ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O GRADNJI

Proglašavam Zakon o gradnji, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 7. svibnja 1999.

Broj: 081-99-912/2
Zagreb, 13. svibnja 1999.

ZAKON O GRADNJI

(1) Ovaj Zakon uređuje projektiranje, gradnju, održavanje građevine, određuje bitne zahtjeve za građevinu, obavljanje poslova projektiranja, gradnje i stručnog nadzora, te ustrojstvo i postupanje građevne inspekcije.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju odgovarajuće se primjenjuju na rekonstrukciju i na uklanjanje građevine ili njezina dijela.

(3) Za određene vojne građevine ili građevine od posebnog značenja za obranu države u postupku izdavanja građevne dozvole, uporabne dozvole i u provedbi nadzora propisanih ovim Zakonom mogu se poduzeti posebne mjere radi zaštite povjerljivih podataka, ako je to propisano posebnim zakonom.

Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:

1. Projektiranje jest izradba idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavanje načelne i građevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine.

2. Gradnja jest izvođenje pripremnih radova, građevnih radova (uključujući građevno-završne i građevinsko-instalaterske radove), rekonstrukcija postojeće građevine te ugradba i montaža opreme, gotovih građevnih elemenata i konstrukcija.

3. Rekonstrukcija jest izvođenje građevnih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture.

4. Građevina jest stvar nastala gradnjom, povezana s tlom koja se sastoji od građevnog dijela ili od građevnog dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu kao i samostalna postrojenja povezana s tlom koja se sastoje od ugrađene opreme i čine tehničko-tehnološku cjelinu.

5. Građevni dio jest izgrađen od gradiva i građevnih proizvoda sa ili bez građevinskih instalacija.

6. Oprema jesu ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi u sklopu tehnološkoga procesa.

7. Pripremni radovi jesu gradnja pomoćnih građevina privremenog karaktera i izvođenje drugih radova za potrebe organiziranja gradilišta i primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje.

8. Održavanje građevine jest praćenje i očuvanje namjene građevine te poduzimanje mjera nužnih za sigurnost i mehaničku otpornost i stabilnost građevine te za život i zdravlje ljudi.

9. Uklanjanje građevine jest rušenje ili demontaža građevine i odvoženje preostaloga materijala, opreme i drugih elemenata.

10. Građevni proizvodi jesu proizvodi koji su namijenjeni za trajnu ugradbu u građevinu, kao što su građevni materijali, predgotovljeni elementi, montažni dijelovi i dr.

11. Gradilište jest prostor na kojemu se gradi građevina kao i ostalo privremeno zauzeto zemljište koje služi za gradnju.

12. Privremena građevina jest građevni objekt izgrađen ili postavljen privremeno za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje te za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl.

13. Obiteljska kuća jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

14. Stranka jest vlasnik nekretnine za koju se donosi rješenje kojim se dozvoljava gradnja (u daljnjem tekstu: izdavanje građevne dozvole) i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se izdaje građevna dozvola.

Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom.

Projektiranje, gradnja i održavanje građevine obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, hrvatskim normama i pravilima struke.

Gradnjom i uporabom građevine ne smiju se ugroziti život i zdravlje ljudi i okoliš, druge građevine te stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije.

(1) Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu.

(2) Građevina mora udovoljavati zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka u predviđenom roku svog trajanja uz redovnu uporabu i održavanje.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom gradnje i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzroče:

1. rušenje građevine ili njezina dijela,

2. deformacije nedopuštena stupnja,

3. oštećenja građevnog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

4. nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala,

5. oštećenja na okolnim građevinama i ugroza stabilnosti tla na okolnom zemljištu.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:

1. očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,

2. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,

3. spriječi širenje vatre na susjedne građevine,

4. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,

5. omogući zaštita spašavatelja.

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne ugrožava higijenu i zdravlje ljudi, radni i životni okoliš, posebice zbog:

1. oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),

2. opasnih zračenja,

3. onečišćenja voda i tla,

4. nestručnog odvođenja otpadnih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,

5. nestručnog zbrinjavanja krutog otpada,

6. sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

(2) Gradiva, opremu i građevne proizvode mora se u gradnji izabrati i izvesti ili povezati, preinačiti i održavati tako da zbog kemijskih, fizikalnih ili drugih utjecaja ne može doći do opasnosti, smetnji, šteta ili nedopustivih oštećenja tijekom uporabe građevine.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njezina korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opeklina, udara struje, požara i eksplozije.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da zvuk što ga osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini zamjećuju bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje te da osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.

Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude što niža, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući uvjeti u odnosu na toplinu.

(1) U slučaju rekonstrukcije građevine upisane u Registar kulturnih dobara prema posebnom zakonu može se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za građevinu.

(2) Suglasnost za odstupanje iz stavka 1. ovoga članka daje mnistarstvo nadležno za poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove kulture.

(3) Ako u roku od 30 dana ministarstvo nadležno za poslove kulture ne dostavi mišljenje suglasnost će se dati.

(1) Bitni zahtjevi za građevinu iz članka 7., 8., 9., 10., 11. i 12. ovoga Zakona te tehnička svojstva koja moraju ispunjavati građevni proizvodi, razrađuju se, odnosno propisuju se temeljnim dokumentima i tehničkim propisima, a u skladu s međunarodnim i harmoniziranim europskim propisima iz tog područja.

(2) Tehničke propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodno mišljenje nadležnog tijela državne uprave. Nadležno tijelo državne uprave dužno je dati prethodno mišljenje u roku od 30 dana. Ako nadležno tijelo državne uprave u propisanom roku ne da mišljenje smatra se da je isto dano.

Podzakonski akti čija je obveza donošenja propisana posebnim zakonima, a izravno ili neizravno utječu na bitne zahtjeve za građevinu, mogu se donositi samo uz prethodno mišljenje ministra. Prethodno mišljenje ministar je dužan dati u roku od 30 dana. Ako ministar u propisanom roku ne da mišljenje smatra se da je isto dano.

(1) Građevni proizvodi mogu se rabiti za gradnju i održavanje građevina samo ako je dokazana njihova uporabljivost.

(2) Građevni proizvodi su uporabljivi ako njihova svojstva udovoljavaju bitnim zahtjevima za građevinu, a što se dokazuje:

1. potvrdom (certifikatom) sukladnosti ili

2. dobavljačevom izjavom o sukladnosti.

(3) Građevni proizvodi za koje nisu donijeti tehnički propisi i norme ili bitno odstupaju od njih, uporabljivi su samo ako imaju:

1. tehničko dopuštenje ili

2. svjedodžbu o ispitivanju.

(4) Popis građevnih proizvoda za koje dobavljač mora imati dokaz uporabljivosti sukladno stavku 2. i 3. ovoga članka utvrđuje ministar.

(1) Način dokazivanja uporabljivosti u postupku davanja potvrde odnosno izjave iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, postupak i načine ispitivanja te posebne uvjete dokazivanja za određene građevne proizvode propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

(2) Tehničko dopuštenje i svjedodžbu o ispitivanju daje pravna osoba koju ovlasti ministar.

(3) Tehničko dopuštenje daje se na rok koji ne može biti dulji od pet godina. Ako se u tom roku ne donese odgovarajuća hrvatska norma ili propis, dopuštenje se može produljiti za daljnjih pet godina.

(4) Tehničko dopuštenje može se ukinuti prije isteka roka važnosti ako se utvrdi da proizvod više ne udovoljava bitnim zahtjevima za građevinu.

(5) Tehničko dopuštenje nije upravni akt.

(6) Svjedodžbu o ispitivanju moraju imati građevni proizvodi koji značajno odstupaju od tehničkih propisa i normi.

(7) Postupak i način davanja te sadržaj tehničkog dopuštenja i svjedodžbe o ispitivanju kao i uvjete i mjerila za davanje ovlaštenja pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar.

(8) Ovlast za ispitivanje, potvrđivanje i izdavanje svjedodžbe o ispitivanju može se dati samo pravnoj osobi akreditiranoj od tijela državne uprave nadležnog za poslove normizacije i mjeriteljstva koje obavlja poslove nacionalne službe za ovlašćivanje.

Sudionici u gradnji jesu:

1. investitor

2. projektant

3. revident

4. izvođač

5. nadzorni inženjer.

(1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.

(2) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor gradnje, osim u slučaju gradnje građevina za koje nije potrebna građevna dozvola.

(3) Projektiranje, gradnju i stručni nadzor gradnje investitor mora povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti.

(4) Investitor koji gradi u svoje ime, a za račun nepoznata kupca (stambene i druge građevine za tržište) mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi registriranoj za stručni nadzor.

(5) Kad je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe obiteljsku kuću može i sam projektirati ako je diplomirani inženjer ili inženjer u struci s položenim stručnim ispitom.

