Zaključak o utvrđivanju kriterija za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte

NN 78/1992 (20.11.1992.), Zaključak o utvrđivanju kriterija za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 23. Zakona o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 41/90, 8/91,14/91, 53A/91, 9/92 i 55/92) Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 13. studenoga 1992. godine donijela je

ZAKLJUČAK

o utvrđivanju kriterija za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte

Utvrđuju se kriteriji za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte koji glase:

1.1. ELIMINACIJSKI KRITERIJI ZA TERMOELEKTRANE

E.1.1. Rashladna voda - E.1.1.1. Količina potrebne vode. Eliminiraju se područja uz vodotoke koji imaju minimalni protok, umanjen za ukupnu planiranu potrošnju ostalih korisnika i za količinu biološkog minimuma, manji od 1 m3/s.

E.1.1. Rashladna voda - E.1.1.2. Transport vode. Eliminiraju se područja udaljena više od 10 km od vodotoka, odnosno 5 km od obalne linije mora. kao i područja s visinskom razlikom većom od 40 m od pretpostavljenog mjesta zahvata vode.

E.1.2. Elektroenergetski aspekti. Eliminiraju se otoci udaljeni više od 2.0 km od kopna.

E.2.1. Opasnost od plavljenja. Eliminiraju se postojeća i planirana podrućja predvidena u sustavu obrane od poplava za retardaciju velikih voda.

E.3.1. Seizmotektonika i seizmika - E.3.1.1 Seizmotektonika. Eliminiraju se područja s maksimalnim mogućim intenzitetom potresa IX-X i višeg stupnja MCS ljestvice.

E.3.1. Seizmotektonika i seizmika - E.3.1.2. Neotektonika. Eliminiraju se prostori u zonama nominiranih aktivnih rasjeda.

E.3.2. Hidrogeologija - zaštita izvorišta pitke vode. Eliminiraju se područja zaštite izvorišta pitke vode prema Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

E.5.1. Naselja - E.5.1.1. Naselja - sigurnost lokacije. Eliminiraju se prostori definirani generalnim urbanističkim planovima za rast većih naselja.

E.5.1. Naselja - E.5.1.2. Naselja - tehničko-tehnološki aspekt. Eliminiraju se prostori koji su udaljeni od glavnog čvorišta toplinske mreže više od 10 km za parovod, odnosno više od 20 km za vrelovod (primjena samo za termoelektrane - toplane).

E.5.2. Turizam. Eliminiraju se područja s više od 10.000 korisnika prostora u radijusu 5 km od centra naselja odnosno težišta grupe naselja.

E.5.3. Poljoprivreda. Eliminiraju se postojeće veće uređene (meliorirane) poljoprivredne površine na tlima koja su visoko pogodna za razvoj poljoprivrede.

E.5.4. Udaljenost od aerodroma. Eliminiraju se prostori manevarskih zona vojnih, mješovitih i civilnih aerodroma A. B i C klase.

E.5.5. Posebne namjene. Eliminiraju se prostori posebne namjene i njihove zaštitne zone.

E.6.1. Zaštita prirodne baštine. Eliminiraju se prostori nacionalnih parkova, nominiranih parkova prirode i ostalih značajnih rezervata prirode.

E.6.2. Zaštita kulturne baštine. Eliminiraju se prostori kulturnih dobara, upisanih u Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, velike i veće prostorne cjeline, prostori kulturnih dobara koja su po ukupnosti svojih vrijednosti od izuzetnog i velikog značaja za društvenu zajednicu.

E.6.3. Biološko-ekološke vrijednosti. Eliminiraju se područja velikog biološkog potencijala koja su pod posebnim režimima zaštite.

1.2. USPOREDBENI KRITERIJI ZA TERMOELEKTRANE NA UVOZNI UGLJEN

Usporedbeni kriteriji za termoelektrane na uvozni ugljen grupirani su prema prevladavajućim karakteristikama u 3 skupine: tehničko-tehnološke (A), sigurnost i prihvatljivost uže lokacije (C) i prihvatljivost šire lokacije (D).

A. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ASPEKTI

A1. Transport

A.1.1. Hashladna voda. Povoljnije su lokacije na kojima je moguće realizirati protočni rashladni sistem od onih lokacija koje zahtijevaju primjenu rashladnih tornjeva. U svakoj grupi s obzirom na tip rashladnog sistema, povoljnije su lokacije s manjim troškovima dopreme rashladne vode.

A.1.2. Elektroenergetski aspekti. Povoljnije su lokacije na manjim udaljenostima od čvorišta ili vodova postojeće VN (400 kV) mreže.

