Metologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda

NN 96/1998 (15.7.1998.), Metologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 26. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda ("Narodne novine", broj 73/97), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. srpnja 1998. godine donijela

METODOLOGIJU

ZA PROCJENU ŠTETE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

A. OPĆI DIO

A.1 Vrste štete i proglašenje elementarne nepogode

1. Ovom Metodologijom utvrđuje se jedinstveni postupak utvrđivanja štete od elementarnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Svrha procjene šteta jest utvrđivanje vrste i veličine šteta u jedinicama lokalne uprave i jedinicama lokalne samouprave, te Republike Hrvatske u cjelini, na sredstvima i drugim dobrima, po vremenu i uzrocima nastanka, te po vlasnicima i korisnicima dobara, kao i stradanja i gubici stanovništva.

Vrste elementarnih nepogoda dane su u Tablici 1.

2. Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije elementarne nepogode.

U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za elementarnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od elementarne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.).

3. Temeljem Zakona ne dodjeljuje se naknada za procijenjenu vrijednost štete već pomoć za ublažavanje i otklanjanje njenih posljedica.

Kao šteta od elementarne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta.

Izravna šteta jest šteta što je neposredno nanijeta sredstvu odnosno dobru, vrijednosno definirana u stavku 2. točke A. 1.

4. Šteta se utvrđuje za sljedeće skupine dobara:

a) građevine

b) opremu

c) zemljišta

d) dugogodišnje nasade

e) šume

f) stoku

g) obrtna sredstva

h) ostala sredstva i dobra.

Podrobno razvrstavanje dobara unutar skupina s odgovarajućim šiframa navedeno je u Tablici 2. ove Metodologije.

A.2 Područja procjene

1. Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu štete ne mora biti proglašenje elementarne nepogode.

Uvjeti za proglašenje elementarne nepogode utvrđeni su planovima zaštite i spašavanja općine, grada, županije, odnosno države i člankom 2. Zakona. Proglašenju elementarne nepogode može prethoditi prosudba izravne opasnosti, koja se ne mora pretvoriti u elementarnu nepogodu ili prirodnu katastrofu.

Ako su se stekli uvjeti za proglašenje elementarne nepogode, vezani za članak 2. Zakona, elementarna nepogoda može se proglasiti samo za područje koje je zahvaćeno nepogodom.

Državno povjerenstvo ne mora prihvatiti proglašenje elementarne nepogode i verificirati vrijednost štete, ako nisu ispunjeni uvjeti (posljedice) po članku 2. Zakona.

2. Štete se procjenjuju za naselja, općinu, grad, županiju, odnosno područje Republike Hrvatske.

Najmanja jedinica procjene za fizičke osobe je domaćinstvo, a za pravne osobe šteta cjelovite pravne osobe.

Za građevine je najmanja jedinica procjene šteta jedna konstrukcijska cjelina (npr. zgrada) neovisno o broju stanova, vlasnika, korisnika i domaćinstava.

Troškovi vezani za procjenu štete od elementarnih nepogoda iskazuju se u teritorijalnoj jedinici u kojoj su nastali.

Troškovi obuhvaćaju sve izdatke za privremene mjere obrane, za spašavanje i zbrinjavanje stanovništva, stoke i drugih dobara za trajanja ili neposredno nakon nastanka elementarne nepogode, ili drugog uzroka koji je izazvao neposrednu (direktnu) štetu.

A.3 Povjerenstvo za procjenu štete od
elementarnih nepogoda

1. Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda ima sjedište u Ministarstvu financija.

2. Predstavnička tijela županija i gradova/općina dužna su imenovati povjerenstva za procjenu štete. Odluka o imenovanju županijskih povjerenstava dostavlja se Državnom povjerenstvu, a odluka o imenovanju gradskog/općinskog povjerenstva dostavlja se županijskom povjerenstvu.

Županijsko povjerenstvo imenuje potreban broj stručnih povjerenstava općina i gradova za procjenu štete na imovini fizičkih osoba odmah nakon proglašenja elementarne nepogode. Županijsko povjerenstvo imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete na imovini pravne osobe na temelju prijedloga pravne osobe. Stručna povjerenstva imenuju se ovisno o vrsti elementarne nepogode i potrebi stručnjaka određene stručnosti.

Županijsko povjerenstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete na kulturnoj baštini. Županijsko povjerenstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu prirode i okoliša imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete u prirodi i okolišu.

3. Troškove rada povjerenstva za procjenu štete na imovini fizičkih osoba snosi teritorijalna jedinica koja ih je imenovala. Ona osigurava i tehničke uvjete za rad tih povjerenstava (vozila, osobna zaštitna sredstva, mjesne vodiče, obrasce, naknadu za rad i dr.).

Troškove rada stručnih povjerenstava u pravnim osobama snose pravne osobe koje osiguravaju i tehničke uvjete za njihov rad.

4. U slučaju elementarne nepogode velikih razmjera Državno povjerenstvo može prije početka procjene štete organizirati obuku stručnih povjerenstava kako bi se osigurao jedinstveni način procjene.

A.4 Primjena jedinstvenih cijena

Za utvrđivanje štete primjenjuju se jedinstvene cijene za područje Republike Hrvatske na temelju statističkih i/ili tržnih pokazatelja prethodne godine.

Izuzetno, Državno povjerenstvo može odlučiti o primjeni različitih cijena od već objavljenih od strane Državnog zavoda za statistiku za pojedina dobra, ili pojedina područja ako za to ima opravdanog razloga.

Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene prethodne godine, ili aktualne, za područja za koje se šteta procjenjuje, uz potvrdu Državnog povjerenstva.

