Zakon o morskim lukama

NN 108/1995 (28.12.1995.), Zakon o morskim lukama

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim Odluku o proglašenju zakona o morskim lukama

ZAKON

O MORSKIM LUKAMA

Koji je zastupnički dom sabora republike hrvatske donio na sjednici 13. Prosinca 1995.

Broj: 01-95-2114/1

Zagreb,19. prosinca 1995.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


Zakon

o morskim lukama

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, izgradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, osnivanje, ustrojstvo i djelatnost lučkih uprava, osnovne odredbe o redu u morskim lukama te pretvorba postojećih društvenih poduzeća luka.

Članak 2.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:

1. luka označava morsku luku, tj. vodeni i s vodom neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama; lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi,

2. luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta,

3. luka posebne namjene jest morska luka koja služi posebnim potrebama trgovačkog društva, druge pravne ili fizičke osobe (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilište, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka, luka tijela unutarnjih poslova i dr.),

4. lučko područje jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više vodenih i kopnenih prostora (lučki bazen), koji služi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava ili drugo tijelo određeno ovim Zakonom,

5. lučka podgradnja (infrastruktura) jesu lukobrani, operativne obale i druge lučke zemljišne površine, objekti prometne infrastrukture (npr. lučke cestovne i željezničke prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci i sl.),

6. lučka nadgradnja (suprastruktura) jesu nepokretni objekti izgrađeni na lučkom području kao upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl. te lučki kapitalni pretovarni objekti (npr. dizalice i sl.),

7. ministar je ministar u ministarstvu nadležnom za poslove pomorstva,

8. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.

II. RAZVRŠTAJ LUKA

Članak 3.

Prema namjeni kojoj služe, luke se dijele na luke otvorene za javni promet i luke za posebne namjene.

Luke iz stavka 1. ovoga članka mogu biti otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, u skladu s odredbama Pomorskog zakonika.

Luka može obuhvaćati jedan ili više lučkih bazena.

Članak 4.

Luke otvorene za međunarodni promet određuju se posebnim propisima.

Luke otvorene za domaći promet određuje, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, skupština one županije na podrućju koje se nalazi luka, nakon što nadležna lučka kapetanija utvrdi da su ispunjeni uvjeti za sigurnost plovidbe u luci ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno.

Članak 5.

Prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku, luke otvorene za javni promet dijele se na:

1. luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku,

2. luke županijskog značaja,

3. luke lokalnog značaja.

Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama za posebne namjene iz članka 3. ovoga zakona, luke mogu biti:

1. vojne luke,

2. luke tijela unutarnjih poslova,

3. luke nautičkog turizma,

4. industrijske luke,

5. športske luke,

6. ribarske luke i dr.

Prema značaju za Republiku Hrvatsku luke za posebne namjene iz stavka 2. ovoga članka dijele se na:

1. luke od značaja za Republiku Hrvatsku,

2. luke od županijskog značaja.

Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske donosi odluku kojom propisuje mjerila za razvrstaj luka iz članka 5. stavak 1. ovoga Zakona i odluku o razvrstaju luka za posebne namjene prema značaju za Republiku Hrvatsku, sukladno članku 5. stavak 3. ovoga zakona.

Kod utvrđivanja mjerila za razvrstaj luka, Vlada Republike Hrvatske uzet će u obzir ukupni promet svake luke u proteklom desetogodišnjem razdoblju i njegove osobine; operativni kapacitet svake luke; stanje lučke opreme i uređaja; kapacitet uređaja i usluga za opskrbu, održavanje i popravak plovila i luke; kakvoću i značaj prometnih veza sa zaleđem; prostorne i gospodarske mogućnosti daljnjeg razvoja luke i dr.

Polazeći od općih smjernica za razvoj luka utvrđenih desetogodišnjim planom razvoja lučkog sustava, Vlada Republike Hrvatske može promijeniti mjerila iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir objektivno predvidive mogućnosti razvoja pojedine luke.

Članak 7.

Ministar donosi propis o razvrstaju luka iz članka 5. stavak 1. ovoga Zakona, sukladno odluci o mjerilima za razvrstaj luka.

Lučka uprava, županijsko, općinsko ili gradsko poglavarstvo može, ako nastupe okolnosti prema kojima neka od luka udovolji mjerilima za drugačiji razvrstaj podnijeti prijedlog za drugačiji razvrstaj luka nakon proteka roka od dvije godine od donošenja posljednjeg akta iz stavka 1. ovoga članka.

III. LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET

1. LUČKO PODRUČJE

Članak 8.

Vlada Republike Hrvatske utvrđuje lučko područje u lukama iz članka 5. stavak 1. točka 1. ovoga Zakona u skladu s prostornim planom.

Lučko područje luke iz stavka 1. ovoga članka može se nalaziti na području više općina, gradova i županija.

Županijsko poglavarstvo uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske utvrđuje lučko područje u lukama iz članka 5. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona u skladu s prostornim planom, uz prethodno pribavljeno mišljenje poglavarstva grada/općine.

Lučka uprava je dužna predložiti promjenu akta o lučkom području ako to zahtijevaju razvojni, gospodarski, administrativni ili drugi razlozi.

2. LUČKE DJELATNOSTI

Članak 9.

Vrste lučkih djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet su:

- privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, športskih i drugih brodica i plutajućih objekata,

- ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj roba,

- skladištenje i prenošenje roba i drugih materijala,

- ukrcaj i iskrcaj putnika,

- ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. opskrba brodova, pružanje usluga putnicima, tegljenje, servisi lučke mehanizacije, lučko agencijski poslovi i špediterski poslovi, poslovi kontrole kakvoće i količine robe i dr.).

Na lučkom području mogu se obavljati i druge djelatnosti ako je to propisano posebnim zakonom, kao i ino obavljanje koje ne umanjuje ni otežava obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti predviđenih u stavku 1. ovoga članka.

