Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima
6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika kojeg je Sabor
Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. Iipnja
1991, Vijeća općina 26. Iipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26.
lipnja 1991. godine.
Klasa: 050-01/91-01/60
Urbroj: 71-91-1
Zagreb, 28. lipnja 1991.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
Članak 1.
Ovim zakonom uređuju se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja
bivšim političkim zatvorenicima, pravo na naknadu šteta koju su uslijed
nepravednosti osude, progona, zlostavljanja te društvene i svekolike diskvalifikacije
pretrpjeli, postupak i rokovi za ostvarivanje tih prava, kao i tijela nadležna
za provođenje postupaka radi ostvarivanja tih prava.
Članak 2.
Političkim zatvorenikom prema ovom zakonu smatra se hrvatski državljanin koji je zbog svojih političkih uvjerenja ili drugog oblika političkog otpora prema nedemokratskom režimu bio lišen slobode u razdoblju od 15. svibnja 1945. do 30. svibnja 1990. i koji je do dana stupanja na snagu ovoga zakona imao na teritoriju Republike Hrvatske prebivalište najmanje deset godina.
Pretpostavka svojstvu političkog zatvorenika je odluka nadležnog organa
temeljem koje je osoba iz stavkta 1. ovoga članka bila lišena slobode.
Članak 3.
Osobi iz članka 2. ovoga zakona razdoblje u kojem je bila lišena slobode priznaje se u mirovinski staž kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju.
Osobi iz stavka 1. ovoga članka priznaje se u mirovinski staž kao staž
osiguranja u jednostrukom trajanju vrijeme nezaposlenosti nakon izlaska
iz zatvora.
Članak 4.
Osobi iz članka 2. ovoga zakona mirovina se određuje od prosječne plaće u kalendarskoj godini koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu, ili od mirovinske osnovice utvđene po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju radnika, ako je to za nju povoljnije.
Ako osoba iz članka 2. ovoga zakona nije ostvarila plaću u godini koja
prethodi godini stjecanja prava na mirovinu, mirovina se određuje od prosječne
mjesečne plaće svih uposlenih na teritoriju Republike Hrvatske u godini
stjecanja prava na mirovinu uvećane za 40%, ili od mirovinske osnovice
utvrđene po propisima o mirovinsko-invalidskom Osiguranju radnika ako je
to za nju povoljnije.
Članak 5.
Za materijalnu štetu i nematerijalnu štetu (za pretrpljene duševne i fizičke boli) osobe iz članka 2. ovoga zakona odgovara Republika Hrvatska, a visina štete utvrđuje se u skladu s općim propisima o naknadi štete.
Osoba iz članka 2. ovoga zakona, odnosno članovi njegove obitelji iz
članka 9. ovoga zakona imaju pravo na povrat iti na naknadu imovine koja
im je konfiscirana u političkim procesima.
Članak 6.
Osoba iz članka 2. ovoga zakona može zahtjev za priznanje prava iz mirovinsko-invalidskog
osiguranja i zahtjev za naknadu štete podnijeti Vladi Republike Hrvatske
u roku od 2 godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 7.
Uz zahtjev za priznavanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prilaže se odluka iz članka 2. stavak 2. ovoga zakona, otpusnica kazneno-popravne ustanove ili druga odgovarajuća isprava kojom se dokazuje svojstvo političkog zatvorenika.
Uz zahtjev za naknadu štete pored dokaza iz stavka 1. ovog članka prilažu se i odgovarajući dokazi na kojima se temelji zahtjev za naknadu štete.
Dokaze iz stavka 1. i 2. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske pribavit
će i po službenaj dužnosti putem Ministarstva pravosuđa i uprave.
Članak 8.
Tijela koja vode odnosno čuvaju dokumentaciju potrebnu za dokazivanje
svojstva političkog zatvorenika dužna su na zahtjev zainteresirane osobe
izdati tu dokumentaciju u roku koji ne može biti duži od 60 dana od dana
primitka zahtjeva.
Članak 9.
Ako je osoba iz članka 2. ovoga zakona umrla prije podnošenja zahtjeva za priznanje prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja, zahtjev mogu podnijeti članovi njegove obitelji.
Članovima obitelji političkog zatvorenika u smislu ovoga zakona smatraju se osobe koje se u smislu propisa o mirovinsko-invalidskom osiguranju radnika smatraju članovima porodice osiguranika.
Osobe iz stavka 2. ovoga članka mogu u slučaju iz stavka 1. ovoga članka
podnijeti zahtjev za naknadu materijalne štete.
Članak 10.
Ako je osoba iz članka 2. ovoga zakona za života ostvarila prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja prema ovom zakonu, članovima obitelji određuje se porodična mirovina prema propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju radnika od mirovine koja je osobi iz članka 2. ovoga zakona pripadala na dan njegove smrti.
U skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka određuje se i porodična mirovina
u slučaju iz članka 9. stavka 1. ovoga zakona.
Članak 11.
O zahtjevima za priznanje prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja i prava na naknadu štete rješava Administrativna komisija Vlade Republike Hrvatske.
O žalbama protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka rješava drugostepena
komisija koju imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 12.
Za pokrivanje obveza koje nastaju priznavanjem prava prema ovom zakonu sredstva se osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske, i to:
- za dio mirovine koji čini razliku između mirovine utvrđene prema propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i mirovine koja se priznaje i određuje prprema ovome zakonu;
- za cijeli iznos mirovine priznate i određene prema ovome zakonu, ako korisnik ne ispunjava uvjete u pogledu navršenog staža za stjecanje prava na mirovinu prema propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja;
- za iznose naknade štete priznate prema ovome zakonu.
Članak 13.
U pogledu uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, visinu mirovine, postupka
za ostvarivanje prava, isplate i usklađivanja mirovine te drugih pitanja
koja nisu uređena ovim zakonom odgovarajuće se primjenjuju odredbe propisa
o mirovinsko-invalidskom osiguranju radnika.
Članak 14.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama".
Klasa: 740-02/91-01/08
Zagreb, 26. lipnja 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVA'TSKE
Predsjednik Vijeća udruženog rada
Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, v. r.
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Ivan Vekić, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.