provodenja mjera civilne zaštite štab civilne zaštite Republike donosi naredbe i uputstva.

6. Sudjelovanje u jedinicama, štabovima i drugim organima civilne zaštite

Članak 185.

Sudjelovanjem u jedinicama, štabovima i drugim organima civilne zaštite (u daljnjem tekstu: sudjelovanje u civilnoj zaštiti), u smislu ovoga zakona smatra se vršenje dužnosti u jedinicama. štabovima i drugim organima civilne zaštite, te obavljanje drugih dužnosti u zaštiti i spašavanju.

Obveznici civilne zaštite i dobrovoljci dužni su sudjelovati u civilnoj zaštiti od momenta mobilizacije odnosno aktiviranja jedinica, štabova i organa civilne zaštite u ratu ili u miru za vrijeme elementarnih nepogoda, obuke i vježbe

do njihova otpuštanja.

Osobe za vrijeme sudjelovanja u civilnoj zaštiti imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom i drugim propisima donesenim na osnovi zakona.

Članak 186.

Osobe za vrijeme sudjelovanja u civilnoj zaštiti dužne su izvršavati naredbe starješina koji rukovode jedinicom, štabom ili drugim organom, koje se odnose na njihove zadatke u službi osim, ako je očigledno da bi izvršenje naređenja bilo krivično djelo. Osobe za vrijeme sudjelovanja u civilnoj zaštiti dužne su pridržavati se pravila koja propisuje ministar obrane.

Članak 187.

Obveznike civilne zaštite i dobrovoljce na sudjelovanje u civilnoj zaštiti pozivaju organi ili organizacije nadležni za organiziranje civilne zaštite.

U slučaju neodazivanja pozivu iz stavka 1. ovoga članka organi i organizacije obavještavaju općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane, kao ovlašten organ za poduzimanje zakonom utvrđenih mjera.

7. Popuna civilne zaštite

Članak 188.

Popuna jedinica, štabova i drugih organa civilne zaštite vrši se osobama koje su obvezne sudjelovati u jedinicama i organima civilne zaštite (obveznici civilne zaštite) i dobrovoljcima. Dobrovoljcima se smatraju osobe koje nisu vojni obveznici i obveznici civilne zaštite, a na vlastiti zahtjev raspoređene su na određene dužnosti u civilnoj zaštiti.

Članak 189.

Popuna jedinica, štabova i drugih organa civilne zaštite, koje osnivaju društveno-političke zajednice i mjesne zajednice, provodi se na teritorijalnom i proizvodnom principu iz redova obveznika civilne zaštite koji nemaju ratni raspored u oružanim snagama.

Jedinice i organi civilne zaštite, poduzeća i druge organizacije i zajednice popunjavaju se obveznicima civilne zaštite koji su kao obveznici radne obveze, rasporedeni u te organizacije i zajednice.

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka u jedinice i organe civilne zaštite poduzeća i drugih organizacija i zajednica ne mogu se rasporediti osobe koje imaju ratni raspored u Teritorijalnoj obrani tih organizacija i zajednica.

Članak 190.

Raspored obveznika civilne zaštite vrše

- općinski organi uprave nadležni za poslove narodne obrane - u jedinice i štabove civilne zaštite društveno-političkih zajednica, kao i u jedinice i organe civilne zaštite organizacija i zajednica kada im se raspoređuju obveznici koji nisu na radu u tim organizacijama i zajednicama ili ne stanuju na području te mjesne zajednice;

- nadležni organi mjesne zajednice - u jedinice i organe civilne zaštite koji se osnivaju na njenu podrućju;

- nadležni organ poduzeća i druge organizacije i zajednice - u jedinice i organe civilne zaštite koje osniva ta organizacija i zajednica.

Ministar obrane donosi propise o raspoređivanju obveznika civilne zaštite i o prijemu dobrovoljaca u civilnu zaštitu.

Članak 191.

O pripadnicima civilne zaštite vodi se evidencija koja služi za raspored u jedinice, štabove i druge organe civilne zaštite. Obveznicima civilne zaštite i dobrovoljcima koji imaju ratni raspored u civilnoj zaštiti izdaje se knjižica obveznika civilne zaštite.

Oblik i sadržaj knjižice te naćin vođenja evidencije pripadnika civilne zaštite propisuje ministar obrane.

Članak 192.

Pripadnici jedinica, štabova i drugih organa i povjerenici civilne zaštite nose jedinstven znak civilne zaštite predviđen međunarodnom konvencijom, a jedinstvenim zakonom obilježavaju se i sredstva i objekti civilne zaštite.

Pripadnici jedinica, štabova i drugih organa civilne zaštite imaju uniforme s odgovarajućim oznakama specijalnosti i oznakama starješina.

Uniforme i oznake iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar obrane.

Članak 193.

Materijalno osiguranje civilne zaštite organiziraju i provode organizacije i zajednice, te društveno-političke zajednice u skladu s planovima djelovanja i zadataka civilne zaštite i s odgovarajućim planovima razvoja civilne zaštite.

Popuna civilne zaštite materijalno-tehničkim sredstvima vrši se prvenstveno rasporedom i korištenjem raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava organizacija ili zajednica i drugih imalaca sredstava i opreme civilne zaštite, a i nabavkama specijalnih materijalno-tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite.

Snabdijevanje specijalnim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka mogu vršiti odgovarajuće organizacije koje za to dobiju ovlaštenje Ministarstva obrane.

Evidenciju o materijalno-tehničkim sredstvima i oprenki civilne zaštite vode organi, organizacije i zajednice čija je oprema.

Način vođenja evidencije o materijalno-tehničkim sredstvirrka i opremi propisuje ministar obrane.

XI. OBUKA ZA OPĆENARODNU OBRANU

4. Zajedničke odredbe

Članak 194.

Radni Ijudi i građani imaju pravo i dužnost da se obućavaju za općenarodnu obranu radi stjecanja potrebnih vojnih i drugih stručnih znanja i vještina.

Obukom radnih ljudi i građana osigurava se njihovo uspješno sudjelovanje u oružanoj borbi odnosno obavljanju drugih dužnosti na koje su rasporedeni za slučaj neposredne ratne opasnosti, u ratu i za izvršavanje zadataka u drugim izvanrednim prilikama.

Obuka radnih ljudi i gradana za općenarodnu obranu organizira se i provodi u organizacijama i zajednicama te u društveno-političkim zajednicama.

Obuka radnih Ijudi i gradana za općenarodnu obranu sastavni je dio društvenih, kulturnih, sportskih i drugih oblika okupljanja i aktivnost,. odgoja i obrazovanja.

U obuci za općenarodnu obranu sudjeluju Savez rezervnih vojnih starješina te druge društvene organizacije, u skladu sa svojom ulogom i zadacima.

Članak 195.

Obuka radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu provodi se u organizacijama osnovnog i usmjerenog obrazovanja; u nastavnim centrima za obuku; u vojnim školama; u civilnoj zaštiti; u službi osmatranja i obavještavanja; Savezu rezervnih vojnih starješina, društvenim organizacijama i udruženjima građana. u organizacijama i zajednicama te u organima društveno-političkih zajednica. Planovi i prokgrami obuke radnih Ijudi i gradana za općenarodiiu obranu obuhvaćaju i odgovarajuće sadržaje o društvenoj samozaštiti.

Članak 196.

Radi uvježbavanja i provjere osposobljenosti i obućenosti radnih ljudi i građana, civilne zaštite, službe osmatrarija i obavještavanja, jedinice veze i službe kriptozaštite, te radi provjere funkcioniranja sustava općenarodne obrane, društveno-političke zajednice i organizacije i zajednice pripremaju, organiziraju i izvode odgovarajuće vježbe.

Organizacije i zajednice dužne su, na zahtjev nadležnug organa društveno-političke zajednice, sudjelovati u vježbama koje on organizira.

Organi upćine dužni su, na zahtjev nadležnog organa Republike, sudjelovati u vježbama koje on organizira.

Vježbe općenarodne obrane, koje se planiraju, organiziraju i izvode na široj ili cijeloj teritoriji Republike, utvrđuje Predsjedništvo Republike Hrvatske.

Ministar obrane može donijeti propise o pripremi, organiziranju i izvodenju vježbi iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 197.

Obuka stanovništva, pripadnika civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja, kadrova koji rade na poslovima općenarodne obrane i osoba koje u ratu ostaju na dužnostima u organima društveno-političkih zajednica, te u drugim organizacijama i zajednicama može se povjeriti poduzećima koja se bave obrazovanjem odraslih.

Poduzeća za obrazovanje odraslih mogu provoditi obuku iz stavka 1. ovoga članka uz suglasnost savjeta narodne obrane skupštine općine.

Članak 198.

Obuku pripadnika određenih specijalnosti civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja i jedinica veze te kadrova koji obavljaju poslove općenarodne obrane i drugih obveznika obuke provodi Ministarstvo obrane preko svog nastavnog centra.

2. Obuka omladine

Članak 199.

Organizacije odgoja i osnovnog obrazovanja te organizacije usmjerenog obrazovanja organiziraju obuku omladine za općenarodnu obranu u okviru svojega cjelokupnog programa obrazovanja i odgoja.

Članak 200.

