Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

NN 49/1999 (20.5.1999.), Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Proglašavam Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 7. svibnja 1999.

Broj: 081-99-913/2
Zagreb, 13. svibnja 1999.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON

O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM
MIROVINSKIM FONDOVIMA

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje osnivanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje; osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje mirovinskim fondovima; osnivanje Središnjega registra osiguranika, te osnivanje Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.

Članak 2.

Izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:

1. mirovinsko društvo - znači obvezno mirovinsko društvo ili dobrovoljno mirovinsko društvo,

2. obvezno mirovinsko društvo - znači dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja obveznim mirovinskim fondom,

3. dobrovoljno mirovinsko društvo - znači dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom,

4. mirovinski fond - znači obvezni mirovinski fond ili dobrovoljni mirovinski fond,

5. obvezni fond - znači obvezni mirovinski fond kojeg osniva i kojim upravlja obvezno mirovinsko društvo,

6. dobrovoljni fond - znači dobrovoljni mirovinski fond kojeg osniva i kojim upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo,

7. član fonda - znači osiguranik koji je prijavljen obveznom fondu ili osoba koja je pristupila dobrovoljnom fondu na temelju sklopljenog ugovora,

8. prijenos računa - znači prijenos pripadajuće imovine člana, iz jednog u drugi fond,

9. dobrovoljni mirovinski program - izjava osiguravatelja kojom se obvezuje da će članovima dobrovoljnoga mirovinskog fonda osigurati mirovine i druge vrste mirovinskih davanja dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a ta izjava mora sadržavati postupak za određivanje mirovinske isplate, učestalost i trajanje isplata, naknadu za prekid članstva u mirovinskom programu, te ostale informacije o mirovinskom programu koje su važne za donošenje odluke pojedinca o pristupanju dobrovoljnom mirovinskom programu,

10. pokrovitelj dobrovoljnoga mirovinskog fonda - pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate i poslodavce, koja na bilo koji način sudjeluje u osnivanju dobrovoljnoga mirovinskog fonda (sponzorirani fond), plaćanju doprinosa u dobrovoljni mirovinski fond ili izboru određenoga dobrovoljnoga mirovinskog programa (sponzoriranog programa), u ime članova fonda,

11. povući - znači prenijeti sredstva koja su na osobnom računu člana s ciljem isplate mirovinskog davanja,

12. u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovome Zakonu (u daljnjem tekstu: subjekt), povezana osoba je:

- dioničar ili grupa dioničara koji posjeduju više od 5% izdanih dionica, odnosno vlasničkih udjela, ili koji, iako posjeduju manji postotak od ovoga, mogu utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi takav subjekt,

- svaki subjekt u kojem prvi subjekt posjeduje, izravno ili neizravno, više od 5% izdanih dionica, odnosno vlasničkih udjela, ili koji, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati izravno ili neizravno na odluke koje donosi takvo tijelo,

- svaki drugi subjekt u kojem dioničar ili vlasnik udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 5% dionica, odnosno vlasničkih udjela, ako u isto vrijeme isti dioničar ili vlasnik udjela posjeduje, također izravno ili neizravno, više od 5% dionica, odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu,

- svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke subjekta,

- svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela subjekta koje donosi odluke ili provodi nadzor,

- u odnosu na svaku gore navedenu osobu, bračni drug ili srodnik do uključujući drugog koljena,

13. banka skrbnik - banka kojoj je mirovinsko društvo povjerilo imovinu mirovinskog fonda i sa kojom je sklopilo ugovor o čuvanju imovine,

14. jamstveni polog je iznos na posebnom računu otvorenom u banci skrbniku na kojem mirovinsko društvo mora držati milijun kuna za svakih 10.000 članova iznad sto tisuća članova obveznoga fonda,

15. Agencija - znači Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.

Članak 3.

U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom, na mirovinska društva i mirovinske fondove, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o investicijskim fondovima, koje se odnose na otvoreni fond, osim odredbi članka 9., 10. i 26. istoga Zakona.

GLAVA II.

MIROVINSKO DRUŠTVO

Članak 4.

(1) Mirovinsko društvo je trgovačko društvo u smislu Zakona o trgovačkim društvima osnovano u pravnom obliku dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.

(2) Ako je mirovinsko društvo osnovano u obliku dioničkog društva može izdati samo dionice na ime i one se ne mogu pretvoriti u dionice na donositelja.

(3) Mirovinsko društvo ne može izdavati povlaštene dionice.

(4) Mirovinsko se društvo mora odnositi jednako na sve dioničare, odnosno vlasnike udjela i ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice određenim dioničarima, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti.

Članak 5.

(1) Ime mirovinskog društva mora sadržavati riječi "društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom", u slučaju obveznoga mirovinskog društva, odnosno "društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom", u slučaju dobrovoljnoga mirovinskog društva.

(2) Samo mirovinska društva osnovana u postupku propisanom ovim Zakonom imaju pravo koristiti u svom imenu riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.

(3) Ako mirovinsko društvo ne podnese Agenciji zahtjev za dobivanje odobrenja za osnivanje mirovinskog fonda i obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom prema ovome Zakonu, u roku od šest mjeseci od dana registracije na trgovačkom sudu ili ako, nakon njegove registracije Agencija ne izda odobrenje za osnivanje mirovinskog fonda i za obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom, odnosno povuče to odobrenje, mirovinsko društvo mora promijeniti svoje ime tako da iz njega ukloni riječi "društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom", odnosno "društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom".

Članak 6.

(1) Predmet poslovanja mirovinskog društva jest isključivo osnivanje mirovinskog fonda i upravljanje tim fondom, te aktivnosti koje su izravno povezane s obavljanjem poslova upravljanja mirovinskim fondom.

(2) Obvezno mirovinsko društvo može osnovati i upravljati samo jednim obveznim fondom.

Članak 7.

Mirovinsko društvo upravlja mirovinskim fondom za naknadu koja se obračunava u skladu sa člankom 60. i 61. ovoga Zakona.

Članak 8.

(1) Najniži temeljni kapital obveznog mirovinskog društva iznosi 40 milijuna kuna, a dobrovoljnoga mirovinskog društva 15 milijuna kuna.

(2) Temeljni kapital mirovinskog društva ne može se povećavati javnim upisom.

Članak 9.

(1) Temeljni kapital mirovinskog društva se može uplatiti samo u novcu (kunama).

(2) Temeljni kapital mirovinskog društva se mora uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu.

Članak 10.

Temeljni kapital mirovinskog društva ne smije potjecati iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način.

Članak 11.

(1) Mirovinsko društvo je obvezno uvijek održavati uplaćeni temeljni kapital u iznosu od najmanje jedne polovice najnižega temeljnog kapitala utvrđenog ovim Zakonom.

(2) Mirovinsko društvo će bez odgode obavijestiti Agenciju o svakom smanjenju temeljnoga kapitala ispod razine utvrđene stavkom 1. ovoga članka.

(3) Ako se u roku kojeg utvrdi Agencija, a koji ne smije biti kraći od tri mjeseca niti duži od 12 mjeseci, temeljni kapital ne poveća na potrebnu razinu, Agencija će oduzeti odobrenje za rad mirovinskom društvu.

Članak 12.

Ista pravna ili fizička osoba može biti dioničar, odnosno imati udjel u samo jednom obveznom mirovinskom društvu.

Članak 13.

(1) Prije svake transakcije dionicama ili vlasničkim udjelima, odnosno promjene vlasnika ili vlasničke strukture određenoga mirovinskog društva, potrebno je pribaviti suglasnost Agencije. Svaka transakcija kod koje se prekrši ovaj uvjet, ništavna je.

(2) Mirovinsko društvo podnosi zahtjev za dobivanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka u ime subjekta koji namjerava obaviti transakciju dionicama, odnosno vlasničkim udjelima.

(3) Agencija mora dati suglasnost za transakcije dionicama, odnosno vlasničkim udjelima, u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako subjekt u čije ime mirovinsko društvo podnosi zahtjev zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom.

(4) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o davanju suglasnosti za transakcije dionicama, odnosno vlasničkim udjelima, smatra se da je suglasnost data.

Članak 14.

(1) Organi mirovinskog društva su: uprava, nadzorni odbor i skupština.

(2) Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva mora biti osoba koja zadovoljava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima i koja zadovoljava sljedeće uvjete:

- da ima visoku stručnu spremu;

- da ima stručno znanje potrebno za upravljanje mirovinskim društvom i iskustvo u upravljanju tvrtkama slične veličine i vrste poslovanja.

(3) Član uprave mirovinskog društva može biti samo ona osoba koja ima obveznu izobrazbu i položeni ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima.

(4) Na temelju stečenog zvanja iz stavka 3. ovoga članka, odnosno licence za ista zvanja OECD-a Agencija može izdati licencu za upravljanje mirovinskim fondom.

(5) Licenca se mora obnavljati svake dvije godine. Nakon deset godina rada na poslovima ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima nije potrebno obnavljati licencu.

(6) Vrijeme trajanja izobrazbe, program izobrazbe i ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima propisuje Agencija.

(7) Svi članovi uprave moraju biti zaposleni u mirovinskom društvu u punom radnom vremenu.

(8) Osim članova uprave iz stavka 7. ovoga članka, u mirovinskom društvu moraju biti zaposleni analitičar i računovođa, koji mogu ujedno biti i članovi uprave mirovinskog društva.

Članak 15.

(1) Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ne može biti osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora:

1. bilo kojega drugog mirovinskog društva;

2. banke skrbnika mirovinskog fonda;

3. bilo koje povezane osobe u odnosu na subjekte navedene u točkama 1. i 2. ovoga stavka.

(2) Član nadzornog odbora mirovinskog društva ne može biti član bilo kojeg drugoga nadzornog odbora.

(3) Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ne može biti i osoba:

- koja je kažnjena za kazneno djelo uzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zlouporabe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne, te djela prijevare, iz Kaznenog zakona i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđena, a u to se vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne;

- protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje zabrana;

- koja je kažnjena za prekršaj ili kazneno djelo prema Zakonu o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima.

(4) Zabrana predviđena u stavku 1., 2. i 3. ovoga članka primjenjuje se također i na osobe koje su u radnom, komisionarskom ili drugom sličnom odnosu sa subjektima navedenima u tom stavku.

Članak 16.

(1) Mirovinsko društvo je odgovorno članovima mirovinskog fonda za štetu nastalu zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja svojih obveza koje se odnose na upravljanje fondom, osim ako neispunjenje ili neprimjereno ispunjenje proizlazi iz okolnosti za koje mirovinsko društvo nije odgovorno i za koje nije moglo biti odgovorno i ako je vodilo poslovanje s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Šteta nastala zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja zadaća mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka, ne može se namiriti iz imovine mirovinskog fonda.

(3) Ako mirovinsko društvo povjeri ispunjenje određenih obveza trećim osobama, time se ne ograničava odgovornost toga mirovinskog društva.