Državno povjerenstvo će voditi brigu o dostavi informacija o cijenama županijskim povjerenstvima.

A.5 Izvještavanje o elementarnoj nepogodi i
procjeni štete

Izvješće o elementarnoj nepogodi - prvo priopćenje

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi podnosi gradsko/općinsko povjerenstvo županijskom i Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima. Rok za podnošenje priopćenja je osam dana od nastanka nepogode.

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi sadrži podatke o vrsti nepogode, o veličini zahvaćenog područja, o oštećenoj imovini, posljedicama za stanovništvo i gospodarstvo i prvu orijentacijsku procjenu štete s novčanim i količinskim pokazateljima, te potrebi žurnog postupka i pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode.

Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku.

Izvješće o pričinjenoj šteti dostavlja se Državnom povjerenstvu, kao i županijskom povjerenstvu iako nije proglašena elementarna nepogoda.

Konačna procjena štete

Procjena štete koju županijsko povjerenstvo podnosi Državnom povjerenstvu u redovitom postupku sadrži:

1.     Odluku o proglašenju elementarne nepogode ili izravne opasnosti i o području na koje se odluka odnosi;

2.     Odluka o imenovanju osobe odgovorne za koordinaciju izrade konačnog izvještaja o elementarnoj nepogodi i izvještaja o uklanjanju         posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći;

3.     Konačni izvještaj o elementarnoj nepogodi koji ima ovaj sadržaj:

3.1   Vrsta i opis elementarne nepogode, nazivi naselja i gradova/općina zahvaćenih nepogodom (osnovne karakteristike nepogode,         veličina zahvaćenog područja),

3.2   Podaci o posljedicama za javni i gospodarski život,

3.3   Podaci o ljudskim stradanjima (poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, raseljeni),

3.4   Podaci o osiguranju imovine (podaci osiguravateljskih društava),

3.5   Troškovi uklanjanja izravnih posljedica elementarne nepogode,

3.6    Procjena štete zbog elementarne nepogode (prekid proizvodnje, rada, poremećaji u neproizvodnim djelatnostima - školstvo,          zdravstvo, kultura, šport, socijalna skrb),

3.7    Podaci o prispjeloj vanjskoj pomoći iz zemlje i inozemstva,

3.8    Ocjena samopomoći na otklanjanju posljedica,

3.9    Organizacija ublažavanja i uklanjanja posljedica nepogode,

3.10   Podaci o prinosu stradalih poljoprivrednih kultura i dugogodišnjih nasada (trogodišnji prosjek županije po hektaru, stablu, trsu),

3.11   Visina proračuna u kunama grada/općine i županije u prethodnoj godini,

3.12    Odluka jedinica lokalne samouprave i uprave o sniženju ili oslobođenju od plaćanja poreza, te o ukupnom novčanom učinku te            odluke,

3.13    Pregled cijena koje su rabljene pri procjeni,

3.14     Dokumentacija o šteti (obrasci, tablice, fotodokumentacija) prema ovoj Metodologiji.

Konačna procjena - obračun štete podnosi se u roku od šezdeset dana od početka elementarne nepogode.

Konačnu procjenu štete županijsko povjerenstvo dužno je podnijeti Državnom povjerenstvu u redovitom postupku i u slučaju kada se pomoć za štetu od elementarne nepogode daje samo na razini županije.

U konačnom izvještaju o elementarnoj nepogodi ne prihvaćaju se procjene štete načinjene od strane vještaka koje je angažirao oštećenik, već isključivo procjene imenovanog povjerenstva.

Izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne
nepogode i utrošku sredstava pomoći

Izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći gradsko/općinsko povjerenstvo podnosi gradskoj/općinskoj skupštini i županijskom povjerenstvu.

Objedinjavanjem prispjelih izvještaja županijsko povjerenstvo izrađuje županijski izvještaj, te ga podnosi Državnom povjerenstvu.

Državno povjerenstvo objedinjuje županijske izvještaje, te izrađuje skupni izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava koji podnosi Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskome državnome Saboru.

Izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći gradska/općinska povjerenstva podnose u roku od 60 dana od dana primitka pomoći. Županijsko povjerenstvo podnosi izvještaj Državnom povjerenstvu najkasnije u roku od 90 dana od primitka pomoći. Državno povjerenstvo izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski državni sabor najmanje jednom godišnje.

U ovim izvještajima ocjenjuju se kratkoročni i dugoročni učinci elementarne nepogode. U dodijeljenu pomoć uračunavaju se i iznosi koje su isplatila osiguravajuća društva, kao i sredstva donacija i druga izvanproračunska sredstva.

Zbog kontinuiranog praćenja i analize podataka o elementarnim nepogodama u Republici Hrvatskoj županijski izvještaj o uklanjanju posljedica nepogode i utrošku sredstava pomoći podnosi se primjenom jedinstvenog računalnog programa kojeg propisuje Državno povjerenstvo.

A.6. Dodjela pomoći

1. Pomoć za ublažavanje i otklanjanje posljedica od elementarne nepogode prvenstveno se dodjeljuje fizičkoj osobi (članak 29.), iznimno pravnoj osobi (članci 31. i 35.).

Za dodjelu pomoći iz državnog proračuna moraju biti zadovoljena određena mjerila, a ako ona nisu zadovoljena pomoć se dodjeljuje iz proračunskih sredstava jedinica lokalne samouprave i uprave, ako su osigurana.