Obuka omladine iz općenarodne obrane u organizacijama odgoja i osnovnog obrazovanja, te u organizacijama usmjerenog obrazovanja provodi se:

1. po posebnom programu odnosno predmetu iz općenarodne obrane;

2. u predmetima u koje su ugrađeni sadržaji znaćajni za općenarodnu obranu;

3. u drugim aktivnostima značajnim za općenarodnu obranu.

Obuka omladine iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s dogovorom o jedinstvenim osnovama planova i programa što ga zaključuju Ministarstvo obrane te nadležni republički i pokrajinski organi.

U zaključivanju dogovora iz stavka 2. ovoga članka sudjeluje republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja. Nastavne planove i programe obuke u skladu s jedinstvenim osnovama iz stavka 2. ovoga članka za osnovno i usmjereno obrazovanje donosi Prosvjetni savjet Hrvatske.

Članak 201.

Za provođenje obuke omladine za općenarodnu obranu u organizacijama odgoja i osnovnog obrazovanja, te u organizacijama usmjerenog obrazovanja odgovorni su organi nadležni za obrazovanje i organi upravljanja tih organizacija.

Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane i štabovi Teritorijalne obrane pružaju pomo organima i organizacijama iz stavka 1. ovoga članka. Nadzor nad provođenjem obuke iz općenarodne obrane iz stavka 1. ovoga članka u nadležnosti je prosvjetne inspekcije i prosvjetnopedagoške službe.

Članak 202.

Obvezi obuke za općenarodnu obranu radi stjecanja osnovnih znanja i vještina podliježu:

1. omladinci i omladinke koji nisu stekli III ili viši stupanj stručne spreme u usmjerenom obrazovanju ili ne pohađaju usmjereno obrazovanje za stjecanje tih stupnjeva stručne spreme;

2. omladinke koje se obrazuju za stjecanje III i IV stupnja stručne spreme u usmjerenom obrazovanju.

Obuci iz točke 1. stavka 1. ovoga članka podliježu omladinci i omladinke počevši od kalendarske godine u kojoj navršavaju 17 godina života.

Obuku omladine iz stavka 1. ovoga članka organiziraju i provode općinski štabovi Teritorijalne obrane u suradnji s općinskim ogranima uprave nadležnim za poslove narodne obrane.

Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka obuka omladine iz toćke 2. stavka l. ovoga članka u pravilu se provodi u organizacijama usmjerenog obrazovanja uz neposrednu pomoć organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane i štabova Teritorijalne obrane.

Članak 203.

Obuka omladine iz članka 202. ovoga zakona provodi

- se u skladu s dogovorom o jedinstvenim osnovama planova i programa što ga zaključuju Savezni sekretarijat za narodnu obranu, te nadležni republički i pokrajinski organ.

Republićki štab Teritorijalne obrane sudjeluje u zaključivanju dogovora iz stavka 1. ovoga članka i u skladu s njim donosi nastavni plan i program obuke omladine.

3. Obuka radnih Ijudi i građana

Članak 204.

Obvezi obuke iz općenarodne obrane podliježu, pod uvjetima utvrđenim zakonom, radni ljudi i građani koji su sposobni pohadati obuku.

Obvezi obuke iz stavka 1. ovoga članka ne podliježu pripadnici oružanih snaga i milicije i druge osobe koje su odslužile vojni rok, osobe koje se u skladu s ovim zakonom obučavaju prema posebnim planovima i programima, trudnice i žene koje imaju dijete mlađe od 7 godina života, odnosno dvoje ili više djece mlade od 10 godina života.

Članak 205.

Obuka radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu sastoji se od osnovne i dopunske obuke.

Obuka radnih ljudi i građana za općenarodnu obranu organizira se i provodi u skladu s dogovorom o jedinstvenim osnovama planova i programa što ga zaključuju Savezni sekretarijat za narodnu obranu i nadležni republički i pokrajinski organi.

Ministarstvo narodne obrane sudjeluje u zakljućivanju dogovora iz stavka 2. ovoga članka i u skladu s njim donosi nastavni plan i program obuke radnih ljudi i građana.

Obuku radnih ljudi i gradana iz stavka 2. ovoga članka organizira i provodi općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane u suradnji s organizacijama i zajednicama i društvenim organizacijama.

Obuka iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od osnovne i dopunske obuke.

Obuka iz stavka l. ovoga članka organizira se i provodi u skladu s dogovorom o jedinstvenim osnovama planova i programa što ga zaključuju Savezni sekretarijat za narodnu obranu i nadležni republički i pokrajinski organi

Ministarstvo obrane sudjeluje u zaključivanju dogovora iz stavka 3. ovoga članka i u skladu s njim donosi nastavne planove i programe obuke.

4. Obuka osoba raspoređenih u jedinice i organe

civilne zaštite, u službu osmatranja i obavještavanja, jedinice veze i u službu kriptozaštite

Članak 206.

Obuku osoba rasporedenih u jedinice i organe civilne zaštite. u službu osmatranja i obavještavanja, jedinice veze, te u službu kriptozaštite provode društveno-političke zajednice i organizacije i zajednice. koje šu osnovale te jedinice. organe i službe

5. Obuka kadrova

Članak 207.

Radnici koji rade na poslovima općenarodne obrane u organima uprave i organizacijama i zajednicama dužni sii pohađati seminare, tečajeve i druge oblike obuke.

Školovanje i usavršavanje nastavnika za predmet iz općenarodne obrane i kadrova za rad na stručnim poslovima općenarodne obrane u organima društveno-političkih zajednica i organizacijama i zajednicama organizira se i provodi u organizacijama usmjerenog obrazovanja. te u odgovarajućim vojnim školama.

Programi obuke za školovanje i usavršavanje kadrova iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s dogovorenom zaključenim izmedu Saveznog sekretarijata za NO, visokoškolskih organizacija i zajednica, drugih saveznih organa te nadležnih republičkih i pokrajinskih organa.

U zaključivanju dogovora iz stavka 3. ovoga članlka sudjeluje republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja

Članak 208.

Osobe na rukovodećim dužnostima u organima društveno-političkih zajednica i organizacijama i zajednicama dužne su pohađati seminare i druge oblike obuke radi osposobljavanja za obavljanje poslova općenarodne obrane.

Programe i način provodenja obuke i stručnog osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvn obrane.

Članak 209.

Organi društveno-političkih zajednica i organizac:ija i zajednica dužni su organizirati obuku osoba koje su rasporedene na ratne dužnosti u tim organima i organizacijarna za njihov rad u ratnim uvjetima.

Program obuke iz stavka I. ovoga članka sastoji se od općeg i posebnog dijela. Opći dio programa utvrđuju republički organi uprave a posebni dio nadležni organi upravljanja u organima društveno-političkih zajednica odnosno organizacije i zajednice uz prethodno pribavljenu suglasnost općinskog organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane.

6. Naknade

Članak 2I0.

Pripadnicima civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja, jedinica veze i službe kriptozaštite. radnim ljerdima i gradanima i drugim obveznicima koji su u radnom odnosu za vrijeme obuke i vježbi, odnosno obavljanja drugih dužnosti iz općenarodne obrane, pripada naknada u odgovarajućoj visini koja se utvrduje na osnovi prosječnoga osobnog dohotka za posljednja tri mjeseca prije pozivanja na izvršavanje tih dužnosti ili za posljednji mjesec prije pozivanja na izvršenje tih dužnosti ako je to za njih povoljnije

Osobama iz stavka l. ovoga članka koje nisu u radnom odnosu pripada naknada u odgovarajućoj visini i pod uvjetima koje svojom odlukom utvrdi skupština općine. Visina te naknade ne može biti manja od 80% prosječnog mjesečnog osobnog dohotka radnika u privredi na području općine. ostvarenog u prethodnom mjesecu.

Osobama iz stavka 1. ovoga članka koje se bave samostalnom djelatnošću, za vrijeme obuke i vježbi odnosno obavljanja drugih dužnosti iz općenarodne obrane pripada naknada u visini osnovice koja služi za obračun i uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, uvećane za iznos propisanih obaveza koje je ta osoba dužna plaćati za vrijeme obuke i vježbi odnosno obavljanja drugih dužnosti iz općenarodne obrane.

Osobama iz stavka l. ovoga članka koje ostvaruju pravo na mirovinu ili primaju novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, pripada mirovina odnosno novčana naknada i za vrijeme obuke i vježbi odnosno obavljanja drugih dužnosti iz općenarodne obrane.

Naknade predviđene odredbama ovoga članka ne pripadaju osobama koje su pozvane na obuku i vježbu odnosno na druge dužnosti u općenarodnoj obrani u vrijeme njihova dnevnoga ili tjednog odmora, odnosno u dane kada te osobe ne rade, s tim što im pripada besplatna prehrana i smještaj ako te dužnosti vrše izvan mjesta njihova prebivališta i ako im nije omogućen smještaj i prehrana kod vlastite kuće.

Naknade pređvidene odredbama ovoga članka isplaćuju se na teret sredstava organa koji organiziraju obuku i vježbe odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz općenarodne obrane.

Članak 211.

Osobe iz članka 210. ovoga zakona koje su pozvane da sudjeluju u obuci i vježbi odnosno da obavljaju druge dužnosti iz općenarodne obrane. a koje se izvode izvan njihova prebivališta ili boravišta, imaju pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prometa i na naknadu troškova za prehranu i smještaj.

Naknade iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se na teret sredstava organa i organizacija koji su organizirali obuku ili vježbu odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz općenarodne obrane.