Članak 17.

Mirovinsko društvo ne može koristiti svoja sredstva kako bi:

1. kupilo ili preuzelo bilo koje dionice, vlasničke udjele, vrijednosne papire ili ostala prava u bilo kojem drugom subjektu, osim ako kupuje drugo mirovinsko društvo, u skladu sa člankom 19. ovoga Zakona,

2. odobrilo bilo koji zajam ili pružilo jamstva,

3. sklopilo ugovor o bilo kojem zajmu ili kreditu, uključujući izdavanje obveznica, u ukupnom iznosu koji je viši od određenog postotka od vrijednosti temeljnoga kapitala, utvrđenoga propisima Agencije.

Članak 18.

Mirovinsko društvo mora pohranjivati u arhivu sve isprave i ostale spise koje se odnose na fond kojim ono upravlja.

Članak 19.

(1) Mirovinsko društvo može kupiti dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva, uz prethodnu suglasnost Agencije i u skladu sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja.

(2) Agencija će dati suglasnost za kupnju, osim ako smatra:

1. da to nije u interesu članova mirovinskog fonda kojim upravlja mirovinsko društvo;

2. da mirovinsko društvo neće ispuniti uvjete iz ovoga Zakona ili drugih zakona.

(3) Ugovor o kupnji dijela ili cjelokupnog vlasničkog udjela drugoga mirovinskog društva bez prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, ništavan je.

GLAVA III.

AUTORIZACIJA, OSNIVANJE MIROVINSKOG DRUŠTVA I ODOBRENJE ZA RAD MIROVINSKOG DRUŠTVA

Članak 20.

Prije upisa mirovinskog društva u sudski registar, osnivači društva moraju dobiti od Agencije autorizaciju za osnivanje mirovinskog društva (u daljnjem tekstu: autorizacija), a nakon registracije Agencija izdaje odobrenje za osnivanje mirovinskog fonda i obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).

Članak 21.

Zahtjev za autorizaciju podnose osnivači mirovinskog društva podnoseći sljedeće dokumente:

1. statut mirovinskog društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen ako se mirovinsko društvo osniva kao dioničko društvo, odnosno društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva ako se mirovinsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću,

2. popis osnivača s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti, te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala mirovinskog društva,

3. popis članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti,

4. organizacijski i financijski plan djelatnosti mirovinskog društva za sljedećih pet godina,

5. druge dokumente potrebne prema propisima Agencije.

Članak 22.

(1) U razdoblju od 15 dana od dana primitka zahtjeva za autorizaciju, Agencija može od osnivača zatražiti dodatne dokumente i informacije, koje osnivači moraju podnijeti Agenciji u roku od 15 dana.

(2) Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati činjenice koje se odnose na zahtjev za autorizaciju. Prigodom toga ona može:

- surađivati s nadležnim tijelima državne uprave,

- prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora.

Članak 23.

Agencija razmatra zahtjev za autorizaciju, podnesen u skladu s člankom 21. i 22. ovoga Zakona, te u roku od 15 dana od dana primitka posljednjeg dokumenta i informacije može odobriti ili odbiti zahtjev.

Članak 24.

(1) Agencija će odobriti zahtjev za autorizaciju ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1. ako na temelju primljene dokumentacije predloženo mirovinsko društvo zadovoljava uvjete vezane za uplatu temeljnog kapitala,

2. ako se na temelju dobivenih informacija utvrdi da su osnivači mirovinskog društva, članovi uprave i nadzornog odbo-ra, kao i sve povezane osobe za koje zna, prikladne i odgovarajuće osobe za obavljanje tih poslova,

3. ako osnivači dokažu da su obavili ili da će prije početka upravljanja mirovinskim fondom obaviti zadovoljavajuće pripreme za financijsko računovodstvo i reviziju poslovanja mirovinskog društva,

4. ako predloženo ime mirovinskog društva ne navodi na pogrešno mišljenje članove fonda i buduće članove, kao i sve druge osobe koje bi mogle s njim poslovati;

5. ako predloženo mirovinsko društvo bude obavljalo isključivo poslove iz članka 6. ovoga Zakona.

(2) Agencija će odbiti zahtjev za autorizaciju ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka,

2. ocijeni da se poslovanje mirovinskog društva neće voditi s pozornošću savjesnog gospodarstvenika i poslovnom praksom.

Članak 25.

(1) Ako Agencija odbije zahtjev za autorizaciju u rješenju mora navesti razloge odbijanja.

(2) Rješenje Agencije o zahtjevu za autorizaciju je konačno.

(3) Protiv rješenja Agencije može se pokrenuti upravni spor.

Članak 26.

Ako se zahtjev za autorizaciju odobri, osnivači mogu osnovati mirovinsko društvo prijavom za upis društva u sudski registar na temelju dokumenata utvrđenih u zahtjevu za autorizaciju i prema općem postupku utvrđenom u Zakonu o trgovačkim društvima. Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka obavijesti o autorizaciji, a nakon toga dana ta autorizacija prestaje važiti. Autorizacija za osnivanje mirovinskog društva ne jamči dobivanje odobrenja za rad.

Članak 27.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi se Agenciji u roku od šest mjeseci od dana registracije na trgovačkom sudu podnoseći sljedeće dokumente:

1. primjerke zadnje verzije dokumenata iz članka 21. ovoga Zakona,

2. statut mirovinskog fonda,

3. ugovor s bankom skrbnikom, u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona,

4. procjenu dinamike upisa broja članova mirovinskog fonda koji bi mogli pristupiti u prve dvije godine i njihovu strukturu temeljenu na istraživanju tržišta, kao i o načinu postizanja tog broja,

5. druge dokumente koji su potrebni prema propisima Agencije.

(2) Ako je došlo do promjena u odnosu na dokumente iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, Agencija može primijeniti postupak utvrđen u članku 22. ovoga Zakona. Ako nema takvih promjena i ako Agenciji nije poznat niti jedan razlog naveden u članku 24. ovoga Zakona koji bi je potaknuo da odbije odobrenje za rad, tada će Agencija obvezno izdati odobrenje. Odobrenje za rad mora se izdati u roku od 15 dana od primitka posljednjeg dokumenta i informacija pribavljenih u skladu s ovim člankom. Obavijest o odluci, bez odgađanja se dostavlja mirovinskom društvu i Središnjem registru osiguranika.

Članak 28.

Ako je prije izdavanja odobrenja za rad mirovinsko društvo predložilo izmjenu dokumenata i informacija navedenih u članku 21. ovoga Zakona, potrebno je pribaviti odobrenje Agencije, osim ako je takva izmjena izvan kontrole mirovinskog društva i ako je ono uložilo razumne napore kako bi spriječilo tu izmjenu. Agencija će razmatrati takvu izmjenu u skladu s odredbama članka 22. ovoga Zakona.

Članak 29.

Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, ako utvrdi da:

1. zahtjev nije u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona,

2. poslovanje i organizacija mirovinskog fonda ne bi bili u skladu s ovim Zakonom,

3. bilo koji od dokumenata podnesenih u skladu sa člankom 27. ovoga Zakona, sadrži podatke iz kojih proizlazi ugrožavanje interesa članova mirovinskog fonda, odnosno koji ne štite na primjereni način interese članova mirovinskog fonda.

Članak 30.

(1) Ako Agencija odbije zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, u rješenju mora navesti razloge odbijanja.

(2) Protiv rješenja Agencije o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, mirovinsko društvo može pokrenuti upravni spor.

Članak 31.

Agencija će oduzeti odobrenje za rad mirovinskom društvu:

1. iz istih razloga zbog kojih može odbiti zahtjev na temelju članka 24. stavka 2. ovoga Zakona,

2. zbog očite povrede odredbi ovoga Zakona,

3. ako broj članova mirovinskog fonda padne ispod utvrđenog minimuma duže od šest mjeseci.

Članak 32.

(1) Prije oduzimanja odobrenja, Agencija mora ponuditi mirovinskom društvu mogućnost da ispravi nedostatak, osim ako ne smatra da bi to bilo protivno interesima članova fonda.

(2) O oduzimanju odobrenja za rad Agencija mora odmah obavijestiti mirovinsko društvo i Središnji registar osiguranika.

(3) Protiv rješenja Agencije o oduzimanju odobrenja za rad mirovinsko društvo može pokrenuti upravni spor.

Članak 33.

(1) Danom donošenja rješenja o oduzimanju odobrenja za rad prema članku 31. ovoga Zakona Agencija privremeno preuzima obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom.

(2) Kada rješenje o oduzimanju odobrenja za rad postane pravomoćno, Agencija se u roku od tri dana javnim pozivom obraća postojećim mirovinskim društvima koja upravljaju mirovinskim fondovima da u roku 15 dana podnesu ponudu za upravljanje mirovinskim fondom koji je pod privremenom upravom Agencije. Po isteku navedenog roka Agencija će u roku od sedam dana izabranom mirovinskom društvu izdati dozvolu za upravljanje mirovinskim fondom.

(3) Mjerila za izbor najpovoljnijega mirovinskog društva iz stavka 2. ovoga članka propisuje Agencija. Mjerilo za izbor najpovoljnijega mirovinskog društva ne može biti plaćanje pristojbe ili bilo koji drugi oblik naknade.

(4) Danom izdavanja dozvole za upravljanje, iz stavka 2. ovoga članka, novom mirovinskom društvu, Agencija će raspustiti mirovinski fond.

(5) U razdoblju od godinu dana članovi preuzetoga mirovinskog fonda mogu pristupiti drugom mirovinskom fondu u koji će prenijeti ukupnu svoju imovinu. Za pristup drugom fondu ne plaća se naknada iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Ako na javni poziv iz stavka 2. ovoga članka niti jedno mirovinsko društvo ne podnese ponudu, Agencija će članove mirovinskog fonda posebnim naputkom izvijestiti o potrebi njihovog izbora drugog mirovinskog fonda i odrediti rok u kojem trebaju pristupiti novom fondu. Članovi fonda koji u određenom roku ne izvrše izbor, Središnji registar osiguranika će rasporediti u novi fond, na način utvrđen propisima Agencije prema članku 40. stavku 7. ovoga Zakona.

GLAVA IV.

MIROVINSKI FONDOVI

Članak 34.

Mirovinski fondovi su:

1. obvezni mirovinski fond u kojem se obvezno osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje osiguranici osigurani prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i drugog zakona,

2. dobrovoljni mirovinski fond u kojem se dobrovoljno osiguravaju osobe na temelju individualne kapitalizirane štednje, prema ovome Zakonu i statutu tog fonda

Članak 35.

(1) Mirovinski fond iz članka 34. ovoga Zakona jest fond posebne vrste, odnosno zasebna imovina bez pravne osobnosti koji se osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova fonda i ulaganja tih sredstva sa ciljem povećanja vrijednosti imovine fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima toga fonda, u skladu s odredbama zakona.