(6) Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova imati elaborat iskolčenja građevine iz članka 67. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(7) Investitor je dužan tijelu državne uprave nadležnom za poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu: tijelo graditeljstva) i građevnoj inspekciji, najkasnije u roku od 8 dana prije početka radova i o nastavku građevnih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca pisano prijaviti početak gradnje, odnosno nastavak radova.

(8) U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina i površina.

(9) Ako se tijekom gradnje promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora pisano obavijestiti tijelo graditeljstva u roku od 8 dana od nastale promjene.

(1) Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donijetim na temelju tog zakona.

(2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete iz ovoga Zakona i posebnih zakona i drugih propisa.

(3) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnoga projektanta.

(4) Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata.

(1) Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu izvođač).

(2) U slučaju gradnje ili izvođenja pojedinih radova na građevini koja je nepokretni spomenik kulture te radove može izvoditi samo izvođač koji ispunjava i uvjete propisane posebnim zakonom.

(3) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu započeti obavljati djelatnost samo ako imaju suglasnost Ministarstva.

(4) Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka investitor fizička osoba može sam graditi obiteljsku kuću iz članka 2. stavka 1. podstavka 13., pomoćnu građevinu iz članka 56. stavka 1. podstavka 1., gospodarsku građevinu iz članka 56. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, ogradu i vrtnu sjenicu ako gradi isključivo za svoje potrebe.

(1) Izvođač je dužan:

1. graditi u skladu s građevnom dozvolom, odnosno lokacijskom dozvolom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno idejnim projektom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona,

2. radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi za građevinu iz ovoga Zakona,

3. ugrađivati materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona,

4. osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je investitor fizička osoba koja sama gradi obiteljsku kuću razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 nije dužna osigurati dokaze iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka.

(3) Ako u gradnji sudjeluju dva ili više izvođača, investitor je dužan imenovati izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova.

(4) Izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, odnosno inženjera gradilišta ili voditelja gradilišta u svojstvu odgovorne osobe koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove. Glavni inženjer gradilišta, odnosno inženjer gradilišta ili voditelj gradilišta odgovorni su za provedbu stavka 1. ovoga članka.

(5) Za građevine i radove iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, i građevine za koje je potrebna kontrola glavnog projekta iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove može biti samo glavni inženjer gradilišta.

(6) Za obiteljsku kuću te poslovnu građevinu, razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 i raspona konstrukcije do 6 m, pomoćnu građevinu i gospodarsku građevinu iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja vodi gradnju može biti i voditelj gradilišta.

(7) Glavni inženjer gradilišta mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s pet godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom.

(8) Inženjer gradilišta mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s tri godine radnog iskustva, odnosno inženjer s pet godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom.

(9) Voditelj gradilišta može biti osoba s odgovarajućom srednjom stručnom spremom s pet godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom.

(1) Nadzorni inženjer je osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora gradnje sukladno posebnom zakonu i propisima donijetim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora.

(2) U provedbi stručnog nadzora nadzorni inženjer dužan je:

1. utvrditi usklađenost iskolčenja građevine s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom,

2. nadzirati gradnju tako da bude u skladu s građevnom dozvolom, ovim zakonom i posebnim propisima,

3. nadzirati kvalitetu radova, ugrađenih proizvoda i opreme tako da budu u skladu sa zahtjevima projekta, a da kvaliteta bude dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima.

(3) Stručni nadzor gradnje obiteljske kuće te poslovne građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 i raspona konstrukcije do 6 m provodi se samo u odnosu na konstruktivne dijelove i instalacije te u pogledu uštede energije i toplinske zaštite.

(4) Iznimno, od stavka 3. ovoga članka u slučaju gradnje obiteljske kuće razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 nadzor gradnje putem inspekcijskog pregleda provodi građevinski inspektor i nadzornik i to samo u odnosu na konstruktivne dijelove građevine.

(5) Nadzorni inženjer odgovoran je za provedbu mjera u slučaju neispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka.

(6) U slučaju izvođenja više vrsta radova na određenoj građevini nadzorni inženjer može imati i druge nadzorne inženjere odgovarajuće struke za te radove. U tom slučaju investitor je dužan imenovati glavnoga nadzornog inženjera koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora gradnje.

(7) U slučaju izvođenja zaštitnih i drugih radova na zaštićenom spomeniku kulture osigurava se i stručni nadzor prema posebnom zakonu.

(8) Nadzorni inženjer dužan je pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom gradnje.

(9) Poslove stručnog nadzora gradnje ne može obavljati osoba koja je istodobno izvođač radova.

(1) Kontrolu projekta može obavljati samo ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, koji se istakao kod projektiranja složenijih građevina ili radova ili je na drugi način dao veći doprinos tehničkoj struci.

(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta stručnjaku iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: revident) daje ministar.

(3) Uvjete i mjerila za davanje ovlaštenja utvrdit će ministar.

(4) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradbi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen.

(5) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je obavljena kontrola zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona.

(1) Pravo na obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobe ima samo osoba koja nosi strukovni naziv "ovlašteni arhitekt" i "ovlašteni inženjer" sukladno posebnom propisu.

(2) Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju stvarno i stalno.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora samostalno ili u projektantskom društvu, odnosno drugoj pravnoj osobi.

Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima uposlena ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

(1) Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora).

(2) Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji samostalno obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora može obavljati te poslove pod uvjetom da nije u radnom odnosu.

(3) Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može imati samo jedan ured.

(1) Više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera mogu imati zajednički projektantski ured (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.

(2) Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri koji namjeravaju imati zajednički ured dužni su na temelju sklopljenog ugovora iz stavka 1. ovoga članka podnijeti prijavu Komori.

(3) Zajednički ured osniva se upisom u Upisnik zajedničkih ureda Komore.

(4) Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana podnošenja prijave.

Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.

(1) Dva ili više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera upisanih u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo.

(2) Projektantsko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo.

Pisanim ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva.

(1) Za osnivanje projektantskog društva ovlašteni arhitekti odnosno ovlašteni inženjeri osnivači dužni su imati prethodnu suglasnost Komore, koja ocjenjuje je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu strukovne etike. Bez te suglasnosti ne može se upisati u sudski registar.

(2) Projektantsko društvo dužno je obavijestiti Komoru o upisu u sudski registar, najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka rješenja nadležnog suda.

(3) Komora je dužna osnovano projektantsko društvo upisati u Upisnik projektantskih društava najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar.

(4) Projektantsko društvo niti njegovi pojedini članovi - ovlašteni arhitekti odnosno ovlašteni inženjeri ne mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora prije nego što budu upisani u Upisnik projektantskih društava.

(1) Ako Komora utvrdi da se djelovanjem projektantskog društva, ugovorima sklopljenim između projektantskog društva i njegovih članova te uvjetima pod kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri obavljaju svoju djelatnost teže povređuju odredbe ovoga Zakona, Zakona o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike, može rješenjem zabraniti rad društva te ga po pravomoćnosti rješenja brisati iz Upisnika projektantskih društava.

(2) Rješenje o zabrani rada projektantskih društava upravni je akt protiv kojeg žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Komora može odlučiti da se do pravomoćnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka odgodi njegova ovrha. Žalba protiv takva rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.

(4) O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Komora je dužna bez odgađanja obavijestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajuće zabilježbe.

(5) Na temelju pravomoćnog rješenja Komore o brisanju projektantskog društva Komora podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja prema posebnim propisima.

Za obavljeni posao strankama (investitorima) ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti. Članovi projektantskog društva solidarno odgovaraju za obvezu društva i arhitekata i inženjera koji u njemu obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora nastale u svezi s obavljanjem toga posla.

(1) Strani arhitekt ili inženjer može obavljati poslove projektiranja i stručnog nadzora u Republici Hrvatskoj ako je na međunarodnom natječaju stekao pravo na izvedbu natječajnog rada, pod uvjetom da dobije odobrenje Komore.

(2) Kad je projektiranje i gradnja građevine dodijeljeno na temelju međunarodnog natječaja stranoj osobi, strani arhitekt ili inženjer može obavljati te poslove pod uvjetom da dobije odobrenje od Komore.

(3) Stranom arhitektu ili inženjeru može se dati odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako je član strane Komore arhitekata ili inženjera pod pretpostavkom uzajamnosti, te ako ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima.

(4) Strani arhitekt ili inženjer može povremeno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora u Republici Hrvatskoj na temelju pisanog ugovora s ovlaštenim arhitektom ili ovlaštenim inženjerom koji samostalno obavlja te poslove ili s pravnom osobom registriranom za obavljanje tih poslova, ako dobije za to odobrenje Komore u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(5) Strani arhitekt ili inženjer kojeg je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi projekt od posebnog kulturnog značaja dužan je o tome obavijestiti Komoru radi evidentiranja.

(6) Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije upravni akt.