Propise o uvjetima i visini naknade iz stavka l. ovoga članka donosi nadležni organ općine odnosno organ upravljanja organizacija i zajednica.

Članak 212.

Osoba koja je pozvana na obuku i vježbu odnosno na obavljanje drugih dužnosti iz općenarodne obrane, a za to vrijeme bez svoje krivnje bude ranjena, povrijeđena ili ozlijeđena te zbog toga kod nje nastupi oštećenje organizma od najmanje 20% ima pravo na jednokratnu novćanu pomoć ćija se visina određuje prema stupnju oštećenja organ izma.

Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka pogine ili umre od zadobivene rane, povrede ili ozljede, jednokratna novčana pomoć pripada njezinoj obitelji.

Pomoć iz stavka 2. ovoga članka isplaćuje se iz sredstava organa i organizacija koji su organizirali obuku i vježbu odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz općenarodne obrane.

Propise o visini, uvjetima i postupku ostvarivanja jednokratne novčane pomoći donosi Vlada Republike Hrvatske.

7. Odlaganje obuke

Članak 213.

Obvezniku obuke, koji je prema odredbama ovoga zakona dužan pohadati obuku ili sudjelovati u vježbi na njegov zahtjev obuka odnosno vježba odlaže se iz ovih razloga:

1. ako je bolestan - do narednog pozivanja na obuku nakon ozdravljenja;

2. ako je neposredno pred odlazak ili u vrijeme odlaska ili trajanja obuke nastupila smrt u domaćinstvu u kojem je živio ili u obitelji - do narednog pozivanja na obuku;

3. ako bi zbog smrti ili teške bolesti u domaćinstvu ili zbog elementarne nepogode domaćinstvo bilo dovedeno u težak položaj njegovim odlaskom na obuku - dok taj obveznik ne sredi prilike u domaćinstvu, a najdulje za vrijeme od šest mjeseci;

4. zbog neodloživih poljoprivrednih radova ako u njegovu domaćinstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje - do narednog pozivanja na obuku;

5. zbog drugih osobito opravdanih razloga - do narednog pozivanja na obuku.

Obuka i vježba obveznika se u toku trajanja može prekinuti zbog razloga navedenih u točki 1, 2. i 3. stavka 1. ovoga članka. ,

Obuka se obvezniku, izuzetno može odgoditi ili prekinuti, zbog neodgodivih potreba službe. ako to zatraži organizacija i zajednica kod kojih je obveznik zaposlen - do idućeg pozivanja.

Uz zahtjev za odlaganje obuke prilaže se liječničko uvjerenje - ako se odlaganje traži zbog bolesti, a o postojanju ostalih okolnosti utvrduje organ nadležan za odlaganje.

O odlaganju obuke odnosno vježbe odlučuje općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane uz prethodno pribavljeno mišljenje organa, organizacije i zajednice koji organiziraju i za ćije potrebe se obuka ili vježba provodi.

Zahtjev za odgodu pohađanja obuke ili vježbe podnosi se u roku 8 dana od dana primitka poziva za pohadanje obuke ili vježbe, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u stavku l. točke 1. do točke 3. ovoga članka, zahtjev se može podnijeti i kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda pohadanja obuke ili vježbe.

XII. POHVALE I PRIZNANJA U OPĆENARODNOJ OBRANI

Članak 214.

Za osobite uspjehe u organizaciji i provodenju priprema općenarodne obrane, a i za druge uspjehe značajne za općenarodnu obranu organizacijama i zajednicama, društvenim organizacijama, društveno-političkim zajednicama, te radnim ljudima i građanima, koji su svojim radom i zalaganjem pridonijeli tim uspjesima mogu se dodjeljivati pohvale, nagrade i druga priznanja.

Pohvale, nagrade i druga priznanja za osobite uspjehe u obuci i osposobljavanju mogu se dodjeljivati jedinicama, ustanovama i štabovima Teritorijalne obrane, jedinicama, štabovima i drugim organima civilne zaštite, službi osmatranja i obavještavanja a i radnim Ijudima i građanima koji su se svojim radom i zalaganjem istakli ili su pridonijeli obuci i osposobljavanju.

Poduzeća i druge organizacije i zajednice, društvene organizacije i općine svojim općim aktima odnosno propisima utvrđuju vrste priznanja i kriterije za njihovo dodjeljivanje.

Republička priznanja dodjeljuju se na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Članak 215.

Za izuzetna i značajna ostvarenja u pripremama za općenarodnu obranu u Republici dodjeljuju se republička priznanja općenarodne odbrane.

Republička priznanja općenarodne obrane jesu:

- Plaketa općenarodne obrane Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plaketa);

- Znaćka općenarodne obrane Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Značka).

Članak 216.

Plakete se može predložiti i dodijeliti za izuzetna ostvarenja u :

- organiziranju, pripremanju i jačanju borbene spremnosti Teritorijalne obrane;

- organiziranju, pripremanju i rukovođenju civilnom zaštitom te sudjelovanju civilne zaštite u zaštiti i spašavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća;

- pripremama privrede i društvenih djelatnosti za općenarodnu obranu;

- pripremama organa društveno-političkih zajednica i organizacija i zajednica za općenarodnu obranu;

- organiziranju, pripremanju i osposobljavanju službe osmatranja i obavještavanju, kriptozaštite i posebnih veza za rukovođenje;

- vježbama, obuci i osposobljavanju za općenarodnu obranu;

- ostvarivanju suradnje komandi, jedinica i ustanova oružanih snaga s društveno-političkim zajednicama, organizacijama i zajednicama u pripremama za obranu i ostvarivanje drugih zadataka značajnih za općenarodnu obranu;

- organiziranju i provođenju mjera sigurnosti i samozaštite u općenarodnoj obrani;

- razvijanju mjera koje pridonose daljnjem jačanju, osuvremenjivanju i razradi koncepcije općenarodne obrane te jedinstvu priprema za obranu zemlje;

- informiranju javnosti o pripremama za obranu;

- publicistici te filmskim i drugim kulturnim ostvarenjima značajnim za općenarodnu obranu;

- fizičkoj kulturi od posebnog interesa za općenarodnu obranu;

- u drugim aktivnostima u pripremama za općenarodnu obranu.

Članak 217.

Izgled i sadržaj Plakete utvrđuje Predsjedništvo Republike Hrvatske.

Članak 218.

Plaketu dodjeljuje Predsjedništvo Republike Hrvatske. Uz plaketu se izdaje i povelja o dodjeli plakete. Izgled i sadržaj povelje utvrđuje Predsjedništvo Republike Hrvatske.

Članak 219.

Plaketa se može dodijeliti općinama i njihovim drganima, organizacijama i zajednicama, društvenim organizacijama, jedinicama, ustanovama i štabovima Teritorijalne obrane, te jedinicama, štabovima i drugim organima civilne zaštite.

Plaketa se može dodijeliti samo dva puta.

Članak 220.

Prijedloge za dodjelu Plakete mogu davati organi općina, poduzeća, druge organizacije i zajednice te političke i društvene organizacije.

Prijedloge za dodjelu Plakete razmatra i ocijenjuje Ministarstvo obrane i dostavlja ih Predsjedništvu Republike Hrvatske.

Prijedloge za dodjelu plakete Predsjedništvu Republike Hrvatske mogu neposredno dostaviti Vlada Republike Hrvatske i republički organi.

Članak 221.

Plaketa se, u pravilu, dodjeljuje povodom državnih praznika, svečanosti i jubileja, a može se dodijeliti povodom uspješno obavljenih značajnih zadataka općenarodne obrane.

Članak 222.

Značka se dodjeljuje radnim Ijudima i građanima kao znak priznanja za rezultate, pokazane uspjehe i osobno zalaganje u obuci i osposobljavanju za općenarodnu obranu te za izvršavanje drugih zadataka značajnih za općenarodnu obranu.

Značka se može dodijeliti i stranim državljanima prilikom zajedničkih skupova, susreta i vježbi općenarodne obrane, kao znak sjećanja na te događaje.

Članak 223.

Znaćku dodjeljuje ministar obrane i komandant Teritorijalne obrane Republike.

Pri predaji značke uručuju se i uvjerenja o njezinom dodjeljivanju.

Članak 224.

Izgled i sadržaj Značke i uvjerenja o njezinom dodjeljivanju utvrđuje ministar obrane.

Članak 225.

O izradi Plakete i Značke te o njihovoj evidenciji brine se ministar obrane.

Članak 226.

Za osobite uspjehe u organiziranju, jačanju borbene gotovosti, obuci i osposobljavanju Republičkog štaba Teritorijalne obrane može dodjeljivati pohvale, priznanja. nagrade i značke jedinicama, ustanovama, štabovima i pripadnicima Teritorijalne obrane.

Komandant Teritorijalne obrane Republike donosi propise o priznanjima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 227.

Povodom Dana civilne zaštite, štab civilne zaštite Republike Hrvatske može dodijeljivati pohvale, priznanja, nagrade i značke jedinicama, štabovima i drugim organima i pripadnicima civilne zaštite za osobite uspjehe postignute u organiziranju, obuci, osposobljavanju i djelovanju civilne zaštite.

Štab civilne zaštite Republike Hrvatske donosi propise o priznanjima iz stavka 1. ovoga članka.

XIII. SAMOZAŠTITA U OPČENARODNOJ OBRANl

Članak 228.