3, KONCESIJE

Članak 10.

Lučke djelatnosti obavljaju trgovačka društva na temelju koncesije.

Pravne osobe koje na temelju posebnog zakona obavljaju djelatnost koja se odnosi na sigurnost plovidbe na moru, mogu ovu djelatnost obavljati na lučkom području bez koncesije.

Koncesiju radi obavljanja određene djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona može dobiti samo trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću koje ima minimalni kapital 60.000 kuna ili dioničko društvo koje ima minimalni kapital 200.000 kuna i registrirano je za obavljanje odnosne djelatnosti.

Koncesija za obavljanje lučke djelatnosti daje se na temelju javnog natječaja koji raspisuje lučka uprava i objavljuje u "Narodnim novinama".

Lučka uprava u pravilu daje trgovačkom društvu koncesiju za obavljanje jedne lučke djelatnosti, a jednom trgovačkom društvu ne može se dati koncesija za obavljanje svih lučkih djelatnosti.

Koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti daje se na razdoblje do 10 godina.

Odluka o koncesiji za obavljanje lučkih djelatnosti sadrži osobito: određenje lučke djelatnosti za koju se daje koncesija, način, uvjete i vrijeme obavljanja djelatnosti, ovlaštenja davateIja koncesije, prava i obveze ovlaštenika koncesije, uključujući i obvezu održavanja pomorskog dobra, naknadu koja se plaća za koncesiju i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti.

Na temelju odluke o koncesiji, davatelj koncesije i ovlaštenik koncesije sklapaju ugovor.

Vlada Republike Hrvatske propisat će:

1. osnovne tehničko-tehnološke uvjete koje trgovačko društvo za obavljanje određene djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona mora ispunjavati, uvjete glede stručnosti djelatnika trgovačkog društva i financijskog statusa trgovačkog društva i dr.,

2. postupak, kriterije i rokove u svezi s izdavanjem i otkazom koncesije, određivanje visine naknade, jamstvu kao i nadzoru poštivanja odredaba ugovora o koncesiji u lukama otvorenim za javni promet.

Članak 11.

Koncesija za obavljanje lučke djelatnosti daje se na osnovi ocjene plana i operativnog programa rada ovlaštenika koncesije, uključujući i program ulaganja u održavanje luke.

Koncesija može obuhvaćati korištenje i održavanje postojećih objekata infrastrukture i suprastrukture.

Objekte infrastrukture i suprastrukture izgrađene ili postavljene na lučkom području bez, odnosno protivno odluci i ugovoru o koncesiji za obavljanje djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona, ovlaštenik koncesije dužan je u roku od 60 dana ukloniti. U protivnom lučka uprava može oduzeti koncesiju i ukloniti objekt o trošku ovlaštenika.

Članak 12.

Podnositelj zahtjeva za koncesiju za obavljanje lučke djelatnosti dužan je uz zahtjev za izdavanje koncesije predočiti :

1. plan i operativni godišnji program rada i investicija uz prikaz utjecaja koji će to imati na rast prometa, zaposlenost i razvoj luke,

2. dokaz da raspolaže odgovarajućim tehničkim i organizacijskim sposobnostima koje zadovoljavaju potrebe proizvodnog i radnog ciklusa kako s obzirom na vlastiti interes tako i interes trećih,

3. dokaz da raspolaže potrebnim brojem i stručnim profilom djelatnika za ostvarenje operativnog programa rada u luci,

4. dokaz i jamstvo da raspolaže potrebnim financijskim sredstvima ili izvorima sredstava za ostvarenje plana i programa rada i investicija.

Članak 13.

Rok na koji se daje koncesija iz članka 10. stavak 6. ovoga Zakona određuje se ovisno o planu i programu rada trgovačkog društva koje traži koncesiju, vodeći u svakom slučaju računa da rok ne bude kraći negoli je potrebno za amortizaciju vrijednosti planom predviđenih ulaganja na lučkom području.

Nakon isteka koncesije radi obavljanja djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona, koncesija se može obaviti samo u postupku predviđenom za dodjelu koncesije sukladno odredbama članka 10. stavak 1. do 4. i članka 11. i 12. ovoga Zakona.

Članak 14.

Koncesija radi obavljanja lučke djelatnosti prestaje:

a) istekom vremena za koje je dana,

b) odreknućem ovlaštenika koncesije prije isteka vremena određenog u odluci o koncesiji,

c) smrću ovlaštenika, odnosno prestankom pravne osobe ako nasljednici, odnosno pravni sljednici ne zatraže potvrdu koncesije u roku 30 dana od smrti ovlaštenika ili prestanka pravne osobe,

d) oduzimanjem koncesije od strane davatelja uz uvjete iz članka 15. ovoga Zakona.

Odluku o prestanku koncesije donosi davatelj koncesije.

Članak 15.

Lučka uprava može oduzeti koncesiju za obavljanje lučke djelatnosti ako utvrdi da ovlaštenik koncesije :

1. nije uskladio visinu naknade za usluge luke s utvrđenim cjenikom (tarifom) iz članka 20. ovoga Zakona,

2. ne poštuje odredbe o redu u luci,

3. ne pridržava se plana i programa rada.

Lučka uprava oduzet će koncesiju za obavljanje lučke djelatnosti ako utvrdi da ovlaštenik koncesije:

1. obustavi izvršavanje djelatnosti za koju je dana koncesija, a time se narušava normalno funkcioniranje luke,

2. ne plaća ili neuredno plaća naknadu za koncesiju,

3. uz obavljanje koncesionirane djelatnosti obavlja i drugu djelatnost za koju nije dobio koncesiju,

4. ne koristi koncesiju ili je koristi za svrhe za koje joj nije dana ili preko mjere određene u koncesiji.