(1) Sudionici u gradnji koji obavljaju poslove prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobe dužni su položiti stručni ispit.

(2) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje propisa iz područja graditeljstva.

(3) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita utvrdit će ministar.

(1) Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine i smještaj u prostoru.

(2) Idejni projekt ovisno o vrsti građevine sadrži:

1. nacrte,

2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila,

3. tehnički opis,

4. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova,

5. pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, opskrba vodom, odvodnja, način priključenja na prometnicu, promet u mirovanju i sl.).

(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine.

(2) Prilog i sastavni dio glavnog projekta jest lokacijska dozvola ili izvod iz detaljnog plana uređenja i posebni uvjeti, a ovisno o tehničkoj strukturi građevine, glavni projekt može sadržavati više vrsta projekata:

1. arhitektonski projekt,

2. građevni projekt,

3. projekt instalacija,

4. projekt ugradnje opreme,

5. druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnološki projekt, projekt krajobraznog uređenja i dr.).

(3) Projekti iz stavka 2. ovoga članka ovisno o vrsti građevine sadrže:

1. nacrte,

2. tehnički opis,

3. procjenu troškova gradnje,

4. podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekata,

5. proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je građevina projektirana prema odredbama ovoga Zakona,

6. program kontrole i osiguranja kakvoće,

7. elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu u skladu s propisom o postupanju s opasnim otpadom,

8. izvadak iz katastarskoga plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila,

9. posebne tehničke uvjete gradnje i način zbrinjavanja građevnog otpada u skladu s propisom o postupanju s otpadom,

10. plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja).

(4) Za predgotovljene konstrukcije i opremu koja ima potvrdu (certifikat) o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati.

(5) Glavni projekt na temelju kojeg je izgrađena određena građevina, može se rabiti za gradnju drugih takvih građevina ako su s time suglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi ostalim uvjetima gradnje na određenoj građevnoj čestici. U tom slučaju potrebno je poštovati autorska prava sukladno posebnom propisu.

(6) Za određene građevine potrebne vrste projekata propisat će ministar uz prethodno mišljenje nadležnog ministra.

(1) Glavni projekt za obiteljsku kuću sadrži:

1. izvod iz prostornog plana prema posebnom propisu,

2. arhitektonski projekt,

3. građevni projekt i

4. projekte instalacija.

(2) Projekti iz stavka 1. ovoga članka sadrže:

1. nacrte,

2. tehnički opis,

3. procjenu troškova gradnje,

4. po potrebi podatke iz geotehničkog elaborata koji služi za izradbu projekta,

5. proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti i fizikalnih svojstava građevine,

6. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama,

7. po potrebi dokaze za mjere zaštite od požara,

8. uvjete zaštite prirode ako se obiteljska kuća gradi u zaštićenom dijelu prirode.

(1) Izvedbenim projektom građevine razrađuje se tehničko rješenje građevine radi ispunjenja uvjeta određenih glavnim projektom.

(2) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

(3) Sukladnost izvedbenog s glavnim projektom potvrđuje projektant glavnog projekta.

(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati naznačenu osobu koja ih je izradila, naziv građevine, ime ili naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izradbe, ime i potpis te pečat projektanta, odnosno glavnoga projektanta.

(2) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogući zamjena sastavnih dijelova.

(1) Glavni odnosno idejni projekt koji je prilog i sastavni dio građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona zajedno s dozvolom trajno čuva nadležno državno tijelo koje je izdalo građevnu, odnosno lokacijsku dozvolu.

(2) Glavni i izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

Gradnji se može pristupiti samo na temelju konačne građevne dozvole, odnosno konačne lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom ili propisom donijetim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.

(1) Građevnu dozvolu izdaje županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području građevina gradi, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako se građevina za koju građevnu dozvolu izdaje županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva, gradi na području dviju ili više županija, građevnu dozvolu izdaje županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva kojem je investitor podnio zahtjev za izdavanje građevne dozvole, a u suglasnosti sa županijskim uredima ostalih županija ili uredom Grada Zagreba na području kojih se građevina gradi.

(1) Ministarstvo izdaje građevnu dozvolu za ove građevine:

GRAÐEVINE PROMETA I VEZA

1. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (državne ceste) s pripadajućim građevinama,

2. željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka,

3. aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjen za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase iznad 5,7 tona s pripadajućim građevinama (zgrade, kontrolni toranj, skladišta, hangari i sl.),

4. građevine međumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini,

5. morske luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku,

6. luke na unutarnjem plovnom putu,

7. međunarodne granične prijelaze.

ENERGETSKE GRAÐEVINE

8. elektrane instalirane snage veće od 20 MW,

9. dalekovode 110 kV i više s trafo-stanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu,

10. međunarodne, magistralne i otpremne naftovode i plinovode s pripadajućim uređajima i postrojenjima,

VODNE GRAÐEVINE

11. regulacijske i zaštitne vodne građevine na državnim i međudržavnim vodama,

12. brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana,

13. vodne građevine za melioracijsku odvodnju površine veće od 2.000 ha, te vodne površine za uzgoj riba veće od 500 ha,

14. vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50.000 ekvivalentnih stanovnika,

15. vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s, te za melioracijsko navodnjavanje, ribnjičarstvo i drugo zahvaćanje voda kapaciteta većeg od 500 l/s,

16. vodne građevine za plovidbu (plovni putevi s pripadajućim objektima i vodne građevine riječnih luka), te za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije instalirane snage veće od 20 MW.

INDUSTRIJSKE GRAÐEVINE

17. građevine osnovne kemijske industrije, proizvodnju obojenih metala, nemetalnih mineralnih sirovina, crne metalurgije, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafineriju nafte, brodogradilište za gradnju kovinskih brodova, građevinu u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad i građevinu za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari mase više od 1.000 kg.

GRAÐEVINE ZA POSTUPANJE S OTPADOM

18. građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada.

GRAÐEVINE ZA POSEBNE NAMJENE

19. vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima.

(2) U slučaju gradnje pojedinačne građevine ili rekon-
strukcije građevine iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost izdavanja građevne dozvole županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove graditeljstva.

(3) Uvjete i mjerila za održavanje i projektiranje velikih brana iz stavka 1. podstavka 12. ovoga članka propisat će ministar.

(1) Glavni, odnosno idejni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevne, odnosno načelne dozvole, mora biti usklađen s odredbama posebnih zakona i drugih propisa odnosno s posebnim uvjetima kada je to izričito propisano posebnim zakonom.

(2) Kada je posebnim zakonom izričito propisana obveza davanja potvrde o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s posebnim uvjetima ili s odredbama posebnog zakona, ovu potvrdu pribavlja investitor, odnosno projektant.

(3) Tijelo graditeljstva dužno je na zahtjev investitora ili projektanta, prije podnošenja zahtjeva za građevnu, odnosno načelnu dozvolu, obavijestiti od kojih tijela državne uprave i pravnih osoba je potrebno pribaviti posebne uvjete i potvrde iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka na glavni projekt za obiteljsku kuću investitor, odnosno projektant, ovisno o mjesnim prilikama, pribavlja potvrdu o mogućnosti priključenja na niskonaponsku i TK mrežu i komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plinovod i parovod), te dozvolu nadležnog državnog tijela za zaštitu spomenika kulture ako se obiteljska kuća gradi unutar naselja ili dijela naselja koje je zaštićeni spomenik kulture kao zaštićena urbanistička cjelina. Ako se obiteljska kuća namjerava izgraditi na području za koje je na snazi detaljni plan uređenja, potvrda o mogućnosti priključenja nije potrebna.

(5) Ako je elemente zahvata u prostoru koji proizlaze iz posebnih zakona i propisa u postupku izdavanja lokacijske dozvole odredilo tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja, sukladno dokumentu prostornog uređenja, usklađenost glavnog, odnosno idejnog projekta s tim elementom utvrđuje tijelo nadležno za izdavanje građevne dozvole. U tom slučaju potvrda propisana posebnim zakonom nije potrebna.

(6) Izjavu o usklađenosti iz stavka 1. ovoga članka u pisanom obliku daje projektant. Obvezatni sadržaj izjave propisat će ministar.

(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti s obzirom na:

1. mehaničku otpornost i stabilnosti,

2. zaštitu od buke,

3. uštedu energije i toplinsku zaštitu.

(2) Kontrolu glavnog projekta investitor može povjeriti samo revidentu iz članka 24. ovoga Zakona.

(3) Revident koji obavi kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeroviti dijelove projekta prema propisu iz stavka 7. ovoga članka.

(4) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:

1. prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove,

2. obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi gradnje.

(5) O obavljenoj kontroli, odnosno pregledu prema stavku 4. ovoga članka revident je dužan sastaviti pisano izvješće.