Ako pričinjena šteta na poljoprivrednim kulturama i/ili dugogodišnjim nasadima na određenom području (općina, grad, županija), članak 31. stavak 3., umanji prirod (rod) na razinu koja predstavlja najviše 30 postotno umanjenje trogodišnjeg prosječnog priroda dotične kulture za pripadajuću županiju po hektaru, stablu i sl. tada pomoć dodjeljuje jedinica lokalne samouprave, ili jedinica lokalne uprave.

Ako je spomenuta razina viša od 30 posto po zahtjevu se mogu uključiti i sredstva državnog proračuna.

Prosječni trogodišnji prirod po hektaru, stablu za pojedinu kulturu na području županije utvrđuje Državni zavod za statistiku.

2. Ukoliko je potvrđena ukupna vrijednost izravne štete (članak 31. stavak 4.) veća od 20% vrijednosti proračunskih sredstava jedinice lokalne samouprave ili jedinice lokalne uprave, može se također uputiti prijedlog za dodjelu pomoći iz sredstava državnog proračuna.

A.7 Iznos pomoći

Državno povjerenstvo priznaje samo vrijednosni iznos prijavljene štete koja je potvrđena (verificirana) od strane matičnog ministarstva, odnosno znanstvene ili stručne institucije koju odredi Državno povjerenstvo (npr. u slučaju potresa). To znači, da u najvećem broju slučajeva vrijednost štete na poljoprivrednim kulturama potvrđuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Javna poduzeća i društva gospodarske infrastrukture, temeljem svojih propisa, procjenjuju štetu i saniraju je. Neposredno surađuju s Državnim povjerenstvom i odgovarajućim ministarstvom. Štete na komunalnoj infrastrukturi otklanjaju jedinice lokalne uprave i jedinice lokalne samouprave, ukoliko šteta nije prešla mjerila utvrđena člankom 2. i 31. Zakona.

A.8 Rokovi za prijavljivanje štete

Dužnost je svake fizičke i pravne osobe da štetu prijavi u skladu sa člankom 28. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda.

Oštećeni štetu prijavljuje u roku od osam dana od početka elementarne nepogode nadležnom gradskom/općinskom povjerenstvu. Šteta prijavljena nakon tog roka ne uzima se u obzir osim u opravdanim slučajevima.

Pod početkom elementarne nepogode smatra se dan kada je nepogoda nastala, a ako je nastajala u duljem razdoblju (suša, mraz, poplava) kao početak nepogode uzima se dan proglašenja elementarne nepogode.

Šteta fizičkih i pravnih osoba prijavljuje se na obrascima propisanim ovom Metodologijom.

Obrađene podatke o šteti gradsko/općinsko povjerenstvo dostavlja županijskom povjerenstvu kao konačnu procjenu štete u roku od pedeset dana od početka elementarne nepogode.

Ako postoje zakonom predviđeni uvjeti za odobravanje pomoći iz državnog proračuna županijsko povjerenstvo obrađene podatke o šteti dostavlja Državnom povjerenstvu u Zakonom propisanom roku, tj. šezdeset dana od početka elementarne nepogode.

A.9 Žalba na utvrđenu visinu štete i
dodijeljenu pomoć

Žalba na utvrđenu visinu štete i dodijeljenu pomoć nije dopuštena.

Oštećeni ima pravo prigovora samo u slučaju ako je stručno povjerenstvo propustilo procjeniti štetu na nekom dijelu njegove imovine i ako takav propust utječe na konačni rezultat procjene. Prigovor rješava Županijsko povjerenstvo.

Oštećeni može zatražiti tumačenje o dodjeli pomoći od Županijskog i/ili Državnog povjerenstva.

A.10 Višekratne štete u jednoj godini

Ako se na području jedne županije elementarna nepogoda dogodi dva ili više puta tijekom jedne kalendarske godine štete se zbrajaju. U tom slučaju pomoć iz državnog proračuna određuje se usporedbom propisane granice za dodjelu pomoći i zbroja šteta od elementarnih nepogoda u toj godini.

B. POSEBNI DIO

B.1 Prijava štete

Šteta se prijavljuje na obrascu EN-P "Prijava štete od elementarne nepogode".

Prijavu štete na imovini fizičkih osoba potpisuje prijavitelj (vlasnik ili korisnik imovine, član obitelji ili član stručnog povjerenstva). Šteta se procjenjuje u cjelini za svako domaćinstvo.

Prijavu štete na imovini pravnih osoba potpisuju odgovorna osoba i predsjednik stručnog povjerenstva pravne osobe. Pravne osobe uz prijavu podnose:

a) izvještaj u kojem se navode okolnosti u kojima je šteta nastala te njene kratkoročne i dugoročne posljedice za pravnu osobu

b) iznos sredstava koja su dobivena ili se očekuju s naslova osiguranja imovine

c) fotodokumentaciju iz koje se može dobiti uvid u opseg počinjene štete

d) kopiju registracije tvrtke

e) dokumente kojima dokazuju pravo vlasništva ili korištenja na imovini pogođenoj nepogodom

f) izvorni primjerak dokumentacije s proračunom štete prema ovoj Metodologiji.

B.2 Procjena štete na građevinama

Šteta od elementarne nepogode procjenjuje se na građevini po formuli

Š = C · A · P · E (u kunama)

gdje je:

C tržna cijena nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1) objavljena od Državnog povjerenstva ili prosječna tržna cijena (samo troškovi građenja)

A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1

P oštećenje građevine kao cjeline izraženo kao decimalni broj (0ŁPŁ1,0)

E koeficijent istrošenosti građevine, Tablica 4.

Državno povjerenstvo objavljuje cijene početkom svake godine. Ako određene cijene nisu objavljene, na zahtjev županijskog povjerenstva Državno povjerenstvo će objaviti cijenu, ili dati uputu za proračun.

