Na temelju članka 70. Zakona o športu ("Narodne novine", broj 59/90) i članka 76. Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine", broj 54/80, 16/86 i 18/89) Ministarstvo prosvjete i kulture uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim pravilnikom određuju se minimalni sadržaji i način utvrđivanja mreže objekata, prostorni standardi, normativi i uvjeti za planiranje mreže športskih objekata (u daljem tekstu: mreža objekata).
Članak 2.
Mrežu objekata, u smislu ovog pravilnika, određuju vrsta, broj, veličina odnosno kapacitet i razmještaj postojećih i planiranih športskih objekata na području općine odnosno grada Zagreba.
Športskim objektima prema odredbama Zakona o športu, smatraju se uređene i opremljene površine i objekti koji udovoljavaju uvjetima za obavljanje djelatnosti športa (u daljem tekstu: objekti).
Površinama u smislu stavka 2. ovog članka smatraju se i:
- područja pogodna za zimske športove sa neprekidnim snježnim pokrivačem u trajanju najmanje 90 dana;
- područja pogodna za planinarenje;
- veće vodene površine (mora, jezera i rijeke) i njihove obale pogodne za šport i rekreaciju;
- druga veća područja pogodna za šport i rekreaciju.
Članak 3.
Mreža objekata utvrđuje se na temelju potreba stanovništva za aktivnostima športa iskazanih u mjeri sat-korisnik.
Sat-korisnik predstavlja potrebu jednog stanovnika za aktivnostima športa u trajanju jednog sata.
II. PLANIRANJE MREŽE OBJEKATA
Članak 4.
Mreža objekata je sastavni dio prostornih planova društveno-političkih zajednica.
Članak 5.
Pravovremenu izradu mreže objekata i njeno korištenje u pripremi i izradi prostornih planova osiguravaju organi uprave općine odnosno grada Zagreba nadležni za poslove športa te Ministarstvo prosvjete i kulture.
Članak 6.
- Prijedlog mreže objekata izrađuje se na temelju analiza potreba stanovništva za objektima, prostornih uvjeta i ograničenja, te analize postojeće mreže objekata općine odnosno grada u skladu s odredbama ovog pravilnika, kao i s drugim propisima i pravilima struke.
Članak 7.
Analiza potreba stanovništva za objektima temelji se na demografskoj prognozi broja i dobnoj strukturi stanovništva na području za koje se donosi mreža objekata i na normativima određenim ovim pravilnikom.
Članak 8.
Analiza prostornih uvjeta i ograničenja sadrži ocjenu prirodnogeografskih uvjeta te izgrađene i planirane komunalne infrastrukture s činiocima ograničenja za planiranje mreže objekata.
Članak 9.
Analiza postojeće mreže objekata temelji se na evidenciji izgrađenih i planiranih objekata donesenim prostornim planovima, sadrži osobito:
- vrstu i kapacitet objekta;
- razmještaj objekta;
- veličinu gravitacionog područja objekta.
Članak 10.
Mreža objekata osigurava uvjete za svakodnevno tjelesno vježbanje ukupnom broju djece i omladine, športsku rekreaciju za 50% stanovništva najmanje tri puta tjedno i aktivnost odgovarajućeg broja športaša.
III. PROSTORNI STANDARDI, NORMATIVI I UVJETI
Članak 11.