A.1.3. Doprema ugljena. Povoljnije su one lokacije na koje je moguće dopremiti potrebne količine ugljena sa što jednostavnijom manipulacijom (manji broj pretovara), manjim troškovima transporta do deponija uz TE (ovisno o tipu i duljini transporta), te manjim zahtjevima za nove infrastrukturne zahvate.

A.1.4. Transport i odlaganje šljake i pepela. Povoljnije su lokacije za koje su niži transportni troškovi šljake i pepela do deponija ili korisnika.

A.1.5. Prometna pristupačnost. Povoljnije su lokacije s boljom prometnom pristupačnošću i one lokacije do kojih oplre riječni plovni put druge ili više klase.

A.2. Meteorološki i hidrološki aspekti

A.2.1. Hidrološki aspekti - sigurnost od plavljenja. Povoljnije su lokacije zaštićene većim stupnjem sigurnosti od pojava poplava kao i nezaštićene lokacije u kojih je ugroženost od pojave poplava manja.

A3. Geologija i seizmologija

A.3.1. Seizmotektonika i seizmika. Povoljnije su lokacije u predjelima manjeg maksimalno očekivanog intenziteta potresa i u neotektonski manje aktivnim zonama.

A.3.2. Inženjerska geologija. Povoljnije su lokacije sastavljene samo od jedne vrste stijena i lokacije na kojima se ne očekuje likvefakcija.

C. SIGURNOST I PRIHVATLJIVOST UŽE LOKACIJE

C2. Meteorološki i hidrološki aspekti

C.2.1. Hidrološki aspekti - dispenija otpadne topline. Povoljnije su lokacije za koje je pretpostavljena disperzija otpadne topline veća, kao i lokacije za koje, ni uzvodno ni nizvodno, nema (ili su na što većoj udaljenosti) postojećih ili planiranih termoenergetskih objekata koji toplinski opterećuju vodotok.

C.2.2. Meteorološki aspekti - utjecaj na uže područje. Povoljnije su lokacije kod kojih je utjecaj na zagađenje zraka uslijed meteoroloških pojava u užem.području manji (manja učestalost i stvaranje pojava zadimljenja, tišine i ostalih nepovoljnih meteoroloških stanja).

C3. Geologija i seizmologija

C.3.3. Hidrogeologija. Povoljnije su lokacije gdje nema značajnijih zaliha podzemnih voda koje se koriste ili će se koristiti za vodoopskrbu. Povoljnije su lokacije gdje su podzemne vode bolje zaštićene od eventualnog prodora zagađenja s površine i gdje uvjeti infiltracije i tečenja osiguravaju visoki stupanj sorpcije.

C4. Demografija

C.4.0. Demografski aspekti. Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti u radijusu od 10 km.

C5. Namjena i korištenje prostora

C.5.1. Naselja. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji broj naselja s izraženijim središiljim i radnim funkcijama i gdje su lošije demografske okolnosti u naseljima.

C.5.2. Turizam. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji broj postojećih i planiranih turističkih kapaciteta ako je njihova struktura niže kvalitete i ako se nalaze u turističkim središtima nižeg ranga.

C.5.3. Poljoprivreda. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji udjel tala pogodnijih za razvitak poljoprivrede, te ako je stanje uredenosti poljoprivrednih površina slabije, a zastupljenost poljoprivrede u razvojnim opredjeljenjima uže regije manjeg značaja.

C.5.4. Šumarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji udjel proizvodno visoko vrijednih šumskih površina uzimajući u obzir ekološku ulogu i stabilnost šume.

C.5.5. Industrija i rudarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km manji broj industrijskih središta, manja zastupljenost eksploatacijskih polja mineralnih sirovina i ako nema osjetljive industrije (prehrambena, farmaceutska).

C.5.6. Posebne namjene. Povoljnije su lokacije koje, s aspekta obrane, nemaju ograničenja ni posebnih zahtjeva.

C6. Zaštita okoline

C.6.1. Zaštlta prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 10 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i koji su manjeg značenja.

C.6.2. Zaštita kulturne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu 10 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i objekata i manjeg su značaja.

C.6.3. Stanje tla. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji udjel tala s većim rizikom degradacije uslijed mogućeg utjecaja termoelektrane.

C.6.4. Ekološko-biološke karakteristlke. Povoljnije su lokacije koje su biološki manje vrijedne ili manje osjetljive i koje su već ljudskim utjecajem promijenjene.

C.6.5. Kvaliteta zraka. Povoljnije su lokacije koje se nalaze u prostoru s manjom koncentracijom sumpornog dioksida u zraku.