Veličina građevine određuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrđenoj cijeni, npr. za neto površinu, za dužni metar, za kubni metar i sl. Kod građevine tipa stambenih ili poslovnih zgrada prvo se izračuna bruto površina. Zatim se neto površina izračunava množenjem bruto površine koeficijentom K, gdje je K=0,65 za kamene, 0,70 za starije zidane, 0,80 za suvremene zidane i armiranobetonske zgrade i 0,85 za zgrade od čelika i drva. Pri utvrđivanju bruto površine građevine površine pomoćnih prostorija (garaža, podruma, stubišta, ostava, pušnica, ljetnih kuhinja i sl.) množe se faktorom 0,5.

Oštećenje "P" utvrđuje stručno povjerenstvo komisijskim pregledom oštećene građevine. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za uništenu građevinu oštećenje je P=1,00.

Vijek trajanja građevine određuje stručno povjerenstvo. Tipični vijek trajanja za stambene i poslovne zgrade je 100 godina, a za gospodarske zgrade fizički osoba 50 godina. Vijek trajanja ostalih vrsta građevina uzima se prema podacima koje objavljuje Državno povjerenstvo. Pri procjeni štete za građevine kulturne baštine uzima se koeficijent istrošenosti 1,0.

Osim navedenih formula šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode. Pri tome se rabe cijene koje je objavilo Državno povjerenstvo.

Za pojedinačnu štetu veću od 200.000 kuna prilaže se fotodokumentacija oštećene građevine.

Podaci se unose u obrazac EN-1 "Šteta od elementarne nepogode na građevini".

B.3 Procjena štete na opremi

Šteta na opremi izračunava se po formuli

Š = C · E · P (u kunama)

gdje je:

C nabavna maloprodajna cijena nove opreme

E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme elementarne nepogode, Tablica 5.

P oštećenje opreme u elementarnoj nepogodi izraženo kao decimalni broj (0ŁPŁ1,0)

Pri određivanju nabavne cijene dopušteno je uzeti cijenu najsličnije opreme približno jednakih tehničkih svojstava.

Vijek trajanja opreme i koeficijent istrošenosti (E) određuje stručno povjerenstvo.

Oštećenje "P" utvrđuje stručno povjerenstvo komisijskim pregledom oštećene opreme. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0. Za uništenu opremu oštećenje je P=1,00.

Osim navedenom formulom šteta se može procjeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje opreme u stanje prije nepogode. Pri tome se rabe cijene koje je objavilo Državno povjerenstvo.

Istovrsna oprema procjenjuje se navođenjem broja istovrsnih komada.

Podaci se unose u obrazac EN-2 "Šteta od elementarne nepogode na opremi".

B.4 Procjena štete na zemljištima

Elementarne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta. Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište u obrascu EN-3 "Šteta od elementarne nepogode na zemljištima".

B.4.1 Poljoprivredno zemljište

Privremeno onesposobljeno odnosno oštećeno zemljište jest zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja.

Trajno onesposobljeno odnosno uništeno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti.

Za privremeno onesposobljeno zemljište iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u prvobitno stanje. Kao dokaz potrebno je osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova. Tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.

Iznos štete za uništeno zemljište obračunava se tako, da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim prosječnim tržnim cijenama u prethodnoj godini.

B.4.2 Šumsko zemljište

Šteta na šumskom zemljištu procjenjuje se po istom načelu kao za poljoprivredno zemljište.

B.4.3 Građevinsko zemljište

Šteta na građevinskom zemljištu procjenjuje se po istom načelu kao za poljoprivredno zemljište. Podjela zemljišta u skupine (zone) za koje se rabe različite cijene mora biti donijeta u županiji prije elementarne nepogode. Ako takve odluke nema primjenjuju se prosječne cijene građevinskog zemljišta koje objavljuje Državno povjerenstvo.

B.5 Procjena štete na dugogodišnjim nasadima

Šteta na dugogodišnjim nasadima odnosi se na oštećenje ili uništenje stabala u voćnjacima, maslinicima i drugim stablima, te na štetu na trsovima u vinogradima. Šteta se odnosi i na voćne lozne matičnjake. Šteta se procjenjuje u obrascu EN-4 "Šteta od elementarne nepogode na dugogodišnjim nasadima".

Šteta se proračunava tako da se za površinu pogođenu elementarnom nepogodom utvrdi ukupan broj stabala (trsova), ukupan broj oštećenih stabala (trsova) i oštećenje na tim stablima (trsovima), a zatim pomnoži broj oštećenih stabala (trsova) s oštećenjem i cijenom po stablu (trsu).

B.6 Procjena štete na šumama

Kod procjene štete od elementarnih nepogoda na šumama prvo treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom po vrstama drveća u ha, a zatim drvnu masu u mł po sortimentima oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.

Vrijednost šumskih sastojina prije nastanka štete utvrđuje se ovisno o dobu i stadiju razvitka sastojine u skladu s Pravilnikom o uređenju šuma, poglavlje VIII. Utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu ("Narodne novine", br. 11/97 i 121/97).

Za oštećene šumske sastojine utvrđuje se vrijednost drvne mase po sortimentima (tehničko i ogrjevno drvo) obračunane s prosječnim cijenama koje su ostvarene prethodne godine. Iznos štete proračunava se u obrascu EN-5A "Šteta od elementarne nepogode na oštećenim šumama" tako da se ukupna vrijednost neoštećene drvne mase (prije elementarne nepogode) pomnoži s oštećenjem "P". Oštećenje "P" utvrđuje stručno povjerenstvo komisijskim pregledom oštećene šume. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10.

