SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o hrvatskom državljanstvu

Proglašavam Zakon o hrvatskom državljanstvu, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. godine.

Klasa: 011-01/91-01/63

Urbroj: 71-91-1

Zagreb, 28. lipnja 1991.

ZAKON

o hrvatskom državljanstvu

Ovim zakonom uređuje se hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak.

Državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo, smatra se pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske isključivo hrvatskim državljaninom.

Hrvatsko državljanstvo stječe se:

1. podrijetlom;

2. rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske;

3. prirođenjem;

4. po međunarodnim ugovorima.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:,

1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;

2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj ;

3. čiji je jedan od rodltelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, drugi bez državljanstva, ili nepoznatog državljanstva a dijete je rođeno u inozemstvu.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva ako su ga prema odredbama posebnog zakona usvojili hrvatski državljani sa srodničkim učinkom. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete čiji je jedan od roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u inozemstvu, ima prijavljeno prebivalište i živi u Republici Hrvatskoj. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete koje je rođeno u inozemstvu a nema prijavljeno prebivalište i ne živi u Republici Hrvatskoj, ako jedan od roditelja koji je hrvatski drižavljanin da pisanu izjavu da se dijete smatra hrvatskirn državljaninom a drugi roditelj je stranog državljanstva ali ne one države u kojoj je dijete rođeno, i ne protivi se takvoj izjavi. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.

Hrvatsko državljanstvo stječe dijete koje je rođeno ili nađeno na području Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog državljanstva ili su bez državljanstva. Djetetu će prestati hrvatsko državljanstvo ako se do navršene 14. godine njegova života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani.

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;

2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;

3. da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske;

4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo;

5. Da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu.

Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke 2. stavka 1. ovoga članka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem.

Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.

Osoba koja je rođena na teritoriju Republike Hrvatske a do podnošenja zahtjeva ima u Republici Hrvatskoj uredno prijavljeno prebivalište najmanje pet godina može steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1, 2. i 4. ovoga zakona.

Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobreno trajno nastanjenje na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članks 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.

Iseljenik kao i njegovi potomci mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.

Stranac koji je u braku s iseljenikom koji je stekao hrvatsko državljanstvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka može steći hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.

U smislu stavka 1. ovoga članka, iseljenik je osoba koja se iselila iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.

Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. ovoga zakona.

Hrvatsko državljanstvo može steći i bračni drug osobe iz stavka 1. ovoga članka koja je stekla hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.

Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete:

1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili

2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj, ili

3. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.

U smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, prirođenjem stječe državljanstvo i maloljetno dijete osobe iz članka 9. ovoga zakona.

Maloljetno dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva, koje je hrvatski državljanin usvojio s roditeljskim učinkom stječe hrvatsko državljanstvo na zahtjev usvojitelja, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.

Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.-4. ovoga zakona.

Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkams iz članka 8. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga zakona i dade pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.

Izjava iz stavka 1. ovoga članka se predaje nadležnom tijelu ili diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu.

Hrvatsko državljanstvo prestaje:

1. otpustom;

2. odricanjem;

3. po međunarodnim ugovorima.

Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijel zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navršila 18 godina života;

2. da nema smetnji glede vojne obveze;

3. da je podmirila dužne poreze, takse i druge javne dadžbine te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvršni naslov;

4. da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj ;

5. da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo.

Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.

Rješenje o otpustu iz hrvatskog državljanstva stavit će se izvan snage posebnim rješenjem, na zahtjev osobe koja je dobila otpust, ako ona ne stekne strano državljanstvo u roku od jedne godine od dana objave rješenja u otpustu u "Narodnim novinama" i nastavi živjeti u Republici Hrvatskoj.

Rješenje o otpustu stavit će se izvan snage posebnim rješenjem na zahtjev osobe koja je dobila otpust i iselila se iz Republike Hrvatske ako ona u roku od tri godine od dana iseljenja nije stekla strano državljanstvo, a o tome je u roku od naredne tri godine obavijestila diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nadležno za donošenje rješenja o otpustu.

Djetetu do navršene 18. godine žiaota prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:

1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom; ili

2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.

Dijete do navršene 18. godine života, usvojeno od stranih državljane sa srodničkim učinkom, otpustit će se iz hrvatskog državljanstva na zahtjev usvojitelja.

Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva.

Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo:

1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem; ili

2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.

Djetetu do navršene 18. godine života, usvojenom od stranih državljana sa srodničkim učinkom prestat će hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev usvojitelja.

Osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko državljanstvo prema članku 20. ili 22. ovoga zakona, stječe ponovno hrvatsko državljanstvo ako ima prebivalište u Republici Hrvatskoj i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.

Zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici.

Zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva može se podnijeti i putem diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu.

Za maloljetno dijete roditelj podnosi zahtjev za stjecanje državljanstva, odnosno daje pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.

Za stjecanje ili za prestanak državljanstva potreban je pristanak djeteta starijeg od 14 godina.

Poslove državljanstva obavljaju policijske uprave odnosno policijske stanice, a rješenja o stjcanju i prestanku državljanstva donosi ministar unutarnjih poslova.

Pravomoćna rješenja o stjecanju odnosno o prestanku državljanstva objavljuju se poimenično u "Narodnim novinama".

Ministarstvo unutarnjih poslova odbit će zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva ako nisu ispunjene pretpostavke, osim ako je to ovim zakonom drugačije uređeno.

Ministarstvo unutarnjih poslova može odbiti zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva iako su ispunjene pretpostavke, ako ocijeni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih se zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva treba odbiti.

U obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje državljanstva ne moraju biti navedeni razlozi za odbijanje zahtjeva.

O hrvatskom državljanstvu se vodi evidencija.

Evidenciju o državljanstvu vodi matični ured općine, a o hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište u inozemstvu i nadležno diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu.

Osobe rođene u Republici Hrvatskoj upisuju se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured općine u kojoj se nalazi mjesto rođenja te osobe.

Osobe rođene u inozemstvu upisuju se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured općine u kojoj se nalazi prebivalište osobe koja podnosi zahtjev za stjecanje ili za prestanak hrvatskog državljanstva.

U središnju evidenciju upisuju se osobe koje prime hrvatsko državljanstvo temeljem odredaba ovog zakona a nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo, a izdaje je matični ured općine.

Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za vođenje postupka za utvrđivanje državljanstva.

Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom kartom, vojnom legitimacijom ili putovnicom.

Hrvatski državljanin koji nema ni jednu od isprava iz stavka 1. ovoga članka dokazuje hrvatsko državljanstvo domovnicom koju, na temelju evidencije o državljanstvu, izdaje matični ured općine.

Hrvatskim državljaninom smatra se osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Hrvatskim državljaninom smatra se pripadnik hrvatskog naroda koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nema hrvatsko državljanstvo, a na dotični dan ima prijavljeno prebivalište u trajanju od najmanje 10 godina u Republici Hrvatskoj, ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.

Pisana izjava iz stavka 2. ovoga članka predaje se policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici općine na čijem području osoba ima prebivalište.

Utvrđivanje pretpostavki iz stavka 2. ovoga članka obavlja policijska uprava odnosno policijska stanica. Ako utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke naložit će upis u evidenciju o državljanstvu bez donošenja pisanog rješenja. Ako utvrdi da nisu ispunjene sve pretpostavke odbit će zahtjev rješenjem.

Pisana izjava iz stavka 2. ovoga članka mora se podnijeti u roku 6 mjeseei ako osoba živi u Republici Hrvatskoj, odnosno godinu dana ako živi u inozemstvu, a rokovi počinju teći od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Obrasce o vođenju evidencije o državljanstvu, sadržaju domovnice i načinu vođenja evidencije propisuje ministar unutarnjih poslova.

Obrasce o vođenju evidencija o hrvatskim državljanima koji žive u inozemstvu, kao i obrazac domovnice koja je namijenjena uporabi u inozemstvu propisuje ministar unutarnjih poslova uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra inozemnih poslova.

Smetnje za otpust iz državljanstva glede vojne obveze (članak 18. stavak 1. točka 2.) propisuje ministar obrane uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra unutarnjih poslova.

Propisi u smislu odredbi članaka 31. i 32. ovoga zakona donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Podaci u evidencijama o državljanstvu prema članku 4. stavku 2. i članku 20. stavku 2. ovoga zakona službena su tajna.

Postupci pokrenuti temeljem Zakona o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 32/77) dovršit će se prema odredbama ovoga zakona.

Nadzor nad provođenjem ovoga zakona i propisa donesenih na temelju toga zakona provodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine",br. 32/77).

Do donošenja propisa iz članka 31. ovoga zakona primjenjivat će se Pravilnik o načinu vođenja evidencije, obrascu za vođenje evidencije i obrascu uvjerenja o državljanstvu ("Narodne novine", br. 7/78. 42/81).

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 224-01/91-01/03

Zagreb, 26. lipnja 1991.