Kod izbora vrste objekata za mrežu objekata treba osigurati da njihov broj i mogućnost korištenja omogučava tjedno slijedeći broj sati korisnika na svakih 1.000 stanov- nika pojedine dobne skupine:
_________________________________________________________________ Za 1.000 stanovnika Sati-korisnika dobne skupine ljeti zimi _________________________________________________________________ od 7 do 10 godina 7.500 4.700 od 11do 14 godina 10200 4.900 od 15 do 18 godina 10.650 5.150 od 19 do 25 godina 4.750 3.450 od 25 do 34 godine 3.450 2.350 od 35 do 44 godine 2.950 2.100 od 45 do 59 godina 2.400 1.750 od 60 i više godina 1.600 1.150 _________________________________________________________________ Osim navedenih kapaciteta za polaznike organizacija višeg i visokog obrazovanja koji se nalaze na istom području na kojem oni i stanuju,osigurava se dodatno: _________________________________________________________________ Za svakih 1.000 Sati-korisnika studenata Ijeti zimi _________________________________________________________________ viša - VI.stupanj 2.400 1.000 visoka - VII.stupanj 1.600 400 _________________________________________________________________ Članak 12. Ako na području za koje se planira mreža objekata postoje organizacije odgoja i obrazovanja koje pohadaju djeca i omladina koja na tom području ne stanuju,osiguravaju se na tom području dodatni objekti slijedećih kapaciteta: _________________________________________________________________ Za 1.000učenika Sati-korisnika ili studenata ljeti zimi _________________________________________________________________ osnovno I.- IV.razreda 3.650 3.650 osnovno V.- VIII.razreda 5.150 3.650 usmjereno 5.600 3.850 više - VI.stupanj 7.000 4.650 visoko - VII.stupanj 6.150 3.100 _________________________________________________________________ Članak 13. Ako dio djece i omladine sa područja za koje se radi mreža objekata pohađa organizacije odgoja i obrazovanja izvan tog područja, smanjuje se potreban kapacitet objekata kako slijedi: _________________________________________________________________ Za svakih 1.000 učenika Smanjuje se broj ili studenata ljeti zimi _________________________________________________________________ osnovno I. - IV. razred 3.650 3.650 osnovno V. - VIIl. razred 5.150 3.650 usmjereno 5.600 3.850 više - VI. stupanj 4.250 3.450 visoko VII. stupanj 4.750 3.450 _________________________________________________________________ Članak 14. Pri planiranju mreže objekata za pojedino područje na svakih 1.000 stanovnika pojedine dobne skupine osigurava se broj jedinica objekata u skladu s tabelom broj 1. Članak 15. Ako na području za koje se planira mreža objekata postoji organizacija odgoja i obrazovanja koju pohađaju djeca i omladina koja na tom području ne stanuju osiguravaju se dodatne jedinice objekata, a za one koji ne pohađaju obrazovne organizacije na područ Članak 16. Iznimno od članka 14. ovoga pravilnika, na području na kojem postoji po tradiciji i drugim pokazateljima veći interes za pojedine aktivnosti povećavaju se kapaciteti objekata za te aktivnosti. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka potrebno je smanjiti kapacitete ostalih objekata ali ne više od 10% u odnosu na kapacitete utvrđene na način iz članka 14. ovoga pravilnika. Broj jedinica objekata na 1.000 stanovnika dobne skupine Tabela broj 1 Dob (od-do godina) Dodatak ______________________________________________________________________________ 60 i studenti studenti Objekt 7-10 11-14 15-18 19-24 25-34 35-44 45-59 više VI VII. god. stupanj stupanj ______________________________________________________________________________ Dvorane 1.30 1.65 1.80 0.85 0.48 0.30 0.15 0.03 0.20 0.10 Zatvoreni bazeni 0.080 0.065 0.075 0.045 0.020 0.0135 0.010 0.005 0.045 0.020 Otvoreni bazeni 0.165 0.180 0.195 0.045 0.027 0.017 0.0125 0.008 0.055 0.055 Zračne streljane 0 0.90 0.95 0.75 0.75 0.65 0.45 0.08 0.30 0.30 Streljane ostale 0 0.165 0.45 0.45 0.35 0.165 0.120 0.008 0 0 Kuglane 0 0.125 0.145 1.00 1.00 1.00 0.80 0.10 0.05 0.05 Klizališta 0.020 0.030 0.040 0.015 0.005 0.003 0.0015 0.001 0.015 0.015 Ostali zatvoreni 0 0.125 0.140 0.20 0.14 0.13 0.05 0.025 0 0. Atletika 0 0.085 0.095 0.035 0.006 0.003 0 0 0.075 0.040 Nogomet 0 0.43 0.48 0.72 0.43 0.12 0.03 0 0.10 0.05 Mali nogomet, rukomet,odbo- jka,košarka 5.10 8.60 8.90 2.00 1.40 0.90 0.30 0 1.55 1.65 Tenis 0 0.40 0.50 0.75 0.75 0.85 0.75 0.22 0.25 0.30 Boćanje 0 0 0 0.30 0.35 0.55 0.60 0.22 0.15 0.15 Ostali otvoreni 0.13 1.15 1.25 0.55 0.27 0.14 0,07 0.045 0.05 0.05 Skijanje alpsko 0.09 0.145 0.155 0.130 0.060 0.045 0.015 0.003 0.025 0.025 Slobodne povr- šine ljeti 800 720 720 715 690 840 1040 1185 0 0 - zimi 320 1300 1300 920 750 820 890 900 80 0 ____________________________________________________________________________ Broj jedinica objekata na 1.000 učenika - studenata Tabela broj 2 ____________________________________________________________________________ Dodaje se: ____________________________________________________________________________ Osnov- Osnov- Više Viso- Osnov- Osnov - Više Viso Objekt no no V- Usmje-VI ko VII no no V- Usmje- VI ko VII I-IV. VIII. reno stu- stu- I-IV VII reno stu- stu- raz. raz. panj panj raz. raz panj panj ____________________________________________________________________________ Dvorane 1.30 1.65 1.80 1.05 0.95 1.30 1.65 1.80 0.85 0.85 Zatvoreni bazeni 0.070 0.055 0.065 0.09 0.65 0.070 0.035 0.065 0.45 0.45 Otvoreni bazeni 0 0.045 0.060 0.10 0.10 0 0.45 0.060 0.45 0.45 Zračne streljane, 0 0.26 0.31 0.05 0.05 0 0 0 0.45 0.45 Streljane ostale 0 0 0 0.45 0.45 0 0 0 0.45 0.45 Kuglane 0 0.125 0.145 0.05 1.05 0 0.125 0.145 1.0 1.0 Klizališta 0.14 0.027 0.035 0.03 0.03 0.014 0.027 0.035 0.15 0.15 Ostali zatvoreni 0 0.125 0.140 0.20 0.20 0 0.125 0.140 0.20 0.20 Atletika 0 0.085 0.095 0.11 0.075 0 0.085 0.095 0.035 0.035 Nogomet 0 0.43 0.48 0.82 0.77 0 0.43 0.48 0.72 0.72 Mali nogomet, rukomet odbojka, košarka 3.35 4.35 4.65 3.35 3.65 3.35 4.35 4.65 2.00 2.00 Tenis 0 0.40 0.50 1.00 1.05 0 0.40 0.50 0.75 0.75 Boćanje 0 0 0 0.45 0.45 0 0 0 0.30 0.30 Ostali otvoreni 0 0 0 0.60 0.60 0 0 0 0.55 0.55 Skijanje alpsko 0 0 0 0.164 0.164 0 0 0 0.13 0.13 Slobodne površine - ljeti 0 0 0 575 575 0 0 0 715 715 - zimi 0 920 920 1000 185 0 920 920 920 920 Članak 17. Pri planiranju razmještaja odgojno-obrazovnih objekata osigurava se zadovoljavanje potreba programa tjelesne i zdravstvene kulture prema tabeli broj 3. Tabela broj 3. Ukupne potrebe iz tabele broj 3 dane su pod uvjetom de se nastava odvija u dvije smjene ____________________________________________________________________________ Osnovno školstvo Dvoranske jed. Broj igrališta Veličina školskog objekta optim minim odbo koša ruko mali jka rka met nogomet ____________________________________________________________________________ Školska zgrada sa 5 učionica 0.60 0.45 1 1 Školska zgrada sa 6 učionica 0.95 0.55 1 1 Školska zgrada sa 8 učionica 1.25 0.75 1 1 Školska zgrada sa 10 učionica 1.60 1.95 1 1 Školska zgrada sa 12 učionica 1.90 1.15 1 1 Školska zgrada sa 14 učionica 2.20 1.30 1 1 1 Školska zgrada sa 16 