Za uništene šume vrijednost štete utvrđuje se u obrascu EN-5B "Šteta od elementarne nepogode na uništenim šumama". Šteta je jednaka ukupnoj vrijednosti uništene šume po sortimentima (tehničko i ogrjevno drvo) umanjenoj za iskorištenu drvnu masu.

B.7 Procjena štete u stočarstvu

Procjena štete od elementarne nepogode u stočarstvu obuhvaća štetu na govedima, svinjama, ovcama, kozama, konjima, magarcima, mulama, mazgama, peradi, pčelama, divljači i ribama. Procjenjuje se samo šteta na uništenim (uginulim) životinjama. Podaci se unose u obrazac EN-6 "Šteta od elementarne nepogode u stočarstvu".

Utvrđuje se broj uginule stoke po vrstama i kategorijama. Za svaku kategoriju stoke utvrđuje se prosječna jedinična težina žive vage i odgovarajuća tržna cijena po kilogramu žive vage. Šteta je jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i tržne cijene iz prethodne godine po kilogramu žive vage.

Pri procjeni štete u pčela, utvrđuje se ukupan broj uginulih društava, pa se primjenom odgovarajućih tržnih cijena iz prethodne godine utvrđuje šteta.

Pri procjeni šteta u ribarstvu procjenjuje se ukupna količina uginule (nestale) ribe po vrstama, te se primjenom odgovarajućih prosječnih tržnih cijena iz prethodne godine izračuna iznos štete.

Štete se za uništenu divljač obračunavaju tako, da se procijeni broj uništene divljači po vrstama pomnoži s prosječnim cijenama iz prethodne godine po kojima se naplaćivao odstrel pojedine vrste divljači. Cijene divljači objavljuje Državno povjerenstvo.

B.8 Procjena štete na obrtnim sredstvima

B.8.1 Općenito

U obrtna sredstva ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, sitni inventar, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi, trgovačka roba i tekuća poljoprivredna proizvodnja. Šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama.

Šteta je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i odgovarajućih tržnih cijena.

Šteta se procjenjuje uvidom na licu mjesta, a obračunava po vrstama roba u obrascu EN-7 "Šteta od elementarne nepogode na obrtnim sredstvima".

B.8.2 Procjena štete na tekućoj poljoprivrednoj
proizvodnji

Štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji obračunavaju se pojedinačno po vrstama i kulturama, stradalih usjeva (u ratarskoj proizvodnji), te po vrstama voća, povrća, grožđa i maslina. Šteta na oštećenim ili uništenim voćnim stablima (dugogodišnji nasadi), stablima maslina, trsovima vinove loze i drugim stablašicama obračunava se i iskazuje odvojeno od tekuće proizvodnje koja se iskazuje u obrascu EN-4. U daljnjem tekstu za sve elemente poljoprivredne proizvodnje rabi se naziv "kultura".

Pri procjeni štete na kulturama treba razlikovati:

- uništene kulture

- oštećene kulture u kasnoj fazi razvoja

- djelomično oštećene kulture kod započete proizvodnje.

B.8,2.1 Kod uništenih kultura kad proizvodnju nije moguće obnoviti osnovica za proračun štete je prosječni trogodišnji prirod te kulture u županiji po jedinici mjere. Navedeni prirod treba pomnožiti s prosječnim tržnim cijenama ostvarenim u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj i dobiveni iznos umanjiti za procijenjene nerealizirane troškove gnojidbe, zaštite, berbe, prijevoza, sušenja i druge troškove koji nastaju pri ubiranju priroda kod kultura kod kojih nije došlo do uništenja proizvodnje.

Kada je kultura uništena u tijeku jeseni odnosno zime, štetu čine ulaganja u jesensku sjetvu (sjeme, dio mineralnog gnojiva, pesticidi, obrada tzv. nedovršena proizvodnja), jer se u proljeće može zasijati druga kultura odnosno iskoristiti raspoloživo zemljište u istoj gospodarskoj (proizvodnoj) godini.

Šteta se procjenjuje u obrascu EN-7 "Šteta od elementarne nepogode na obrtnim sredstvima" na sljedeći način:

Upiše se vrsta kulture i površina koja se odnosi na pojedinu kulturu. Zatim se ustanovi pojedinačni trogodišnji prirod, i pomnoži s utvrđenom cijenom te dobije iznos štete.

Za stavak 2. ove točke utvrdi se vrijednost ulaganja po ha nedovršene proizvodnje i pomnoži s brojem ha pojedine kulture.

B.8.2.2 Kod oštećenih kultura u kasnijoj fazi razvoja procjenjuje se mogući (očekivani) prirod kulture koji je pretrpio štetu. Tako procijenjeni prirod oduzima se od trogodišnjeg prosječnog priroda po jedinici mjere iste kulture na području županije. Dobivena razlika čini izgubljeni prirod.

Šteta se procjenjuje u obrascu EN-7 "Šteta od elementarnih nepogoda na obrtnim sredstvima" na sljedeći način:

Upiše se vrsta kulture i površina koja se odnosi na pojedinu kulturu. Zatim se ustanovi prosječni trogodišnji prirod te kulture i procjeni prirod koji se očekuje nakon elementarne nepogode. Razlika navedenih vrijednosti predstavlja uništeni prirod po jedinici površine. Oštećenje "P" je omjer uništenog i prosječnog trogodišnjeg priroda.

Ako se potrebna dodatna ulaganja (rada i materijala) da bi se ostvario procijenjeni (očekivani) prirod, ona se uzimaju u obzir pomoću korigiranog oštećenja "K".