(6) Glavni projekt izrađen u inozemstvu podliježe kontroli iz stavka 1. ovoga članka, koju je dužan osigurati investitor.

(7) Sadržaj i način obavljanja kontrole projekta, način ovjere projekta, način naknade (pristojbe i troškovi) za obavljenu kontrolu, te popis vrsta građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekata propisat će ministar.

(1) Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog u inozemstvu s odredbama ovoga Zakona, tehničkim propisima i hrvatskim normama (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti neovisno o vrsti i veličini građevine.

(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt mora biti preveden na hrvatski jezik i pisan latiničnim pismom prije nostrifikacije.

(3) Nostrifikaciju investitor povjerava ovlaštenoj pravnoj osobi registriranoj za poslove projektiranja.

(4) Pravna osoba koja obavlja nostrifikaciju dužna je o tome sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i izdati potvrdu.

(5) Postupak nostrifikacije, način ovjere projekta, sadržaj potvrde, način izračuna naknade te uvjete i mjerila za davanje ovlaštenja pravnoj osobi za obavljanje nostrifikacije propisat će ministar.

(6) Ovlaštenje za obavljanje nostrifikacije pravnoj osobi iz stavka 3. ovoga članka daje ministar.

(1) Zahtjev za izdavanje građevne dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.

(2) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole investitor prilaže:

1. dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini,

2. četiri primjerka glavnog projekta s potvrdom da je izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno s odredbama posebnog zakona i drugih propisa kada je to izričito propisano posebnim zakonom, osim u slučaju iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona,

3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta prema članku 48. ovoga Zakona,

4. potvrdu o nostrifikaciji prema članku 49. ovoga Zakona,

5. popis stranaka.

(3) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za obiteljsku kuću investitor prilaže:

1. dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini,

2. četiri primjerka glavnog projekta s potvrdama kada je to određeno člankom 47. stavkom 4. ovoga Zakona,

3. potvrdu o nostrifikaciji prema članku 49. ovoga Zakona,

4. popis stranaka.

(4) Dokazom iz stavka 2. podstavka 1. i stavka 3. podstavka 1., ovoga članka smatra se naročito:

1. izvadak iz zemljišne knjige

2. ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,

3. ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajednička gradnja ili preuređenje građevine,

4. ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje,

5. pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i preuređenja (adaptacije) te građevine ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine.

(1) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za građevinu ili njezin dio kada se gradi do određenog stupnja dovršenosti nije potrebno priložiti projekte kojima se daje konačno tehničko rješenje građevine ili njezina dijela.

(2) Za privođenje konačnoj namjeni poslovnog prostora građevine ili njezina dijela iz stavka 1. ovoga članka potrebno je imati posebnu građevnu dozvolu.

(1) Građevnom dozvolom utvrđuje se da je glavni odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisanim i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni uvjeti iz članka 50. ovoga Zakona.

(2) Glavni projekt je prilog i sastavni dio građevne dozvole, što na projektu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje je tu dozvolu izdalo.

(1) Prije izdavanja građevne dozvole, tijelo graditeljstva dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.

(2) Ako je stranka nepoznata ili je nepoznata boravišta, mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja pružit će se posjedniku nekretnine.

(3) Smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt ako je prije podnošenja zahtjeva za građevnu dozvolu dala o tome investitoru pisano izjašnjenje.

(1) Ako u postupku izdavanja građevne dozvole sudjeluje više od 10 stranaka koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju zajedničkog predstavnika ili punomoćnika tijelo graditeljstva može zaključkom, putem jedne od stranaka, naložiti da u roku od deset dana odrede tko će ih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćnika.

(2) Ako stranke ne postupe po zaključku iz stavka 1. ovoga članka, zajedničkog predstavnika odredit će tijelo graditeljstva.

(3) Ako se građevna dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči sa više od 10 nekretnina tijelo graditeljstva može pozvati stranke radi uvida u glavni projekt i davanja izjašnjenja, putem javnog priopćenja. Ovo priopćenje objavljuje se u dnevnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja te na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje dozvolu, najmanje 15 dana prije izdavanja građevne dozvole. Dostava se smatra izvršenom danom priopćenja.

(4) Priopćenje iz stavka 3. ovoga članka sadrži naziv tijela graditeljstva, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto na kojemu stranka može izvršiti uvid u glavni projekt i dati izjašnjenje te vrijeme kada to može učiniti.

(1) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevnu dozvolu u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kada se radi o građevini iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva dužno je izdati građevnu dozvolu u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(3) Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevne dozvole, zaključkom će odrediti investitoru rok za ispunjenje tih uvjeta.

(4) Ako investitor ne ispuni uvjete određene zaključkom iz stavka 3. ovoga članka, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevne dozvole.

(1) Građevna dozvola nije potrebna za:

1. gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, drvarnice i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola,

2. gradnju gospodarske građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 100 m2, širine do 6 m i visine vijenca do 4 m namijenjene isključivo za poljoprivrednu djelatnost,

3. gradnju građevina protugradne obrane, građevina za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije) i objekte koji služe opskrbi i održavanju objekata za sigurnost plovidbe (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.),

4. gradnju cesta koje služe za eksploataciju šume, naftonosnog polja i druge eksploatacije,

5. gradnju potpornog zida građevinske visine do 1,50 m,

6. gradnju grobnice izvan groblja,

7. postavljanje kioska i druge građevine gotove konstrukcije do 12 m2 građevinske (bruto) površine,

8. postavljanje odnosno gradnju vrtne sjenice do 12 m2 građevinske (bruto) površine,

9. postavljanje nadzemnog malog i pokretnog spremnika ukapljenoga naftnog plina kapaciteta do 5 m3,

10. gradnju dječjeg igrališta,

11. gradnju ograde visine od 1,80 m i više i ograde s ulične strane visine 1,00 m i više ako se njome ograđuje uglovna građevna čestica,

12. postavljanje nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu,

13. postavljanje reklamnog panoa od 6 m2 i više,

14. gradnju, odnosno postavljanje kabelskog i zračnog priključka na nisko naponsku i TK mrežu kao i vodova kojima se postojeća građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod i parovod),

15. gradnju, odnosno postavljanje privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija,

16. gradnju grobnica na groblju,

17. postavljanje reklamnog panoa do 6 m2 i

18. uređenje okućnice.

(2) Za građevine iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga članka potrebna je lokacijska dozvola prema posebnom zakonu. Lokacijska dozvola potrebna je i u slučaju gradnje tih građevina ako se grade na području za koje je donesen detaljni plan uređenja.

(3) Za građevine iz stavka 1. podstavka 11. visine više od 1,00 m do 1,80 m, kao i za građevine iz podstavka 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga članka potreban je idejni projekt.

(4) Protjekom roka od 15 dana od dana završetka sajma odnosno javne manifestacije privremene se građevine iz stavka 1. podstavka 15. ovoga članka moraju ukloniti.

Ovlašćuje se ministar da po potrebi utvrdi i druge slučajeve gradnje osim onih iz članka 56. ovoga Zakona za koje nije potrebna građevna dozvola.

Investitor je dužan o početku svake namjeravane gradnje za koju nije potrebna građevna dozvola, odnosno lokacijska dozvola iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona obavijestiti građevnu inspekciju najkasnije 30 dana prije početka gradnje uz dostavu idejnog projekta.

U gradnji bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole investitor i izvođač dužni su pridržavati se svih zakona, propisa i pravila struke utvrđenih za gradnju određene vrste građevina.

(1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tijekom tih događaja i neposredno nakon njihova prestanka, bez građevne dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.

(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti kad prestane potreba za njom. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi građevna dozvola odnosno lokacijska dozvola iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz stavka 1. ovoga članka, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez građevne dozvole, u skladu s građevnom dozvolom na temelju koje je izgrađena. Tijelo graditeljstva dužno je u tu svrhu organizirati stručnu pomoć i nadzor nad radovima.

(1) Građevna dozvola izdaje se za gradnju cijele građevine.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na zahtjev investitora građevna dozvola može se izdati i po dijelovima građevine.

(3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevne dozvole prema odredbi stavka 2. ovoga članka investitor je dužan imati načelnu dozvolu za cijelu građevinu.

(1) Načelnom dozvolom, po zahtjevu investitora, određuju se dijelovi građevine za koje će se izdavati građevne dozvole.

(2) Na osnovi načelne dozvole može se započeti s pripremnim radovima, ali se ne može započeti s izvođenjem radova na građevini.

(3) Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole prilaže se:

1. dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini prema članku 50. stavku 4. ovoga Zakona,

2. tri primjerka idejnoga projekta,

3. načelne suglasnosti nadležnih tijela ili pravnih osoba kad to ovisno o vrsti građevine, odredi tijelo graditeljstva ,

4. popis dijelova građevine za koje će se izdavati građevne dozvole.