(2) Mirovinski fond je u vlasništvu svojih članova čija se pojedinačna vlasnička prava određuju s obzirom na iznos sredstava na njihovom računu. U rokovima koje Agencija propiše, Središnji registar osiguranika će izdavati članovima mirovinskog fonda dokument o udjelu koji pokazuje broj obračunskih jedinica na osobnom računu, kako je određeno u glavi VI. ovoga Zakona. Dokument o udjelu je dokaz o vlasništvu u mirovinskom fondu.

Članak 36.

(1) Obvezni fond mora imati najmanje osamdeset tisuća članova.

(2) Dobrovoljni fond mora imati najmanje dvije tisuće članova.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, ne primjenjuju se u prve dvije godine nakon osnivanja mirovinskog fonda.

Članak 37.

(1) Mirovinskim fondom upravlja, na temelju statuta fonda i ovoga Zakona, mirovinsko društvo.

(2) Imovina mirovinskog fonda mora se držati odvojeno od imovine mirovinskog društva.

Članak 38.

Registrirano ime obveznog fonda mora sadržavati riječi "obvezni mirovinski fond", a registrirano ime dobrovoljnog fonda mora sadržavati riječi "dobrovoljni mirovinski fond".

Članak 39.

(1) Mirovinski fond ima statut kojim se uređuje:

1. ime mirovinskog fonda,

2. temeljna načela i ograničenja ulaganja,

3. najveći dio imovine mirovinskog fonda koji se može držati u novčanim depozitima,

4. najmanji dio imovine mirovinskog fonda koji se mora držati u novčanim depozitima,

5. osnovica za izračunavanje naknade mirovinskom društvu i banci skrbniku koja će se platiti iz imovine mirovinskog fonda,

6. poslovna godina mirovinskog fonda, računovodstveni sustav, izvješćivanje o razvitku i portfelju mirovinskog fonda, te mjesto i način objavljivanja tih činjenica,

7. druga pitanja važna za mirovinski fond.

(2) Statut odobrava Agencija, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

GLAVA V.

ČLANSTVO I DOPRINOSI U OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 40.

(1) Osiguranici koji su obvezno osigurani prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji su mlađi od 40 godina, obvezno se osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom fondu koji sami izaberu, te postaju članovi toga fonda.

(2) Osiguranici iz stavka 1. ovoga članka koji imaju 40 godina ili više, a manje od 50 godina života, mogu se po svom izboru osigurati na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom fondu kojeg sami izaberu, te postaju članovi toga fonda.

(3) Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz stavka 1. ovoga članka uspostavlja se danom uspostavljenoga obveznog mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i od toga dana nastaje obveza izbora obveznog fonda.

(4) Doprinose za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje plaćaju osiguranici iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a za zaposlenike i njihovi poslodavci, a obveznici plaćanja doprinosa su svi obveznici utvrđeni Zakonom o mirovinskom osiguranju.

(5) Osiguranici iz stavka 2. ovoga članka imaju pravo pristupanja u izabrani obvezni fond u roku od šest mjeseci od dana uspostavljanja njihovog obveznoga mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(6) Osiguranike iz stavka 1. ovoga članka koji nisu izvršili izbor obveznog fonda u roku od tri mjeseca od dana uspostavljanja njihovoga obveznoga mirovinskog osiguranja, Središnji registar osiguranika iz članka 86. ovoga Zakona po službenoj će dužnosti rasporediti jednom od obveznih fondova, danom uspostavljanja njihovoga obveznoga mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(7) Raspored osiguranika fondovima prema stavku 6. ovoga članka obavit će se na način da se svakom fondu dodijeli razmjerni broj osoba, prema broju članova fonda.

(8) Agencija svojim propisima uređuje način rasporeda osiguranika, način obavješćivanja tih osoba o rasporedu, način osiguravanja doprinosa koje je potrebno plaćati prije zakašnjelog učlanjenja, način obavješćivanja o smrti člana fonda i ostala pitanja koja smatra potrebnim.

Članak 41.

(1) Izbor obveznog fonda obavlja se prijavom Središnjem registru osiguranika, na temelju koje se postaje članom toga fonda.

(2) Središnji registar osiguranika jedan primjerak prijave iz stavka 1. ovoga članka proslijeđuje mirovinskom društvu koje upravlja izabranim fondom, kako bi ono moglo unijeti izmjene u svoju evidenciju o članovima fonda.

(3) Središnji registar osiguranika koristi isti oblik prijave o pristupanju fondu za sve slučajeve pristupanja članova fondu.

(4) Agencija svojim propisima utvrđuje obrazac prijave o članstvu koji će koristiti svi obvezni fondovi.

(5) Članstvo u obvezni fond ne može se uskratiti, osim ako osoba koja podnosi zahtjev za članstvo ne ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom.

(6) Osiguranik može biti članom samo jednoga obveznog fonda u isto vrijeme i imati samo jedan račun u tom fondu.

Članak 42.

(1) Doprinosi u obvezni fond uplaćuju se po zakonom utvrđenoj stopi.

(2) Doprinosi se plaćaju preko Središnjeg registra osiguranika, na način utvrđen zakonom i propisima Agencije.

Članak 43.

(1) Ako član jednog obveznog fonda ("bivši fond") pristupi drugom obveznom fondu ("novi fond"), obvezan je izvijestiti Središnji registar osiguranika da želi pristupiti novom fondu, te mu dostaviti primjerak prijave o članstvu u novom fondu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, bivši fond obračunat će i odbiti od ukupnog iznosa na osobnom računu člana fonda naknadu za izlaz u iznosu od 5% u prvoj godini članstva, 2,5% u drugoj godini članstva, 1,25% u trećoj godini članstva, 0,62% u četvrtoj godini članstva i 0,31% u petoj godini članstva.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka u prvoj kalendarskoj godini od dana primjene ovoga Zakona svaki član obveznog fonda može jedanput prijeći u drugi obvezni fond bez naknade. Za svaki sljedeći prelazak primjenjuju se odredbe stavka 2. ovoga članka.

Članak 44.

(1) Na dan mijenjanja članstva, iz bivšeg fonda u novi fond obavlja se prijenos računa člana mirovinskog fonda.

(2) Prijenos računa obuhvaća iznos koji je na računu člana na dan prethodne valorizacije od kojeg se oduzimaju svi odbici u skladu sa člankom 60. ovoga Zakona.

(3) Središnji registar osiguranika izvješćuje novi fond o doprinosima koje je član uplatio bivšem fondu i o ostvarenim prinosima, o prijenosu uplate primljene u odnosu na tog člana i doprinosa uplaćenih od strane tog člana u fondove čiji je član prije bio.

(4) Agencija donosi propise o načinu prijenosa računa.

Članak 45.

Ako član obveznog fonda privremeno prestane uplaćivati doprinose u fond, on ostaje punopravni član fonda u kojeg je uplaćivao doprinose i ima sva prava kao i drugi članovi fonda, na temelju ovoga Zakona.

Članak 46.

(1) Član obveznog fonda će povući ukupna kapitalizirana sredstva sa svoga osobnog računa i prenijeti ih mirovinskom osiguravajućem društvu kada ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(2) Povlačenjem sredstava prema stavku 1. ovoga članka osiguraniku prestaje članstvo u obveznom fondu.

Članak 47.

(1) Ako kod člana obveznog fonda nastane invalidnost s pravom na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva koja su na osobnom računu člana obveznog fonda, obvezni fond će prenijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji će mu odrediti invalidsku mirovinu za ukupan mirovinski staž prema odredbama članka 74. do 82. Zakona o mirovinskom osiguranju kao da je bio osiguran samo u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti, ako bi članu obveznog fonda na temelju ukupno kapitaliziranih sredstava do dana invalidnosti, mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala prema programu mirovinskoga osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne invalidske mirovine iz stavka 3. ovoga članka, iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine određene primjenom stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju sredstva sa računa člana obveznog fonda prenijet će se mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere i koje mu osigurava trajnu mjesečnu invalidsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.

(3) U slučaju primjene stavka 2. ovoga članka, osiguraniku će se invalidska mirovina u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti odrediti kao osnovna mirovina primjenom članka 83. i 84. Zakona o mirovinskom osiguranju. Dio te invalidske mirovine koja pripada za pridodani staž, određuje se primjenom članka 84. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Članak 48.

(1) Ako član obveznog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu prema članku 46. ili 47. ovoga Zakona, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva sa računa toga člana, obvezni fond će prenijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji će odrediti obiteljsku mirovinu na temelju ukupnoga mirovinskog staža preminulog osiguranika prema odredbama članka 74. do 82. Zakona o mirovinskom osiguranju, kao da je preminuli osiguranik bio osiguran samo u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti ako bi članovima obitelji na temelju ukupnih kapitaliziranih sredstava preminuloga člana obveznog fonda, mjesečna svota obiteljske mirovine koja bi pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne obiteljske mirovine iz stavka 3. ovoga članka, iznosila više od mjesečne svote obiteljske mirovine određene primjenom stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju ukupna kapitalizirana sredstva sa računa preminulog člana obveznoga fonda prenijet će se mirovinskom osiguravajućem društvu koje članovi obitelji izaberu, a koje im osigurava trajnu mjesečnu obiteljsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.

(3) U slučaju primjene stavka 2. ovoga članka obiteljska mirovina u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti odredit će se od mirovine koja bi pripadala umrlome osiguraniku primjenom članka 83. i 84. Zakona o mirovinskom osiguranju. Dio obiteljske mirovine koja pripada za pridodani staž, određuje se primjenom članka 84. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Članak 49.

Ako član obveznog fonda umre, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana obveznog fonda predmet su nasljeđivanja prema Zakonu o nasljeđivanju.

GLAVA VI.

VOÐENJE OSOBNIH RAČUNA I VREDNOVANJE IMOVINE

Članak 50.

(1) Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond i preneseni računi, knjiže se u korist osobnih računa na ime člana. Iznos koji je na računu člana obveznog fonda jest osobna imovina te osobe. Pravo na primitak bilo kojeg dijela koji stoji na računu ne može se iskoristiti do umirovljenja i bit će podložno odredbama ovoga Zakona.

(2) Iznos koji stoji na računu člana obveznog fonda ne može biti predmet ovrhe i ne može biti dio stečajne mase člana fonda, kao niti stečajne mase banke skrbnika.

(3) Niti jedan iznos koji stoji na računu člana obveznog fonda ne može se dati u zalog, niti prenijeti u korist ikoga drugoga osim člana fonda. Svaka takva radnja, ništavna je.

Članak 51.

(1) Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond, kao i preneseni računi u fond, konvertirat će se u obračunske jedinice.

(2) Za potrebe vrednovanja, svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto ukupnoj imovini mirovinskog fonda.

(3) Ukupna vrijednost svih obračunskih jedinica mirovinskog fonda uvijek će biti jednaka ukupnoj neto imovinskoj vrijednosti fonda, izračunatoj u skladu sa člankom 53. ovoga Zakona.