Koncesija se može oduzeti i u drugim slučajevima predviđenim ovim ili drugim zakonom.

U slučajevima iz prethodih stavaka ovoga članka lučka uprava pozvat će ovlaštenika koncesije da se u određenom roku izjasni o razlozima zbog kojih mu se namjerava oduzeti koncesija.

Odluku o oduzimanju koncesije donosi lučka uprava.

Oduzimanjem koncesije, prestaje i pravo na korištenje lučkog prostora, objekata infrastrukture i suprastrukture, a raskidaju se i svi drugi ugovorni odnosi koji se temelje ili proizlaze iz koncesije, ako su vezani uz obavljanje djelatnosti te korištenje objekata infrastrukture i suprastrukture na lučkom području.

Članak 16.

Kada koncesija prestane sukladno članku 14. i 15. ovoga Zakona, ovlaštenik koncesije nema pravo na odštetu.

Ako je ovlaštenik koncesije izgradio štogod na lučkom području na osnovi koncesije, ima pravo uzeti prinove i građevine koje je izgradio ako je to moguće po prirodi stvari i bez veće štete za lučko područje. Ako to nije moguće, prinove i građevine smatraju se pripadnošću pomorskog dobra, ali davatelj koncesije može tražiti od ovlaštenika koncesije da ih o svom trošku ukloni u cijelosti ili djelomično i vrati lučko područje u prijašnje stanje.

Ako ovlaštenik koncesije ne udovolji traženju davatelja koncesije da mu u određenom roku preda lučko područje na slobodno raspolaganje, odnosno da ukloni prinove i građevine, davatelj koncesije može prinove i građevine ukloniti na trošak ovlaštenika koncesijc.

Članak 17.

Lučka uprava utvrđuje na osnovi godišnjeg plana i programa rada na početku svake godine najveći broj novih koncesija koje se mogu izdati radi obavljanja lučkih djelatnosti, uzimajući u obzir potrebe funkcioniranja luke i razinu prometa u luci.

Lučka uprava dužna je najmanje dva puta godišnje provjeravati izvršavanje plana i godišnjeg operativnog programa rada ovlaštenika koncesija i o tome podnijeti izvješće tijelu iz članka 31. stavak 2. ovoga Zakona.

Ovlaštenik koncesije dužan je omogućiti lučkoj upravi i drugom nadležnom tijelu provjeravanje izvršavanja plana i godišnjeg operativnog programa rada ovlaštenika koncesije.

Članak 18.

Trgovačka društva koja dobiju koncesiju za obavljanje lučkih djelatnosti, upisuju se u posebni upisnik koji vodi lučka uprava.

Sadržaj i način vođenja upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 19.

Na sva pitanja koja se odnose na obavljanje lučkih djelatnosti, odnosno korištenje pomorskog dobra radi obavljanja lučkih djelatnosti, a koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Pomorskog zakonika, kojima se uređuje koncesija na pomorskom dobru.

4. NAKNADE

Članak 20.

Trgovačka društva koja obavljaju djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona u lukama otvorenim za javni promet pružaju usluge korisnicima luke uz naknadu. Visinu naknade utvrđuje trgovačko društvo koje obavlja određenu djelatnost u okviru cjenika (tarifa) za svaku pojedinu vrstu usluge.

Cjenikom (tarifom) utvrđuje se najviši iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Cjenik (tarife) određuje lučka uprava i javno objavljuje kao i sve naknadne promjene.

Radi osjguranja konkurencije unutar luke, lučka uprava može, ako ocijeni da postoje objektivne okolnosti koje ukazuju na nekonkurentnost luke, sniziti visinu naknada (cjenik), vodeći računa i o mogučnosti ovlaštenika koncesije da prilagodi poslovanje smanjenom cjeniku (tarifi).

5. LUČKA INFRASTRUKTURA I SUPRASTRUKTURA (PODGRADNJA I NADGRADNJA)

Članak 21.

Izgradnja i održavanje objekata lučke infrastrukture i suprastrukture osigurava se putem lučke uprave, sukladno ovom Zakonu i s drugim sredstvima iz državnog ili županijskog proračuna.

Objekti suprastrukture i infrastrukture za čiju su izgradnju osigurana sredstva prema stavku 1. ovoga članka, lučka uprava daje na korištenje na temelju koncesije, prema odredbama članka 10. do 15. ovoga Zakona, a radi obavljanja lučkih djelatnosti.

Koncesije za izgradnju i korištenje novih objekata infrastrukture i suprastrukture daju se na način i pod uvjetima propisanim odredbom članka 10. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, a u skladu s desetogodišnjim planom razvoja lučkog sustava RepubIike Hrvatske i dvogodišnjim planom razvoja luke.

Koncesiju iz stavka 3. ovoga članka daje u lukama iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona za razdoblje do 12 godina lučka uprava, za razdoblje od 12 do 33 godine Vlada Republike Hrvatske, za razdoblje od 33 do 99 godina Sabor Republike Hrvatske.

Odluka o koncesiji iz prethodnog stavka sadrži osobito: određenje objekata koji se daju u koncesiju, način, uvjeti i vrijeme izgradnje, odnosno korištenja, naknadu za koncesiju, ovlaštenje davatelja koncesije, prava i obveze ovlaštenika koncesije i dr.

Na temelju odluke o koncesiji lučka uprava i ovlaštenik koncesije sklapaju ugovor.

Na oduzimanje i prestanak koncesije iz stavka 3. ovoga članka, primjenjuju se odredbe članka 14., 15. i 16. ovoga Zakona.

Članak 22.

Novoizgrađene objekte infrastruklure i suprastrukture ovlaštenik koncesije može dati na korištenje prema općim uvjetima korištenja i uz naknadu.

Visinu naknade iz stavka 11. ovoga članka utvrđuje ovlaštenik koncesije.