(4) Idejni projekt iz stavka 3. točke 2. ovoga članka osim sadržaja što je propisan člankom 38. stavkom 2. ovoga Zakona obvezno sadrži nacrte osnovnih tehničko-tehnoloških rješenja građevine s objektima infrastrukture i obvezno mu se prilaže lokacijska dozvola ili izvod iz detaljnog plana uređenja.

(5) Idejni projekt sastavni je dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela graditeljstva.

(6) Na postupak izdavanja načelne dozvole odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak izdavanja građevne dozvole.

(1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na temelju konačne građevne ili konačne načelne dozvole za građevinu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, posebna građevna dozvola potrebna je za privremene građevine i pripremne radove koji mogu biti opasni za zdravlje ljudi, promet i okoliš, i to za:

1. asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koje će se upotrebljavati za gradnju više građevina u duljem razdoblju

2. dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,

3. prijenosne spremnike za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari za potrebe gradilišta,

4. složenije pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost građevine.

(3) Građevnom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti.

(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu ili dopunu građevne dozvole, odnosno ishoditi novu lokacijsku dozvolu iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, ako tijekom gradnje namjerava na građevini učiniti izmjene ili dopune kojima se može utjecati na bilo koji bitni zahtjev za građevinu ili ako te izmjene nisu u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima, odnosno posebnim uvjetima iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ako se u tijeku gradnje promjeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevne dozvole u svezi s promjenom imena investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini prema članku 50. stavku 4. ovoga Zakona.

(1) Građevna dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevna dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevne dozvole.

(2) Važenje građevne dozvole može se na zahtjev investitora produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti iz članka 47. stavak 1. ovoga Zakona ili ako se nisu promijenili bitni zahtjevi za građevinu prema odredbama ovoga Zakona u skladu s kojima je izdana građevna dozvola.

(1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontrolirana pristupa ljudi na gradilište.

(2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.

(3) Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugroziti prolaznike. Gradilište se može ograditi ogradom posebnog vanjskog izgleda ako se nalazi u urbanističkoj cjelini koja je upisana u registar spomenika kulture kao i na drugim područjima.

(4) Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime odnosno tvrtku investitora, projektanta i izvođača, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv državnog tijela koje je izdalo dozvolu na temelju koje se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja te dozvole.

(5) Investitor ili izvođač dužan je, za privremeno zauzimanje, susjednog odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona.

(6) Za privremeno zauzimanje javno prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je ishoditi odobrenje nadležnog tijela općine ili grada, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom.

(7) Pripremni radovi za gradnju mogu se izvoditi na susjednom zemljištu koje nije vlasništvo investitora samo ako je investitor prethodno ishodio suglasnosti vlasnika tog zemljišta.

(8) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

(9) Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevni i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole.

(10) Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite zraka od onečišćenja, zaštitu od prekomjerne buke, zaštitu tla i podzemnih voda od onečišćenja te ostale propisane mjere za zaštitu zdravlja ljudi.

(1) Izvođač na gradilištu mora imati:

1. rješenje o upisu u sudski registar,

2. akt o imenovanju odgovorne osobe iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona,

3. građevnu dozvolu s glavnim projektom, odnosno lokacijsku dozvolu s idejnim projektom,

4. izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama,

5. građevni dnevnik,

6. dokumentaciju o ispitivanju ugrađenih gradiva, građevnih proizvoda i opreme prema programu ispitivanja iz projekta, odnosno dokaze uporabljivosti iz članka 16. ovoga Zakona,

7. elaborat o iskolčenju građevine koji je izradila osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti prema posebnom propisu.

(2) U slučaju kad je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe građevinu iz članka 21. stavka 5. ovoga Zakona, izvođač na gradilištu ne mora imati dokumentaciju iz stavka 1. točke 1., 2., 5. i 6. ovoga članka.

(3) Obrazac, uvjete i način vođenja građevnog dnevnika na gradilištu propisat će ministar.

(1) Izgrađena građevina smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon nakon što tijelo graditeljstva izda dozvolu za njezinu uporabu (u daljnjem tekstu: uporabna dozvola).

(2) Uporabna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon obavljena tehničkoga pregleda.

(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor ili osoba koja je na temelju valjanoga pravnog posla ili nasljeđivanjem stekla od investitora pravo vlasništva, podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo građevnu dozvolu odnosno lokacijsku dozvolu iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona za gradnju građevine.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevne dozvole odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, naziv i vrstu građevine te mjesto gradnje i podatke o sudionicima u gradnji.

(1) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine.

(2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda tijelo graditeljstva dužno je obavijestiti investitora. Investitor je dužan osigurati nazočnost sudionika u gradnji tehničkom pregledu.

(3) Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo graditeljstva.

(4) Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika povjerenstva i određuje tijela i pravne osobe koje upućuju svog predstavnika kao člana povjerenstva.

(5) Članovi su povjerenstva stručni djelatnici tijela graditeljstva i predstavnici onih tijela državne uprave i pravnih osoba koja su izdala posebne uvjete i potvrde prema članku 47. stavku 1. i 2. ovoga Zakona i drugih tijela državne uprave i pravnih osoba koje odredi tijelo graditeljstva.

(6) Tehničkim pregledom utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevnom dozvolom, odnosno lokacijskom dozvolom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona i tehničkim propisima za određenu građevinu.

(7) Za građevine iz članka 56. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona tehnički pregled obavlja samo stručni djelatnik tijela graditeljstva.

(8) O obavljenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova povjerenstva o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola.

(9) Predsjednik povjerenstva za tehnički pregled, odnosno stručni djelatnik koji je obavio tehnički pregled dužan je nakon obavljenoga tehničkoga pregleda zapisnik iz stavka 8. ovoga članka dostaviti tijelu graditeljstva.

(1) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid:

1. dokumentaciju iz članka 67. ovoga Zakona,

2. situacijski nacrt izgrađene građevine kao dio geodetskog elaborata koji je ovjerovilo nadležno državno tijelo za katastar i geodetske poslove, a izradila osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu,

3. dokaz o postignutoj kvaliteti radova, gradiva, građevnih proizvoda i opreme, odnosno dokaz uporabljivosti građevnog proizvoda sukladno članku 16. ovoga Zakona,

4. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli prema članku 48. stavku 3. ovoga Zakona,

5. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

(2) U slučaju kad je investitor fizička osoba, koja je sagradila za svoje potrebe građevinu iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona, stručnom djelatniku tijela graditeljstva ne prilaže se dokumentacija iz članka 67. stavka 1. točke 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona, ali se prilaže rješenje o imenovanju nadzornog inženjera.

(3) Iznimno, od stavka 2. ovoga članka u slučaju gradnje obiteljske kuće razvijene građevinske (bruto) površine do 150 m2 investitor fizička osoba nije dužna priložiti rješenje o imenovanju nadzornog inženjera.

(4) U slučaju kada je investitor sagradio građevinu iz članka 56. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona za tehnički pregled ne prilaže se dokumentacija iz članka 67. stavka 1. točke 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona.

(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se:

1. ako je građevina izgrađena bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. ovoga Zakona,

2. ako su tijekom gradnje učinjene izmjene i dopune na građevini za koje nije ishođena izmjena ili dopuna građevne dozvole, odnosno nije ishođena nova lokacijska dozvola prema članku 64. ovoga Zakona,

3. ako se u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno utječu na bitne zahtjeve za građevinu prema ovom Zakonu,

4. ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevne dozvole,

5. ako je u tijeku postupak građevne inspekcije.

(2) Za građevine javne i poslovne namjene te za višestambene građevine ne može se izdati uporabna dozvola ako nije omogućeno primjereno kretanje, odnosno pristup građevini za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima.

(3) Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostatci ne utječu na bitne zahtjeve za građevinu, može se izdati uporabna dozvola i odrediti rok u kojem se uočeni nedostatci moraju otkloniti.

(4) Ako postoji potreba ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom, investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelima državne uprave i pravnim osobama koje su izdale posebne uvjete i potvrde iz članka 47. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i za dio građevine prije dovršetka gradnje cijele građevine:

1. kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (npr. korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.),

2. kada se određeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele građevine.

(1) Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela državne uprave, odnosno sjedište pravne osobe, investitor je dužan naknaditi tom tijelu odnosno osobi putne troškove i dnevnice članova povjerenstva.

(2) Ako je za člana povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili pravne osobe koja nije izdala potvrdu o usklađenosti projekta s utvrđenim uvjetima, investitor je dužan tijelu graditeljstva naknaditi troškove prema posebnom propisu koji se odnosi na vještake.

(1) Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige ako je za tu građevinu izdana uporaba dozvola.

(2) Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez uporabne dozvole, ako je za tu građevinu izdana građevna, odnosno lokacijska dozvola iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, i po službenoj dužnosti će u posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da dozvola nije priložena.