B.8.2.3 U slučaju djelomičnog oštećenja započete proizvodnje koja se uz dodatna ulaganja (dosijavanje, dodatna gnojidba, njega, zaštita i druge mjere) može popraviti odnosno dovesti u prvobitno stanje, iznos štete na toj proizvodnji jednak je vrijednosti dodatnog ulaganja.

Šteta se procjenjuje na obrascu EN-7 "Šteta od elementarnih nepogoda na obrtnim sredstvima".

B.8.2.4 Posebne odredbe

Primjenu korigiranog oštećenja "K" koja se upisuje u obrazac EN-7 potrebno je obrazložiti tekstom i proračunom u prilozima uz obrazac EN-7.

Štete se obračunavaju za svaku kulturu po vlasnicima odnosno korisnicima zasijanih površina, prema mjestu štete, a ne prema mjestu stanovanja vlasnika odnosno korisnika stradalih površina.

Iznimno od prethodnog stava, kada iz opravdanih razloga nije moguće izvršiti procjenu štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji po vlasnicima odnosno korisnicima (sukladno prethodnom stavu), moguće je uz suglasnost županijskog odnosno Državnog povjerenstva načiniti globalnu procjenu štete za veće cjeline zemljišta. Takva se procjena mora temeljiti na procjeni površina pod određenim vrstama usjeva odnosno nasada za područje dotične cjeline zemljišta zahvaćene elementarnom nepogodom. Kao osnovu za procjenu tih šteta treba koristiti statističke podatke o zasijanim površinama.

Način obrade podataka, te iznos štete kod globalne procjene metodološki je isti kao i kod pojedinačne procjene, s tim što se naturalni pokazatelji uzimaju i procjenjuju za veće cjieline zemljišta zahvaćene elementarnom nepogodom i dijele po vlasnicima odnosno korisnicima prema veličini površina stradalih usjeva odnosno nasada pojedinog vlasnika.

B.9 Kriteriji ublažavanja štete za dugogodišnje nasade i obrtna sredstva

Ako šteta na dugogodišnjem nasadu ili pojedinoj kulturi oštećenika ne prelazi 30% prosječnog trogodišnjeg priroda te kulture po hektaru, odnosno stablu ostvarenog u županiji u prethodnom razdoblju, šteta se vlasnicima odnosno korisnicima ublažava na razini grada/općine i županije iz sredstva lokalne uprave i/ili lokalne samouprave.

Ako je na poljoprivrednim površinama na području grada/općine na kojima je elementarnom nepogodom umanjen prirod pojedinog dugogodišnjeg nasada ili kulture preko 30% po stablu odnosno hektaru prema prosječnom trogodišnjem prirodu ostvarenom u županiji u prethodnom razdoblju, šteta se vlasnicima odnosno korisnicima ublažava dodjelom pomoći i iz državnog proračuna.

Kada potvrđeni ukupni iznos izravne štete na području lokalne samouprave odnosno uprave prelazi 20% vrijednosti proračuna iz prethodne godine, štete će se vlasnicima odnosno korisnicima ublažavati dodjelom pomoći i iz državnog proračuna neovisno o utvrđenom postotku štete u odnosu na ostvareni prosječni trogodišnji prirod na županiji.

B.10 Procjena ostalih vrsta šteta

Pod ostale vrste šteta spadaju štete koje nisu obuhvaćene u točkama B.1 do B.8. U ovoj skupini procjenjuju se šteta na pokretnoj kulturnoj baštini, na prirodi i okolišu i na pokretnoj imovini fizičkih osoba kao npr. na osobnim cestovnim vozilima, čamcima i brodicama, predmetima kućanstva, osobnim stvarima i sl. Šteta se procjenjuje u obrascu EN-8 "Šteta od elementarne nepogode na ostalim dobrima i troškovi".

Procjena se provodi primjenom tržišnih cijena. Šteta je jednaka tržnoj cijeni novog predmeta umanjenoj za istrošenost (amortizaciju) i pomnoženoj s postotkom oštećenja.

B.11 Procjena troškova

Troškovi koje je eventualno imala fizička osoba u vezi s elementarnom nepogodom se ne procjenjuju.

Troškovi koje je imala pravna osoba sastoje se od troškova obrane od elementarne nepogode, troškova zbrinjavanja osoba i imovine, troškova zdravstvene zaštite, novčanih davanja, troškova evakuacije i spašavanja dobara, troškova raščišćavanja ruševina, troškova asanacije okoliša, troškova rada povjerenstava za procjenu štete i drugih troškova koji se moraju valjano dokumentirati. Ovi se troškovi iskazuju u obrascu EN-8 "Šteta od elementarne nepogode na ostalim dobrima i troškovi".

B.12 Obrada i prikazivanje podataka o šteti od elementarne nepogode

Podaci prikupljeni prilikom terenskog uvida pri procjeni štete unose se u obrasce propisane ovom Metodologijom. Zatim se podaci s obrazaca unose u računalo i obrađuju jedinstvenim računalnim programom koji propisuje Državno povjerenstvo. Rezultati obrade tiskaju se u obliku tablica u kojima se šteta prikazuje po sljedećim parametrima: vrsta nepogode, županija, grad/općina, oštećenik, djelatnost tvrtke, skupina i vrsta dobara, količina i iznos štete. Podroban oblik i sadržaj tablica propisuje Državno povjerenstvo.

Uz izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći daju se računalom obrađeni podaci o procjeni štete koji se uspoređuju s podacima o sredstvima prispjelim na ime pomoći i za uklanjanje posljedica nepogode. Način obrade i prikazivanja tih podataka propisuje Državno povjerenstvo.