Na naknadu iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 20. stavak 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

Ako lučka uprava ocijeni da se primjenom cjenika (tarifa) narušava konkurentska sposobnost luke u odnosu na druge luke, može smanjiti odnosno promijeniti cjenik (tarife).

Kod donošenja cjenika (tarifa) lučka uprava dužna je voditi računa da ukupni godišnji prihod ovlaštenika koncesije bude razmjeran onom koji je potreban kako bi se investicija isplatila u predviđenom roku trajanja koncesije.

Ako ovlaštenik koncesije ne poštuje cjenik (tarife) koje je donijela lučka uprava, može mu se oduzeti koncesija sukladno članku 15. ovoga Zakona.

Članak 23.

Izgradnja, održavanje i modernizacija važnijih infrastrukturnih i suprastrukturnih objekata u lukama otvorenim za javni promet obavlja se na osnovi desetogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske, iz njega izvedenih dvogodišnjih planova razvoja, a razrađuju detaljno u godišnjim programima rada i razvoja svake luke za javni promet iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 24.

Desetogodišnji plan razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske obuhvaća izgradnju, održavanje i modernizaciju svih luka iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, kao i opće smjernice za razvoj ostalih luka po potrebi.

Plan razvoja iz prethodnog stavka s utvrđenim izvorima sredstava za njegovo ostvarenje donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Kod izrade desetogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske potrebno je ocijeniti značaj i objektivne razvojne mogućnosti luka iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir osobito potrebe za lučkim uslugama u okviru globalne ponude i potražnje transportnih usluga.

Članak 25.

Na osnovi desetogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske, lučka uprava izrađuje i nakon usklađivanja u Stručnom tijelu za luke donosi dvogodišnji plan razvoja luke, koji potvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 26.

Godišnji program rada i razvoja luke donosi, na prijedlog direktora, upravni odbor lučke uprave. U lukama iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, suglasnost na godišnji program rada i razvoja luke daje ministar i ministar financija, a za luke iz članka 5. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona, župan uz prethodno mišljenje ministra.

Na kraju svakog razdoblja koje je utvrđeno planom podnosi se izvješće o ostvarenju plana tijelu koje je donijelo plan.

Članak 27.

Do donošenja planova iz članka 23. do 26. ovoga Zakona, lučka uprava ne može obavljati bilo kakve radove radi izgradnje i modernizacije lučke podgradnje i nadgradnje bez prethodne suglasnosti tijela iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona.

IV. LUKE ZA POSEBNE NAMJENE

Članak 28.

Odluku o otvaranju luke za posebne namjene iz članka 5. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona i njene granice na moru i kopnu donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane, odnosno ministra unutarnjih poslova, a nakon pribavljenog mišljenja ministra. Ova luka može služiti isključivo za vojne namjene, odnosno za namjene unutarnjih poslova koji su utvrđeni posebnim zakonom.

Otvaranje luke za posebne namjene, osim luka iz stavka 1. ovoga članka kao i njene granice na moru i kopnu određuju se odlukom o dodjeli koncesije radi obavljanja djelatnosti za koju je utvrđena posebna namjena odnosne luke.

Koncesiju iz stavka 2. ovoga članka za luke iz članka 5. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona za razdoblje do 33 godine daje Vlada Republike Hrvatske, a za razdoblje od 33 do 99 godina daje Sabor Republike Hrvatske, a u lukama iz članka 5. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona za razdoblje do 12 godina županijsko poglavarstvo.

Postupak dodjele koncesije za luke iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona i način određivanja granice za luke posebne namjene iz prethodnog stavka, propisat će Vlada Republike Hrvatske.

Ovlaštenici koncesija iz stavka 2. ovoga članka upisuju se u posebni upisnik koji vodi ministarstvo.

Otvaranje luke posebne namjene iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mora biti utemeljeno na prostornim planovima.

Članak 29.

Lukom za posebne namjene iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona upravlja ministarstvo za čije potrebe se luka otvara.

Koncesija iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona obuhvaća upotrebu, izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene.

Pravna osoba koja je dobila koncesiju za luku posebne namjene dužna je koristiti luku sukladno odluci o koncesiji i sklopljenom ugovoru o koncesiji te je dužna koristiti i održavati luku prema njezinoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj.

V. LUČKA UPRAVA

1. OSNIVANJE I DJELATNOST

Članak 30.

Radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke otvorene za javni promet osniva se lučka uprava.

Lučka uprava je neprofitna pravna osoba čije je osnivanje, ustrojstvo i djelatnost uređeno ovim Zakonom.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na lučku upravu primjenjuju se propisi o ustanovama.

Lučka uprava stječe svojstvo pravne osobe upisom odluke o osnivan,ju u trgovački centar.

Lučka uprava gubi svojstvo pravne osobe brisanjem iz trgovačkog registra na osnovi odluke o prestanku koju donosi tijelo koje ju je osnovalo.

Lučka uprava može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze.

Imovinu lučke uprave ćine sredstva i prava koja lučka uprava ostvaruje na temelju članka 45. ovoga Zakona.

Članak 31.

Osnivač lučke uprave u lukama iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona je Republika Hrvatska, a za luke iz članka 5. stavka 1. točka 2. i 3. ovoga Zakona županija.

Odluku o osnivanju lučke uprave čiji je osnivač Republika Hrvatska donosi Vlada Republike Hrvatske, a odluku o osnivanju lučke uprave čiji je osnivač županija, donosi županijsko poglavarstvo.

Županijsko poglavarstvo osniva jednu lučku upravu za sve luke na području županije čiji je osnivač županija. Iznimno, županijsko poglavarstvo na prijedlog općinskog ili gradskog poglavarstva za neku od luka može osnovati posebnu lučku upravu.

Lučka uprava osniva se sredstvima iz članka 59. stavka 3. ovoga Zakona, koja postaju sredstva u njenom vlasništvu, osim sredstava koja čine pomorsko dobro na kojima stječe uporabu i korištenje.