Samozaštita u općenarodnoj obrani, koja se ostvaruje na osnovama društvene samozaštite, skup je aktivnosti, mjera i postupaka koje poduzimaju i provode radni ljudi i građani, organizacije i zajednice, društveno-političke zajednice i njihovi organi radi zaštite interesa općenarodne obrane i sigurnosti zemlje od svih oblika neprijateljske i druge aktivnosti koja može nanijeti štetu tim interesima

Ostvarivanje samozaštite u općenarodnoj obrani pravo je i dužnost radnih ljudi i građana, organizacija, zajednica i organa iz stavka 1. ovoga članka u skladu sa Saveznim zakonom, ovim zakonom i drugim propisima

Članak 229

Radni Ijudi i građani, organizacije i zajednice, društveno-političke zajednice i njihovi organi dužni su čuvati i odgovarajućim mjerama štititi tajne podatke općenarodne obrane utvrđene zakonom i drugim propisima i izvršavati propisane i naređene mjere zaštite tih podataka.

Organizacije, zajednice i organi iz stavka 1. ovoga ćlanka organiziraju i provode propisane mjere zaštite tajnih podataka općenarodne obrane iz svog djelokruga i djelokruga drugih organizacija i organa za koje je utvrđeno da su državna, vojna ili službena tajna.

Članak 230.

Poslove i zadatke samozaštite a posebno zaštite tajnih podataka općenarodne obrane u organizacijama i zajednicama, društveno-političkim zajednicama i njihovim organima provode organi i osobe koje rade na poslovima i zadacima općenarodne obrane.

Stručne poslove samozaštite u općenarodnoj obrani vrše u okviru prava i dužnosti utvrđenih zakonom organi unutrašnjih poslova društveno-političkih zajednica.

Članak 231.

Ako to zahtijevaju potrebe općenarodne obrane može se ograničiti sloboda kretanja, boravka i naseljavanja u pojedinim mjestima ili zonama (zabranjene zone).

Vlada Republike Hrvatske prema potrebi određuje zabranjene zone iz stavka 1. ovoga članka na teritoriju Republike.

Članak 232.

Zabrenjeno je osmatranje, snimanje i pristup objektima koje su nadležni organi odredili kao objekte posebno značajne za općenarodnu obranu.

Objekte iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada Republike Hrvatske u skladu s Planom obrane Republike, a izvršna vijeća skupština u skladu s planom obrane općina.

Organi iz stavka 2. ovoga članka određuju rajone objekata posebno značajnih za općenarodnu obranu u kojima se ne mogu graditi drugi objekti ni premjeravati i istraživati zemljište bez suglasnosti nadležnog organa.

Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka za rajone objekata posebno značajnih za općenarodnu obranu Republike daje Ministarstvo obrane, a rajone objekata posebno značajnih za općenarodnu obranu općine daje općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane.

Članak 233.

Organizacije i zajednice, društvene organizacije i organi društveno-političkih zajednica, kada u oblastima značajnim za općenarodnu obranu na teritoriju Republike obavljaju znanstvena i druga istraživanja zajedno s inozemnim fizičkim ili pravnim osobama ili za potrebe tih osoba, odnosno u bilo kojoj drugoj suradnji s inozemnim fizičkim i pravnim osobama u kojoj daju podatke iz oblasti značajne za općenarodnu obranu, dužni su prethodno pribaviti odobrenje nadležnog republičkog organa uprave za znanost.

Organizacije, zajednice i organi koji se bave istraživanjima u oblasti značajnoj za općenarodnu obranu i sve druge organizacije, zajednice i organi koji se koriste rezultatima takvih istraživanja ne mogu podatke o tim rezultatima davati inozemnim fizićkim i pravnim osobama bez prethodnog odobrenja organa iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Nadležni republički organ uprave za znanost prethodno će pribaviti mišljenje Ministarstva obrane.

Članak 234.

Organizacije i zajednice, te organi društveno-političkih zajednica, ovlašteni za snimanje iz zraka teritorije SFRJ za potrebe premjera zemljišta, istraživanja i prostornog uredenja, te za druge potrebe privrede i znanosti dužni su aero-foto snimke - prije upotrebe, a najkasnije u roku osam dana nakon snimanja - dostaviti na pregled nadležnom republičkom organu uprave za geodetske poslove.

Organ iz stavka 1. ovoga članka u suradnji s nadležnom vojnom komandom, Republičkim štabom Teritorijalne obrane i Ministarstvom obrane pregleda aero-foto snimke i određuje koje se od tih snimki ne može ustupiti drugima.

Članak 235.

Radi zaštite interesa općenarodne obrane, organizacije, zajedriice i pojedinci koji se bave snimanjem filmova i televizijskih produkcija na teritoriju Republike kod snimanja u koprodukciji sa stranim fizičkim i pravnim osobama ili za njihove potrebe dužni su za snimanje eksterijera prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva obrane.

Strane fizičke i pravne osobe ne mogu snimati filmove i televizijske koprodukcije na teritoriju Republike bez prethodnog odobrenja organa iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 236.

Radi zaštite interesa općenarodne obrane u organima društveno-političkih zajednica, društvenim organizacijama, organizacijama i zajednicama određuju se zadaci i poslovi značajni za općenarodnu obranu koje treba štititi primjenom posebnih mjera sigurnosti te kriteriji za popunu i način popune radnicima koji te zadatke i poslove obavljaju i posebne mjere sigurnosti radi zaštite tih zadataka i poslova utvrđuju:

1. Vlada Republike Hrvatske - za organe društveno-političkih zajednica, društvenih organizacija, te organizacija i zajednica u Republici;

2. komandant Teritorijalne obrane Republike - za Teritorijalnu obranu.

Članak 237.

Samozaštita u Teritorijalnoj obrani temelji se na osnovama društvene samozaštite i kao njezin dio organizira se u skladu s prirodom organizacije Teritorijalne obrane, a ostvaruje se kao organiziran sistem mjera i aktivnosti radi jačanja i zaštite Teritorijalne obrane od svih izvora i oblika ugrožavanja.

Samozaštitu u Teritorijalnoj obrani organiziraju, u skladu s odredbama Saveznog zakona, štabovi Teritorijalne obrane, a provode je u okviru prava i dužnosti utvrđenih tim zakonom svi pripadnici Teritorijalne obrane, organi sigurnosti Teritorijalne obrane i drugi organi društveno-političkih zajednica i organizacija nadležnih za organiziranje i pripremanje Teritorijalne obrane i za njezinu sigurnost.

U jedinicama, ustanovama i štabovima Teritorijalne obrane mogu se osnivati savjetodavna tijela za pitanja samozaštite.

Starješine jedinica, ustanova i štabova Teritorijalne obrane odgovorni su za sigurnost jedinica, ustanova i štabova kojima komandiraju odnosno rukovode.

Propise o organiziranju i ostvarivanju samozaštite i o osnivanju savjetodavnih tijela za pitanja samozaštite u Teritorijalnoj obrani donosi komandant Teritorijalne obrane Republike.

Organi sigurnosti Teritorijalne obrane i organi društveno-političkih zajednica nadležnih za poslove sigurnosti i samozaštite organiziraju i obavljaju stručne poslove sigurnosti i samozaštite u Teritorijalnoj obrani.

Članak 238.

Organi sigurnosti Teritorijalne obrane osnivaju se u miru u Republičkom štabu Teritorijalne obrane i štabu Teritorijalne obrane operativne zone, te općina koje odredi komandant Teritorijalne obrane Republike.

Članak 239.

Organi sigurnosti Teritorijalne obrane u miru, u skladu s pravima i dužnostima utvrđenim Saveznim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona, prikupljaju podatke i obavijesti te poduzimaju potrebne mjere radi otkrivanja i sprečavanja djelatnosti usmjerenih na ugrožavanje sigurnosti Teritorijalne obrane, ako se ona obavlja u štabovima Teritorijalne obrane ili prema njima, a i radi otkrivanja i sprečavanja djelatnosti usmjerenih na ugrožavanje sigurnosti i tajnosti planova i priprema Teritorijalne obrane za obranu zemlje.

Organi sigurnosti Teritorijalne obrane u ratu obavljaju poslove sigurnosti predviđene u članku 194. stavak 2. Saveznog zakona. Organi sigurnosti Teritorijalne obrane u obavljanju poslova sigurnosti surađuju s drugim službama i organima sigurnosti u skladu s propisom kojim se uređuju međusobna suradnja i obveze tih službi i organa.

Komandant Teritorijalne obrane Republike daje podatke o radu, problemima i stanju organa sigurnosti u Teritorijalnoj obrani Saboru Republike Hrvatske i Predsjedništvu Republike Hrvatske.

Komandant Teritorijalne obrane Republike odobrava primjenu metoda i sredstava koje organi sigurnosti Teritorijalne obrane mogu primjenjivati u obavljanju poslova iz svog djelokruga, a realiziraju se u suradnji sa službama i organima sigurnosti iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 240.

Prava i dužnosti ovlaštenih radnika u republičkom organu unutarnjih poslova propisana Zakonom o organima , unutarnjih poslova, vrše u štabu Teritorijalne obrane ovlaštene starješine organa sigurnosti Teritorijalne obrane, a u ratu i organi sigurnosti Teritorijalne obrane jedinica i ustanova Teritorijalne obrane.

Komandant Teritorijalne obrane Republike odreduje koje se starješine smatraju ovlaštenim starješinama iz stavka 1. ovoga članka.

