ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 7. svibnja 1999.

Broj: 081-99-916/2
Zagreb, 13. svibnja 1999.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

U Zakonu o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 58/93.) u Glavi II. iza članka 7. dodaju se novi odjeljak 3. i članak 7a. koji glase:

Predsjedniku i članovima Vijeća izdaje se dužnosnička iskaznica.

Izgled, sadržaj i postupak izdavanja dužnosničke iskaznice pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.«

Dosadašnji odjeljci 3. i 4. postaju odjeljci 4. i 5.

U članku 9. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Predsjednik ili član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran zbog neopravdanog neobavljanja ili neurednog obavljanja dužnosti predsjednika ili člana Vijeća.«

Iza stavka 3. koji postaje stavak 4. dodaje se novi stavak koji glasi:

»Prijedlog za razrješenje dužnosti predsjednika ili člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran mogu podnijeti Vrhovni sud Republike Hrvatske, ministar pravosuđa, državni odvjetnik Republike Hrvatske, Hrvatska odvjetnička komora i pravni fakulteti, svaki u pogledu članova Vijeća koje su predložili u postupku utvrđivanja kandidata za predsjednika i članove Vijeća te Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora i Državno sudbeno vijeće«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.

Članak 13. mijenja se i glasi:

»Vijeće odlučuje u sjednici, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Odluka Vijeća o razrješenju predsjednika suda, odnosno suca, izrađuje se u pisanom obliku i sadrži obrazloženje u kojem se navode činjenice na temelju kojih je Vijeće u raspravljanju utvrdilo da postoje razlozi za razrješenje. Odluku potpisuje predsjednik Vijeća.

Sjednice saziva predsjednik, a u njegovoj odsutnosti član koji ga zamjenjuje.

Iznimno sjednica će biti sazvana na prijedlog najmanje pet članova Vijeća.«

Iza članka 13. dodaje se članak 13a. koji glasi:

Predsjednik Vijeća:

1. predstavlja Vijeće,

2. saziva i predsjedava sjednicama Vijeća,

3. predlaže dnevni red sjednica,

4. objavljuje rezultate glasovanja,

5. potpisuje akte koje donosi Vijeće,

6. skrbi o izvršavanju odluka Vijeća,

7. obavlja i druge poslove određene zakonom ili općim aktom.«

Članak 15. mijenja se i glasi:

»Vijeće ima stručnu službu koja obavlja administrativne, tehničke i računovodstvene poslove.«

Članak 16. mijenja se i glasi:

»Slobodno mjesto predsjednika suda ili suca objavljuje Ministarstvo pravosuđa po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih osoba.

Prijedlog za oglašavanje slobodnih mjesta iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni su podnijeti predsjednik suda za koji se imenuje sudac, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Oglas o slobodnim mjestima iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u pravilu u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje predsjednika ili suca kao i podatke o svom radu.

Odluku o objavi oglasa o slobodnim mjestima iz stavka 1. ovoga članka, kao i odluku o poništenju objavljenog oglasa, donosi ministar pravosuđa.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Vijeće imenuje bez objave slobodnog mjesta predsjednika suda i postupka propisanog člankom 17. ovoga Zakona na prijedlog Županijskog doma Hrvatskoga državnog sabora.«

Članak 17. mijenja se i glasi:

»Nakon proteka roka iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona ministar pravosuđa zatražit će mišljenje i podatke o svim kandidatima za suca od predsjednika suda u koji se imenuje sudac i predsjednika neposredno višeg suda, a za predsjednika suda od predsjednika neposredno višeg suda u koji se imenuje sudac ili predsjednik.

U županijskim, trgovačkim, općinskim sudovima s proširenom nadležnošću i prekršajnim sudovima, te Visokom trgovačkom sudu, Upravnom sudu i Visokom prekršajnom sudu ustanovljuju se sudačka vijeća za davanje mišljenja o kandidatima za sudačka mjesta.

Poslove sudačkih vijeća u drugim sudovima obavljaju svi suci, a na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske njegova Opća sjednica.