C.6.6. Kvaliteta voda. Povoljnije su lokacije kod kojih je razlika između propisane i stvarne kvalitete površinskih voda manja.

D. PRIHVATLJIVOST ŠIRE LOKACIJE

D2. Meteorološki i hidrološki aspekti

D.2.2 Meteorološki aspekti. Povoljnije su lokacije na kojima je uslijed povoljnijih meteoroloških i orografskih karakteristika manji utjecaj na posebno osjetljive korisnike prostora na udaljenosti do 30-tog km od potencijalne lokacije.

D4. Demografija

D.4.0. Demografski aspekti. Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti unutar radijusa 10-30 km oko lokacije.

D5. Namjena i korištenje prostora

D.5.1. Naselja. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10-30 km manji broj naselja s više od 10.000 stanovnika i manji broj naselja s izraženijim središnjim i radnim funkcijama.

D.5.2. Turizam. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 30 km manji broj postojećih i planiranih turističkih kapaciteta i manji broj turističkih središta višeg ranga.

D.5.5. Industrija i rudarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 30 km veći broj industrijskih središta i središta rada većeg značaja, te ako je u tim središtima veća zastupljenost djelatnosti sa značajnom elektroenergetskom potrošnjom.

D6. Zaštita okoline

D.6.1. Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 30 km manji broj vrijednih zaštićenih i evidentiranih objekata prirodne baštine.

D.6.2. Zaštita kulturne baštine. Povoljnije su lokacije s manjom zastupljenošću posebno vrijednih zaštićenih i evidentiranih cjelina i objekata kulturne baštine.

2.1. ELIMINACIJSKI KRITERIJI ZA PLINSKE TERMOELEKTRANE

E.1. Količina potrebne rashladne vode. Eliminitaju se područja uz vodotoke koji imaju minimalni protok, umanjen za ukupnu planiranu potrošnju ostalih korisnika i za količinu biološkog minimuma manji od 1 m3/s.

E.2. Transport rashladne vode. Eliminiraju se područja udaljena više od 10 km od vodotoka, odnosno 5 km od obalne linije mora, kao i područja s visinskom razlikom većom od 40 m od pretpostavljenog mjesta zahvata vode.

E.3. Elektroenergetski aspekti. Eliininiraju se svi otoci udaljeni više od 2.0 km od kopna.

E.4. Plinska mreža. Eliminiraju se prostori·udaljeni više od 100 km od trasa planiranih magistralnih i tranzitnih plinovoda potrebnih većih kapaciteta na prostoru Republike Hrvatske.

E.5. Opasnost od plavljenja. Eliminiraju se postojeća i planirana područja predvidena u sustavu obrane od poplava za retardaciju velikih voda.

E.6. Seizmotektonika i seizmika. Eliminiraju se područja s maksimalnim mogućim intenzitetom potresa IX - X i višeg stupnja MCS ljestvice kao i prostori u zonama nomiranih aktivnih rasjeda.

E.7. Hidrogeologija - zaštita izvorišta pitke vode. Eliminiraju se područja zaštite izvorišta pitke vode prema Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

E.8. Naselja. Eliminiraju se prostori definirani generalnim urbanističkim planovima za rast većih naselja.

E.9. Posebne namjene. Eliminiraju se prostori posebne namjene i njihove zaštitne zone.

E.10. Zaštita prirodne baštine. Eliminiraju se prostori nacionalnih parkova, nominiranih parkova prirode i ostaIih značajnih rezervata prirode.

E.11. Zaštita kulturne baštine. Eliminiraju se prostori kulturnih dobara upisanih u Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, velike i veće prostorne cjeline, prostori kulturnih dobara koja su po ukupnosti svojih vrijednosti od izuzetnog i velikog značaja za društvenu zajednicu (osim unutar već planiranih industrijskih zona izvan naselja).

2.2. USPOREDBENI KRITERIJI ZA PLINSKE TERMOELEKTRANE

Usporedbeni kriteriji za plinske termoelektrane grupirani su prema prevladavajućim karakteristikama u dvije skupine: tehničko-tehnološki aspekti (A) i prihvatljivost lociranja (B).

A. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ASPEKTI

A1. Transport

A.1.1. Rashladna voda. Povoljnije su lokacije na kojima je moguće realizirati protočni rashladni sistem od onih lokacija koje zahtijevaju primjenu rashladnih tornjeva. U svakoj grupi s obzirom na tip rashladnog sistema, povoljnije su lokacije s manjim troškovima dopreme rashladne vode.

A.1.2. Elektroenergetski aspekti. Povoljnije su lokacije na manjim udaljenostima od čvoriša ili vodova postojeće VN (400 kV) mreže.