Ovlaštenim starješinama iz stavka 1. ovoga članka izdaje se službena iskaznica predviđena u članku 197. stavak 3. Saveznog zakona.

Članak 241.

Osobe na službi u Teritorijalnoj obrani i osobe koje obavljaju poslove općenarodne obrane u drugim organima, organizacijama i zajednicama i koje su upoznate s određenim tajnim podacima općenarodne obrane dužne su čuvati državnu, službenu, vojnu i poslovnu tajnu. Obaveze čuvanja tajni iz stavka 1. ovoga članka traje i po prestanku službe odnosno dužnosti.

Oslobađanje od obaveza iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako se to ne protivi interesima općenarodne obrane ili javnom interesu za osobe na službi u Teritorijalnoj obrani daje komandat Teritorijalne obrane Republike ili starješina kojeg je on odredio, a za ostale osobe ministar obrane ili organi koje on ovlasti.

XIV. PLANIRANJE OPĆENARODNE OBRANE

Članak 242.

U planovima i programima rada i razvoja organizacija i zajednica i u društvenim planovima društvenu-političkih zajednica planira se zadovoljavanje materijalnih i drugih potreba za ostvarivanje priprema općenarodne obrane i društvene samozaštite, u skladu s društvenim dugovorima i sporazumima i osnovama planova, planovima obrane i planovima za druge izvanredne prilike.

Materijalne i druge potrebe, pu vrstama i količinama tih potreba i dinamici ostvarivanja, utvrđuju se u pusebnim planovima razvoja u skladu sa planovima i pr-ogramima rada i razvoja, odnosno u društvenim planuvima društveno-političkih zajednica.

Planove razvoja iz stavka 2. ovoga članka donusi u Republici Predsjedništvo Republike Hrvatske, a u općinama savjeti narodne obrane na prijedlog izvršnih vijeća skupština tih društveno-političkih zajednica.

Na osnovi planova i programa iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se financijska sredstva za potrebe općenarodne obrane i društvene samozaštite.

Članak 243.

Društveno-politilčke zajednice, poduzeća i druge organizacije i zajednice, koje su na temelju odluke nadležnog organa društveno-političke zajednice od posebnog značaja za općenarodnu obranu, pripremaju i u miru donose planove obrane u kojima utvrduju zadatke, organizaciju, snage, sredstva, mjere i postupke za obranu i svoj rad i druge obrambene aktivnosti u ratu i u slučaju neposredne ratne opasnosti. Druga poduzeća, organizacije i zajednice za izvršavanje zadataka, koji prema odluci nadležnog organa društveno-političke zajednice proizlaze iz plana obrane društveno-političke zajednice, izrađuju planove obrane ek kojima utvrđuju svoju organizaciju i djelovanje u ratu i u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Subjekti iz stavka 1. ovoga članka donose i plan za druge izvanredne prilike.

Planovi iz stavka 1. i 2. ovoga članka izrađuju se po Odluci Predsjedništva Republike Hrvatske.

Članak 244.

Organizacije i zajednice dužne su svoje planove obrane i planove za druge izvanredne prilike uskladiti međusobno i s planovima općine, a poduzeća od posebnog značaja za općenarodnu obranu i s planovima Republike

Organizacije i zajednice na zahtjev nadležnog organa društveno-političke zajednice dostavljaju mu potrebne podatke za izradu i usklađivanje planova obrane i planova za druge izvanredne prilike tih zajednica.

Organi općine odnosno Republike dužni su organizacijama,i zajednicama davati potrebne elemente za izradu i usklađivanje njihovih planova obrane i planova za druge izvanredne prilike. Plan obrane i plan za druge izvanredne prilike općine mora biti u skladu s planovima Republike.

Članak 245.

Mjesne zajednice i društvene organizacije, na osnovi odluke nadležnog organa društveno-političke zajednice, razrađuju izvršenje zadataka koji proizlaze iz plana obrane društveno-političke zajednice

Članak 246.

Organi društveno-političkih zajednica donose svoj plan obrane na način i postupkom utvrđenim zakonom i odlukama društveno-političkih zajednica.

Planom obrane organa društveno-političkih zajednica, u pravilu, utvrđuju se zadaci i mjere za rad organa; ratna organizacija organa; obavještavanje i pozivanje raspoređenih osoba u organ; odlazak i razmještaj na ratnim lokacijama; djelovanje i zadaci u zaštiti i spašavanju; mjere sigurnosti i društvene samozaštite; organizacija i održavanje veza; provođenje mjere kriptozaštite; materijalno-tehničko osiguranje, te druge mjere i postupke kojima se osigurava vlastiti rad organa i njihovo djelovanje u oblasti za koju su osnovani.

Članak 247.

Planovima obrana društveno-političke zajednice, u pravilu, utvrđuje se: procjena mogućih opasnosti i posljedica ratnih djelovanja, materijalnih i drugih potreba i mogućnosti za općenarodnu obranu; postupci i mjere za slućaj rata i neposredne ratne opasnosti; ratna organizacija, zadaci i mjere organiziranja i djelovanja Teritorijalne obrane i civilne zaštite, zadaci i mjere u oblasti sigurnosti i društvene samozaštite, zadaci i mjere za organiziranje i rad u oblasti privrede i društvenih djelatnosti; poduzeća posebno značajna za općenarodnu obranu; zadaci, organizacije i mjere djelovanja službe osmatranja i obavještavanja; organizacija i mjere funkcioniranja posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštite; druge mjere i zadaci funkcioniranja cjelokupnoga društveno-ekonomskoga i političkog sistema u ratnim uvjetima.

XV. ORGANIZACIJA, MEĐUSOBNI ODNOSI, PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI RADNIKA U ORGANIMA UPRAVE NADLEŽNIM ZA POSLOVE NARODNE OBRANE I U ŠTABOVIMA TERITORIJALNE OBRANE

Članak 248.

Na organizaciju, prava i obaveze u radu i odgovornost radnika u organima uprave nadležnim za poslove narodne obrane i u štabovima Teritorijalne obrane primjenjuju se odredbe Zakona o upravi, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Na radnike koji obavljaju dužnost vojnih starješina u štabovima Teritorijalne obrane primjenjuju se i odredbe Zakona o službi u oružanim snagama i propisi za provođenje njegovih odredaba koji se odnose na aktivne vojne osobe u pogledu izvršavanja naređenja, posebnih ovlaštenja vojnih osoba i posebnih dužnosti vojnih starješina.

Radnici iz stavka 2. ovoga članka, kada u obavljanju poslova i zadataka u štabu Teritorijalne obrane pripremaju i organiziraju vojhe vježbe i druge oblike vojne obuke ili kad sudjeluju u njima, imaju pravo i obaveze kao vojne osobe na službi u Teritorijalnoj obrani.

Komandant Teritorijalne obrane Republike donijet će propise o ostvarivanju prava i dužnosti iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

Članak 249.

Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane u općinama organiziraju se kao sekretarijati.

U općinama, u kojima nema uvjeta za osnivanje posebnog sekretarijata za narodnu obranu, osniva se odjel ili odsjek za narodnu obranu kao organ uprave u sastavu sekretarijata kao jedinstvenog organa uprave.

Organi iz stavka 2. ovoga članka mogu se osnovati uz suglasnost ministra obrane.

Članak 250.

Rukovodioca organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane u općini imenuje i razrješava dužnosti skupština općine uz suglasnost ministra obrane.

Članak 251.

Rukovodilac općinskog organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane odgovoran je za zakonit, pravilan i pravodoban rad tog organa skupštini općine, izvršnom vijeću skupštine općine i ministru obrane i dužan im je podnositi izvještaj o tom radu.

Članak 252.

Na rad u organ uprave nadležan za poslove narodne obrane i u štab Teritorijalne obrane može se primiti osoba koja, osim uvjeta određenih odredbama Zakona o upravi i drugih zakona, ispunjava i ove posebne uvjete:

1. da nije osuđivana za krivična djela protiv službene dužnosti, javnih ovlaštenja, za krivična djela protiv oružanih snaga SFRJ, za krivična djela izvršena iz koristoljublja ili za druga krivićna djela izvršena iz nečasnih pobuda;

2. da protiv nje nije otvorena istraga odnosno da se ne vodi krivični postupak za krivično djelo iz toćke 1. ovoga članka;

3: da je državljanin Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije;

4. da je regulirala obavezu služenja vojnog roka izuzevši osobe koje zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika;

5. da joj pravomoćnom presudom nije zabranjeno obavljanje određene djelatnosti odnosno dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane.

Članak 253.

Radniku organa uprave nadležnom za poslove narodne obrane i štaba Teritorijalne obrane prestaje radni odnos u tom organu odnosno štabu po sili zakona ako prestane ispunjavati posebne uvjete iz članka 252.

Članak 254.

Aktom o unutrašnjoj organizaciji i načinu rada organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane utvrđuju se poslovi i radni zadaci koje mogu obavljati aktivne vojne osobe.

Potrebu prijema aktivnih vojnih osoba na poslove i radne zadatke u organima uprave nadležnim za poslove narodne obrane utvrđuje rukovodilac organa.

Prijedlog za popunu radnih mjesta iz stavka 2. ovoga članka nadležnom saveznom organu dostavlja ministar obrane.

Na aktivne vojne osobe na radu u organima uprave nadležnim za poslove narodne obrane i štabovima Teritorijalne obrane primjenjuju se odredbe Zakona o službi u oružanim snagama i drugi vojni propisi.