(3) Iznimno nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez dozvola iz stavka 1. i 2. ovoga članka i po službenoj dužnosti će u posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da te dozvole nisu priložene.

(4) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka nadležni sud rješenje o upisu dostavit će građevnoj inspekciji.

(1) Građevina se može koristiti samo na način sukladan njezinoj namjeni.

(2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu tako da se u predviđenom vremenu njezina trajanja očuvaju zahtjevi bitni za građevinu i spomenička svojstva ako je ta građevina zaštićeno kulturno dobro.

(3) Za građevinu, konstrukciju ili opremu čija mehanička otpornost i stabilnost ovisi o redovitom održavanju tehničke propise kojima se propisuje način održavanja donosi ministar.

(1) Uklanjanju građevine ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uklanjanju građevina za koje nije potrebna građevna dozvola može se pristupiti bez dozvole za uklanjanje.

(1) Dozvolu za uklanjanje izdaje županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području građevina nalazi.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka za građevine iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona dozvolu za uklanjanje izdaje Ministarstvo.

(1) Zahtjevu za uklanjanje građevine prilaže se:

1. dokaz o pravu vlasništva građevine,

2. projekt uklanjanja građevine,

3. suglasnosti nadležnih tijela ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.).

(2) Projekt uklanjanja građevine sadrži:

1. nacrte,

2. tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevnog otpada,

3. proračune stabilnosti konstrukcije ili njezinih djelovanja tijekom uklanjanja, odnosno demontaže.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i drugih propisa koji uređuju gradnju i postupanje s građevinama obavlja građevna inspekcija u Ministarstvu - Uprava za inspekcijske poslove.

(2) Za obavljanje poslova građevne inspekcije ustrojavaju se područne jedinice Ministarstva u sjedištima i izvan sjedišta županija, odnosno sjedištu Grada Zagreba.

(3) Radom područne jedinice upravlja pročelnik u zvanju građevnog inspektora, a imenuje ga ministar.

(4) Inspekcijski nadzor provodi viši građevni inspektor, građevni inspektor i građevni nadzornik.

(5) Viši građevni inspektor, građevni inspektor i građevni nadzornik dokazuju svoj identitet i ovlast službenom iskaznicom.

(6) Ministar propisuje način izdavanja, sadržaj i oblik službene iskaznice.

(1) Za višeg građevnog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, tri godine radnog iskustva na poslovima građevne inspekcije i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu.

(2) Za građevnog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer graditeljske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu.

(3) Za građevnog nadzornika s položajem građevnog inspektora II. i III. vrste zvanja može se postaviti inženjer ili tehničar građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu.

(4) Za pročelnika područne jedinice može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za postavljanje u zvanje građevni inspektor u područnoj jedinici i koja je u zvanju građevni inspektor radila najmanje 3 godine.

(5) Iznimno, inspekcijski nadzor mogu obavljati i drugi državni službenici Ministarstva na temelju posebnog ovlaštenja ministra.

(6) Osim uvjeta iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka viši građevni inspektor, građevni inspektor i građevni nadzornik moraju ispunjavati i uvjete određene propisima kojima se uređuje položaj, prava i obveze državnih službenika.

(1) Viši građevni inspektor nadzire rad sudionika u gradnji, održavanju i uklanjanju građevine za koju građevnu dozvolu, uporabnu dozvolu, odnosno dozvolu za uklanjanje izdaje Ministarstvo te nadzor kvalitete građevnih proizvoda, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Građevni inspektor nadzire rad sudionika u gradnji, održavanju, odnosno uklanjanju građevine za koju građevnu dozvolu, uporabnu dozvolu, odnosno dozvolu za uklanjanje izdaje županijski odnosno ured Grada Zagreba te nadzor kvalitete građevnih proizvoda, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(3) Građevni nadzornik nadzire rad sudionika u gradnji, održavanju odnosno uklanjanju građevina i radova iz članka 21. stavka 5. i članka 56. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(4) Viši građevni inspektor u Upravi za inspekcijske poslove može neposredno postupati u predmetima iz djelokruga područne jedinice.

(5) Provedba inspekcijskog nadzora nad gradnjom pojedinačne građevine iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona može se prenijeti na građevnog inspektora u područnoj jedinici Ministarstva.

(6) Ministar može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora pisano narediti građevnom inspektoru i građevnom nadzorniku iz jedne područne jedinice da privremeno, a najduže do 30 dana neprekidno, provodi nadzor na području druge područne jedinice.

(7) Način obavljanja inspekcijskog nadzora propisat će ministar.

(8) Popis građevnih proizvoda koji se upotrebljavaju u gradnji čiju kakvoću nadzire viši građevni inspektor i građevni inspektor utvrdit će ministar.

(1) Viši građevni inspektor ili građevni inspektor ili građevni nadzornik (u daljnjem tekstu: građevni inspektor i nadzornik) dužni su tijekom svake gradnje izvršiti pregled građevine.

(2) Sudionici u gradnji, vlasnik, odnosno korisnik građevine i upravitelj stambene zgrade dužni su građevnom inspektoru i nadzorniku omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i radnji u svezi s tim nadzorom, inspekcijski pregled postojeće, odnosno građevine koja se gradi, te dati na uvid svu dokumentaciju.

(3) Građevni inspektor i nadzornik vode očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima i drugim radnjama s podacima o provedbi inspekcijskog nadzora.

(4) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 3. ovoga članka propisat će ministar.

(1) Ako građevni inspektor i nadzornik utvrdi ili sazna za povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, mora po službenoj dužnosti pokrenuti postupak i poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom.

(2) Ako građevni inspektor i nadzornik utvrdi da nisu povrijeđeni propisi čiju je primjenu ovlašten nadzirati, donijet će zaključak o obustavi inspekcijskog postupka.

(3) Zaključak iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se i podnositelju prijave.

Kad građevni inspektor i nadzornik utvrdi povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, rješenje se može donijeti i bez saslušanja stranaka.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu sudionicima u gradnji, vlasniku građevine, odnosno upravitelju stambene zgrade narediti otklanjanje nepravilnosti ili nedostataka, obustavu gradnje, uklanjanje građevine, zatvaranje gradilišta i hitne mjere, te izricati upravne mjere.

(2) Građevni inspektor i nadzornik u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. ovoga članka i u slučaju kad je građevina upisana u zemljišne knjige.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu sudionicima u gradnji narediti da u primjerenom roku otklone utvrđene nepravilnosti.

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora kvalitete građevnog proizvoda viši građevni inspektor ili građevni inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u gradnji narediti da se u primjerenom roku otklone utvrđene nepravilnosti.

(3) Ako viši građevni inspektor ili građevni inspektor utvrdi da građevni proizvod ne odgovara propisima zbog čega postoji opasnost za zdravlje ljudi i okoliš, zabranit će ugradbu takvog građevnog proizvoda.

U provedbi inspekcijskog nadzora građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti vlasniku postojeće građevine, odnosno upravitelju stambene zgrade da u primjerenom roku otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tijekom njezinog korištenja ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina, zdravlje ljudi ili okoliš. Građevni inspektor i nadzornik može ujedno narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga kada to ocijeni potrebnim.

(1) Građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti vlasniku građevine da u primjerenom roku otkloni oštećenja zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela ako utvrdi da zbog toga postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi.

(2) Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registar kulturnog dobra kao urbanistička cjelina ili je građevina kulturno dobro ili se nalazi u zaštićenom dijelu prirode građevni inspektor i nadzornik o donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka odmah dostavlja obavijest tijelu državne uprave nadležnom za poslove kulture, odnosno tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode i okoliša.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik naređuje hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga.

(1) Građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti obustavu daljnje gradnje, odnosno izvođenja pojedinih radova:

1. ako se građevina gradi protivno građevnoj dozvoli,

2. ako se nakon zaključka kojim se dopušta postupak obnove građevne dozvole nastavi sa izvođenjem radova,

3. ako se građevina gradi a da u roku određenom rješenjem iz članka 87. stavka 1. i 2. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrđene nepravilnosti,

4. ako se građevina koja je registrirana kao kulturno dobro rekonstruira bez građevne dozvole ili protivno građevnoj dozvoli,

5. ako utvrdi nedostatke ili nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti bitne zahtjeve za građevinu,

6. ako utvrdi da je gradnjom ugrožena stabilnost okolnih građevina odnosno tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik može narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga kada ocijeni da je to potrebno.

(3) U slučaju iz stavka 1. podstavka 1., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik odredit će i primjereni rok radi usklađivanja s odredbama ovoga Zakona.

(4) U slučaju iz stavka 1. podstavka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik prije donošenja rješenja naredit će na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom.

(5) O donošenju rješenja iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik odmah dostavlja obavijest tijelu državne uprave nadležnom za poslove kulture i nadležnoj policijskoj upravi.