učionica 2.50 1.30 1 1 1 Školska zgrada sa 20 učionica 3.10 1.90 1 2 1 Školska zgrada sa 24 učionica 3.75 2.25 1 2 1 1 Usmjereno školstvo Školska zgrada sa 6 učionica 1.20 0.65 1 1 1 Školska zgrada sa 8 učionica 1.50 0.85 1 1 1 Školska zgrada sa 10 učionica 1.90 1.10 1 1 1 Školska zgrada sa 12 učionica 2.30 1.30 1 1 1 Školska zgrada sa 14 učionica 2.65 1.50 1 1 1 Školska zgrada sa 16 učionica 3.05 1.75 1 1 1 1 Školska zgrada sa 20 učionica 3.80 2.15 1 1 1 1 Školska zgrada sa 24 učionica 4.50 2.60 1 2 1 1 Školska zgrada sa 28 učionica 5.30 3.05 2 2 1 1 Školska zgrada sa 32 učionica 6.10 3.45 2 2 2 1 Školska zgrada sa 36 učionica 6.80 3.90 2 2 2 1 Školska zgrada sa 40 učionica 7.60 4.35 2 2 2 2 Članak 18. Pod jedinicom pojedinog objekta podrazumijeva se: 1. DVORANSKA JEDINICA, dvorana veličine 15 x 27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenje opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnlka, sa WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice. Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinlce je 1500 sati-korisnika, računajuči na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja. Za ostale veličine dvorana, odnosno dvorane koje se pretežno koriste za određene aktivnosti ekvivalent je određen u tabeli broj 4. Tabela broj 4. __________________________________________________________ Dvoranske jedinice Samo za Samo za rekreaciju Veličina Prosječno program uz i šport dvorane obrazovne Polivalen- Specijalizi- organizacije tne rane __________________________________________________________ 8/10m 0,25 0,25 0,25 0,20 12/12m 0,40 0,40 0,35 0,25 14/14m 0,50 0,55 0,40 0,35 12/24m 0,70 0,75 0,60 0,50 15/27m 1,0 1,05 0,80 0,70 20/30m 1,55 1,70 1,20 1,05 27/45m 2,85 3,00 2,30 2,00 __________________________________________________________ Kod većine postojećih dvorana u pojedinu grupu ulaze i dvorane koje su manje od navedenih s tim da su im osnovne veličine (dužina i širina) najviše do 5%, odnosno površina do 10% manje od veličina iz tabele broj 4. Ostale se svrstavaju u slijedeću manju v 2. BAZENSKOM JEDINICOM se smatra bazen veličine 16 2/3 x 25 m koji raspolaže s odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača. Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sati-korisnika, a kod otvorenih bazena 9.800 sati-korisnika. Za ostale veličine bazena odnosno za bazene koji se pretežno koriste samo za programe uz organizaciju udruženog rada odgoja i obrazovanja, bazenske jedinice dane su u tabeli broj 5. Tabela broj 5 ___________________________________________________________________ Bazenske jedinice Otvoreni bazeni Zatvoreni bazeni Veličina Prosječno Samo Prosječno Samo bazena program uz program uz obrazovne obrazovne organizacije organizacije ___________________________________________________________________ 12,5 x 8m 0,25 0,28 0,25 0,32 16,2 x 8m 0,33 0,40 0,33 0,35 12,5 x 16,9m 0,50 0,50 0,50 0,65 25,0 x 12,5m 0,75 0,75 0,75 0,95 25,0 x 16 2/3m 1,00 1,00 1,00 1,00 33 1/3 x 25,0m 2,00 1,70 1,90 1,70 50,0 x 25,0m 3,00 2,55 2,80 2,40 25,0 x 15,0m 0,90 0,85 0,90 0,87 50,0 x 21,0m 2,50 2,15 2,35 2,00 ___________________________________________________________________ Za ostale veličine bazena uzima se prva manja veličina. 