C. ZAKLJUČNE ODREDBE

Tablice 1., 2., 3., 4. i 5., te obrasci EN-P, EN-1, EN-2, EN-3, EN-4, EN-5A, EN-5B, EN-6, EN-7 i EN-8, priloženi su uz Metodologiju i čine njezin sastavni dio.

Ova Metodologija stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 920-11/98-01/02
Urbroj: 5030114-98-1
Zagreb, 9. srpnja 1998.

Predsjednik
mr. Zlatko Mateša, v. r.

TABLICA 1. RAZVRSTAVANJE ELEMENTARNIH NEPOGODA
        01      Potres
        02      Olujni i orkanski vjetar
        03      Požar
        04      Poplava
        05      Suša
        06      Tuča
        07      Mraz
        08      Snijeg, sniježni nanos, lavina
        09      Led na vodotoku
        10      Odron zemljišta
        11      Epidemija
        12      Biljna bolest
        13      Zagađenost  zemljišta
        14      Zagađenost vode
        15      Zagađenost zraka
        16      Ostale nepogode


TABLICA 2. RAZVRSTAVANJE DOBARA I ŠIFRE

        ŠIFRA   NAZIV                                         MJERNA 
                                                              JEDINICA
                GRAĐEVINA
        101     Brane                                         kom
        102     Nasipi                                        m1
        103     Kanali                                        m1
        104     Bazeni                                        kom
        105     Cjevovodi za vodu                             m1
        106     Vodovodi                                      m1
        107     Kanalizacije                                  m1
        108     Ostale hidrotehničke građevine                kom
        111     Željezničke pruge                             km
        112     Željeznički mostovi                           km
        113     Državne ceste                                 km
        114     Ostale ceste                                  km
        115     Cestovni mostovi                              km
        116     Gradske prometnice                            km
        117     Obale                                         km
        118     Zrakoplovne piste                             km
        119     Ostale prometne građevine                     kom
        121     Elektroenergetski vodovi                      km
        122     Telefonski vodovi                             km
        123     Vodovi energenata                             km
        124     Ostali vodovi                                 km
        131     Proizvodne građevine tvrtki                   m2
        132     Neproizvodne građevine tvrtki                 m2
        133     Poslovne građevine tvrtki                     m2
        134     Ostale građevine                              m2
        141     Obiteljske i višestambene zgrade              m2
        142     Gospodarske građevine fizičkih osoba          m2
        143     Zgrade u izgradnji, vikendice, 
                nenaseljene stambene zgrade                   m2
        144     Građevine kulturne baštine                    m2
        145     Ostale građevine                              m2
                OPREMA
        201     Sve vrste opreme                               -
                ZEMLJIŠTA
        301     Obradivo poljoprivredno zemljište              ha
        302     Ostalo poljoprivredno zemljište                ha
        303     Šumsko zemljište                               ha
        304     Građevinsko zemljište                          ha
                DUGOGODIŠNJI NASADI
        401     Voćnjaci                                       kom
        402     Vinogradi                                      kom
        403     Maslinici                                      kom
        404     Voćni i lozni matičnjaci                       kom
        405     Ostali nasadi                                  kom


                            ŠUME
                VRSTA                   KATEGORIJA
        501     Listače                                         ha
        502                             Bukva                   ha
        503                             Hrast                   ha
        504                             Ostale tvrde listače    ha
        505                             Topola                  ha
        506                             Ostale meke listače     ha
        507     Četinjače                                       ha
        508                             Smreka i jela           ha
        509                             Bor                     ha
        510                             Ostale četinjače        ha
                           STOKA
                VRSTA           KATEGORIJA
        601     Goveda
        602                             Telad i junad do 1 
                                        godinu starosti         kom
        603                             Junad starija           kom
        604                             Krave i steone junice   kom
        605                             Bikovi za priplod       kom
        606                             Volovi                  kom
        607     Svinje
        608                             Prasad do 2 mjeseca 
                                        starosti                kom
        609                             Prasad od 2 do 6 
                                        mjeseci starosti        kom
        610                             Svinje preko 6 
                                        mjeseci starosti        kom
        611                             Krmače i suprasne 
                                        nazimice                kom
        612                             Nerastovi za priplod    kom
        613                             Svinje u tovu           kom
        614     Ovce
        615                             Pomladak do godinu 
                                        dana starosti           kom
        616                             Ovce za priplod kom
        617                             Ovnovi i jalove 
                                        ovce                    kom
        618     Koze    
        619                             Pomladak do godinu 
                                        dana starosti           kom
        620                             Koze za priplod kom
        621                             Jarci i jalove koze     kom
        622     Konji
        623                             Ždrebad i omad          kom
        624                             Kobile i ždrebne 
                                        omice                   kom
        625                             Pastusi i kastrati      kom
        626     Magarci                 Ukupno                  kom
        627     Mazge                   Ukupno                  kom
        628     Mule                    Ukupno                  kom
        629     Perad                   Po vrstama - ukupno     kom
        630     Pčele                   Ukupno - društava       kom
        631     Ribe                    Ukupno                  kom
        632     Divljač                 Po vrstama - ukupno     kom
                        OBRTNA SREDSTVA
        701     Žitarice
        702                             Pšenica                 ha
        703                             Raž                     ha
        704                             Ječam                   ha
        705                             Zob                     ha
        706                             Kukuruz                 ha
        707                             Ostale žitarice         ha
        708     Industrijsko  bilje
        709                             Šećerna repa            ha
        710                             Suncokret               ha
        711                             Uljana repica           ha
        712                             Soja                    ha
        713                             Duhan                   ha
        714                             Ljekovito i aroma-
                                        tično bilje             ha
        715                             Ostalo industrijsko 
                                        bilje                   ha
        716     Povrće
        717                             Krumpir                 ha
        718                             Mrkva                   ha
        719                             Luk crveni              ha
        720                             Češnjak                 ha
        721                             Grah za zrno i 
                                        mahune                  ha
        722                             Kupus i kelj            ha
        723                             Rajčica                 ha
        724                             Paprika (zelena)        ha
        725                             Krastavci               ha
        726                             Jagode                  ha
        727                             Maline                  ha
        728                             Dinje i lubenice        ha
        729                             Ostalo povrće           ha
        730     Krmno bilje na 
                oranicama
        731                             Djetelina               ha
        732                             Lucerna                 ha
        733                             Kukuruz za krmu 
                                        (silažu)                ha
        734                             Stočna repa             ha
        735                             Ostalo krmno bilje      ha
        736     Livade                  Ukupno                  ha
        737     Pašnjaci                Pašnajci                ha
        738     Voće
        739                             Trešnje                 kom
        740                             Višnje                  kom
        741                             Marelice                kom
        742                             Jabuke                  kom
        743                             Kruške                  kom
        744                             Dunje                   kom
        745                             Šljive                  kom
        746                             Breskve                 kom
        747                             Orasi                   kom
        748                             Bademi                  kom
        749                             Naranče                 kom
        750                             Mandarine               kom
        751                             Limuni                  kom
        752                             Smokve                  kom
        753                             Kiwike                  kom
        754                             Ostalo voće             kom
        755     Maslina         Ukupno                          kom
        756     Grožđe
        757                             Na američkoj podlozi 
                                        - vinsko                kom
        758                             Direktno rodni 
                                        hibridi                 kom
        759                             Stolno - ukupno         kom
                 OSTALA OBRTNA SREDSTVA
        760     Sirovine, repr. mat., sitni inventar            - 
        761     Poluproizvodi i nedovršeni proizvodi            -
        762     Gotovi proizvodi                                - 
        763     Trgovačka roba                                  - 
                OSTALA DOBRA
                Pokretna kulturna  baština                      - 
                Priroda i okoliš                                -
                Pokretna imovina fizičkih osoba                 - 
                TROŠKOVI
        901     Troškovi obrane od elementarne 
                nepogode                                        - 
        902     Troškovi zbrinjavanja stanovništva              - 
        903     Troškovi zdravstvene zaštite                    - 
        904     Novčana davanja                                 - 
        905     Ostali troškovi                                 - 