A.1.3. Doprema plina. Povoljnije su one lokacije koje su bliže magistralnim ili tranzitnim plinovodima i postojećim odnosno planiranim mjerno redukcijskim stanicama (MRS) na koje je moguće dopremiti potrebne količine plina.

A.1.4. Prometna pristupačnost. Povoljnije su lokacije s boljom prometnom pristupačnošću i one lokacije do kojih dopire plovni put druge ili više klase.

A2. Meteorološki i hidrološki aspekti

A2.1. Hidrološki aspekti - sigurnost od plavljenja. Povoljnije su lokacije zaštićene većim stupnjem sigurnosti od pojava poplava, kao i nezaštićene lokacije u kojih je ugroženost od pojave poplava manja.

A3. Geologija i seizmologija

A.3.1. Seizmotektonika i seizmika. Povoljnije su lokacije u predjelima manjeg maksimalno očekivanog intenziteta potresa i u neotektonski manje aktivnim zonama:

A.3.2. Inženjerska geologija. Povoljnije su lokacije sastavljene samo od jedne vrste stijena i lokacije na kojima se ne očekuje likvefakcija.

B. PRIHVATLJIVOST LOCIRANJA

B2. Meteorološki i hidrološki aspekti

B.2.2. Meteorološki aspekti - utjecaj na uže područje. Povoljnije su lokacije kod kojih je utjecaj na zagađenje zraka uslijed meteoroloških pojava manji (manji prosječni utjecaji pojave zadimljenja, tišine i ostalih nepovoljnih meteoroloških stanja).

B3. Geologija i seizmologija

B.3.3. Hidrogeologija. Povoljnije su lokacije gdje nema značajnijih zaliha podzemnih voda koje se koriste ili će se koristiti za vodoopskrbu. Povoljnije su one lokacije gdje su podzemne vode zaštićene od eventualnog prodora zagađenja s površine i gdje uvjeti infiltracije i tečenja osiguravaju visoki stupanj sorpcije.

B4. Namjena i korištenje prostora

B.4.1. Demografija i naselja. Povoljnije su lokacije kod kojih je u radijusu od 10 km demografska slika lošija a struktura naselja niže kvalilete.

B.4.2. Poljoprivreda i šumarstvo. Povoljnije su lokacije kod kojih je u radijusu od 10 km manji udio površina pogodnih za razvitak poljoprivrede, kao i manji udio visoko vrijednih šumskih površina.

B.4.3. Industrija i rudarstvo. Povoljnije su lokacije koje se nalaze bliže industrijskim središtima višeg ranga kao i eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina.

B5. Zaštita okoline

B.5.1. Prirodna i kulturna baština. Povoljnije su Iokacije kod kojih je u radijusu od 10 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i objekata prirodne i kulturne baštine te ako su ti objekti manjeg značenja.

B.5.2. Ekološko-blološke karakteristike. Povoljnije su lokacije koje su biološki manje vrijedne ili manje osjetljive i koje su već ljudskim utjecajem promijenjene.

B.5.3. Kvaliteta voda. Povoljnije su lokacije kod kojih je razlika između propisane i stvarne kvalitete površinskih voda manja.

3.1. ELIMINACIJSKI KRITERIJI ZA NUKLEARNE ELEKTRANE

E.1.1. Rashladna voda - E.1.1.1. Količina potrebne vode. Eliminiraju se područja uz vodotoke koji imaju minimalni protok, umanjen za ukupnu planiranu potrošnju ostalih korisnika i za koliEinu bioloakog minimuma, manji od 4 m3/s.

E.1.1. Rashladna voda - E.1.1.2. Transport vode. Eliminiraju se područja udaljena više od 10 km od vodotoka, odnosno 5 km od obalne linije mora, kao i područja s visinskom razlikom većom od 40 m od pretpostavljenog mjesta zahvata vode.

E.1.2. Elektroenergetski aspekti. Eliminiraju se otoci udaljeni više od 2.0 km od kopna.

E.2.1. Opasnost od plavljenja. RETENCIJE: Eliminiraju se postojeća i planirana područja predviđena u sustavu obrane od poplava za evakuaciju velikih voda. OSTALA POPLAVNA PODRUČJA: Eliminiraju se prostori unutar 1000 godišnjih poplavnih linija sa ustanovljenom dubinom plavljenja većom od 5 m.

E.3.1. Seizmotektonika i seizmika - E.3.1.1. Seizmotektontka. Eliminiraju se područja s maksimalnim mogućim intenzitetom potresa IX i višeg stupnja MCS ljestvice.