Članak 255.

Kada to zahtijevaju interesi poslova općenarodne obrane (dežurstvo, obuka i vježbe, provjera sistema mobilizacije i borbene gotovosti, naređene mjere pripravnosti, regrutiranje i upućivanje regruta na služenje vojnog roka, elementarne nepogode i drugi neodgodivi poslovi) radnik organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane i štaba Teritorijalne obrane dužan je te poslove obavljati i duže od punog radnog vremena.

Samoupravnim aktom organa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se mjerila i kriteriji za određivanje naknade radniku za rad duži od punog radnog vremena.

Članak 256.

Rukovodilac organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane odnosno komandant Teritorijalne obrane može, zbog izvanrednih potreba poslova općenarodne obrane, prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora radnika ili narediti da se radnik u određenom vremenu ne udaljava iz mjesta boravka, ako te poslove ne bi mogao obaviti drugi radnik ili ako to zahtijeva neodgodivo izvršavanje određenog posla općenarodne obrane, dok traju takvi razlozi.

Samoupravnim aktom organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane i štaba Teritorijalne obrane utvrđuje se koji se troškovi priznaju radniku ako je morao prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora.

Članak 257.

Pored težih povreda. radne dužnosti, utvrđenih u Zakonu o upravi, kao teža povreda radne dužnosti radnika u organu uprave nadležnom za poslove narodne obrane i štabu Teritorijalne obrane smatra se i:

1) izdavanje ili izvršenje naredenja kojim se oćigledno ugrožava sigurnost ljudi i imovine;

2) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera, u okviru svojih dužnosti, potrebnih za sigurnost Ijudi ili povjerenih sredstava i stvari;

3) podnošenje netočnih izvještaja kojima je nanesena šteta pripremama za općenarodnu obranu;

4) svaka radnja, odnosno propuštanje radnje, koja onemogućava, ometa ili otežava ostvarivanje priprema za općenarodnu obranu;

5) ponašanje koje šteti ugledu organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane odnosno štaba Teritorijalne obrane ili uzrokuje narušavanje dobrih međuljudskih odnosa u tom organu odnosno štabu;

6) narušavanje odnosa i suradnje sa vojnim i drugim organima, a koje šteti ili može štetiti izvršavanju zadataka u pripremama za općenarodnu obranu;

7) izbjegavanje obaveze stručnog obučavanja za vršenje poslova i zadataka općenarodne obrane.

Članak 258.

Zbog posebnih radnih uvjeta, težine i prirode poslova i odgovornosti radnika za njihovo obavljanje, organu uprave nadležnom za poslove narodne obrane i štabu Teritorijalne obrane osiguravaju se sredstva za osobne dohotke radnika na određenim poslovima i radnim zadacima uvećana za 20% u odnosu na sredstva koja se osiguravaju za iste ili slične poslove i zadatke u drugim organima uprave.

Kriteriji i mjerila za utvrđivanje određenih poslova i radnih zadataka za koje se uvećavaju sredstva za osobne dohotke radnika u skladu sa stavom 1. ovoga članka, na prijedlog Ministarstva obrane i Republičkog štaba Teritorijalne obrane donosi Vlada Republike Hrvatske.

Poslove i radne zadatke za koje se osiguravaju uvećana sredstva za osobne dohotke radnika, na osnovi kriterija i mjerila iz stavka 2. ovoga članka. utvrđuje za organe uprave nadležne za poslove narodne obrane - ministar obrane, a za štabove Teritorijalne obrane - komandant Teritorijalne obrane Republike.

U okviru sredstava iz stavka 1. ovoga članka, radnicima koji obavljaju određene poslove i radne zadatke utvrđene na temelju kriterija i mjerila iz stavka 2. ovoga članka, a ovisno o njihovoj vrsti, težini i složenosti, te o stupnju odgovornosti radnika za obavljanje tih poslova i radnih zadataka, osobni dohodak uvećava se u postotku koji propisuje: za organe uprave nadležne za poslove narodne obrane - ministar obrane, a za štabove Teritorijalne obrane Republike - komandant Teritorijalne obrane Republike.

Članak 259.

Odredbe članka 252. i 253. i članka 255. do 257. ovoga zakona na odgovarajući se način primjenjuju na radnike koji u drugim organima društveno-političkih zajednica obavljaju poslove i radne zadatke na pripremama općenarodne obrane iz nadležnosti tih organa.

XVI. POSLOVI VOJNE OBVEZE

Članak 260.

Poslove vojne obveze, koje prema Zakonu o vojnoj obavezi ("Službeni list SFRJ", broj 64/85 i 26/89) obavljaju organi društveno-političkih zajednica obavljat će Ministarstvo obrane i općinski organi uprave nadležni za poslove narodne obrane, u skladu s odredbama ovoga zakona.

Članak 261.

Ministarstvo obrane u izvršavanju poslova vojne obveze obavlja naročito ove poslove: utvrđuje planove regrutiranja i upućivanja regruta na služenje vojnog roka i prati njihovo provođenje; osniva regrutne komisije i brine se o zakonitosti njihovog rada; vodi evidenciju rezervnih oficira i vojnih službenika i vrši njihov raspored u oružane snage i na druge dužnosti; razrađuje planove mirnodopske i ratne popune jedinica, ustanova i komandi oružanih snaga i osigurava njihovo provođenje; razrađuje planove i osigurava prenošenje naređenih mjera mobilizacije i pripravnosti rezervnog sastava za oružane snage; organizira i provodi mjere sigurnosti i samozaštite izvršenja poslova vojne obveze i nadzire rad općinskih organa uprave nadležnih za poslove narodne obrane u obavljanju poslova regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga.

Članak 262.

Ministarstvo obrane obavlja i druge poslove vojne obveze koji su Zakonom o vojnoj obavezi i drugim saveznim propisima odredeni da ih obavlja nadležni organ u Republici, ako ovim zakonom za te poslove nisu ovlašteni drugi organi.

Članak 263.

Općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane obavlja naročito ove poslove vojne obveze: provodi utvrđene planove regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga i materijalno tehničkih sredstava i stoke; vodi evidenciju vojnih obveznika; vrši upućivanje regruta na služenje vojnog roka i pozivanje vojnih obveznika na vojne vježbe; obavlja i druge poslove vojne obveze za koje je ovlašten zakonom i drugim propisima.

Članak 264.

Liječničke i druge preglede i psihološka ispitivanja regruta, radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu obavljaju ovlaštene organizacije zdravstvene djelatnosti.

Organizacije zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada Republike Hrvatske.

Nadzor nad radom organizacija zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, u pogledu obavljanja liječničkih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja, vrši Ministarstvo obrane.

Članak 265.

Organizacije i zajednice dužne su obavljati određene poslove evidencije, regrutacije, popune i mobilizacije oružanih snaga i osiguravati potrebne uvjete da radni ljudi i građani ostvaruju svoja prava i izvršavaju određene dužnosti u oblasti vojne obveze i da prijavljuju promjene od interesa za vojnu evidenciju.

U slučaju naređene mobilizacije organizacije i zajednice osiguravaju pravovremeno mobiliziranje vojnih obveznixa rasporedenih u oružane snage i izvršavaju druge zadatke utvrđene planovima mobilizacije oružanih snaga.

Organizacije i zajednice vode određene podatke o vojnim obveznicima zaposlenim u tim organizacijama i zajednicama.

Način vodenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar obrane.

Članak 266.

Regrutiranje provode regrutne komisije.

Regrutne komisije osnivaju se pri Ministarstvu obrane.

Aktom o osnivanju regrutnih komisija utvrđuje se sastav i sjedište regrutnih komisija i određuje koja će komisija raditi stalno, a koje povremeno.

O žalbama na odluke regrutnih komisija odlučuje Ministarstvo obrane.

Administrativno-tehničke i druge poslove u vezi s regrutiranjem kao i uvjete koji su za to potrebni osigurava općinski organ uprave nadležan za poslove narodne obrane sa čijeg podrućja se vrši regrutiranje.

Članak 267.

Izbor regruta za pitomce škola rezervnih oficira, na prijedlog savjeta za narodnu obranu skupština općina, biraju komisije koje se osnivaju pri Ministarstvu obrane.

Komisije iz stavka 1. ovoga članka osniva i njezine članove imenuje ministar obrane.

Članak 268.

Odluku o revizionim pregledima u smislu članka 9. stavka 4. Zakona o vojnoj obavezi, za pojedine osobe koje su ocijeajene nesposobnim za vojnu službu može donijeti ministar obrane.

Članak 269.

Sposobnost žena koje se dobrovoljno prijave za vojnu obuku u JNA i Teritorijalnoj obrani i sposobnost žena za vojnu službu utvrđuje liječnička komisija koju osniva ministar obrane.

Članak 270.

Odobrenje za stupanje osobe u rezervnom sastavu u službu stranih oružanih snaga ili za zasnivanje drugog odnosa s tim snagama, u smislu članka 64. Zakona o vojnoj obavezi, daje ministar obrane u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova.

XVII. SUDOVI ČASTI ZA REZERVNE VOJNE STARJEŠINE

Članak 271.

U skladu sa Zakonom o službi u oružanim snagama i ovim zakonom, rezervni mlađi oficiri, oficiri i vojni službenici (u daljnjem tekstu: rezervne vojne starješine) odgovaraju pred sudovima časti za prijestupe učinjene izvan vojne službe kojima se štiti ugled ili grubo zanemaruju dužnosti rezervnog vojnog starješine.