Članak 32.

Odluka o osnivanju lučke uprave pored elemenata propisanih Zakonom o ustanovama, treba sadržavati:

1. određenje lučkog prostora na koje se proteže nadležnost lučke uprave,

2. određenje lučkih djelatnosti, odnosno objekata suprastrukture i infrastrukture za koje se može dobiti koncesija.

Članak 33.

Djelatnost lučke uprave je:

1. briga o izgradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unapređenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje,

2. briga o izgradnji, održavanju, upravljanju i zaštiti zemljišta i nepokretnih objekata, uređaja i opreme na lučkom području (lučke podgradnje i nadgradnje),

3. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa, tehničko-tehnološkog jedinstva, sigurnost plovidbe i lučkog prometa,

4. osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata,

5. planiranje, usmjeravanje, usklađivanje i nadziranje rada trgovačkih društava koja obavljaju gospodarsku djelatnost na lučkom području,

6. upravlja slobodnom zonom koja je osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske sukladno propisima koji uređuju slobodne zone,

7. drugi poslovi utvrđeni zakonom.

Članak 34.

Lučka uprava može u cilju obavljanja djelatnosti iz članka 33. stavka 1. točka 4. ovoga Zakona osnovati jedno ili više trgovačkih društava u svom vlasništvu radi obavljanja poslova djelatnosti čuvanja luke, protupožarne zaštite, rukovanja opasnim teretom i sl., uz prethodnu suglasnost Ministarstva i Ministarstva financija, ukoliko u ponovljenom postupku koncesije nije donesena odluka o dodjeli koncesije.

Dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima osnovanim prema stavku 1. ovoga članka, lučka uprava dužna je staviti na prodaju najkasnije u roku od godinu dana od osnivanja trgovačkog društva do 49% vrijednosti temeljnog kapitala društva.

Dobit trgovačkog društva iz stavka 1. ovoga članka koristi se namjenski isključivo za namjene predviđene u članku 46. stavku 1. ovoga Zakona.

2. TIJELA LUČKE UPRAVE

Članak 35.

Tijela lučke uprave su Upravno vijeće i ravnatelj. Upravno vijeće lučke uprave u lukama iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona čine:

a) četiri predstavnika Vlade Republike Hrvatske od kojih je jedan službenik lučke kapetanije na čijem području je sjedište lučke uprave, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske,

b) jedan predstavnik županije na čijem području je sjedište lučke uprave, kojeg imenuje županijska skupština,

c) jedan predstavnik grada, odnosno općine na čijem području je sjedište lučke uprave, kojeg imenuje gradsko ili općinsko vijeće,

d) jedan predstavnik djelatnika svih trgovačkih društava koja obavljaju djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona.

Upravno vijeće lučke uprave za luke iz članka 5. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona čine:

a) jedan predstavnik lučke kapetanije na čijem području je sjedište lučke uprave, a kojeg imenuje lučki kapetan,

b) tri predstavnika županije na čijem području je sjedište lučke uprave, kojeg imenuje županijska skupština,

c) jedan predstavnik grada, odnosno općine na čijem području je sjedište lučke uprave, kojeg imenuje gradsko ili općinsko vijeće,

d) jedan predstavnik trgovačkih društva koja obavljaju djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona.

Člana Upravnog vijeća iz stavka 1. točke d) i stavka 2. točke d) ovoga članka imenuje Hrvatska gospodarska komora na prijedlog strukovnih udruženja odgovarajućih trgovačkih društva koja obavljaju djelatnosti u luci.

Članove Upravnog vijeća iz stavka 1. točaka b), c) i d) ovoga članka i iz stavka 2. točke d) ovoga članka dužno je imenovati, odnosno izabrati ovlašleno tijelo u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za imenovanje od strane tijela iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Vlada Republike Hrvatske, odnosno županijsko poglavarstvo).

Ako ovlašteno tijelo ne imenuje članove Upravnog vijeća u roku predviđenom prethodnim stavkom Vlada Republike Hrvatske odnosno županijsko poglavarstvo imenovat će preostale članove Upravnog vijeća.

Mandat članova Upravnog vijeća i predsjednika je četiri godine. Iste osobe mogu biti ponovno imenovane odnosno izabrane za člana Upravnog vijeća.

Članak 36.

Radom Upravnog vijeća rukovodi predsjednik Upravnog vijeća koji ne može biti iz reda članova Upravnog vijeća iz članka 35. ovoga Zakona.

Predsjednika Upravnog vijeća lučke uprave imenuje Vlada Repuhlike Hrvatske odnosno županijsko poglavarstvo vodeći računa o stručnosti i iskustvu kandidata.

Članak 37.

Vlada Republike Hrvatske može raspustiti Upravno vijeće lučke uprave iz članka 35. stavka 2 ovoga Zakona na prijedlog ministra i Stručnog tijela za luke, a županijsko poglavarstvo može raspustiti upravni odbor lučke uprave iz članka 35. stavka 3. ovoga Zakona na prijedlog ministra i Stručnog tijela za luke:

1. ako ne donese dvogodišnji plan razvoja luke,

2. ako godišnji plan i program rada i razvoja luke ne budu prihvaćeni ili se ne ostvaruju,

3. ako luka iskaže neplanirani gubitak,

4. u drugim naročito opravdanim slučajevima iz članka 38. ovoga Zakona.

Članak 38.