E.3.1. Seizmotektonika i seizmika - E.3.1.2. Neotektonika. Eliminiraju se prostori udaljeni do 8 km od nominiranih aktivnih rasjeda.

E.3.2. Hidrogeologija - zaštita izvorišta pitke vode. Eliminiraju se područja zaštite izvorišta pitke vode prema Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

E.4.0. Gustoća naseljenosti. Eliminiraju se područja kod kojih je kumulativna gustoća naseljenosti u radijusu od 20 km veća od 200 stanovnika na 1 km2.

E.5.1. Naselja. Eliminiraju se prostori oko naselja s više od 10.000 stanovnika u sljedećim radijusima od centra naselja:

Zagreb - 20 km

naselja s više od 100.000 stanovnika - 15 km

naselja s 50.000 -100.000 stanovnika - 10 km

naselja s 20.000 - 50.000 stanovnika - 8 km

naselja s 10.000- 20.000 stanovnika - 5 km

E.5.2. Turizam. Eliminiraju se područja s više od 10.000 korisnika prostora u sljedećim radijusima od centra naselja odnosno težišta grupe naselja:

- više od 50.000 korisnika - 10 km

- 20.000 - 50.000 korisnika - 8 km

- 10.000 - 20.000 korisnika - 5 km

E.5.3. Udaljenost od aerodroma. Eliminiraju se prostori manevarskih zona vojnih, mješovitih i civilnih aerodroma A, B i C klase.

E.5.4. Posebne namjene. Eliminiraju se prostori posebne namjene i njihove zaštitne zone.

E.6.1. Zaštita prirodne baštine. Eliminiraju se prostori nacionalnih parkova. nominiranih parkova prirode i ostalih značajnih rezervata prirode.

E.6.2. Zaštita kulturne baštine. Eliminiraju se prostori kulturnih dobara upisanih u Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, velike i veće prostorne cjeline, prostori kulturnih dobara koja su po ukupnosti svojih vrijednosti od izuzetnog i velikog značaja za društvenu zajednicu.

E.6.3. Biološko-ekološke vrijednosti. Eliminiraju se područja velikog biološkog potencijala koja su pod posebnim režimima zaštite.

3.2. USPOREDBENI KRITERIJI ZA NUKLEARNE ELEKTRANE

Usporedbeni kriteriji za nuklearne elektrane grupirani su prema prevladavajućim karakteristikama u 4 skupine: tehničko-tehnološki aspekti (A). sigurnost objekta (B), sigurnost i prihvatljivost uže lokacije (C) i prihvatljivost šire lokacije (D).

A: TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ASPEKTI

A 1. Transport

A.1.1. Rashladna voda. Povoljnije su lokacije na kojima je moguće realizirati protočni rashladni sistem od onih lokacija koje zahtijevaju primjenu rashladnih tornjeva. U svakoj grupi s obzirom na tip rashladnog sistema, povoljnije su lokacije s manjim troškovima dopreme rashladne vode koji uključuju i vodu za hladenje komponenti nuklearnog dijela elektrane.

A.1.2. Elektroenergetski, aspekti. Povoljnije su lokacije na manjim udaljenostima od čvorišta ili vodova postojeće VN (400 kV) mreže.

A.1.3. Prometna pristupačnost. Povoljnije su lokacije s boljom prometnom pristupačnošću i one lokacije do kojih dopire plovni put druge ili više klase.

A3. Geologija i seizmologija

A.3.1. Seizmotektonika i seizmika - seizmička aktivnost. Povoljnije su lokacije u predjelima manjeg maksimalno očekivanog intenziteta potresa.

A.3.2. Inženjerska geologija - mehanika tla i temeljenje. Što su nepovoljniji prirodni uvjeti na lokaciji (veći nagib terena, površinski sloj tla lošijih geomehaničkih karakteristika s manjim dozvoljenim opterećenjem), lokacija je lošija.

B. SIGURNOST OBJEKTA

B 1. Transport

B.1.1. Rashladna voda - bitna voda. Povoljnije su lokacije na kojima postoji pouzdani izvor bitne vode (vode za hladenje u slučaju nužde) s minimalnim rizicima za gubitak funkcije i sa što manjim troškovima.

B2. Meteorološki i hidrološki aspekti

B.2.1. Hidrološki aspekti - sigurnost od plavljenja. Povoljnije su lokacije za koje je rizik od poplava vanjskih i brdskih voda, ledenih poplava, kao i rizik od proboja sustava zaštite od voda manji.

B.2.2. Meteorološkt aspekti - ekstremne pojave. Povoljnije su lokac;je s manjim brojem ekstremnih meteoroloških pojava.