3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) se smatra igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom. Za pojedina igrališta svlačionice moraju biti kapaciteta najmanje: - nogomet, hokej na travi 18 korisnika - ragbi 22 korisnika - mali nogomet 20 korisnika - rukomet 14 korisnika - košarka 12 korisnika - odbojka 10 korisnika Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju slijedeće kapacitete jedinica: - mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinica - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice Prosječni tjedni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i slično iznosi 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika. Za slučajeve manjeg kapaciteta svlačionice igrališne jedinice adekvatno se smanjuju. Kod kompleksa koji sadrže dva ili više igrališta broj svlačionica se može smanjiti i to: - kod dva i tri igrališta za 25% - kod četiri i više igrališta za 33% 4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS se smatra nornlalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama, sa WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4 do 8 igrališta kapacitet svlačionica mož Prosječni tjedni kapacitet iznosi 215 sati-korisnika. 5. BOĆALIŠNA JEDINICA se smatra normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika. 6. JEDINICOM KUGLANE se smatra jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama sa WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod šest 1 više staznih kuglana kapacitet može bitl manji za 25%: Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika. 7. JEDINICOM STRELJANE se smatra jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže sa najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljana sa 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika. 8. JEDINICOM KLlZALlŠTA se smatra klizalište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapacitet svaka po 25 korisnika te garderobom za rekreativno klizanje kapaciteta 1200 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizališta je 1800 sati-korisnika, a otvorenog 15000 sati-korisnika. 9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA se smatra sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koje ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet jedinice ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 650 sati-korisnika. 10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok motkom. Osim toga jedinica za atletiku treba da sadrži dvije svlačionice s WC-om i praonicom ukupnog kapaciteta 45 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet je 2000 sati-korisnika. 11. JEDINICOM SKIJALIŠTA se smatra skijalište opremljeno vučnicom ili žičarom, kojeg može koristiti istodobno 100 korisnika. Skijalište treba da je opremljeno potrebnim sanitrijama i drugim pomoćnim prostorima za normalno korištenje. Prosječni tjedni kapacitet skijališne jedinice je 1800-3000 sati-korisnika ovisno o lokalnim uvjetima skijališta. 12. JEDINICE U ZONI STANOVANJA (MJESNOJ ZAJEDNICI) smatraju se naprijed navedena igrališta koja od normalnih dimenzija mogu odstupati do 20% (osim kod tenisa) i koja nemaju svlačionica. Umjesto svlačionica sadržaji uz mjesnu zajednicu trebaju imati prosto Umivao- WC WC Pisoari nici muški ženski ___________________________________________________________________ - do dvije jedinice 2 1 1 1 - tri i četiri jedinice 4 1 2 2 - četiri do šest jedinica 6 2 3 4 - sedam i više jedinica 8 2 4 6 ___________________________________________________________________ Kod kompleksa koji sadrže dva ili više igrališta treba predvidjeti nadstrešnicu: - do 4 jedinice veličine 12 m2 - do 5 i više jedinica veličine 25 m2 Prosječni tjedni kapacitet igrališnih jedinica u zoni stanovanja iznosi 85% od prosječnog kapaciteta jedinica navedenih ranije. Članak 19. Osim prostora i sadržaja navedenih kod kompleksa koji se