Upravno vijeće:

1. donosi dvogodišnji plan i operativni godišnji program rada i razvoja luke i mjera za održavanje i izgradnju lučke podgradnje i nadgradnje,

2. donosi godišnji financijski plan luke,

3. donosi odluke u provođenju osnovnih smjernica lučke poslovne politike,

4. donosi odluke kojima se usklađuje rad trgovačkih društva koja obavljaju djelatnosti na lučkom području,

5. donosi odluku o osnivanju trgovačkog društva iz članka 34. ovoga Zakona,

6. donosi odluku o raspisu javnog natječaja za davanje koncesije,

7. odlučuje o davanju koncesija sukladno odredbama ovoga Zakona,

8. donosi akte kojima se utvrđuje red u luci i uvjeti korištenja lukom,

9. donosi financijski izvještaj,

10. određuje visinu lučkih pristojbi,

11. donosi cjenik (tarife) naknada iz članka 20. i 22. ovoga Zakona

12. odobrava izvješće ravnatelja o ustrojstvenim i poslovnirn djelatnostima luke, upravljanju lučkim područjem te ga dostavlja Ministarstvu, Ministarstvu financija i tijelu financijskog nadzora,

13. podnosi Vladi Repuhlike Hrvatske, odnosno županijskom poglavarstvu godišnje poslovno i financijsko izvješće, kao i izvješće o radu lučke uprave,

14. odlučuje o opsegu i organizaciji stručno tehničkih službi, o imenovanju i opozivu ravnatelja te o zaključenju ugovora o zapošljavanju i visini naknade, odnosno plaće predsjednika i po potrebi članova upravnog vijeća, ravnatelja i stručno-tehničkog osoblja,

15. donosi statut lučke uprave uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, odnosno županijskog poglavarstva,

16. raspisuje natječaj za izbor ravnatelja i imenuje ga,

17. obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, odlukom o osnivanju i Statutom.

Članak 39.

Upravno vijeće sastaje se po potrebi, a najmanje jednom mjesečno, a odluke donosi većinom glasova svih članova Upravnog vijeća.

Upravno vijeće može osnivati privremena ili stalna radna tijela za stručnu obradu i praćenje pojedinih zadataka iz svoje nadležnosti.

Članak 40.

Na osnovi javnog natječaja, na prijedlog natječajne komisije, a uz suglasnost ministra, ravnatelja lučke uprave imenuje Upravno vijeće lučke uprave na vrijeme od četiri godine.

Ista osoba može se ponovno imenovati za ravnatelja.

Ravnatelj je za svoj rad odgovoran Upravnom vijeću i Vladi Republike Hrvatske odnosno županijskom poglavarstvu.

Članak 41.

Ravnatelj predlaže Upravnom vijeću lučke uprave ustroj, potreban broj i sastav stručno-tehničkog osoblja.

Ravnatelj i stručno-tehničko osoblje sklapaju ugovor o radu s Upravnim vijećem lučke uprave.

Članak 42.

Ravnatelj organizira, vodi rad i poslovanje lučke uprave i ima sljedeća prava i obveze:

1. poduzimanje svih potrebnih mjera radi pripreme za rad Upravnog vijeća i za provedbu akata i odluka Upravnog vijeća,

2. redovito izvješćivanje Upravnog vijeća o stanju u luci, lučkim kapacitetima, stanju podgradnje i nadgradnje kao i o obavljanju i ustroju djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona,

3. priprema dvogodišnjeg plana i izrada operativnog godišnjeg programa rada i razvoja luke,

4. predstavljanje i zastupanje lučke uprave,

5. obavljanje svih drugih poslova vezanih uz rad lučke uprave,

6. izbor stručno-tehničkog osoblja.

Članak 43.

U Ministarstvu se osniva Stručno tijelo za luke. Stručno tijelo za luke sastoji se od :

1. ministra koji obavlja funkciju predsjedajućeg stručnog tijela,

2. djelatnika Ministarstva zaduženog za pomorstvo, kojeg odredi ministar,

3. djelatnika Ministarstva zaduženog za morske luke, kojeg odredi ministar,

4. predsjednika upravnih odbora svih luka iz točaka 1. i 2. stavka 1. članka 5. ovoga Zakona,

5. predsjednika strukovne udruge hrvatskih morskih luka,

6. predsjednika strukovne udruge hrvatskih marina,

7. predsjednika strukovne udruge hrvatskih brodara,

8. predsjednika strukovne udruge špeditera i agenata,

9. predstavnika "HŽ-Hrvatske željeznice" d.o.o. kojeg imenuje direktor Hrvatskih željeznica,

10. dva predstavnika sindikalnih organizacija koje bira gradski sindikat.

Članak 44.

Zadaci Stručnog tijela za luke su:

1. usklađivanje dvogodišnjih planova rada i razvoja luka s desetogodišnjim planom razvoja lučkog sustava,

2. ocjenjivanje izvješća upravnih odbora lučkih uprava o ostvarivanju dvogodišnjih planova i godišnjih programa rada i razvoja luka iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona,

3. praćenje izvršavanja investicijskih radova u lukama na osnovi izvješća,

4. davanje prijedloga za raspuštanje upravnog odbora,

5. davanje mišljenja Ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, u svezi s ustrojem i funkcioniranjem luka te opće politike prema lukama.

Stručno tijelo za luke sastaje se najmanje dvaput godišnje. Sastanak Stručnog tijela za luke saziva ministar.

3. PRIHODI

Članak 45.

Prihodi lučke uprave su:

1. lučke pristojbe,

2. naknada od koncesija za obavljanje djelatnosti iz članka 9. stavka 1. i 2. i naknade za koncesije iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona koje daje lučka uprava,

3. naknada za korištenje objekata lučke infrastrukture i suprastrukture,

4. sredstva iz proračuna države, županije, grada i općine,

5. ostali prihodi.

Članak 46.

Sredstva ostvarena prema članku 45. ovoga Zakona pripadaju u cijelosti lučkoj upravi na čijem se području ubiru i namijenjena su iskljućivo za:

a) izgradnju i održavanje lučke podgradnje (infrastrukture) i nadgradnje (suprastrukture) iz članka 2. stavka 1. točke 5. i 6. ovoga Zakona sukladno planovima iz članka 23. do 26. ovoga Zakona,

b) opremanje luke opremom za zaštitu mora od onečišćenja s brodova,

c) održavanje dubine u luci i na sidrištu luke,

d) troškove poslovanja lučke uprave.