B3. Geologija i seizmologija

B.3.1. Seizmotektonika i seizmika - neotektonska aktivnost. Povoljnije su lokacije u neotektonski manje aktivnim zonama.

B.3.2. Inženjerska geologija. Povoljnije su lokacije sastavjjene samo od jedne vrste stijena, kao i one lokacije na čvrstim kompaktnim stijenama koje su stabilne u prirodnim uvjetima, za vrijeme građenja i eksploatacije objekta, te lokacija na kojima se ne očekuje likvefakcija.

C. SIGURNOST I PRIHVATLJIVOST UŽE LOKACIJE

C2. Meteorološki i hidrološki aspekti

C.2.1. Hidrološki aspekti - disperzija u vodi. Povoljnije su lokacije kod kojih je pretpostavljena disperzija u vodi veća.

C.2.2. Meteorološki aspekti - disperzlja u atmosferi. Povoljnije su lokacije za koje je pretpostavljena disperzija prizemnog sloja atmosfere veća.

C3. Geologija i seizmologija

C.3.3. Hidrogeologija. Povoljnije su lokacije gdje nema značajnijih zaliha podzemnih voda koje se koriste ili će se koristiti za vodoopskrbu. Povoljnije su lokacije gdje su podzemne vode bolje zaštićene od eventualnog prodora zagađenja s površine i gdje uvjeti infiltracije i tećenja osiguravaju visoki stupanj sorpcije i malu migraciju radionuklida.

C4. Demografija

C.4.0. Demografski aspekti. Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti i lošijim demografskim prilikama u naseljima unutar radijusa 10 km.

C5. Namjena i korištenje prostora

C.5.1. Naselja. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 10 km manji broj naselja i manji broj naselja s izraženijim središnjim i radnim funkcijama.

C.5.2. Turizam. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji broj postojećih i planiranih turističkih ·kapaciteta, ako je njihova struktura niže kvalitete i ako se nalaze u turističkim središtima nižeg ranga.

C.5.3 Poljoprivreda. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji udjel tala pogodnijih za razvitak poljoprivrede, te ako je stanje uredenosti poljoprivrednih površina slabije, a zastupljenost poljoprivrede u razvojnim opredjeljenjima uže regije manjeg značaja.

C.5.4. Šumarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 10 km manji udjel proizvodno visoko vrijednih šumskih površina uzimajući u obzir ekološku ulogu i stabilnost šume.

C.5.5. Industrija i rudarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km manji broj industrijskih središta, manja zastupljenost eksploatacijskih polja mineralnih sirovina i ako nema osjetljive industrije (prehrambena, farmaceutska).

C.5.6. Infrastruktura. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km manji udjel magistralne i regionalne infrastrukture (prometna, naftovodi i plinovodi, produktovodi i vodovodi).

C.5.7. Posebne namjene. Povoljnije su lokacije koje, s aspekta obrane, nemaju ograničenja ni posebnih zahtjeva.

C6. Zaštita okoline

C.6.1. Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 10 km manji broj zaštičenih i evidentiranih lokaliteta i koji su manjeg značenja.

C.6.2. Zaštita kulturne baštIne. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu 10 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i objekata i manjeg su značaja:

C.6.3. Stanje tla. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km manji udjel tala s većim rizikom degradacije uslijed mogućeg utjecaja NE, odnosno, čiji je sastav tla takav da će maksimalno i trajno fiksirati izotope cezija i stroncija.

C.6.4. Ekološko-biološke karakteristike. Povoljnije su lokacije koje su biološki manje vrijedne ili manje osjetljive i koje su već ljudskim utjecajem promifenjene.

C.6.5. Rediološki aspekti. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 10 km brzina apsorbirane doze porijeklom od prirodnog zračenja niža.

C.6.6. Kvaliteta voda. Povoljnije su lokacije kod kojih je razlika izmedu propisane i stvarne kvalitete površinskih voda manja.

D. PRIHVATLJIVOST ŠIRE LOKACIJE

D. Meteorološki i hidrološki aspekti

D.2.2. Meteorološkl aspekti: Povoljnije su lokacije s većom disperzijom atmosfere na širem području.

D4. Demografija

D.4.0. Demografski aspekti. Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti stalnog i povremeno prisutnog stanovništva u radijusima od 20 i 30 km oko lokacije.

D5. Namjena i korištenje prostora

D.5.1. Naselja. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 30 km manji broj naselja s više od 10.000 stanovnika i manji broj naselja s izraženijim središnjim funkcijama.

D.5.2. Turizam. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 30 km manji broj postojećih i planiranih turističkih kapaciteta i manji broj turističkih središta višeg ranga.