(4) Uplaćeni doprinosi i preneseni računi mogu se konvertirati u dijelove obračunskih jedinica i vrijednost imovine mirovinskog fonda i na računu člana može se izraziti u takvim dijelovima.

(5) Imovinska vrijednost mirovinskog fonda i vrijednost obračunske jedinice određivat će se sukladno s načelima vrednovanja koja se primjenjuju na imovinu i obveze fonda.

(6) Agencija donosi pravila kojima se utvrđuje način vrednovanja imovine i obveza mirovinskog fonda.

Članak 52.

(1) Uplaćeni doprinosi i preneseni računi konvertiraju se u obračunske jedinice na određene datume (u daljnjem tekstu: datumi konverzije) u skladu s vrijednošću obračunskih jedinica na taj datum. Način određivanja datuma konverzije propisuje Agencija.

(2) Početnu vrijednost obračunske jedinice utvrđuje Agencija.

Članak 53.

(1) Neto imovinska vrijednost mirovinskog fonda izračunava se na svaki dan vrednovanja, u skladu sa člankom 55. ovoga Zakona i o tome se odmah izvješćuje Agencija.

(2) Svakog dana vrednovanja također se izračunava vrijednost obračunske jedinice.

(3) Izračune iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja banka skrbnik, a revidira ih nezavisni revizor koji nije povezana osoba s mirovinskim fondom, mirovinskim društvom ili bankom skrbnikom.

Članak 54.

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja mirovinskim fondom i koje je primalo doprinose najmanje 12 mjeseci na kraju zadnjeg mjeseca svakog tromjesečja odredit će prinos za posljednjih 12 mjeseci u skladu sa stavkom 2. ovoga članka. Prinos je obvezno odmah prijaviti Agenciji.

(2) Prinos mirovinskog fonda je postotna razlika između vrijednosti obračunske jedinice na zadnji radni dan zadnjeg mjeseca tekućeg tromjesečja i vrijednosti te jedinice na zadnji radni dan prije 12 mjeseci.

Članak 55.

(1) Agencija određuje dane vrednovanja za mirovinske fondove, a vrednovanje mora biti najmanje jednom mjesečno.

(2) Agencija će posebno propisati:

1. pravila koja se odnose na izračunavanje prinosa mirovinskog fonda, uključujući načela zaokruživanja tih vrijednosti,

2. datum kada je mirovinsko društvo obvezno izvijestiti Agenciju o neto imovinskoj vrijednosti svoga fonda, vrijednosti obračunske jedinice, prinosu fonda kao i načinu takvog izvješćivanja.

Članak 56.

(1) Za svakih 10.000 članova iznad sto tisuća članova, mirovinsko društvo mora povećati temeljni kapital za jamstveni polog od milijun kuna.

(2) Jamstveni polog mora se držati na posebnom računu u banci skrbniku.

(3) Svako povećanje ili smanjenje jamstvenog pologa odobrava Agencija.

(4) Jamstveni polog iz stavka 1. ovoga članka usklađuje Agencija u prvom tromjesečju svake godine prema kretanju troškova života u prethodnoj godini.

Članak 57.

Nad sredstvima jamstvenog pologa ne može se izvršiti ovrha niti ta sredstva ulaze u stečajnu masu banke skrbnika.

Članak 58.

(1) Svakom članu obveznog mirovinskog fonda jamči se prinos u visini jedne trećine referentnog prinosa, utvrđenog od strane Agencije, a najviše do visine eskontne stope Hrvatske narodne banke, ukoliko je referentni prinos pozitivan u razdoblju od jedne kalendarske godine.

(2) Svakom članu obveznoga mirovinskog fonda jamči se prinos u visini trostrukoga referentnog prinosa utvrđenog od strane Agencije, ukoliko je referentni prinos negativan u razdoblju od jedne kalendarske godine.

(3) Ukoliko je prinos obveznoga mirovinskog fonda, po izračunu prema članku 54. ovoga Zakona manji od zajamčenog prinosa prema stavku 1. i 2. ovoga članka, na osobne račune članova fonda uplatit će se razlika do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa, a ako to nije dovoljno iz temeljnog kapitala mirovinskog društva do najviše 20% temeljnog kapitala društva godišnje, a preostali iznos iz državnog proračuna.

Članak 59.

(1) Knjigovodstvo i računovodstvo mirovinskog društva mora biti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.

(2) Agencija donosi pravilnik o vođenju knjigovodstva i računovodstva mirovinskih društava.

GLAVA VII.

FINANCIRANJE DJELATNOSTI MIROVINSKOG DRUŠTVA

Članak 60.

Radi pokrića troškova mirovinskog društva mirovinsko društvo može zaračunati naknadu na sljedeći način:

1. odbitkom najviše 0,8% od uplaćenih doprinosa,

2. odbitkom najviše 0,8% godišnje od ukupne imovine mirovinskog fonda u 2000. godini, a za svaku daljnju godinu najviši postotak propisuje Agencija, ali ne viši od navedenog postotka u prvoj godini. Izračun se obavlja za svaki dan vrednovanja imovine mirovinskog fonda, a naplativ je na način koji propisuje Agencija,

3. naplatom naknade za izlaz iz obveznog fonda, ukoliko se ne radi o izlasku nakon pet godina ulaganja u isti fond.

Članak 61.

(1) Za uspješnost u poslovanju mirovinskom društvu pripada 25% od godišnjega realnog prinosa po odbitku troškova koji se zaračunavaju imovini fonda.

(2) Od iznosa za uspješnost u poslovanju iz stavka 1. ovoga članka iznos od 75% uplaćuje se u jamstveni polog na rok od tri godine.

Članak 62.

Sve troškove u svezi s transakcijama za stjecanje ili transfer imovine obveznog fonda snosi mirovinsko društvo.

Članak 63.

Troškove poslovanja obveznog fonda koji se ne pokrivaju izravno iz njegove imovine, snosi mirovinsko društvo.

GLAVA VIII.

MARKETING MIROVINSKIH FONDOVA

Članak 64.

(1) Mirovinsko društvo ne smije ponuditi nikakve povlastice niti jednoj osobi u svrhu nagovaranja te osobe da se pridruži određenom fondu ili da ostane njegov član.

(2) Mirovinsko društvo ne smije ponuditi nikakve povlastice poslodavcu ili povezanoj osobi poslodavca u svrhu poticanja ili nagrađivanja toga poslodavca da nagovara ili zahtijeva od svojih zaposlenika da se pridruže određenom fondu.

(3) Mirovinsko društvo ne smije ponuditi nikakve popratne povlastice sindikatu ili drugom kolektivnom subjektu, odnosno povezanoj osobi takvog sindikata ili subjekta u svrhu poticanja ili nagrađivanja spomenutoga tijela da nagovara ili zahtijeva od svojih članova da se pridruže određenom fondu.

(4) U smislu stavka 1. do 3. ovoga članka, povlastice su primjerice: novčane stimulacije, plaćanje naknade za prijevremeno otkazivanje drugih fondova ili poklanjanje materijalne imovine; izuzete su povlastice koje prirodno i izravno proizlaze iz članstva u fondu.

Članak 65.

(1) Subjekti iz stavka 3. ovoga članka ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave, bilo usmeno, putem oglasa, drugog promidžbenog materijala bilo u obliku informacija priopćenih članovima fonda, onima koji su stekli pravo da budu članovi fonda ili onima koji bi u budućnosti mogli steći to pravo, o obveznom fondu ili mirovinskom društvu koje njime upravlja, a koje bi mogle stvoriti krivi ili lažni dojam, te prenositi lažne informacije.

(2) Subjekti iz stavka 3. ovoga članka ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave ili predviđanja, koji se odnose na buduće ulagačke aktivnosti fonda, članovima fonda ili onima koji bi u budućnosti mogli steći pravo na to, osim putem davanja izjave u obliku i na način utvrđen propisima Agencije.

(3) Subjekti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su:

1. mirovinsko društvo,

2. povezana osoba u odnosu na subjekte navedene u točki 1. ovoga stavka,

3. agenti ili zaposlenici osoba navedenih u točkama 1. i 2. ovoga stavka.

(4) Oglas ili promidžbeni materijal objavljen od strane ili u ime mirovinskog društva, mora imati prethodnu suglasnost Agencije.

(5) Agencija će propisati što ne bi smjelo biti sadržano u informacijama navedenima u stavku 4. ovoga članka.

(6) Ako Agencija smatra da informacije iz stavka 4. ovoga članka jesu ili bi mogle navoditi na pogrešan zaključak, ona može zabraniti njihovo objavljivanje ili priopćavanje te narediti da se u utvrđenom roku objavi ili priopći odgovarajući ispravak.

Članak 66.

(1) Mirovinsko društvo koje putem osobnoga kontakta svoga zaposlenika, predstavnika ili agenta mirovinskog društva, odnosno povezane osobe nagovori osobu da otkaže članstvo u jednom obveznom fondu i da postane članom obveznog fonda kojim upravlja to društvo, mora dokazati da se u to vrijeme ravnao prvenstveno prema interesima te osobe.

(2) U stavku 1. ovoga članka "osobni kontakt" znači svaki sastanak, telefonski razgovor ili osobno naslovljeno dopisivanje između zaposlenika, predstavnika ili agenta mirovinskog društva i dotične osobe, ili svake povezane osobe s dotičnom osobom.

Članak 67.

Agencija može donijeti propise koji utvrđuju dodatne uvjete vezane za prodaju i marketing usluge obveznih mirovinskih fondova.

GLAVA IX.

ULAGANJE IMOVINE MIROVINSKIH FONDOVA

Članak 68.

(1) Imovina mirovinskog fonda se može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona sa svrhom povećanja ukupnoga prinosa od ulaganja isključivo u korist članova mirovinskog fonda uz uvažavanje sljedećih načela:

- sigurnosti ulaganja imovine mirovinskog fonda,

- raznolikosti ulaganja,

- održanja odgovarajuće likvidnosti.

(2) Nadzorni odbor mirovinskog društva utvrđuje načela ulaganja koja su sastavni dio statuta mirovinskog fonda, sukladno s načelima iz stavka 1. ovoga članka i koja su u skladu sa zahtjevima Agencije.

(3) Načela ulaganja sadrže osobito:

- način na koji će se udovoljiti odredbama iz stavka 1. ovoga članka,

- vrstu imovine u koju se imovina mirovinskog fonda može ulagati,

- tijela mirovinskog društva koja odlučuju o ulaganjima i izvršenjima tih ulaganja kao i postupke za donošenje takvih odluka,

- način izmjene načela ulaganja.

(4) Nadzorni odbor mirovinskog društva redovito razmatra načela ulaganja i ako je potrebno obavlja izmjene.

Članak 69.