Članak 272.

Prvostepeni sud časti osniva se u općini. Viši sud časti osniva Republika Hrvatska.

Dvije ili više općina mogu osnovati zajednički prvostepeni sud časti.

Članak 273.

Prvostepeni sud časti sastoji se od predsjednika, zamjenika predsjednika i najmanje četiri suca.

Viši sud časti se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika i najmanje šest sudaca.

Viši sud časti može imati sekretara.

Pri sudu časti postoji tužilac i najmanje dva zamjenika tužioca.

Članak 274.

Predsjednika, zamjenika predsjednika i suce, tužioce i njihove zamjenike pri prvostepenom i višem sudu časti imenuje i razrješava izvršno vijeće skupštine općine, odnosno Vlada Republike Hrvatske.

Ako se prvostepeni sud časti osniva za dvije ili više općina, nadležni organi općina sporazumno odlučuju o osnivanju suda časti i imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i sudaca, tužilaca i njihovih zamjenika pri prvostepenom sudu časti.

Prijedlog za imenovanje predsjednika, zamjenika predsjednika, sekretara, sudaca, tužilaca i njihovih zamjenika iz redova rezervnih i aktivnih vojnih starješina daje nadležni organ konferencije Saveza rezervnih vojnih starješina.

Članak 275.

Sud časti sudi u vijeću od tri suca.

Kada viši sud časti odlućuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, odluku donosi u vijeću od pet sudaca koji nisu sudjelovali u donošenju odluke protiv koje je podnesen zahtjev za zaštitu zakonitosti.

Sud ćasti donosi odluke o obliku presude ili rješenja.

Članak 276.

Postupak pred sudom časti provodi se prema odredbama Zakona o službi u oružanim snagama, ovoga zakona i shodnoj primjeni Zakona o krivičnom postupku.

Članak 277.

Uvjeti i sredstva za rad suda časti osiguravaju se pri organima uprave nadležnim za poslove narodne obrane.

Nadzor nad radom sudova časti i tužilaca pri sudovima časti provodi ministar obrane.

Članak 278.

Propise o organima za pokretanje i vođenje postupka, organizaciji, sastavu i radu sudova časti i tužilaca pri sudovima časti donosi ministar obrane.

XVIII. FINANCIRANJE OPĆENARODNE OBRANE

Članak 279.

Općine i Republika sredstva za financiranje razvoja općenarodne obrane osiguravaju u budžetu.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka vode se na posebnoj poziciji budžeta.

Članak 280.

Poduzeća i druge pravne osobe financiraju slijedeće pripreme općenarodne obrane:

1. pripreme za proizvodnju i pružanje usluga odnosno druge pripreme za rad u ratu i u slučaju neposredne ratne opasnosti u skladu sa svojim planom obrane i planom za druge izvanredne prilike;

2. stvaranje rezervi sirovina i proizvoda te tehničku i drugu dokumentaciju, uređenje ratnih lokacija i druge materijalne obaveze za djelovanje u ratnim uvjetima, drugim izvanrednim prilikama, elementarnim nepogodama i drugim nesrećama i opasnostima;

3. organiziranje, naoružavanje, opremanje i obučavanje jedinica i ustanova Teritorijalne obrane i jedinica i organa civilne zaštite;

4. organiziranje i pripremanje osobne i uzajamne zaštite i mjera zaštite spašavanja;

5. strućno osposobljavanje i uvježbavanje radnika raspoređenih na ratne dužnosti za djelovanje u ratnim uvjetima, drugim izvanrednim prilikama, elementarnim nepogodama i drugim nesrećama i opasnostima;

6. fizićku i tehnićku zaštitu objekata. uređaja i instalacija značajnih za općenarodnu obranu;

7. prilagođavanje objekata, instalacija i uređaja potrebama općenarodne obrane.

e..izvršavanje drugih poslova i zadataka u vezi s vlastitim pripremama za obranu, utvrđenim zakonom i drugim propisima.

Članak 281.

Općina financira ove pripreme općenarodne obrane:

1. pripreme svojih organa i organizacija, gradnju objekata i nabavu uređaja, opreme i drugih sredstava nužnih za rad tih organa i organizacija u ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama;

2. organiziranje, opremanje i osposobljavnaje jedinica i ustanova Teritorijalne obrane namijenjenih oružanom otporu ;

3. organiziranje, opremanje i osposobljavanje specijaliziranih jedinica civilne zaštite i organiziranje mjera civilne žaštite značajnih za zaštitu radnih ljudi i građana na području općine;

4. organiziranje, opremanje i osposobljavanje sistema osmatranja i obavještavanja za djelovanje na području općine;

5. organiziranje, obučavanje i osposobljavanje radnih ljudi, građana i omladine za općenarodnu obranu te obućavanje kadrova koji profesionalno rade na poslovima općenarodne obrane, odnosno i kadrova raspoređenih na ratne dužnosti u organima općine;

6. opremanje i osposobljavanje posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštite;

7. pripremanje i osposobljavanje, kao i druge poslove i zadatke mjesnih zajednica u općenarodnoj obrani utvrđenih zakonom i odlukama skupštine općine;

8. zadatke koje iz svoje nadležnosti postavlja organizacijama i zajednicama u provođenju obrambenih priprema u dijelu koji prelazi opseg njihovih priprema i mogućnosti;

9. osiguranje materijalnih rezervi za potrebe općenarodne obrane koje su određene planom obrane;

l0. vojno-stručnu obuku i druge aktivnosti, saveza rezervnih vojnih starješina, te programe drugih društvenih organizacija koji su od posebnog značaja za općenarodnu obranu; ,

11. obavljanje određenih poslova vojne obaveze i vojne mobilizacije;

12. druge pripreme općenarodne obrane iz nadležnosti općine utvrđene zakonom, statutom, odlukama i planovima općine.

Članak 282.

Republika financira ove pripreme općenarodne obrane:

1. pripreme svojih organa za rad u ratu, neposrednuj ratnoj opasnosti i drugim izvanrednim prilikama, građenju objekata i nabavu uređaja, oprerne i drugih sr-edstava nužnih za rad tih organa;

2. osiguranje republičkih materijalnih rezervi za potrebe općenarodne obrane koje su određene planom obrane Republike;

3. nabavu naoružanja, opreme i drugih materijalno-tchničkih sredstava za Teritorijalnu obranu i civilnu zaštitu koje osniva Republika;

4 nabavu i održavanje sredstava posebnih veza za rukovodenje i kriptozaštite za potrebe organa u ratu;

5. opremanje i osposobljavanje sistema osmatranja i obavještavanja na razini Republike:

6. obuku i osposobljavanje kadrova za rad na poslovima općenarodne obrane i kadrova raspoređenih na ratne dužnosti u republičkim organima;

7. obuku i vježbe iz općenarodne obrane koje urganiziraju i provode republički organi;

8. organiziranje, opremanje i osposobljavanje rezervnog vojnog sastava milicije;

9. programe i aktivnosti saveza rezervnih vojrkih starješina koji su od posebnog značaja za obrambene pripreme Republike;

10. obuku pripadnika određenih specijalnosti civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja i drugih obveznika obuke za koje je utvrđena obaveza osposobljavanja na razini Republike;

11. zdravstvene preglede regruta radi ocjene sposobnosti za vojnu službu, poslove regrutnih komisija, troškove uputa regruta na služenje vojnog roka, pripremu i provođenje mobilizacije rezervnog sastava oružanih snaga i druge poslove provođenja vojne obaveze utvrđene zakonom;

12. zadatke koje iz svoje nadležnosti postavlja organizacijama i zajednicama u provođenju obrambenih priprema u dijelu koji prelazi opseg njihovih priprema i mogućnosti;

13. uređenje teritorija za općenarodnu obranu od posebnog interesa za Republiku;

14. druge pripreme općenarodne obrane određene zakonom i Planom obrane Republike.

Članak 283.

Radi osiguranja materijalnih i drugih uvjeta za ostvarivanje razvoja općenarodne obrane na dijelovima oRepublike posebno značajnim za općenarudnu obranu i jačanja općenarodne obrane u općinama u kojima pripreme utvrđene planom razvoja prelaze njihove materijalne mogućnosti, te radi povezivanja određenih dijelova i oblika općenarodne obrane u jedinstven sistem. Republika će u okviru svojih sredstava i mogućnosti osigurati potrebna sredstva za te namjene.

Za ostvarivanje priprema iz stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može objediniti dio sredstava za financiranje općenarodne obrane osigurana po odredbama ovoga zakona.

XIX. KAZNENE ODREDBE

Članak 284.