D6. Zaštita okoline

D.6.1. Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 30 km manji broj vrijednih zaštićenih i evidentiranih objekata prirodne baštine.

D.6.2. Zaštita kulturne baštine. Povoljnije su lokacije s manjom zastupljenošću posebno vrijednih zaštićenih i evidentiranih cjelina i objekata kulturne baštine.

4.1. ELIMINACIJSKI KRITERIJI ZA ODLAGALIŠTE NISKO I SREDNJE RADIOAKTIVNOG OTPADA

E.2.1. Sigurnost od plavljenja. Eliminiraju se svi prirodni poplavni prostori bez obzira da li su zaštićeni ili ne.

E.3.1. Seizmotektonika i seizmologija - E.3.1.1 Seizmotektonlka. Eliminiraju se područja s maksimalnim mogućim intenzitetom potresa IX i višeg stupnja MCS ljestvice.

E.3.1. Seizmotektonika i seizmologija - E.3.1.2. Neotektonika. Eliminiraju se prostori u zoni nominiranih aktivnih rasjeda.

E.3.2. Litološke i geomorfološke karakteristike. Eliminiraju se područja s pojačanom erozijom prouzrokovanom litološkim sastavom ili dinamičnim reljefom; izgrađena od stijena nestabilnih u prirodnim uvjetima i prigodom gradevinske aktivnosti. Eliminiraju se područja s klizištima i tereni skloni odronjavanju, ako ugrožavaju vanjske objekte odlagališta (ovisno o njegovoj geometriji).

E.3.3. Hidrogeologija - zaštita vodonosnika. Eliminiraju se područja zaštite izvorišta pitke vode prema Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. U cilju zaštite voda lokacija odlagališta ne smije biti u područjima sa značajnijim vodonosnicima bilo kojeg tipa.

E.4.0. Gustoća naseljenosti. Eliminiraju se područja kod kojih je kumulativna gustoća naseljenosti u radijusu od 20 km veća od 80 stanovnika na km2.

E.5.1. Posebne namjene. Eliminiraju se prostori posebne namjene i njihove zaštitne zone.

E.5.2. Eksploatacija ruda i minerala. Eliminiraju se područja u zoni sadašnje ili buduće eksploatacije ruda, minerala, plina, nafte, ugljena i sl.

E.6.l. Zaštita prirodne baštine. Eliminiraju se prostori nacionalnih parkova, nominiranih parkova prirode i ostalih značajnih rezervata prirode.

E.6.2. Zaštita kulturne baštine. Eliminiraju se prostori kulturnih dobara upisanih u Listu svjetske kulturne i prirodne baštine; prostori kulturnih dobara koja su po ukupnosti svojih vrijednosti od izuzetnog i velikog značaja za društvenu zajednicu.

4.2. USPOREDBENI KRITERIJI ZA ODLAGALIŠTE NISKO I SREDNJE RADIOAKTIVNOG OTPADA

Usporedbeni kriteriji za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada grupirani su prema prevladavajućim karakteristikama u 4 skupine: tehničko-tehnološki aspekti (A), sigurnostobjekta (B), sigurnost i prihvatljivost uže lokacije (C) i prihvatljivost šire lokacije (D).

A. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ASPEKTI

A3. Geologija i seizmologija

A.3.1. Seizmotektonika i seizmika - seizmička aktivnost. Povoljnije su lokacije u predjelima manjeg maksimalno očekivanog intenziteta potresa.

A.3.2. Inženjerska geologija - mehanika tla i temeljenje. Što su nepovoljniji prirodni uvjeti na lokaciji (veći nagib terena, površinski sloj tla lošijih geomehaničkih karakteristika s manjim dozvoljenim opterećenjem), lokacija je lošija.

B. SIGURNOST OBJEKTA

B2. Meteorološki i hidrološki aspekti

B.2.1. Hidrološki aapekti - sigurnost od plavljenja. Povoljnije su lokacije izvan dosega gorskih tekućica, te u područjima s odsutnošću, odnosno slabijim razvojem ili rizikom erozijskih procesa.

B.2.2 Meteorološki aspekti - ekstremne pojave. Povoljnije su lokacije s manjim intenzitetom i količinom padalina.

B3. Geologija i seizmologija

B.3.1. Seizmotektonika i seizmika - neotektonska aktivnost. Povoljnije su lokacije u neotektonski manje aktivnim zonama.

B.3.2. Litologlja i geomorfologija. Povoljnije su lokacije izgrađene od glina, glinovitih lapora ili sedimenata koji predstavljaju mješavinu glina i silta, uz uvjet da nisu podložni klizanju i eroziji, zatim od kompaktnih magmatita i metamorfita (graniti, gnajsovi).