Sudačka vijeća iz stavka 2. ovoga članka čine predsjednik i četiri člana koja tajnim glasovanjem svake treće godine između sebe biraju svi suci toga suda većinom glasova. Izbori se provode putem glasačkih listića na kojima su navedeni abecednim redom svi suci odgovarajućeg suda.

Sjednicu sudačkog vijeća može sazvati predsjednik sudačkog vijeća i predsjednik suda.

Ukoliko član sudačkog vijeća bude razriješen sudačke dužnosti izbor za novog člana sudačkog vijeća provest će se najkasnije u roku od 30 dana od dana razrješenja.

Mišljenje predsjednika suda o kandidatima za sudačka mjesta izrađuje se u pisanom obliku i sadrži obrazloženje o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za suca odgovarajućeg suda. Prije izrade svojeg mišljenja predsjednik suda dužan je sazvati sjednicu sudačkog vijeća i pribaviti njeno mišljenje o kandidatima za sudačka mjesta.

Predsjednik suda uz svoje mišljenje dostavlja Ministarstvu pravosuđa i zapisnik sa sjednice sudačkog vijeća.

Predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda, iz stavka 1. ovoga članka dužni su traženo mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 60 dana. Ako mišljenje ne bude dostavljeno ministar će pravosuđa u daljnjem roku od 15 dana zatražiti dostavu mišljenja. Ako ni u tom roku mišljenje ne bude dostavljeno ministar će pravosuđa podnijeti Vijeću listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje predsjednika suda ili sudaca bez njihova mišljenja.

Kod imenovanja sudaca u viši sud predsjednik suda dužan je uz mišljenje dostaviti i ocjenu obnašanja sudačke dužnosti izdanu sukladno Zakonu o sudovima.

Na osnovi mišljenja i podataka iz stavka 1. ovoga članka kao i podataka s kojima raspolaže Ministarstvo pravosuđa, ministar pravosuđa podnosi Vijeću listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje predsjednika suda ili sudaca sa svojim mišljenjem. Uz listu kandidata ministar pravosuđa izvješćuje Vijeće o svim prijavljenim kandidatima.

Ako ministar pravosuđa bez opravdanog razloga ne objavi oglas za slobodno mjesto u roku od 30 dana od dostave prijedloga ovlaštenog predlagatelja ili u roku od 30 dana po isteku roka iz stavka 9. ovoga članka ne dostavi Vijeću listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje predsjednika suda ili sudaca sa svojim mišljenjem te izvješće o svim prijavljenim kandidatima, predsjednik će Vrhovnog suda Republike Hrvatske o tomu obavijestiti predsjednika Vlade Republike Hrvatske.«

U članku 19. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske prisegu daje pred Predsjednikom Republike Hrvatske.«

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

U Glavi V. članci 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29. i 30. mijenjaju se i glase:

Predsjednik suda, sudac ili državnoodvjetnički dužnosnik odgovara za počinjena stegovna djela.

Stegovna djela jesu:

1. povreda službene tajne u svezi s obavljanjem sudačke, odnosno državnoodvjetničke dužnosti,

2. zlouporaba položaja ili prekoračenja službene ovlasti,

3. neopravdano neobavljanje ili neuredno obavljanje dužnosti predsjednika suda, sudačke, odnosno državnoodvjetničke dužnosti kroz dulje vrijeme,

4. obavljanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću, bez prethodnoga pisanog odobrenja predsjednika suda,

5. nepostupanje državnog odvjetnika po obvezatnoj uputi višeg državnog odvjetnika,

6. izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,

7. nedavanje mišljenja o prijavljenim kandidatima u propisanom roku,

8. nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način.

Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:

1. ukor,

2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci,

3. zastoj u promaknuću do tri godine,

4. razrješenje od dužnosti.

Kazna iz točke 4. stavka 1. ovoga članka može se izreći samo za stegovno djelo iz članka 20. ovoga Zakona ako je počinjeno pod naročito teškim okolnostima i uz naročitu upornost predsjednika suda, suca ili državnoodvjetničkog dužnosnika.

Kod izricanja kazne za stegovno djelo uzima se u obzir osobito: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, raniji rad i ponašanje predsjednika suda, suca odnosno državnoodvjetničkog dužnosnika i druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.

Pri odlučivanju o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Kaznenog zakona.