Imovina mirovinskog fonda može se prema odredbama ovoga Zakona i propisima za ulaganja u inozemstvo, ulagati u sljedeće vrste imovine:

1. kratkoročne zapise i druge kratkoročne dužničke vrijednosne papire izdane od strane Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke te kratkoročne bankovne depozite, na način utvrđen propisima Agencije,

2. dugoročne obveznice i druge dugoročne dužničke vrijednosne papire izdane od strane Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke,

3. dugoročne obveznice i druge dužničke vrijednosne papire izdane od strane jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave,

4. dugoročne obveznice ili druge dugoročne dužničke vrijednosne papire, izdane od strane dioničkih društava registriranih u Republici Hrvatskoj, kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi ili na drugim organiziranim tržištima kapitala u Republici Hrvatskoj, s tim da ti vrijednosni papiri udovoljavaju kriterijima Agencije,

5. dionice, izdane od strane dioničkih društava registriranih u Republici Hrvatskoj i udjele u domaćim otvorenim investicijskim fondovima kojima se trguje u prvoj kotaciji na Zagrebačkoj burzi ili na drugim organiziranim tržištima kapitala u Republici Hrvatskoj, s tim da ti vrijednosni papiri udovoljavaju kriterijima Agencije,

6. dugoročne obveznice ili druge dugoročne dužničke vrijednosne papire izdane od strane drugih država, kojima se trguje na organiziranim tržištima kapitala u zemljama OECD-a, s tim da ti vrijednosni papiri udovoljavaju kriterijima Agencije,

7. dugoročne obveznice ili druge dugoročne dužničke vrijednosne papire izdane od strane inozemnih nedržavnih subjekata, kojima se trguje na organiziranim tržištima kapitala u zemljama OECD-a, ako ti vrijednosni papiri udovoljavaju kriterijima Agencije,

8. dionice, izdane od strane inozemnih dioničkih društava, kojima se trguje na organiziranim tržištima kapitala u zemljama OECD-a, ako ti vrijednosni papiri udovoljavaju kriterijima Agencije,

9. dionice i udjele domaćih zatvorenih ili stranih zatvorenih ili otvorenih investicijskih fondova, vodeći računa da ti fondovi prije svega ulažu u vrijednosne papire zemalja OECD-a,

10. bilo koji drugi oblik ulaganja utvrđen propisima Agencije osim ulaganja iz članka 72. ovoga Zakona.

Članak 70.

Propisom Agencije će se potanko urediti ograničenja i smjernice za ulaganja mirovinskih fondova.

Članak 71.

Na ulaganja određene vrste imovine iz članka 69. stavka 1. točke 1. do 10. ovoga Zakona, primjenjuju se sljedeća ograničenja:

1. više od 15% imovine mirovinskog fonda ne može se ulagati u imovinu izvan Republike Hrvatske,

2. u slučaju imovine iz članka 69. točke 1. ovoga Zakona, ne može se ulagati više od 5% imovine mirovinskog fonda,

3. najmanje 50% imovine mirovinskog fonda mora se ulagati u imovinu iz članka 69. točke 2. ovoga Zakona,

4. u slučaju imovine iz članka 69. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona, ne može se ulagati više od 30% imovine mirovinskog fonda u pojedinu vrstu te imovine,

5. u slučaju imovine iz članka 69. točke 6. ovoga Zakona, ne može se ulagati više od 15% imovine mirovinskog fonda,

6. u slučaju imovine iz članka 69. točke 7. i 8. ovoga Zakona, ne može se ulagati više od 10% imovine mirovinskog fonda u pojedinu vrstu te imovine,

7. u slučaju imovine iz članka 69. točke 9. ovoga Zakona, ne može se ulagati više od 5% imovine mirovinskog fonda,

8. najviše 5% imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u vrijednosne papire jednog izdavatelja ili ukupno u vrijednosne papire dvaju ili više izdavatelja koji su povezane osobe, osim imovine iz članka 69. točke 2. i 3. ovoga Zakona,

9. ako ukupna ulaganja u investicijske fondove premašuju 5% imovine mirovinskog fonda, tada ukupna naknada koju naplaćuju investicijski fondovi i ne smije prelaziti 0,4% vrijednosti uloga.

Članak 72.

Imovina mirovinskog fonda ne može biti uložena u:

1. dionice, obveznice i ostale vrijednosne papire koji ne kotiraju na burzi ili se njima ne trguje na organiziranim tržištima,

2. imovinu koja je po zakonu neotuđiva,

3. materijalnu imovinu kojom se ne trguje na organiziranim trzištima i čija se vrijednost ne može sa sigurnošću utvrditi uključujući, primjerice antikvitete, umjetnička djela i motorna vozila,

4. nekretnine,

5. dionice, obveznice ili ostale vrijednosne papire izdane od:

- bilo kojeg dioničara mirovinskog društva,

- banke skrbnika mirovinskog fonda,

- bilo koje osobe koja je povezana osoba s osobama navedenima u podstavcima 1. i 2. ove točke,

6. opcije i terminske poslove,

7. drugu imovinu koju odredi Agencija.

Članak 73.

(1) U slučaju odstupanja od ograničenja propisanih u članku 69. do 72. ovoga Zakona, zbog sljedećih razloga:

- promjene trzišnih cijena koje predstavljaju osnovicu za procjenu vrijednosti imovine i obveza mirovinskog fonda,

- promjene tečaja,

- promjene organizacijskih ili ekonomskih odnosa među subjektima u koje je ulagana imovina mirovinskog fonda,

- bilo kojih drugih okolnosti izvan neposredne kontrole mirovinskog društva,

mirovinsko društvo tada ima obvezu poduzeti mjere da se aktivnosti ulaganja imovine mirovinskog fonda usklade sa zakonskim odredbama.

(2) Usklađivanje aktivnosti ulaganja sa zakonskim odredbama mora se provesti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana povrede odredbi ili od dana kada se procjenom imovine mirovinskog fonda ustanovi postojanje povrede, ovisno o tome što se pojavi ranije.

(3) Na zahtjev mirovinskog društva podnesenog najkasnije trideset dana od dana povrede ili potvrde postojanja povrede, Agencija može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka na 12 mjeseci, ukoliko je to potrebno radi zaštite interesa članova fonda.

Članak 74.

Mirovinskom društvu je zabranjeno:

1. prodavanje imovine mirovinskog fonda:

- članovima uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva,

- banci skrbniku koja skrbi o imovini mirovinskog fonda,

- bilo kojoj drugoj osobi koja je povezana osoba s navedenim pravnim ili fizičkim osobama.

2. kupovanje imovine od bilo koje pravne ili fizičke osobe navedene u točki 1. ovoga članka,

3. davanje kredita ili jamstva bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi navedenoj u točki 1. ovoga članka.

Članak 75.

(1) Mirovinsko društvo može prenijeti ovlast upravljanja imovinom mirovinskog fonda koja se nalazi izvan Republike Hrvatske upravitelju ili upraviteljima koji su, prema propisima države u kojoj se nalazi imovina, ovlašteni upravljati tuđim vrijednosnim papirima na temelju odobrenja i koji imaju licencu Agencije za bavljenje takvim aktivnostima.

(2) Mirovinsko društvo na temelju odluke nadzornog odbora, sukladno stavku 1. ovoga članka, odabrat će upravitelja koji će upravljati dijelom ili cjelokupnom inozemnom imovinom mirovinskog fonda, na osnovi važećeg ugovora s mirovinskim društvom i prema izjavi o investicijskim načelima koja se nalaze u statutu mirovinskog fonda.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo će utvrditi uvjete pod kojima prenosi ovlast upravljanja inozemnom imovinom.

(4) Mirovinsko društvo će izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni upravitelja.

(5) Mirovinsko društvo ne može prenositi ovlast za donošenje odluka koje se odnose na investicijsku strategiju mirovinskog fonda u Republici Hrvatskoj, niti odgovornost za poštivanje izjave o investicijskim načelima.

Članak 76.

(1) Mirovinsko društvo može pozajmljivati novac samo na tržištu novca.

(2) Ukupan iznos pozajmljenog novca od strane mirovinskog društva niti u jednom trenutku ne može biti veći od postotne vrijednosti imovine mirovinskog fonda koju propiše Agencija.

(3) Ugovor ili drugo utanačenje iz stavka 1. ovoga članka koji se odnosi na pozajmicu izvan tržišta novca, ništavan je.

Članak 77.

Agencija propisuje način, rokove i obavješćivanje o procjeni imovine mirovinskog fonda.

Članak 78.

Agencija može propisati dodatna investicijska ograničenja s ciljem zaštite interesa članova mirovinskog fonda.

GLAVA X.

BANKA SKRBNIK

Članak 79.

(1) Mirovinsko društvo dužno je izabrati jednu banku skrbnika kojoj će povjeriti imovinu mirovinskog fonda i sa kojom će sklopiti ugovor o čuvanju imovine.

(2) Banka skrbnik ne smije biti povezana niti s jednim mirovinskim društvom ili mirovinskim osiguravajućim društvom.

(3) Izbor banke skrbnika i promjenu te banke mora odobriti Agencija.

Članak 80.

(1) Poslovi banke skrbnika nad imovinom mirovinskog fonda su:

1. poslovi pohrane i čuvanja imovine mirovinskog fonda na posebnom računu,

2. utvrđivanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda i izvješćivanje Agencije, mirovinskog društva i Središnjeg registra osiguranika o provedenom postupku utvrđivanja te vrijednosti, kao i o vrijednosti imovine mirovinskog fonda te o stanju na posebnom računu,

3. izvješćivanje javnosti o vrijednosti obračunske jedinice putem dnevnih novina najmanje jednom mjesečno,

4. izvješćivanje o isplati dividende, isplati kupona ili dospijeću ostalih instrumenata na naplatu,

5. obavješćivanje o godišnjim skupštinama dioničara i pravima vezanim uz imovinu mirovinskih fondova kao i izvršenje naloga mirovinskog društva u svezi ostvarivanja tih prava,

6. pružanje usluga glasanja na godišnjim skupštinama dioničara,

7. ostale usluge koje se odnose na imovinu mirovinskog fonda, ugovorene između mirovinskog društva i banke skrbnika.

(2) Agencija može propisati i posebna pravila za obavljanje poslova banke skrbnika nad imovinom mirovinskih fondova.

(3) Banka skrbnik može, uz prethodnu suglasnost Agencije, dio svojih poslova povjeriti nekom drugom pravnom subjektu, čime se ne isključuje odgovornost banke skrbnika.

(4) Banka skrbnik može obavljati poslove za više mirovinskih fondova, pod uvjetom da su imovina, djelatnost i evidencija svakog fonda potpuno odvojeni, kako međusobno, tako i od banke skrbnika.

(5) Banka skrbnik mora imati posebnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu koja će obavljati poslove skrbništva.

(6) Uvjete i odgovarajuću stručnost djelatnika koji obavljaju poslove skrbništva utvrdit će i nadzirati Agencija.

Članak 81.