koristi za nastavu ili za natjecanja treba predvidjeti svlačionlce i sanitarije za nastavnike i suce i to kako slijedi: - kompleks do četiri sadržaja po dvije - kompleks od 5 do 8 sadržaja po četiri - kompleks od devet i više sadržaja po šest. Osim navedenih prostora kompleksi koji sadrže tri i više sadržaja, te dvorane i bazeni moraju raspolagati i sa prostorom za pružanje prve pomoći. Jedinice iz članka 22. pod rednim brojem 3 - 10. trebaju imati prostor za uskladištenje opreme i ostale prateće, pomoćne i tehničke prostore. Članak 20. Od ukupnog broja sadržaja dobivenog prema članku 18. i 20. ovoga pravilnika u zoni stanovanja (mjesnoj zajednici) moraju se predvidjeti slijedeći objekti - igrališta odbojke, košarke, rukometa i malog nogometa 25 - 30% - igrališta tenisa 35 - 40% - boćališta 50 - 70% - ostali otvoreni objekti 20 - 30% Ovako odabrane površine obračunavaju se u bruto površinama stambenih zona, te se ne iskazuju u bruto površinama za objekte. Članak 21. Za izračunavanje potrebne planerske površine koristit će se slijedeći koeficijenti (na neto korisnu površinu): 1. ZATVORENI OBJEKTI ___________________________________________________________________ - dvorane do veličine 15/27 m 8,0-10,0 - dvorane veličine 20/30 m 7,0 - 9,0 - dvorane veličine 27/45 m 5,0 - 7,0 - bazeni do 135 m2 vodene površine 30,0 - 35,0 - bazeni do 240 m2 vodene površine 25,0 - 30,0 - bazeni do 500 m2 vodene površine 20,0 - 25,0 - bazeni do 100 m2 vodene površine 15,0 - 20,0 - bazeni preko 1000 m2 vodene površine 12,5 -17,5 - klizališta (otvorena i zatvorena) 5,0 - 7,0 - kuglane 7,0 -10,0 - zračne streljane 3,0 - 5,0 ___________________________________________________________________ 2. OTVORENI OBJEKTI ___________________________________________________________________ Uz mjesto stanovanja Ostali ___________________________________________________________________ - nogometno i sl. igralište - 1,7 - 2,0 - igralište malog nogometa 1,5 - 2,4 2,3 - 3,0 - igralište rukometa 1,8 - 3,3 2,9 - 4;0 - igralište košarke 2,2 - 4,5 3,7 - 4,8 - igralište odbojke 2,5 - 5,7 4,7 - 6,6 - igralište tenisa 2,0 - 3,8 2,1 - 4,2 - joge (boćanje) 2,5 - 5,6 3,6 - 6,5 - atletska borilišta 1,4 - 1,8 - bazeni do 500 m2 vodene površine 10,0 - 18,0 - bazeni do 1000 m2 vodene površine 9,0 -16,0 - bazeni preko 1000 m2 vodene površine 8,0 - 15,0 ___________________________________________________________________ Niže vrijednosti koeficijenata se odnose na slučajeve kada u sklopu jednog kompleksa postoji veći broj sadržaja, a više vrijednosti za slučajeve kada se radi o pojedinačnim sadržajima. Članak 22. Ako se u okviru sportskih objekata grade gledališta potrebno je osigurati, ovisno o broju sšnovnika gravitacionog područja odnosno broja stanovnika općine, za glavni objekt u općini broj mjesta prema tabeli broj 6: Tabela broj 6 ___________________________________________________________________ Broj gledališnih mjesta izraženo u% od broja sta- novnika kod: Broj Igrališta Igrališta Dvorane Bazeni Baze- stanovnika za za male otvoreni ni nogomet sportove zatvo- i sl. otvoreni reni ___________________________________________________________________ 10.000 20,0 10,0 5,0 3,00 25.000 19,0 6,4 4,4 2,00 1,007 50.000 18,5 5,2 4,0 1,50 0,800 75.000 18,0 4,5 3,8 1,35 0,700 100.000 17,0 4,0 3,5 1,15 0,600 150.000 15,0 3,6 3,1 0,95 0,450 200.000 13,0 3,1 2,8 0,80 0,400 250.000 12,0 2,8 2,5 0,70 0,350
(Međuvrijednosti se dobivaju interpolacijom)
U otvorenim objektima sa gledalištima kapaciteta preho 5000 mjesta, sjedećih mjesta mora biti najmanje 25%.