Sredstva ostvarena na temelju koncesijskih naknada sukladno članku 21. stavka 3. ovoga Zakona za koncesije koje daje Vlada Republike Hrvatske i Sabor Republike Hrvatske, prihod su državnog proračuna.

Članak 41.

U lukama otvorenim za javni promet plaćaju se lučke pristojbe.

Lučke pristojbe su:

1. pristojba za upotrebu obale,

2. brodska ležarina,

3. pristojba za vez.

Osnove za naplatu lučkih pristojbi propisuje ministar na prijedlog Upravnog vijeća lučke uprave.

Pristojbe iz stavka 2. ovoga članka ne plaćaju hrvatski javni i hrvatski ratni brodovi i brodice.

Članak 48.

Pristojbu za upotrebu obale plaća brod koji koristi luku u svrhu ukrcavanja ili iskrcavanja putnika i tereta.

Brodsku ležarinu plaća brod koji koristi luku u bilo koju svrhu osim radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika i tereta.

Pristojbu za vez plaća vlasnik ribarskog broda, jahte, ribarske, športske ili druge brodice i plutajućeg objekta.

Članak 49.

Lučke uzance koje se primjenjuju u luci otvorenoj za javni promet utvrđuje upravni odbor lučke uprave.

VI. RED U LUCI

Članak 50.

Lučka uprava, odnosno trgovačko društvo koje je dobilo koncesiju za gospodarsko korištenje luke posebne namjene (u daljnjem tekstu : pravna osoba) dužni su opremiti luku sukladno posebnim propisima.

Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka koja je opremila luku ima pravo ubirati naknadu za korištenje uređaja i opreme, kojom je luka opremljena.

Članak 51.

Pravna osoba iz članka 50. ovoga Zakona odgovorna je za onečišćavanje mora u luci i za taloženje otpadaka kojima se zatrpava luka.

Pravna osoba iz članka 50. ovoga Zakona naložit će osobi koja onečišćuje more ili taloži otpatke da odmah prekine onečišćavanje ili ukloni otpatke. Ako takva osoba ne postupi sukladno nalogu pravne osobe iz članka 50. ovoga Zakona sama će očistiti luku na trošak i teret odgovorne osobe.

Ako nadležno tijelo utvrdi da se onečišćuje more ili otpaci talože djelovanjem lučke uprave troškove čišćenja snosi lučka uprava.

Članak 52.

Pravna osoba iz članka 50. ovoga Zakona u luci u kojoj se rukuje opasnim tvarima dužna je uz prethodnu suglasnost lučke kapetanije i drugih nadležnih tijela, odrediti podrućje u luci na kojem će se rukovati takvim tvarima.

Članak 53.

Pravna osoba iz članka 50. ovoga Zakona dužna je od ovlaštene ustanove pribaviti:

a) svjedodžbu o broju i velični brodova koji se istodobno mogu privezati uz određenu napravu za privez,

b) svjedodžbu o najvećem dopuštenom opterećenju svake izgrađene obale na kojoj će se ukrcavati, odnosno iskrcavati roba ili koja će se na drugi način opterećivati.

Svjedodžba iz točke b) prethodnog stavka ovoga članka mora se pribaviti prigodom gradnje nove obale ili popravka postojeće obale.

Članak 54.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavIja Ministarstvo.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 55.

Novčanom kaznom od 300.000 kuna do 450.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne napravi bilancu (članak 59.),

2. ako protivno odredbi članka 67. ovoga Zakona osnuje slobodnu ili carinsku zonu.

Novčanom kaznom od 50.000 kuna do 100.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 56.

Novčanom kaznom od 150.000 kuna do 450.000 kuna kaznit će se za prekršaj ovlaštenik koncesije:

1. ako ne poštuje red u luci (članak 51.),

2. ako se ne pridržava plana i operativnog programa rada u okviru djelatnosti za koju je dobio koncesiju (članak 11.),

3. ako ne omogući lučkoj upravi najmanje dva puta godišnje provjeru izvršenja investicija predviđenih u planu i uvjeta predviđenih u operativnom programu aktivnosti (članak 17.)

Članak 57.

Novčanom kaznom od 150.000 kuna do 450.000 kuna kaznit će se za prekršaj lučka uprava:

1. ako ne opremi luku sukladno članku 50. ovoga Zakona,

2. ako ne očisti nataložene otpatke koji zatrpavaju luku (članak 51.),

3. ako ne odredi područje u luci na kojem će se rukovati opasnim tvarima (članak 52.),

4. ako ne pribavi svjedodžbe navedene u članku 53. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 kuna i svaka odgovorna osoba lučke uprave.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 58.

Sabor Republike Hrvatske donijet će desetogodišnji plan razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Vlada Republike Hrvatske donijet će propis iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Vlada Republike Hrvatske donijet će propis iz članka 28. stavka 4. i članka 10. stavka 9. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministar će donijeti propis iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana donošenja odluke kojom se propisuju mjerila za razvrstaj luka.

Ministar će donijeti propise iz članka 18. stavka 2. i članka 47. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članka 59.

U roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona postojeća društvena poduzeća luka dužna su izraditi bilancu.

U roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u lukama otvorenim za javni promet u kojima postoji društveno poduzeće luka za obavljanje djelatnosti iz članka 9. i 33. ovoga Zakona, osnovat će se lučka uprava.