(1) Imovina mirovinskog fonda vodi se u banci skrbniku na posebnom računu.

(2) Imovina mirovinskog fonda na posebnom računu kod banke skrbnika može se koristiti samo za izvršenje naloga od strane mirovinskog društva.

(3) Banka skrbnik je dužna povjerenu imovinu mirovinskog fonda držati odvojeno od vlastitih sredstava, kao i od sredstava drugih klijenata.

Članak 82.

(1) U slučaju da se ugovor između mirovinskog društva i banke skrbnika želi raskinuti, pisana obavijest se treba dostaviti najmanje šest mjeseci ranije, osim u slučajevima određenima u članku 83. ovoga Zakona. Stranka koja daje obavijest o raskidu ugovora odmah će o istom i njenim razlozima obavijestiti Agenciju.

(2) Novu banku skrbnika mirovinsko društvo može izabrati samo uz prethodno pisano odobrenje Agencije, a za njegovo dobivanje mirovinsko društvo dostavit će Agenciji informacije o predloženoj banci skrbniku.

(3) Promjena banke skrbnika obavit će se tako da se održi neprekinuto obavljanje poslova banke skrbnika u odnosu na imovinu fonda.

(4) U slučaju raskida ugovora, bivša banka skrbnik će imovinu mirovinskog fonda koju je čuvala kao i svu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje njezinih poslova predati novoj banci skrbniku u roku od 30 dana od dana raskida ugovora.

Članak 83.

(1) U slučaju pokretanja postupka stečaja ili likvidacije nad bankom skrbnikom, mirovinsko društvo će:

1. odmah dostaviti obavijest banci skrbniku o raskidu ugovora i o tome obavijestiti Agenciju,

2. odmah izabrati novu banku skrbnika i zatražiti odgovarajuće odobrenje od Agencije.

(2) Ako mirovinsko društvo ne poduzme mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će odrediti promjenu banke skrbnika, pri čemu se odgovarajuće primjenjuje članak 82. stavak 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Agencija može narediti mirovinskom društvu promjenu banke skrbnika ukoliko je financijska ili organizacijska struktura banke bitno oslabila, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine mirovinskog fonda.

(4) Hrvatska narodna banka obavijestit će Agenciju o svakom slučaju koji bi prema kriterijima Hrvatske narodne banke mogao uzrokovati bitno slabljenje financijske ili organizacijske strukture banke skrbnika.

(5) Banka skrbnik će odmah obavijestiti Agenciju o svemu što smatra propustom u poslovanju mirovinskog društva ili o propustu koji bi mogao predstavljati povredu zakona, propisa Agencije ili statuta mirovinskog fonda ili predstavljati prijetnju interesima bilo kojeg člana mirovinskog fonda.

Članak 84.

Imovina mirovinskog fonda povjerena na čuvanje banci skrbniku prema odredbama ovoga Zakona ne može biti predmetom ovrhe vezane za obveze banke skrbnika, a niti dijelom njezine stečajne mase.

Članak 85.

(1) Banka skrbnik obvezna je obavljati poslove za koje je ovlaštena na temelju ugovora s mirovinskim društvom i to s pozornošću savjesnog gospodarstvenika.

(2) Za poslove skrbništva iz članka 80. ovoga Zakona banka skrbnik ima pravo na naknadu od 0,1% godišnje od ukupne imovine mirovinskog fonda u 2000. godini, a za svaku daljnju godinu najviši postotak propisuje Agencija, ali ne više od navedenog postotka u prvoj godini.

(3) Banka skrbnik odgovara mirovinskom društvu za pričinjenu štetu, ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove navedene u ugovoru iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona.

GLAVA XI.

SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

Članak 86.

(1) Središnji registar osiguranika obavlja:

- poslove prikupljanja doprinosa od članova mirovinskih fondova,

- poslove vođenja evidencije o osobnim računima članova mirovinskih fondova,

- poslove izvršavanja naloga članova o prijenosu doprinosa, prijenosu računa i prijenosu imovine,

- kontrolu plaćanja doprinosa,

- prikuplja mjesečnu dokumentaciju od poslodavaca o uplaćenim doprinosima za pojedine članove,

- izvješćuje članove fonda o stanju sredstava na njihovim računima,

- izvješćuje mirovinska društva o strukturi njihovih članova,

- druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom.

(2) Radi kontrole pravilnosti obračuna i plaćanja doprinosa Središnji registar osiguranika ima pravo kontrolirati poslovne knjige, financijsku dokumentaciju i druge evidencije obveznika plaćanja doprinosa.

(3) Središnji registar osiguranika surađuje s bankama skrbnicima, Zavodom za platni promet, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i drugim tijelima kako bi se osiguralo efikasno prikupljanje doprinosa i izvješćivanje.

(4) Središnji registar osiguranika je ustanova koja se osniva uredbom Vlade Republike Hrvatske.

(5) Sredstva za rad Središnjeg registra osiguranika osigurat će se iz državnog proračuna, iz uloga drugih osnivača, te iz drugih izvora.

Članak 87.

(1) Središnji registar osiguranika će najmanje jednom godišnje dostaviti svakom članu obveznog fonda pisanu informaciju o imovini koja se nalazi na njegovom računu, o datumima uplate doprinosa i virmanskih uplata koje je član imao u odgovarajućem razdoblju.

(2) Na zahtjev člana fonda, Središnji registar osiguranika će dostaviti tom članu obavijest o novčanoj vrijednosti imovine na njegovom računu. Registar može zaračunati naknadu za takve obavijesti koje ne proizlaze iz stavka 1. ovoga članka, ali ona ne može biti veća od troška izrade ove obavijesti.

GLAVA XII.

OBVEZE IZVJEŠĆIVANJA I PRIOPĆAVANJA O OBVEZAMA

Članak 88.

(1) Mirovinsko društvo će najkasnije do 31. ožujka svake godine izdati informativni prospekt mirovinskog fonda s informacijama do 31. prosinca prethodne godine.

(2) Informativni prospekt mirovinskog fonda sadržava osobito:

1. podatke o mirovinskom fondu,

2. podatke o mirovinskom društvu,

3. podatke o banci skrbniku,

4. informacije iz članka 89. ovoga Zakona,

5. druge informacije prema propisima Agencije.

(3) Pod podacima o mirovinskom fondu u smislu stavka 2. točke 1. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeći podaci:

1. ime fonda,

2. datum osnivanja fonda,

3. podatke o načinu obračunavanja naknada za mirovinsko društvo i banku skrbnika,

4. portfelj fonda.

(4) Pod podacima o mirovinskom društvu u smislu stavka 2. točke 2. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeći podaci:

1. tvrtka, pravni oblik, sjedište mirovinskog društva i mjesto uprave ako ono nije isto kao sjedište mirovinskog društva,

2. ime i dužnosti članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva,

3. pobliže određivanje odgovornosti kod donošenja investicijskih odluka,

4. visina temeljnog kapitala mirovinskog društva te imena i adrese dioničara, odnosno vlasnika udjela i veličina njihovog udjela,

5. podaci o revizoru mirovinskog društva,

6. godišnja financijska izvješća mirovinskog društva revidirana od strane ovlaštenog revizora,

7. načela i strategija ulaganja.

(5) Pod podacima o banci skrbniku u smislu stavka 2. točke 3. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeći podaci:

1. tvrtka banke skrbnika, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave ako ono nije isto kao i sjedište banke skrbnika,

2. djelatnost banke skrbnika,

3. visina temeljnog kapitala banke skrbnika.

(6) Informacije se objavljuju u obliku brošure i u najmanje dva dnevna lista koja se prodaju na teritoriju cijele Republike Hrvatske.

(7) Oblik izvješća utvrđuje se propisima Agencije.

(8) Mirovinsko društvo će informativni prospekt dati na uvid svakoj osobi koja zatraži članstvo u fondu kojim to društvo upravlja.

(9) Mirovinsko društvo će svoj informativni prospekt dostaviti svakom članu mirovinskog fonda na njegov zahtjev.

Članak 89.

(1) Najmanje jednom godišnje mirovinsko društvo će Središnjem registru osiguranika dostavljati informacije o vrijednosti imovine fonda investirane u određene vrste imovine, uključujući i podatke o izdavateljima određenih vrijednosnih papira, na zadnji dan procjene zadnjeg mjeseca svakoga jednogodišnjeg razdoblja.

(2) Obveza dostave podataka o izdavateljima određenih vrijednosnih papira primjenjuje se samo na investicije koje iznose najmanje 1% vrijednosti imovine fonda.

(3) Mirovinsko društvo obvezno je objaviti svoja tromjesečna financijska izvješća u jednim dnevnim novinama.

Članak 90.

(1) Mirovinsko društvo obvezno je podnositi Agenciji sljedeće informacije:

1. godišnje izvješće o aktivi i pasivi, prihodima i rashodima, koje je revidirala revizorska tvrtka i potpisao ovlašteni javni revizor,

2. završni račun s računom dobiti ili gubitka,

3. o podacima o prodaji i novostečenoj imovini mirovinskog fonda uključujući naziv imovine, dan transakcije, cijenu po kojoj je transakcija izvršena i brokera,

4. o brokerskoj naknadi, naknadi banci skrbniku i drugim pitanjima koja propisuje Agencija,

5. o dioničarima, odnosno vlasnicima udjela mirovinskog društva, s njihovim imenima i adresama,

6. o imenima i naknadi isplaćenoj članovima uprave i nadzornog odbora i plaćama zaposlenika u mirovinskom društvu.

7. o informativnom prospektu iz članka 88. ovoga Zakona;

8. druge informacije na traženje Agencije.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka dostavit će se najmanje jednom godišnje, a i u kraćim rokovima, prema propisima Agencije. Agencija utvrđuje rokove za dostavljanje takvih informacija i oblik u kojem će se one izdavati.

GLAVA XIII.

NADZOR NAD POSLOVANJEM MIROVINSKIH DRUŠTAVA I MIROVINSKIH FONDOVA

Članak 91.

(1) Za obavljanje nadzora nad poslovanjem mirovinskih društava i mirovinskih fondova osniva se Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.

(2) Agencija ima svojstvo pravne osobe.

(3) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

(4) U obavljanju poslova utvrđenih ovim Zakonom, Agencija je samostalna i odgovara Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom državnom saboru

Članak 92.

(1) Osnovna zadaća Agencije je štititi interese članova mirovinskih fondova i sudionika u dobrovoljnim mirovinskim programima.