U zatvorenim objektima osigurava se veći dio sjedećih mjesta.
Planerska površina za jedno gledališno mjesto je:
sjedeće mjesto 1,5 - 2,0 m2
stajaće mjesto 0,75 -1,0 m2
Kod gledališta koja su izgrađena u nasipima, ove veličine su za 50 - 75% veće.
U zatvorenim objektima:
sjedeće mjesto 2,5 - 3,0 m2
stajaće mjesto 1,25 -1,75 m2
Uz objekte koji imaju gledališni prostor mora se predvidjeti i slijedeći prostor za parhiranje:
- bicikli ze 3% gledalaca - potrebno 1,0 m2 po biciklu
- motocikli za 1- 2% gledalaca - potrebno 3,0 m2 po motociklu
- osobni automobili za 9 -15% gledalaca - potrebno 25 - 30 m2 po automobilu
- autobusi za 5 - 6% gledalaca - potrebno 60 - 80 m2 po autobusu.
Pri tome treba računati da jedan osobni automobil koriste 3 gledaoca, a jedan autobus prosječno 40 gledalaca.
Ukupno se mora računati sa parkiralištima za najmanje 20%, a najviše za 25% gledalaca.
Udaljenost ulaska u parkirališta kod manjih objekata (do 10.000 gledalaca za otvorene i 2.000 gledalaca za zatvorene objekte) može biti najviše 100 metara do izlaza iz objekta, dok kod većih ta udaljenost može biti i 200 m (iznimno za 35% parkirališnih mjesta može biti do 300 metara).
Članak 23.
Pri planiranju mreže objekata u naselju, objekti se u pravilu planiraju uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
Članak 24.
Objekti se ne mogu razmještati na lokalitete koji su s obzirom na vrstu aktivnosti suviše udaljeni od mjesta stanovanja kao i na Iokalitete na kojima postoje faktori ograničenja za izgradnju i korištenje objekata.
Članak 25.
Maksimalna udaljenost objekata za zadovoljavanje dnevnih potreba od mjesta stanovanja je 2,5 km. Za povremene i iznimne potrebe, ovisno o vrsti aktivnosli, i o vrsti putovanja na relaciji stan - objekti (pješačenje, bicikl, kombinirani promet, javni promet ili osobni automobil), maksimalne udaljenosti odredene su grafičkim prihazom 1.
Članak 27.
Činioci ogranićenja za planiranje razmještaja ovisno o vrsti objekta mogu biti:
a) loši higijenski uvjeti:
- opterećenje bukom preko 55 dB.
- opterećenje zraka prašinom i čađi,
- opterećenje zraka otrovnim plinovima,
- opterećenje zraka zadahom (smradom),
- zatrovano tlo,
- loši mikroklimatski uvjeti;
b) zaštićena i zaštitna područja;
c) lokaliteti koji bi športskim objektima opterećivali susjedne zone;
d) prirodnogeografski uvjeti koji ne odgovaraju za određene aktivnosti;
e) tehničke karakteristike zemljišta koje otežavaju izgradnju pojedinih vrsta objekata:
- nosivost tla,
- vodoplavnost,
- visina podzemnih voda,
- rasjedi i druga seizmička ugroženost,
- klizilišta,
- ugroženost od elementarnih i drugih nepogoda,
- veliki nagib terena i sastav tIa,
f) područja koja je neracionalno komunalno opremati i koja su prometno nepristupačna.
Članak 28.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o prostornim standardima i normativima te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže objekata fizičke kulture, "Narodne novine", broj 36/85.
Članak 29.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 620-01-01-31
Urbroj : 532-04/ 1-91-01
Zagreb, 17. srpnja 1991
Ministar prosvjete i kulture
prof. dr. Vlatko Pavletić, v. r.