Novčanom kaznom od 4.500,00 do 48.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj poduzeće ili druga pravna osoba:

1. ako ne osigura odgovarajuće rezerve materijalno-tehničkih i drugih sredstava prema svojim planovima (članak 14);

2. ako ne surađuje ili ne uskladi svoje planove obrane za rad na ratnim uvjetima s drugim poduzećima (članak 15. stavak 2);

3. ako ne organizira i ne utvrdi pripreme općenarodne obrane nd zajedničkog interesa za osnovne organizacije udruženog rada u sastavu istog poduzeća (članak 16. stavak 2);

4. ako ne organizira pripreme u radnim jedinicama ili drugim dijelovima poduzeća koje nemaju svojstvo pravne osobe (članak 17);

5. ako ne postupi po uputstvu republičkog organa uprave o provođenju priprema za obranu i zaštitu (članak 53. točka 8);

6. ako ne uskladi planove Teritorijalne obrane s planovima drugih poduzeća, mjesnih zajednica i društveno-političkih zajednica (članak 61. stavak 2);

7. ako ne organizira jedinice i ustanove Teritorijalne obrane prema propisanim formacijama i utvrđenom mobilizacijskom razvoju (članak 66);

8. ako u komandiranju i obuci jedinica Teritorijalne obrane ne postupi prema propisima o upotrebi jezika narodnosti (članak 84. stavak 3);

9. ako ne isplati propisane naknade i jednokratnu novčanu pomoć osobama na vojnoj službi u Teritorijalnoj obrani (članci 93. do 95);

10. ako na zahtjev nadležnog organa ne objavi određene obavijesti za izvršavanje zadataka službe osmatranja i obavještavanja (članak 113);

11. ako ne izvrši pripreme za provođenje mjera zaštite u skladu s odredbama ovoga zakona ili s planovima društveno-političke zajednice (članci 144. do 169);

12. ako o otkrivenim ubojnim sredstvima ne obavijesti nadležni organ (članak 163);

13. ako odbije da sudjeluje u vježbama koje organizira nadležni organ društveno-političke zajednice (članak 196. stavak 2);

14. ako ne isplati propisane naknade i jednokratnu novčanu pomoć obveznicima za vrijeme obuke (članci 210. do 212);

15. ako ne ostvari evidenciju vojnih obveznika koji su kod nje u radnom odnosu, ili ne dostavi promjene u toj evidenciji (članak 265).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 dinara i odgovorna osoba u poduzeću ili druga pravna osoba.

Članak 288.

Novčanom kaznom od 2.500,00 do 25.000,00 dinara kaznit će se poduzeće ili druga pravna osoba:

l. ako ne upozna radne ljude i građane s njihovim dužnostima i zadacima u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika (članak 8. stavak 2);

2. ako ne omogući osobi koja vrši inspekciju. pregled i kontrolu planova obrane, dokumenata, objekata i uređaja i ne pruži joj tražena objašnjenja (članak 50);

3. ako ne omogući prioritetno korištenje svog sistema i sredstava veze za potrebe službe osmatranja i obavještavanja (članak 108. stavak 2);

4. ako ne dozvoli postavljanje odgovarajućih uređaja i sredstava za obavještavanje stanovništva na svojoj zgradi i objektu (članak 114);

5. ako sklonište dade na korištenje protivno propisanim uvjetima ili ako se kao korisnik skloništa ne pridržava propisanih uvjeta (članak 136);

6. ako ne osnuje jedinicu civilne zaštite (članak I72. stavak 2. i članak 174. stavak 1);

7. ako ne organizira jedinice civilne zaštite u skladu s utvrđenim formacijama i načelima organizacije i upotrebe (članak 175);

8. ako organizira obuku bez suglasnosti nadležnog organa općine (članak 197).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novćanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 dinara i odgovorna osoba u poduzeću ili u drugoj pravnoj osobi

Članak 287.

Novčanom kaznom od 1.500,00 do 10.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u organu društveno-političke zejednice :

1. ako ne upozna radne ljude i građane s njihovim dužnostima i zadacima u slučaju rata, neposredne ratne opasnosti i drugih izvanrednih prilika (članak 8. stavak 2);

2. ako ne omogući osobi koja vrši inspekciju, pregled i kontrolu planova obrane, dokumenata, objekata i uredaja i ne pruži joj tražena objašnjenja (članak 50);

3. ako ne postupi po uputstvu republičkog organa uprave o provođenju priprema za obranu i zaštitu (članak 53. toćka e);

4. ako ne isplati propisane naknade i jednokratnu novčanu pomoć osobama u vojnoj službi u Teritorijalnoj obrani (članci 94. do 96);

5. ako ne omogući prioritetno korištenje svog sistema i sredstava veza za potrebe službe osmatranja i obavještavanja (članak 108. stavak 2);

6. ako ne dozvoli postavljanje odgovarajućih uređaja i sredstava za obavještavanje stanovništva na svojoj zgradi i objektu (članak 114);

7. ako sklonište dade na korištenje protivno propisanim uvjetima ili ako se kao korisnik skloništa ne pridržava propisanih uvjeta (članak 136);

8. ako ne izvrši pripreme za provođenje mjera zaštite u skladu s odredbama ovoga zakona ili s planovima društveno-političke zajednice (članci 144. do 159);

9. ako o otkrivenim ubojnim sredstvima ne obavijesti nadležni organ (članak 163);

10. ako ne osnuje jedinicu civilne zaštite (članak 172. stavak 2. i članak 174. stavak 1);

11. ako ne organizira jedinicu civilne zaštite u skladu s utvrđenim formacijama i načelima organizacije i upotrebe (članak 175);

12. ako odbije da sudjeluje u vježbama koje organizira nadležni organ Republike (članak 196. stavak 3);

13. ako ne isplati propisane naknade i jednokratnu novčanu pomoć obveznicima za vrijeme obuke (članci 210. do 2 t 2).

Članak 287.

Novčanom kaznom od 800.00 do 10.000,00 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se za prekršaj građanin

1. ako ne nabavi propisana sredstva ili ne stvara određene rezerve što ih je propisao nadležni republički organ (članak 9. stavak 1. točka 1 );

2. ako ne čuva opremu, uređaje i sredstva koja su mu povjerena ili ako ih na zahtjev nadležnog organa ne vrati (članak 9. stavak I. točka 1 );

3. ako se ne odazove pozivu ili ne postupi po naredbi nadležnog organa radi završavanja obaveza u općenarodnoj obrani (članak 9. stavak 1. točka 2);

4. ako ne dostavi nadležnim organima podatke o pojavama značajnim za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu (članak 9. stavak 1. točka 4);

5. ako ne dozvoli postavljanje odgovarajućih uredaja i sredstava za obavještavanje stanovništva na svojoj zgradi i objektu (članak 114);

6. ako se ne koristi skloništem u skladu s propisanim uvjetima (članak 136);

7. ako u propisanom roku ne prijavi promjene značajne za pripremu i izvršenje evakuacije (članak 146);

8. ako ne osigura sredstva potrebna za zamračivanje i maskiranje svojih objekata, prometnih sredstava, stanova i zgrada (članci 153. i 154);

9. ako bez ovlaštenja nadležnog organa obavlja poslove dezaktiviranja i uništavanja neeksplodiranih ubojnih sredstava (članak 163);

10. ako o otkrivenim neeksplodiranim ubojnim sredstvima ne obavijesti nadležni organ (članak 164);

11. ako ne provodi propisane mjere civilne zaštite ili ne postupi po uputstvima nadležnih organa u provođenju tih mjera (članci 144, 149, 150, 151, 158, 160, 166. i 167);

12. ako ne izvrši naredbe starješina koji rukovode jedinicom i organom civilne zaštite ili se ne pridržava pravila o sudjelovanju u civilnoj zaštiti (članak 186);

13. ako ne štiti tajne podatke općenarodne obrane ili ne provodi naredene mjere zaštite tih podataka (članak 229. 5tavak 1).

XX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 288.

Sredstva za izgradnju skloništa, zatečena na posebnom računu općina, na dan stupanja na snagu Zakona o zmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90), izvršna vijeća skupština općina dužna su ih, u roku 8 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona prenijeti na poseban račun Ministarstva obrane.

Sredstva udružena samoupravnim sporazumom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i skupština samoupravnih fondova općenarodne obrane općina, zatečena na posebnom računu Republičkog štaba Teritorijalne obrane. prenose se na poseban račun Ministarstva obrane, u roku 8 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90).

Skupštine samoupravnih fondova općenarodne obrane općina, poduzeća i druge pravne osobe prenijet će 80% sredstava koja se danom stupanja na snagu ovoga zakona zateknu na njihovim računima, a namijenjena su za razvoj općenarodne obrane, u roku 8 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90) na poseban račun Ministarstva obrane.

Subjekti iz stavka 3. ovoga članka prenosit će odmah na raćun Ministarstva obrane i 80% sredstava koja će do 31. prosinca 1990. godine biti doznačavana na njihove račune, a namijenjena su za razvoj općenarodne obrane.

Namjenu i raspored sredstava iz ovoga članka odredit će Vlada Republike Hrvatske.

Članak 289.

Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90) do 31. prosinca 1990. godine ne može započeti izgradnja novih skloništa.

Članak 290.

Republički organi koji su ovim Zakonom o općenarodnoj obrani ("Narodne novine". broj 47/90) ovlašteni za donošenje propisa radi njegova izvršavanja, donijet će te propise odnosno uskladiti postojeće propise u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

U roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka organizacije i zajednice. općine uskladit će svoje opće akte odnosno odluke s ovim zakonom i s propisima donesenim na osnovi njega.

Članak 291.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90) prestaje važiti Zakon o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj I 5/76).

Propisi republičkih organa, koji su doneseni radi izvršavanja i primjene zakona iz stavka 1. ovoga članka, ostaju na snazi do donošenja propisa iz članka 290. ovoga zakona.

Članak 292.

Odredbe članaka 86, 87, 88, 89, 90. i 95. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90 primjenjivat će se od 1. siječnja 1991. godine.

Članak 293.

Propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine". broj 27/84 i 33/89) ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 47/90).