Na osnovi bilance iz stavka 1. ovoga članka lučka uprava preuzima upravljanje suprastrukturnim i infrastrukturnim objektima u luci koji su prema zakonu pomorsko dobro, kao i sva prava koja na temelju toga proizlaze te sva dospjela nenaplaćena sredstva (do osnivanja lučke uprave) za usluge, upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Lučka uprava preuzima samo obveze koje su nastale zbog izgradnje i razvoja lućke suprastrukture i infrastrukture do osnivanja lučke uprave.

Do osnivanja lučke uprave objektima infrastrukture i suprastrukture na lučkom području upravlja društveno poduzeće luka i ima ih pravo koristiti do dobivanja prvenstvene koncesije, a prema dobivenim ovlastima do stupanja na snagu ovoga Zakona.

U lukama u kojima je bio prekinut promet zbog ratom prouzročene blokade prometnica, rok iz stavka 2. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može produžiti na 12 mjeseci.

Članak 60.

U roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Upravni odbor društvenog poduzeća luka dostavit će Hrvatskom fondu za privatizaciju odluku o pretvorbi u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", br. 18/91., 83/92.,16/93., 2/94. i 9/95).

Članak 61.

Trgovačko društvo za obavljanje lučkih djelatnosti koje nastane pretvorbom predviđenom u članku 60. ovoga Zakona dužno je u roku od 90 dana od upisa u trgovački registar uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona.

Trgovačko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od 30 dana od upisa u trgovački registar podnijeti zahtjev za dodjelu prvenstvene koncesije iz članka 62. ovoga Zakona.

Ako trgovačko društvo iz stavka 1. ovoga članka ne postupi sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, lučka uprava će u daljnjem roku od 30 dana, raspisati javni natječaj za davanje koncesije za obavljanje djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona.

Do osnivanja trgovačkog društva iz stavka 1. ovoga članka poslove upravljanja sredstvima, pravima, radom i poslovanjem obavlja Upravni odbor društvenog poduzeća luka.

Članak 62.

Lučka uprava će trgovačkom društvu za obavljanje lučke djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona koje nastane pretvorbom predviđenom u članku 60. ovoga Zakona, dodijeliti koncesiju za obavljanje djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona i korištenje objekata infrastrukture i suprastrukture na lučkom području na osnovi njihovog pismenog zahtjeva (prvenstvena koncesija), na vrijeme od 12 godina.

Članak 63.

Usklađivanje trgovačkog društva nastalog pretvorbom društvenog poduzeća luka s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje obavljanje lučke djelatnosti, obavit će se u roku od dvije godine od upisa društva u trgovački registar.

Članak 64.

U lukama otvorenim za javni promet u kojima nije bilo osnovano društveno poduzeće radi obavljanja djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona, već je te poslove obavljalo drugo tijelo ili pravna osoba, to tijelo će nastaviti obavljati te poslove do osnivanja lučke uprave iz članka 31. ovoga Zakona.

Članak 65.

U roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona nadležni županijski ured za pomorstvo objavit će tri puta u službenim glasilima i u važnijim dnevnim listovima te oglasom u općinama i gradovima na području kojih se nalaze luke posebne namjene, poziv svim korisnicima pomorskog dobra u lukama posebne ikamjene koji su to pravo stekli po Zakonu o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima ("Narodne novine", br. 19/74., 39/75., 17/77. i 18/81.), odnosno koji su to pravo stekli na osnovi valjane pravne osnove, da odluku o davanju na korištenje pomorskog dobra u luci posebne namjene prijave u roku od šest mjeseci računajući od dana trećeg oglasa u "Narodnim novinama".

Odluka o davanju na korištenje pomorskog dobra koja se pravodobno ne prijavi, prestaje važiti.

Ovlaštenik koji prijavi odluku u smislu stavka 1. ovoga članka dužan je pružiti dokaz o dobivenom pravu korištenja pomorskog dobra u luci posebne namjene, njegovom opsegu i pravnom naslovu stjecanja. Ako ovlaštenik ne pruži valjan dokaz, smatrat će se da nije stekao pravo koristiti pomorsko dobro u luci posebne namjene.

Davatelj koncesije za pomorsko dobro u luci posebne namjene zamijenit će odluku o davanju na korištenje pomorskog dobra u luci posebne namjene odlukom i ugovorom o koncesiji, sukladno ovom Zakonu.

Ako je u ranijoj odluci o davanju na korištenje pomorskog dobra u luci posebne namjene određen rok trajanja ranije odluke, odluku i ugovor o koncesiji sukladno ovom zakonu izdat će tijelo predviđeno člankom 28. stavkom 3. ovoga Zakona, a u svezi s člankom 62. stavkom 4. Pomorskog zakonika za preostalo razdoblje označeno u ranijoj odluci.

Ako odluka o davanju na korištenje pomorskog dobra u luci posebne namjene nema označen rok trajanja ili je on istekao, odluku i ugovor o koncesiji kojim se zamjenjuje ranija odluka donosi tijelo iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

Ako korisnici luka posebne namjene iz stavka 1. ovoga članka ne zatraže koncesiju u roku predviđenom u stavku 1. ovoga članka, tijelo iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona može raspisati javno prikupljanje ponuda za dodjelu nove koncesije za luku posebne namjene ili prenamijeniti luku posebne namjene u luku za javni promet i dati je na upravljanje lučkoj upravi na području kojem gravitira luka.

Članak 66.

Nad korisnicima luka posebne namjene pretvorba će se obaviti na način i uz uvjete propisane Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća, ali tek nakon što se prethodno utvrde granice pomorskog dobra sukladno važećim propisima.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na luke iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 67.

Carinskom zonom koja posluje na lučkom području na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upravlja društveno poduzeće luka do osnivanja lučke uprave.

Članak 68.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristanišiima ("Narodne novine", br. 19/74, 39/75, 17/77 i 18/78 ) koje se odnose na morske luke.

Članak 69.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa:342-21/93-01/02

Zagreb, 13. prosinca 1995.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

akademik Vlatko Pavletić, v. r.