TABLICA 3. ŠIFRE DJELATNOSTI TVRTKI

        PODRUČJE        NAZIV                                           OZNAKA
        A               Poljoprivreda, lov i šumarstvo                  01-02
        B               Ribarstvo                                       05
        C               Rudarstvo i vađenje
                CA      Vađenje energetskih sirovina                    10-12
                CB      Vađenje ruda i kamena osim 
                        energetskih sirovina                            13-14
        D               Prerađivačka industrija
                DA      Proizvodnja hrane, pića i duhanskih 
                        proizvoda                                       15-16
                DB      Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda     17-18
                DC      Proizvodnja kože i proizvoda od kože            19
                DD      Prerada drva i proizvodi od drva                20
                DE      Proizvodnja papira; izdavaštvo, tiskarstvo      21-22
                DF      Proizvodnja koksa, naftnih derivata i 
                        nukl. goriva                                    23
                DG      Proizvodnja kemikalija, kem. proizvoda i
                        umjetnih vlakana                                24
                DH      Proizvodnja proizvoda od gume i 
                        plastičnih masa                                 25
                DI      Proizvodnja ostalih nemetalnih 
                        mineralnih proizvoda                            26
                DJ      Proizvodnja metala i proizvoda od metala        27-28
                DK      Proizvodnja strojeva i uređaja                  29
                DL      Proizvodnja električne i optičke opreme         30-33
                DM      Proizvodnja prometnih sredstava                 34-35
                DN      Ostala prerađivačka industrija                  36-37
        E               Opskrba električnom energijom, 
                        plinom i vodom                                  40-41
        F               Građevinarstvo                                  45
        G               Trgovina, popravak motornih vozila i 
                        predmeta za kućanstvo                           50-52
        H               Ugostiteljstvo i hotelijerstvo                  55
        I               Promet, skladištenje i veze                     60-64
        J               Financijsko poslovanje                          65-67
        K               Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 
                        i poslovne usluge                               70-74
        L               Javna uprava, obrana, obvezno socijalno 
                        osiguranje                                      75
        M               Obrazovanje                                     80
        N               Zdravstvena zaštita i socijalna skrb            85
        O               Ostale društvene djelatnosti, socijalne i 
                        osobne uslužne djelatnosti                      90-93
        P               Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem       95
        Q               Izvanteritorijalne organizacije i tijela        99
        R               Fizičke osobe                                   00


TABLICA 4. KOEFICIJENTI ISTROŠENOSTI GRAĐEVINE

        Starost građe-          Koeficijent istrošenosti
        vine u                  Vjerojatno trajanje
        godinama                50 godina       100 godina
        0-10                    0,90            0,96
        11-20                   0,78            0,90
        21-30                   0,62            0,84
        31-40                   0,42            0,78
        41-50                   0,20            0,70
        51-60                                   0,62
        61-70                                   0,52
        71-80                                   0,42
        81-90                                   0,32
        91-100                                  0,20
        preko 100                               0,20


TABLICA 5. KOEFICIJENTI ISTROŠENOSTI OPREME

Nova ili do 1/3 vijeka trajanja         1,00
Od 1/3 do 2/3 vijeka trajanja           0,70
Od 2/3 do 1/1 vijeka trajanja           0,40
Veća od vijeka trajanja                 0,30