O izrečenoj se kazni u roku od 24 sata obavještava predsjednik i sudačko vijeće suda u kojem sudac obavlja sudačku dužnost, državno odvjetništvo u kojem obavlja državnoodvjetničku dužnost, te Ministarstvo pravosuđa koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.

Stegovni postupak ne smije se pokrenuti nakon šest mjeseci od saznanja za počinjeno stegovno djelo i počinitelja, odnosno dvije godine od počinjenoga stegovnog djela.

Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost stegovni postupak smije se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut.

Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.

Kazna ukora briše se iz evidencije po službenoj dužnosti nakon dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena, a novčana kazna nakon tri godine.

U stegovnom postupku u prvom stupnju odlučuje stegovni sud Vijeća sastavljen od predsjednika i dva člana Vijeća.

Ako se stegovni postupak vodi protiv suca, predsjednik i članovi stegovnog suda Vijeća su suci - članovi Vijeća, a kad se stegovni postupak vodi protiv državnoodvjetničkog dužnosnika, predsjednik stegovnog suda Vijeća je član Vijeća iz reda sudaca a članovi su iz reda državnoodvjetničkih dužnosnika - članova Vijeća.

Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj je član izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

O žalbi protiv odluka stegovnog suda iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Vijeće, ali bez članova stegovnog suda.

O zahtjevu za zaštitu protiv odluke kojom je izrečena ili potvrđena kazna razrješenja od sudačke dužnosti, odlučuje Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora.

Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga stegovnog djela može podnijeti:

- za suca, predsjednik suda; predsjednik neposredno višeg suda; predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili ministar pravosuđa,

- za predsjednika suda, predsjednik neposredno višeg suda; predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili ministar pravosuđa,

- za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili ministar pravosuđa.

Zahtjev za pokretanje postupka pred stegovnim sudom ili Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.

Istražne radnje u pripremnom postupku obavlja predsjednik suda ili sudac kojeg on odredi, a ako se postupak vodi protiv predsjednika suda, predsjednik neposredno višeg suda ili sudac kojeg on odredi.

Ako sud nema predsjednika, istražne radnje u pripremnom postupku obavlja sudac koji zamjenjuje predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova.

Kada ovlašteni podnositelj zahtjeva ustanovi da postoji osnovana sumnja da je predsjednik suda, odnosno sudac počinio stegovno djelo, podnijet će Vijeću pisani zahtjev. Zahtjev sadrži osobne podatke o predsjedniku suda, odnosno sucu čija se stegovna odgovornost traži, opis stegovnog djela, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.

Odmah nakon primitka zahtjeva, predsjednik stegovnog suda kojeg odredi Vijeće, zakazat će ročište na koje će pozvati predsjednika suda, odnosno suca i podnositelja zahtjeva. Predsjednika suda, odnosno suca protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, upozorit će se u pozivu da na ročištu može biti nazočan i njegov branitelj.

Ročište je nejavno osim ako predsjednik suda, odnosno sudac protiv kojeg je zahtjev podnesen, ne zatraži drukčije.

Ako nakon ispitivanja predsjednika suda, odnosno suca, stegovni sud ustanovi da postoji osnovana sumnja da je počinjeno stegovno djelo, donijet će odluku o pokretanju stegovnog postupka. U takvom slučaju može zatražiti i poduzimanje određenih istražnih radnji od predsjednika suda ili suca kojeg on odredi, a ako se postupak vodi protiv predsjednika suda, od predsjednika neposredno višeg suda ili suca kojeg on odredi.

Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.

Ako stegovni sud nije suglasan sa zahtjevom za pokretanje stegovnog postupka, zatražit će da o pokretanju stegovnog postupka odluči Vijeće. Odluka Vijeća je konačna.

Ako je ovlašteni predlagatelj u zahtjevu predložio izricanje stegovne kazne razrješenje od dužnosti, stegovni će sud bez odgode odlučiti o privremenom udaljenju od obavljanja dužnosti.

Protiv odluke o privremenom udaljenju od obavljanja dužnosti, koja mora biti u pisanom obliku i s obrazloženjem, predsjednik suda, odnosno sudac može u roku od osam dana po primitku, izjaviti žalbu Vijeću. Žalba ne odgađa izvršenje odluke o privremenom udaljenju od obavljanja dužnosti.