(2) U obavljanju svojih zadaća Agencija osobito:

1. donosi propise o provedbi ovoga Zakona, kad je za to ovlaštena,

2. odobrava i oduzima autorizaciju mirovinskom društvu,

3. odobrava i oduzima odobrenje za rad mirovinskom društvu,

4. provodi nadzor nad poslovanjem mirovinskih društava, mirovinskih fondova i Središnjeg registra osiguranika, i to osobito: nad financijskim poslovanjem mirovinskih društava, svim aktivnostima društava u svezi s pridržavanjem investicijskih limita prema ovome Zakonu, postupkom ulaganja u inozemstvo u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, postupkom registracije članova obveznih mirovinskih fondova te postupkom prelaska članova iz jednog u drugi obvezni fond, prijenosom doprinosa u obvezne mirovinske fondove na osobne račune članova obveznog fonda, prijenosom sredstava s osobnog računa u fondu na račun mirovinskog osiguravajućeg društva izabranog od strane osiguranika, aktuarskim proračunima i njihovoj primjeni prigodom utvrđivanja mirovinskih davanja u mirovinskim osiguravajućim društvima, postupkom i troškovima oglašavanja, dobrovoljnim mirovinskim fondom u svezi s ponuđenim programima i vezama s dobrovoljnim mirovinskim osiguravajućim društvom,

5. promiče, organizira i potiče razvoj mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj,

6. razvija svijest o ciljevima i načelima poslovanja mirovinskih društava i fondova,

7. vodi knjige i registre u skladu s odredbama ovoga Zakona,

8. daje poticaje za izmjene zakona, koje se odnose na mirovinska društva i fondove,

9. obavlja druge aktivnosti predviđene ovim Zakonom.

(3) U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti iz stavka 2. točke 1. do 4. ovoga članka, Agencija ima javne ovlasti.

(4) Akti iz stavka 2. točke 1. do 3. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 93.

(1) Agencija može bez ograničenja pregledavati poslovne knjige i dokumentaciju mirovinskih društava i Središnjeg registra osiguranika, koji se odnose na njihovo poslovanje.

(2) Ako Agencija ustanovi nepravilnosti u poslovanju ili vođenju poslovnih knjiga, donijet će rješenje kojim će naložiti da se utvrđene nepravilnosti isprave u primjerenom roku.

(3) Mirovinsko društvo je obvezno u roku navedenom u rješenju iz stavka 2. ovoga članka ukloniti nepravilnosti i dostaviti izvješće Agenciji o uklanjanju nedostataka s priloženim dokazima da su nedostaci uklonjeni ili nepravilnosti ispravljene. Agencija može mirovinskom društvu oduzeti odobrenje za rad ako mirovinsko društvo u roku iz rješenja ne ukloni nedostatke i nepravilnosti.

(4) Ako Agencija u provedbi nadzora utvrdi da u poslovanju mirovinskog društva i u upravljanju mirovinskim fondom postoje radnje ili djela koja su kažnjiva po zakonu, ravnatelj Agencije ili osoba koju on ovlasti podnijet će prijavu nadležnom državnom tijelu.

Članak 94.

(1) Mirovinsko društvo je obvezno izvijestiti Agenciju o:

1. promjeni tvrtke, sjedišta, statuta ili društvenog ugovora,

2. promjeni imena mirovinskog fonda,

3. dioničaru, odnosno članu društva za kojega sazna da posjeduje više od 5% dionica, odnosno vlasničkih udjela u društvu,

4. svakoj promjeni temeljnog kapitala mirovinskog društva,

5. odluci mirovinskog društva o prestanku njegova djelovanja.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo mora uputiti Agenciji najkasnije u roku od osam dana od dana nastale promjene.

Članak 95.

(1) Upravni odbor Agencije donosi statut kojeg potvrđuje Hrvatski državni sabor, donosi godišnji program rada Agencije i prati njegovo izvršavanje, potvrđuje izvješća koja Agencija podnosi Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom državnom saboru; odlučuje o autorizaciji rada mirovinskog društva i izdaje odobrenja za rad obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i statutom Agencije.

(2) Agencija statutom uređuje svoje unutarnje ustrojstvo i poslovanje.

Članak 96.

(1) Upravni odbor Agencije ima sedam članova koje na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje i razrješuje Hrvatski državni sabor.

(2) Za člana upravnog odbora može biti imenovan hrvatski državljanin koji ima visoku stručnu spremu s iskustvom relevantnim za mirovinska društva na području ekonomije, računovodstva, investiranja, poslovnog upravljanja, aktuarske znanosti ili prava.

(3) Mandat članova upravnog odbora traje sedam godina. Članovi upravnog odbora mogu biti ponovno imenovani. Članovi upravnog odbora mogu biti razriješeni i prije isteka mandata.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka u prvom mandatu konstituiranja upravnog odbora tri člana se imenuju na tri godine, dva na pet godina i dva na sedam godina.

(5) Ako neki od članova upravnog odbora prestane obnašati dužnost prije isteka mandata, na njegovo mjesto imenuje se osoba do isteka mandata člana kojeg zamjenjuje.

Članak 97.

(1) Radom Agencije rukovodi ravnatelj kojeg na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje i razrješuje Hrvatski državni sabor.

(2) Ravnatelj Agencije imenuje se na sedam godina i može biti ponovno imenovan.

(3) Na ravnatelja Agencije odnose se odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Članak 98.

Ravnatelj predstavlja i zastupa Agenciju i odgovara za njezin rad te u sklopu prava i dužnosti utvrđenih ovim Zakonom organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova iz djelokruga Agencije, predlaže upravnom odboru donošenje akata iz njegove nadležnosti i izvršava odluke upravnog odbora, te obavlja druge poslove koji su mu ovim Zakonom, statutom ili drugim aktom Agencije stavljeni u nadležnost.

Članak 99.

Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Hrvatski državni sabor može razriješiti ravnatelja Agencije ili člana upravnog odbora u slučaju:

- ako sam zatraži razrješenje,

- pravomoćne presude za kazneno djelo,

- neispunjenja uvjeta iz članka 96. ovoga Zakona,

- u slučaju da ne postupa po propisima ili općim aktima Agencije, ili ako ravnatelj neosnovano ne izvršava odluke upravnog odbora ili postupa protivno njima,

- da ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Agenciji veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti Agencije.

Članak 100.

(1) Agencija ima svoju stručnu službu.

(2) Na zaposlene u stručnoj službi Agencije primjenjuju se opći propisi o radu.

Članak 101.

(1) Ravnatelj Agencije i članovi upravnog odbora za vrijeme trajanja mandata kao i zaposlenici stručne službe Agencije, ne smiju:

1. prihvatiti nikakvu naknadu, položaj ili zaposlenje, te pružati usluge ili imati dionice, u odnosu na:

- mirovinsko društvo ili mirovinski fond kojim ono upravlja,

- upravitelja sredstvima određenog fonda,

- banku skrbnika određenog fonda,

- bilo koju povezanu osobu naprijed navedenih subjekata.

2. biti izabran ili imenovan na dužnost u tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne uprave i samouprave, jedinicama lokalne samouprave, niti se kandidirati na kakvu dužnost.

(2) Ograničenja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka primjenjuju se na ravnatelja i članove upravnog odbora Agencije u razdoblju od dvije godine nakon prestanka dužnosti u Agenciji.

Članak 102.

Agencija je obvezna do 30. lipnja za prethodnu godinu Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskome državnom saboru podnijeti izvješće o mirovinskim tržištima u Republici Hrvatskoj s podacima o tržištu, ocjenu djelovanja zakonodavstva o mirovinskim fondovima, ocjenu poslovanja Agencije i sva druga pitanja koja se odnose na mirovinske fondove ili dobrovoljne mirovinske programe u Republici Hrvatskoj.

Članak 103.

(1) Proračun Agencije svake godine utvrđuje Agencija, a odobrava Vlada Republike Hrvatske.

(2) Proračun Agencije obuhvaća sredstva iz državnog proračuna i vlastite prihode od pristojbi koje Agencija naplaćuje za pružene usluge na temelju odobrenja Vlade Republike Hrvatske.

GLAVA XIV.

ISPLATA MIROVINA

Članak 104.

(1) Ostvarivanjem prava na mirovinu, iznos na računu člana obveznoga mirovinskog fonda prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana koje će članu doživotno isplaćivati mirovinu u skladu s prenesenim sredstvima što će biti određeno posebnim zakonom.

(2) Ostvarivanjem prava na mirovinu, iznos na računu člana dobrovoljnog mirovinskog fonda prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana koje će članu isplaćivati doživotno ili privremeno mirovinsko davanje, u skladu s posebnim mirovinskim programom.

(3) Osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava uredit će se posebnim zakonom.

GLAVA XV.

DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI
I PROGRAMI

Članak 105.

(1) U ovoj glavi utvrđuju se načela koja se odnose na dobrovoljne mirovinske fondove i dobrovoljne mirovinske programe.

(2) Dobrovoljni mirovinski programi ostvaruju se članstvom u dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojima upravljaju dobrovoljna mirovinska društva.

(3) Na osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova i dobrovoljnih mirovinskih društava primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, osim odredbi koje se izričito odnose na obvezne mirovinske fondove i obvezna mirovinska društva.

(4) Dobrovoljne mirovinske programe izrađuju i nude ovlaštena mirovinska osiguravajuća društva, u skladu sa zakonom.

(5) Dobrovoljni mirovinski fond može biti fond otvorene naravi, u kojem slučaju prihvaća zahtjeve za članstvo od bilo koje osobe koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj i koja je punoljetna, te koja prihvaća dobrovoljni mirovinski program.

(6) Dobrovoljni mirovinski fond može biti i zatvorene naravi, te osnovan za potrebe određenih poslodavaca i sindikata, njime mora upravljati dobrovoljno mirovinsko društvo te mora nuditi jedan ili više dobrovoljnih mirovinskih programa, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Jedan dobrovoljni mirovinski fond može organizirati dobrovoljni mirovinski program jednog ili više mirovinskih osiguravajućih društava.

Članak 106.

Dobrovoljni mirovinski fond organizira mirovinski program tako da na osobne račune članova prikuplja doprinose kojima do aktiviranja mirovinskog programa za svakog člana upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo.

Članak 107.

(1) Mirovinski program koji proizlazi iz članstva u dobrovoljnom mirovinskom fondu može se ostvariti najranije s 50 godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovinska davanja mogu se ostvariti u slučaju smrti ili invalidnosti i ranije, pod uvjetima propisanima određenim mirovinskim programom.

Članak 108.

(1) Mirovinsko osiguravajuće društvo, dobrovoljno mirovinsko društvo ili pokrovitelj dobrovoljnog mirovinskog fonda može osnovati dobrovoljni mirovinski fond.

(2) Dobrovoljnim mirovinskim fondom upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Kada je dobrovoljni mirovinski fond osnovan kao zatvoreni mirovinski fond, on može prihvatiti zahtjeve za članstvo samo od osoba koje su:

- zaposlenici poslodavca koji je pokrovitelj dobrovoljnog mirovinskog fonda,

- članovi sindikata koji je pokrovitelj dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Članak 109.

(1) Osoba pristupa dobrovoljnom mirovinskom programu sklapanjem ugovora s odabranim dobrovoljnim mirovinskim fondom.