B6. Zaštita okoline

B.6.3. Stanje tla - kemijska agresivnost. Povoljnije su lokacije u područjima gdje prevladavaju tla niske kemijske agresivnosti.

C. SIGURNOST I PRIHVATLIIVOST UŽE LOKACIJE

C1. Transport

C.1.1. Doprema NSRAO. Povoljnije su lokacije čiji položaj u odnosu na položaj nuklearnih elektrana i postojeći prometni sustav osiguravaju najveću moguću sigurnost. Za transport NSRAO ne koriste se najkvalitetnije i najkraće prometnice, već one na kojima je opasnost (vjerojatnost) nesreće najmanja,

C2. Meteorološki i hidrološki aspekti ,

C.2.1. Hidrološki aspekti - udaljenost površinskIh tokova. Povoljnije su lokacije udaljenije od stalnih i povremenih površinskih tokova ili akumulacija.

C.2.2. Meteorološki aspekti - disperzija. Povoljnije su lokacije za koje je pretpostavljena disperzija prizemnog sloja atmosfere veća.

C3. Geologija i seizmologija

C.3.3. Hidrogeologija. Povoljnije su lokacije s manjim zalihama podzemne vode, a uvjeti infiltracije i podzemnog; tečenja takvi da smanjuju mogućnost transporta radionuklida.

C4. Demografija

C.4.0 Demografski aspekti. Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti i lošijim demografskim prilikama u naseljima u radijusu 5 km od lokacije.

C5. Namjena i korištenje prostora

C.5.1. Naselja. Povoljnije su lokacije u čijem je radijus od 5 km manji broj naselja i manji broj naselja s izražen jim središnjim i radnim funkcijama.

C.5.2. Turizam. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu 5 km manji broj turističkih središta te manji broj postojećih i planiranih turističkih smještajnih kapaciteta.

C.5.3. Poljoprivreda. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 5 km niži biljno-proizvodni potencijal tla, ma nja prikladnost za stočarstvo i veća udaljenost od visoko produktivnih kultura.

C.5.4. Šumarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radi jusu od 5 km manje sporednih šumskih proizvoda: jestivih gljiva i ljekovitog bilja.

C.5.5. Industrija i rudarstvo. Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu do 5 km manji broj industrijskih središta manje osjetljive industrije.

C.5.6. Infrastruktura. Povoljnije su lokacije gdje je priključak na infrastrukturne instalacije (vodovod, elektro-energetska mreža) bolji.

C.5.7. Posebne namjene. Povoljnije su lokacije koje, s aspekta obrane; nemaju ograničenja ni posebnih zahtjeva.

C6. Zaštita okoline

C.6.1. Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu 5 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i koji su manjeg značenja.

C.6.2. Zaštita kulturne baštIne. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu 5 km manji broj zaštićenih i evidentiranih lokaliteta i objekata i manjeg su značaja.

C.6.3. Stanje tla - biljna proizvodnja. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu 5 km manji udio visokopogodnih tala za biIjnu proizvodnju.

C.6.4. Biološko-ekološke vrijednosti. Povoljnije su lokacije koje su biološki manje vrijedne ili manje osjetljive.

C.6.5. Radiološki aspekti postojećeg stanje. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu od 5 km manja migracija podzemnih voda u tlima i bioakumulacija radionuklida u organizmima.

D. PRIHVATLJIVOST ŠIRE LOKACIJE

D5. Namjena i korištenje prostora

D.5.1. Naselja. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu 5-20 km manji broj naselja s izraženijim središnjim i radnim funkcijama i manji broj većih naselja.

D.5.2. Turizam. Povoljnije su lokacije kod kojih je u radijusu do 20 km manji broj turistićkih središta višeg ranga, manji broj postojećih i planiranih turištičkih smještajnih kapaciteta te ako ovi kapaciteti imaju kraće vrijeme korištenja u toku godine.

D6. Zaštita okoline

D.B.1. Zaštita prirodne baštine. Povoljnije su lokacije gdje je u radijusu do 20 km manji broj vrijednih zaštićenih i evidentiranih objekata prirodne baštine.

D.6.2. Zaštita kulturne baštine. Povoljnije su lokacije s manjom zastupljenošću posebno vrijednih zaštićenih i evidentiranih cjelina i objekata kulturne, baštine.

Klasa: 542-01/91-01/01

Urbroj: 5030114-92-1

Zagreb, 13. studenoga 1992.

Predsjednik

Hrvoje Šarinić, v. r.