(6) Ministar propisuje način zatvaranja i označivanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine.

(1) Ako u slučaju iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona vlasnik građevine i u slučaju iz članka 90. stavka 1. podstavka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona investitor ne postupi po rješenju građevnog inspektora ili nadzornika u određenom roku, rješenje će se izvršiti putem druge osobe.

(2) Način izvršenja rješenja, u slučaju iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona određuje građevni inspektor i nadzornik uz prethodno mišljenje o načinu otklanjanja oštećenja tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture, odnosno tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode i okoliša.

(3) Ako nadležna tijela iz stavka 2. ovoga članka ne dostave mišljenje u roku od 30 dana, način izvršenja rješenja određuje građevni inspektor ili nadzornik.

(1) Građevni inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti da se građevina ili njezin dio ukloni ili da se uspostavi prijašnje stanje:

1. ako se gradi ili je izgrađena bez građevne dozvole,

2. ako se nakon obustave gradnje nastavi s gradnjom, odnosno izvođenjem pojedinih radova za dio građevine izgrađene za vrijeme trajanja obustave (članak 90. stavak 1. podstavak 1., 2., 3., 5. i 6.),

3. ako se gradi protivno građevnoj dozvoli, a u određenom roku izvedeno stanje nije usklađeno s odredbama ovoga Zakona (članak 90. stavak 1. podstavak 1. i stavak 3.),

4. ako tijekom gradnje utvrdi neotklonjive nedostatke zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugroženo zdravlje ljudi ili okoliš,

5. ako utvrdi da se ugrađuje ili je ugrađen građevni proizvod čija je ugradba zabranjena (članak 87. stavak 3.),

6. ako u određenom roku vlasnik ne otkloni oštećenja (članak 89. stavak 1.), osim u slučaju iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona,

7. ako utvrdi da nisu uklonjene privremene građevine iz članka 56. stavka 1. podstavka 15., članka 63. stavka 2. i članka 66. stavka 9. ovoga Zakona,

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik može narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga kada to ocijeni potrebnim.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevni inspektor i nadzornik prije donošenja rješenja naredit će na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom.

Odredbe članka 90. i 92. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i u slučaju kada se građevine iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona grade protivno lokacijskoj dozvoli ili bez lokacijske dozvole i protivno idejnom projektu ili bez idejnog projekta.

(1) Ako u slučajevima iz članka 88. ovoga Zakona ne postupi po rješenju građevnog inspektora i nadzornika, vlasnik građevine ili upravitelj stambene zgrade bit će prisiljen na izvršenje upravnom mjerom u iznosu od 20.000,00 kuna.

(2) Ako vlasnik građevine ili upravitelj ne izvrši rješenje doneseno na temelju odredbe članka 88. ovoga Zakona i nakon izrečene upravne mjere, rješenje će se izvršiti putem druge osobe.

(3) Iznos naplaćenih upravnih mjera iz stavka 1. ovoga članka prihod je državnog proračuna.

Kad viši građevni inspektor Uprave za inspekcijske poslove postupa u djelokrugu područne jedinice administrativno izvršenje provodi ta područna jedinica.

(1) Rješenjem o obustavi gradnje iz članka 90. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela koji se izgradi za vrijeme dok je na snazi obustava daljnje gradnje.

(2) Mjere iz članka 87., 88., 89., 90. i 92. ovoga Zakona građevni inspektor i nadzornik naređuje pisanim ili usmenim rješenjem.

(3) Pisani otpravak usmenog rješenja mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana priopćenja.

(4) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od trenutka priopćenja rješenja stranci.

(5) Protiv rješenja, odnosno zaključka građevnog inspektora i nadzornika u područnoj jedinici žalba se može izjaviti Ministarstvu u propisanom roku.

(6) Protiv rješenja odnosno zaključka višeg građevnog inspektora u Upravi za inspekcijske poslove žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja odnosno zaključka može pokrenuti upravni spor.

(7) Žalba izjavljena protiv rješenja građevnog inspektora i nadzornika ne odgađa izvršenje rješenja.

(1) Ako u slučaju iz članka 91., članka 92. i članka 94. stavka 2. ovoga Zakona investitor, vlasnik građevine, odnosno upravitelj stambene zgrade ne postupi po rješenju građevnog inspektora i nadzornika, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak izvršenika.

(2) Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.

(1) Iznimno, administrativno izvršenje inspekcijskog rješenja iz članka 92. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, će se na zahtjev investitora odgoditi ako investitor dokaže da se građevina koristi i da je izgrađena u skladu s prostornim planom za to područje te da udovoljava i drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.

(2) Odgodu izvršenja odobrava zaključkom tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja.

(3) Ako investitor u roku od godine dana od dana konačnosti zaključka iz stavka 2. ovoga članka ne ishodi građevnu dozvolu, odnosno lokacijsku dozvolu iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, nastavit će se s postupkom izvršenja.

(1) Nakon isteka roka od 10 godina od dana kada je inspekcijsko rješenje postalo konačno ne može se izvršiti.

(2) U rok iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za zadržavanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje ("Narodne novine", br. 33/92.) do pravomoćnog okončanja toga postupka, niti vrijeme proteklo od dana donošenja zaključka iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona do dana isteka roka određenog u tom zaključku.

(1) Ako je investitor građevine koja se gradi protivno propisima nepoznat ili nepoznatog boravišta, rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasit će se na oglasnoj ploči područne jedinice. Obavijest o tome ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini.

(2) Obveza izvršenja akata iz stavka 1. ovoga članka kao i rok za žalbu počinju teći od prvog idućeg dana od dana oglašavanja.

Ako u provedbi inspekcijskog nadzora građevni inspektor i nadzornik utvrdi da je građevnom, odnosno uporabnom dozvolom i dozvolom za uklanjanje koje su konačne u upravnom postupku povrijeđen ovaj Zakon predložit će Ministarstvu da takvu dozvolu poništi, odnosno ukine po pravu nadzora.

(1) Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su građevnom dozvolom odnosno dozvolom za uklanjanje koje su konačne u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu poništiti po pravu nadzora.

(2) Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su uporabnom dozvolom koja je konačna u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu ukinuti po pravu nadzora.

(3) Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su inspekcijskim rješenjem koje je konačno u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvo rješenje poništiti po pravu nadzora.

(4) Rješenje o poništenju odnosno ukidanju može se donijeti u roku od dvije godine od dana konačnosti građevne dozvole, odnosno dozvole za uklanjanje, uporabne dozvole i inspekcijskog rješenja.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u svojstvu investitora, osim investitora građevine iz stavka 3. ovoga članka, ako:

1. projektiranje, gradnju ili provedbu stručnog nadzora povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti (članak 19. stavak 3.),

2. ne osigura stručni nadzor gradnje (članak 19. stavak 2. i 6.),

3. do dana početka radova ne pribavi elaborat iskolčenja građevine (članak 19. stavak 7.),

4. ne prijavi početak gradnje u propisanom roku (članak 19. stavak 8.),

5. o početku namjeravane gradnje u propisanom roku uz dostavu idejnog projekta ne obavijesti građevnu inspekciju (članak 59.),

6. ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (članak 19. stavak 10.),

7. gradi bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole (članak 44.),

8. kontrolu projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (članak 48. stavak 2.),

9. nostrifikaciju projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (članak 49. stavak 3.),

10. gradi protivno građevnoj dozvoli, odnosno lokacijskoj dozvoli iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, a nije ishodio izmjenu ili dopunu građevne odnosno lokacijske dozvole (članak 64.), odnosno, ako gradi građevinu iz članka 56. stavka 1. podstavka 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga Zakona protivno odredbama ovoga Zakona,

11. gradilište ne označi pločom (članak 66. stavak 4.),

12. za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 66. stavak 5.),

13. zauzme za potrebe gradilišta javno-prometnu površinu bez odobrenja nadležnog tijela, odnosno poduzeća (članak 66. stavak 6.),

14. po završetku gradnje ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš (članak 66. stavak 9.),

15. ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 66. stavak 10.),

16. koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 68. stavak 1.),

17. u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (članak 72. stavak 3.),

18. ukloni građevinu bez dozvole za uklanjanje (članak 77. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu investitora građevine iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona:

1. za radnje iz stavka 1. ovoga članka,

2. ako projektira, provodi stručni nadzor ili izvodi pojedine radove, a ne ispunjava za to propisane uvjete.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba koja gradi za račun nepoznata kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugoj osobi registriranoj za nadzor (članak 19. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja provodi stručni nadzor gradnje ako:

1. nije registrirana za obavljanje poslova stručnog nadzora (članak 23. i 25.),

2. ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s građevnom dozvolom i ovim Zakonom (članak 23. stavak 2. podstavak 2.),

3. ne poduzme mjere da bitni zahtjevi za građevinu ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona (članak 23. stavak 2. podstavak 2.),

4. ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta te da bude dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima (članak 23. stavak 2. podstavak 3.),

5. nadzire gradnju građevine koja se gradi bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2., 3. i 4. ovoga članka kaznit će se i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:

1. koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 76. stavak 1.),

2. ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (članak 76. stavak 2.),

3. pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole tijela graditeljstva (članak 77. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i vlasnik građevine fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja projektira ako:

1. nije registrirana za projektiranje (članak 25., 26. i 29.),

2. se tijekom gradnje utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvareno neko od bitnih zahtjeva za građevinu iz ovoga Zakona zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih projekata (članak 20. stavak 2. i 4.),

3. izvedbeni projekt nije izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 41. stavak 2.),

4. ne označi i uveže projekt i njegove dijelove na propisani način (članak 42.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka kaznit će se projektant i glavni projektant novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kaznit će se projektant odnosno investitor u svojstvu projektanta iz članka 19. stavka 5. ovoga Zakona novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj strani arhitekt ili inženjer ako obavlja poslove projektiranja i stručnog nadzora bez odobrenja Komore (članak 36. stavak 1., 2. i 4.).