Privremeno udaljenje od obavljanja dužnosti određuje se na rok od tri mjeseca; po proteku toga roka može ga Vijeće, iz opravdanih razloga, na jednak način produljiti za daljnja tri mjeseca. Sveukupno ono može trajati do pravomoćnog okončanja stegovnog postupka, ali tako da se nakon donošenja oslobađajuće odluke pred stegovnim sudom u prvom stupnju o njemu uvijek mora ponovno odlučiti.

Nakon što predsjednik suda ili sudac kojeg on ovlasti obavi istražne radnje, ovlašteni podnositelj može izmijeniti ili dopuniti zahtjev i dostaviti ga stegovnom sudu radi određivanja rasprave. Predsjednik stegovnog suda će zakazati raspravu najkasnije u roku od 15 dana po primitku zahtjeva. Na raspravu će pozvati ovlaštenog podnositelja zahtjeva, suca i njegova branitelja te predsjednika suda u kojem sudac obavlja dužnost, ako on nije podnositelj zahtjeva.

Članovi sudačkog vijeća suda u kojem sudac obavlja dužnost mogu zatražiti da ih se pozove na raspravu.

Prije rasprave predsjednik stegovnog suda izdvojit će iz spisa sve dokaze na kojima se ne može temeljiti odluka u stegovnom postupku.

Rasprava se pred stegovnim sudom može održati ako su nazočni ovlašteni podnositelj zahtjeva, branitelj suca te stegovni sud u punom sastavu. U slučaju neopravdanog izostanka ovlaštenog podnositelja zahtjeva, predsjednik stegovnog suda će o tome izvijestiti njemu nadređeno tijelo.

Javnost će se isključiti s glasovanja i donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti. Odluka će se uvijek javno proglasiti.

Odluka stegovnog suda kojom se utvrđuje da je predsjednik suda, odnosno sudac stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u podnesenom ili na raspravi izmijenjenom zahtjevu.

Odluku stegovnog suda o stegovnoj odgovornosti izrađuje predsjednik stegovnog suda. Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.

Protiv odluke stegovnog suda o stegovnoj odgovornosti, stranke mogu izjaviti žalbu Vijeću u roku od osam dana po njezinom primitku.

U korist suca žalbu može izjaviti i predsjednik suda u kojem je zaposlen.

Žalba se podnosi u pisanom obliku.

Žalba odgađa izvršenje odluke.

Stegovni postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o kaznenom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

U stegovnom postupku ne plaćaju se pristojbe a troškove postupka snosi sud u kojem predsjednik suda ili sudac obavlja dužnost.«

U članku 31. stavak 4. i 5. brišu se.

U članku 37. stavku 3. riječi: »Vlade Republike Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »Županijskog doma Hrvatskoga državnog sabora«.

U članku 38. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Državni odvjetnik Republike Hrvatske prisegu daje pred Predsjednikom Republike Hrvatske.«

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U članku 39. stavku 2. riječi: »Vlada Republike Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »ministar pravosuđa«.

U cijelom tekstu Zakona riječi: »Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske« i »Županijski dom Sabora Republike Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora« i »Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora« u odgovarajućem padežu.

U cijelom tekstu Zakona riječ: »disciplinski« zamjenjuje se riječju: »stegovni« u odgovarajućem padežu.

Vijeće je dužno osnovati stručnu službu u roku od tri mjeseca sukladno Poslovniku o radu Vijeća.

Na položaj, prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u stručnoj službi primjenjuje se Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti.

Do početka rada stručne službe Vijeća administrativne, tehničke i računovodstvene poslove obavljat će Ministarstvo pravosuđa.

Postupci imenovanja i razrješenja sudaca, kao i stegovni postupci, započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Imenovanje i razrješenje sudaca po odredbama ovoga Zakona provest će se u onim slučajevima kad je oglas za popunu slobodnoga sudačkog mjesta objavljen ili zahtjev za razrješenje suca podnesen nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Vijeće će Poslovnik o radu Vijeća uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu Zakona.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 700-01/94-01/03
Zagreb, 7. svibnja 1999.