(2) Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu uspostavlja se otvaranjem osobnog računa u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

(3) Članstvom u dobrovoljnom mirovinskom fondu uspostavlja se obveza plaćanja doprinosa u taj fond.

(4) Ako član dobrovoljnog mirovinskog fonda privremeno prestane uplaćivati doprinose za određeni mirovinski program, i dalje ostaje član toga fonda.

Članak 110.

(1)  Član se može povući iz članstva u dobrovoljnom mirovinskom fondu u skladu s prihvaćenim dobrovoljnim mirovinskim programom i uz plaćanje naknade za prekid članstva u tom fondu.

(2) Član se može povući iz dobrovoljnog fonda pod pokroviteljstvom u slučaju prestanka važenja uvjeta za članstvo u tom fondu, u skladu s odredbom članka 108. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 111.

Osoba može istodobno biti član jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Članak 112.

Dobrovoljni mirovinski program pod pokroviteljstvom poslodavaca ne smije biti u suprotnosti s kolektivnim ugovorom između poslodavaca i sindikata.

Članak 113.

(1) Pristup u dobrovoljni mirovinski fond pod pokroviteljstvom poslodavaca ne smije biti ograničen na određenu osobu, nego mora biti ponuđen svim zaposlenicima tog poslodavca ili posebnoj stručnoj kategoriji zaposlenika.

(2) Pristupanje mirovinskom programu ne može biti uvjet za zapošljavanje ili članstvo u sindikatu niti se bez pisanog odobrenja zaposlenika može odbijati doprinos od plaće za taj program.

Članak 114.

Poslodavac odnosno sindikat koji je pokrovitelj mirovinskoga programa ograničit će članstvo u tom programu na zaposlenike, bivše zaposlenike i članove obitelji koji mogu koristiti program u slučaju smrti člana.

Članak 115.

(1) Svaki mirovinski program odobrava Agencija usporedno s izdavanjem odobrenja za rad dobrovoljnom mirovinskom društvu. Agencija će propisati pravila za svaku vrstu mirovinskog programa, te potvrditi pravila i dopune pravila svakoga dobrovoljnoga mirovinskog programa.

(2) Pravila mirovinskog programa moraju se predočiti osobama prije stjecanja članstva u pripadajućem fondu, a o dopunama pravila članove se mora izvijestiti u roku od osam dana.

(3) Dopunama pravila ne smije se izazvati sumnja u sadržaj postojećih pravila mirovinskog programa, posebice glede iznosa koji članovi imaju na svojim računima ili na ponuđena mirovinska davanja dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u sklopu ponuđenoga programa.

Članak 116.

(1) Za članove dobrovoljnog mirovinskog fonda odobravaju se dobrovoljnom mirovinskom društvu poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenim doprinosima u prethodnoj kalendarskoj godini.

(2) Poticajna sredstva iznose 25% od uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga 5.000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.

Članak 117.

(1) Dobrovoljno mirovinsko društvo je dužno najkasnije do 1. listopada tekuće godine izraditi i Ministarstvu financija podnijeti obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini.

(2) Plan zahtjeva za dodjelu poticajnih sredstava izrađuje se na temelju prikupljenih doprinosa članova fonda u prvih osam mjeseci tekuće godine i procjene pritjecanja doprinosa do kraja tekuće godine.

Članak 118.

(1) Dobrovoljno mirovinsko društvo dužno je do 1. ožujka tekuće godine podnijeti Ministarstvu financija skupno za sve članove dobrovoljnog mirovinskog fonda pisani zahtjev za isplatu poticajnih sredstava u toj godini.

(2) Ministarstvo financija dužno je u roku od mjesec dana od dana podnijetog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka isplatiti dobrovoljnom mirovinskom društvu jednu četvrtinu ukupnog godišnjeg iznosa poticajnih sredstava. Preostale tri četvrtine doznačit će tromjesečno u jednakim iznosima tijekom godine.

(3) Dobrovoljno mirovinsko društvo dužno je primljeni iznos poticajnih sredstava evidentirati u svojim poslovnim knjigama i upisati ga na osobne račune članova dobrovoljnog mirovinskog fonda u roku od mesec dana od primitka svake četvrtine iznosa.

Članak 119.

(1) U zahtjevu iz članka 118. ovoga Zakona dobrovoljno mirovinsko društvo dužno je navesti:

1. broj članova dobrovoljnog mirovinskog fonda za koje se postavlja zahtjev za odobrenje poticajnih sredstava,

2. ukupni iznos prikupljenih doprinosa u prethodnoj godini;

3. broj članova dobrovoljnog mirovinskog fonda koji su u prethodnoj godini sklopili ugovor s dobrovoljnim mirovinskim fondom,

4. broj članova dobrovoljnog mirovinskog fonda kojima je u prethodnoj godini prestalo članstvo u tom fondu.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dobrovoljno mirovinsko društvo je dužno priložiti popis članova fonda (ime i prezime i jedinstveni matični broj građana), te iznos na osobnom računu i iznos odobrenih im poticajnih sredstava sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

(3) Ministarstvo financija može, ukoliko smatra da je zahtjev za dodjelu poticajnih sredstava nepotpun, netočan ili izaziva sumnju u vjerodostojnost i istinitost navedenih podataka, zatražiti od mirovinskog društva da mu u određenom roku dostavi dodatne obavijesti i dokaze.

Članak 120.

Poticajna sredstva vode se na osobnom računu člana dobrovoljnoga mirovinskog fonda na način da se u svakom trenutku može utvrditi njihov iznos i ona predstavljaju osobnu imovinu člana fonda kojom upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo te čine sastavni dio osobnog računa člana dobrovoljnoga mirovinskog fonda.

Članak 121.

Poticajna sredstva odobrit će se za članstvo u samo jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu.

GLAVA XVI

KAZNENE ODREDBE

Članak 122.

(1) Mirovinsko društvo čini prekršaj:

1. ako se bavi drugom djelatnošću, osim djelatnosti iz članka 6. ovoga Zakona,

2. ako imenuje člana uprave ili nadzornog odbora protivno članku 14. i 15. ovoga Zakona,

3. ako kupi dionice, odobri zajam, pruži jamstvo, odnosno sklopi ugovor o zajmu ili kreditu protivno članku 17. ovoga Zakona,

4. ako započne upravljati mirovinskim fondom prije izdavanja odobrenja za rad iz članka 27. ovoga Zakona,

5. ako zaračuna naknadu protivno članku 60. i 61. ovoga Zakona,

6. ako ponudi povlastice, izrazi tvrdnje ili izjave, objavi oglas ili promidžbeni materijal te koristi osobne kontakte protivno odredbama članka 64. do 66. ovoga Zakona,

7. ako proda ili kupi imovinu, odnosno dade kredit ili garanciju protivno članku 74. ovoga Zakona,

8. ako pozajmi novac izvan tržišta novca protivno članku 76. ovoga Zakona.

9. ako ne udovolji obvezi izvješćivanja Agencije, prema članku 90. ovoga Zakona,

10. ako ne izvijesti Agenciju o promjenama u društvu prema članku 94. ovoga Zakona,

11. ako ne obavijesti članove fonda o pravilima mirovinskih programa u skladu s odredbom članka 115. stavka 2. ovoga Zakona.

12. ako povlači poticajna sredstva suprotno odredbama članka 116. ovoga Zakona,

13. ako ne podnese ili nepravodobno podnese plan zahtjeva, odnosno zahtjev za poticajna sredstva, ili zahtjev podnese na osnovi netočnih ili nepotpunih podataka (članak 117., 118. i 119.),

14. ako primljeni iznos poticajnih sredstava ne evidentira na osobne račune članova dobrovoljnoga mirovinskog fonda u roku i na način propisan člankom 118. stavkom 3. ovoga Zakona,

15. ako poticajna sredstva ne vodi na osobnim računima članova dobrovoljnoga mirovinskog fonda ili ako na njih ne obračunava prinos (članak 120.),

16. ako omogući korištenje poticajnih sredstava suprotno odredbama članka 121. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, mirovinskom društvu izriče se novčana kazna u svoti od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba (član uprave ili direktor) novčanom kaznom u svoti od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

(4) U slučaju ponovljenog prekršaja iz stavka 1. točke 1., 3., 8., 9. i 10. ovoga članka izreći će se kazna oduzimanja odobrenja za rad mirovinskom društvu (članak 32.).

(5) Uz kaznu iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnosnoj osobi izriče se mjera zabrane obavljanja dužnosti člana uprave ili nadzornog odbora.

(6) Odgovorne osobe u mirovinskom društvu (član uprave ili direktor) ne mogu biti osobe koje su osuđene zbog prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, i to dvije godine od dana izvršenja kazne.

Članak 123.

Pravna osoba koja se neovlašteno posluži imenom iz članka 5. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna, a odgovorna osoba te pravne osobe novčanom kaznom u svoti od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 124.

Bivša banka skrbnik koja u roku iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona ne preda imovinu i dokumentaciju mirovinskog fonda novoj banci, kaznit će se novčanom kaznom u svoti od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a odgovorna osoba u banci novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

GLAVA XVII

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 125.

(1) Osiguranici koji su 1. srpnja 2000. obvezno osigurani prema odredbama članka 10. do 16. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98) i koji su mlađi od 40 godina obvezno su osigurani na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom mirovinskom fondu kojeg sami izaberu i postaju članovi toga fonda.

(2) Osiguranike iz stavka 1. ovoga članka koji nisu izabrali obvezni mirovinski fond do 30. rujna 2000. Središnji registar iz članka 86. ovoga Zakona po službenoj će dužnosti rasporediti jednom od obveznih mirovinskih fondova te ovi osiguranici postaju članovi toga fonda od 1. srpnja 2000.

(3) Raspored osiguranika fondovima prema stavku 2. ovoga članka, obavit će se u skladu s odredbama članka 40. stavka 7. i 8. ovoga Zakona.

Članak 126.

(1) Osiguranici koji su 1. srpnja 2000. obvezno osigurani, prema odredbama članka 10. do 16. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98) i koji imaju 40 godina ili više, a manje od 50 godina života, mogu se po svom izboru osigurati na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom mirovinskom fondu kojeg sami izaberu i postaju članovi toga fonda.

(2) Osiguranici iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo pristupanja u izabrani obvezni mirovinski fond do 31. prosinca 2000.

Članak 127.

(1) Hrvatski državni sabor će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, imenovati upravni odbor i ravnatelja Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.

(2) Upravni odbor Agencije će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti statut i dostaviti ga na potvrdu Hrvatskom državnom saboru.

(3) Agencija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o provedbi ovoga Zakona, kada je za to ovlaštena ovim Zakonom.

Članak 128.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti akt o osnivanju Središnjeg registra osiguranika.

Članak 129.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka od 40. do 63. i članka 104. ovoga Zakona, koje stupaju na snagu 1. srpnja 2000.

Klasa: 402-09/98-03/05
Zagreb, 7. svibnja 1999.

ZASTUPNIČKI DOM

HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Potpredsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r.