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer ili pravna osoba koja radi povremenog obavljanja poslova sklopi ugovor sa stranim arhitektom ili inženjerom koji nije dobio odobrenje Komore i ne ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima (članak 36. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u svojstvu izvođača registrirana za gradnju ako:

1. ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama (članak 14.),

2. nije registrirana za obavljanje djelatnosti (članak 21. stavak 1.),

3. započne obavljati djelatnost bez suglasnosti ministarstva (članak 21. stavak 3.),

4. ne gradi u skladu s građevnom dozvolom odnosno lokacijskom dozvolom, odnosno idejnim projektom (članak 22. stavak 1., podstavak 1.) ,

5. radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve za građevinu iz ovoga Zakona (članak 22. stavak 2., podstavak 2.),

6. ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s odredbama poglavlja III. ovoga Zakona (članak 22. stavak 2. podstavak 3.),

7. ne dokaže kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta (članak 22. stavak 2. podstavak 4.),

8. imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta ili voditelja gradilišta koji ne ispunjava propisane uvjete odnosno ne imenuje odgovornu osobu koja vodi gradnju (članak 22. stavak 3., 4., 5., 6., 7. i 8.),

9. pristupi gradnji građevine bez građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona (članak 44.),

10. ne ogradi, odnosno zaštiti ili označi gradilište u skladu s odredbom članka 66. stavka 1. ovoga Zakona,

11. gradilište ne označi pločom (članak 66. stavak 4.),

12. koristi susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 66. stavak 5.),

13. koristi javno-prometnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog tijela ili poduzeća (članak 66. stavak 6.),

14. ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku gradnje (članak 66. stavak 9.),

15. ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (članak 66. stavak 10.),

16. na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 67. stavak 1.),

17. ne vodi građevni dnevnik u skladu s posebnim propisom (članak 67. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 4., 8. i 14. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 5., 7., 9., 13., 16. i 17. ovoga članka kaznit će se i glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta ili voditelj gradilišta novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 400.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u svojstvu investitora i izvođača ako nastavi graditi, odnosno izvoditi pojedine radove nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru i nadzorniku onemogući provedbu nadzora ili mu onemogući uvid u svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine, građevnih proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revident ako:

1. prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu utjecati na bitne zahtjeve za građevinu utvrđene ovim Zakonom,

2. ako obavi kontrolu projekta u čijoj je izradbi sudjelovao ili ga je izradila pravna osoba kod koje je zaposlen (članak 24. stavak 4.).

(2) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za kontrolu projekata u trajanju od šest mjeseci do godine dana, a za prekršaj počinjen drugi puta uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od jedne do tri godine.

Za prekršaj iz članka 105. stavka 1. podstavka 2., članka 107. stavka 1. podstavka 2., članka 110. stavka 1. podstavka 4. i 9. ovoga Zakona počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od šest mjeseci, a za prekršaj počinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri od pet godina.

Postupak pokrenut po odredbama članka 28. stavka 1. podstavak 5. i 6. i članka 31., 32., 33., 39., 40., 40a., 49., 50., 60b. i 61. Zakona o građenju ("Narodne novine", br. 77/92., 82/92., 26/93., 33/95. i 91/96.) do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se po odredbama toga Zakona.

Postupak pokrenut po odredbama članka 51a., 56., 56a., 57., 58., 58a. i 59. Zakona o građenju ("Narodne novine", br. 77/92., 82/92., 26/93., 33/95. i 91/96.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

(1) Obvezuje se ministar da propise iz članka 17. stavka 3., 4. i 10., članka 21. stavka 4., članka 24. stavka 3., članka 37. stavka 3., članka 39. stavka 6., članka 46. stavka 3., članka 47. stavka 6., članka 48. stavka 7., članka 49. stavka 5., članka 67. stavka 3., članka 80. stavka 6., članka 82. stavka 7. i 8. i članka 90. stavka 6. ovoga Zakona donese najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi odredbe:

1. Pravilnika o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje poslova u izgradnji objekata ("Narodne novine", br. 23/98.),

2. Pravilnika o kontroli projekta ("Narodne novine", br. 47/93.),

3. Pravilnika o davanju ovlaštenja za kontrolu projekata ("Narodne novine", br. 53/93. i 101/93.),

4. Pravilnika o uvjetima, načinu i obrascu vođenja građevinskog dnevnika ("Narodne novine", br. 59/93.),

5. Pravilnika o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine ("Narodne novine", br. 49/95.),

6. Pravilnika o službenoj iskaznici građevinskog inspektora i građevinskog nadzornika ("Narodne novine", br. 44/95. i 56/95.),

7. Pravilnika o načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima građevinske inspekcije ("Narodne novine", br. 1/98.).

Za građevinu izgrađenu po ranijim propisima, u postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina sagrađena u skladu s građevnom dozvolom i propisima koji su vrijedili u vrijeme njezine gradnje.

(1) Građevine koje su izgrađene bez građevne dozvole do 15. veljače 1968. godine smatraju se izgrađenima na temelju građevne dozvole.

(2) Na upis u zemljišne knjige građevina iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se odredba članka 75. ovoga Zakona.

Rješenja o zadržavanju objekta u prostoru donesena na temelju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za gradnju ("Narodne novine", br. 33/92.) smatraju se lokacijskom dozvolom u postupku ishođenja građevne dozvole, ako je zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnesen u roku od pet godina od dana konačnosti rješenja o zadržavanju objekta u prostoru.

(1) Pravne osobe, sudionici u gradnji registrirane za obavljanje djelatnosti projektiranja i stručnog nadzora, koje nisu osnovane kao projektantsko društvo, mogu nastaviti obavljati djelatnost ako imaju uposlena arhitekta ili inženjera koji nosi strukovni naziv "ovlašteni arhitekt" ili "ovlašteni inženjer". Ove uvjete pravne osobe dužne su ispuniti do 11. listopada 1999.

(2) Pravne osobe, sudionici u gradnji registrirane za obavljanje poslova gradnje ili izvođenja pojedinih radova na građevini, dužne su ispuniti uvjete određene propisom iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu tog propisa.

(3) Pravnim osobama koje ne ispune uvjete iz stavka 1. i 2. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje djelatnosti.

(1) Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustrojit će posebnim propisom područne jedinice Ministarstva.

(2) Danom stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka nadležni uredi županija i nadležni ured Grada Zagreba prestaju obavljati poslove građevne inspekcije.

(3) Danom stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo preuzima službenike i namještenike u uredima iz stavka 2. ovoga članka, zatečene na obavljanju poslova građevne inspekcije.

(4) Djelatnicima iz stavka 3. ovoga članka, koji ne budu raspoređeni na rad u Ministarstvu, prestaje radni odnos na temelju propisa kojima se uređuju položaj, prava, obveze i odgovornosti državnih službenika.

(1) Građevinski inspektor, odnosno građevinski nadzornik postavljen u to zvanje do dana stupanja na snagu propisa iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona nastavlja s radom u zvanju građevnog inspektora i građevnog nadzornika.

(2) Ministar propisuje materijalno-tehničke uvjete za rad građevnih inspektora i nadzornika i rok u kojem se moraju ostvariti posebnim propisom.

Pretpostavka uzajamnosti iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona neće se primjenjivati na stranog arhitekta i inženjera sa sjedištem, odnosno prebivalištem u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od dana primanja Republike Hrvatske u članstvo te organizacije.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o građenju (»Narodne novine«, br. 77/92., 82/92., 26/93., 33/95. i 91/96.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. listopada 1999.

Klasa: 361-01/98-01/01
Zagreb, 7. svibnja 1999.