Na temelju članka 8. stavka 4. Zakona o knjinicama (»Narodne novine«, broj 105/97. i 5/98.), a na prijedlog Hrvatskog knjiničnog vijeća, ministar kulture donosi
Ovim Standardima određuju se minimalni uvjeti za obavljanje djelatnosti narodnih knjinica, a na temelju Zakona o knjinicama te uvaavajući ciljeve i zadaće narodnih knjinica utvrđene UNESCO-vim Manifestom za narodne knjinice iz 1994. godine.
Narodne knjinice dune su pridravati se odredbi ovih Standarda, a njihovi osnivači duni su osiguravati za to potrebna sredstva.
Radi poticanja razvoja narodnih knjinica ovi će se Standardi revidirati svakih deset godina.
Narodne knjinice mogu biti općinske, gradske ili upanijske i kulturna su i informacijska sredita za stanovnike područja na kojemu djeluju.
U obavljanju svojih zadaća narodne knjinice surađuju i koordiniraju svoj rad međusobno i s drugim knjinicama u sklopu hrvatskog knjiničnog sustava.
Djelatnost narodne knjinice obuhvaća osobito nabavu, stručnu obradu, čuvanje i zatitu knjinične građe, izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala, sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka, omogućavanje pristupačnosti knjinične građe i informacija korisnicima, osiguravanje koritenja i posudbe građe te protoka informacija, pomoć korisnicima pri izboru i koritenju građe, informacijskih pomagala i izvora, kao i vođenje dokumentacije i statistike o građi i korisnicima, te o poslovanju.
Narodna knjinica posebnim oblicima djelovanja potiče kod svih kategorija pučanstva, počevi od predkolaca, koritenje knjinicom i knjiničnom građom.
Svaka narodna knjinica vodi zavičajnu zbirku, te stoga istrauje, skuplja, obrađuje, pohranjuje i daje na koritenje knjiničnu građu o topografiji, povijesnom, gospodarskom i kulturnom razvitku područja na kojemu djeluje, a izrađuje i zavičajnu bibliografiju i sredinji katalog.
Ako općinska ili gradska narodna knjinica nema uvjeta za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ove poslove ili njihov dio povjerava nadlenoj upanijskoj matičnoj knjinici ili drugoj bolje osposobljenoj općinskoj knjinici.
Radi stvaranja upanijske zavičajne zbirke upanijske matične knjinice primaju obvezne primjerke izdane na području upanije sukladno Zakonu o knjinicama.
Općinska narodna knjinica mora imati knjinični fond kojim moe zadovoljavati oko 80% potreba svojih korisnika, dok će ostale potrebe zadovoljavati građom i informacijama na razini upanije ili Republike u okviru nacionalnog informacijskog sustava knjinica Hrvatske (hrvatskog knjiničnog sustava).
upanijska narodna knjinica razvija upanijski knjinični sustav, potiče suradnju knjinica na svom području, usklađuje djelovanje prema smjernicama razvoja nacionalnog informacijskog sustava knjinica Hrvatske (hrvatskog knjiničnog sustava), neposredno surađujući s Nacionalnom i sveučilinom knjinicom i drugim ustanovama kojima je cilj unapređenje knjinične djelatnosti u Hrvatskoj.
Prema broju stanovnika pojedinih općina odnosno gradova u Republici Hrvatskoj narodne se knjinice mogu svrstati u sljedeće tipove prema veličini područja:
TABLICA 1.
VII. tip za područje do 5.000 stanovnika VI. tip za područje od 5.000 do 10.000 stanovnika V. tip za područje od 10.000 do 20.000 stanovnika IV. tip za područje od 20.000 do 35.000 stanovnika III. tip za područje od 35.000 do 60.000 stanovnika II. tip za područje od 60.000 do 100.000 stanovnika I. tip za područje preko 100.000 stanovnika
Sredinja narodna knjinica ustrojava mreu knjinica na svom području, vodeći računa o demografskim, socijalnim i geografskim čimbenicima i teeći da knjiničnu i drugu građu priblii stanovnicima u mjestu stanovanja ili zaposlenicima u određenoj radnoj sredini.
Sredinja narodna knjinica brine o koordinaciji knjinične djelatnosti u općini, gradu ili upaniji kako bi cijelo područje bilo obuhvaćeno mreom narodnih knjinica, te surađuje s tijelima lokalne uprave i samouprave, s ustanovama kulture, trgovačkim drutvima i drugim pravnim osobama.
Sredinja narodna knjinica mora imati odjel za odrasle, odjel za djecu i mlade, studijsku čitaonicu, čitaonicu dnevnog tiska, slubu nabave i obrade knjinične građe, informacijsku slubu s koritenjem baze podataka (Internet i sl.), zavičajnu zbirku, a ako je to posebnim propisom predviđeno, i matičnu slubu.
Sredinja narodna knjinica otvorena je za korisnike najmanje ezdeset (60) sati tjedno.
Sredinja narodna knjinica nekog područja moe imati ustrojbene jedinice i to ogranke, knjinične stanice, knjinične stacionare i stajalita pokretne knjinice.
Ogranak se otvara na području koje ima vie od 2.500 stanovnika, a udaljenost od sredinje knjinice ili drugog ogranka iznosi vie od dva kilometra.
U manjim naseljima, ustanovama (domovi i sl.) ili trgovačkim drutvima postavljaju se knjinične stanice, knjinični stacionari ili stajalita pokretne knjinice.
U ogranku narodne knjinice djeluje odjel za djecu i mlade, odjel za odrasle s čitaonicom i informacijska sluba.
Ogranak mora imati prostor, knjinični fond i stručno osoblje u skladu s ovim Standardima.
Za korisnike je ogranak otvoren najmanje 30 sati tjedno.
Ogranak surađuje s tijelima lokalne samouprave, kolama i drugim ustanovama na svom području.
Knjinična stanica je zbirka od najmanje 250 knjiga koje sredinja narodna knjinica ustupa na određeno vrijeme nekoj pravnoj osobi, a korisnike opsluuje diplomirani knjiničar u određene dane, i to najmanje 5 sati tjedno.
Zbirka knjinične stanice mijenja se iz fonda sredinje knjinice prema potrebi, a najmanje dva puta godinje.
Knjinični stacionar je zbirka od najmanje 100 knjiga koje sredinja narodna knjinica ustupa na određeno vrijeme nekoj pravnoj osobi, a korisnike opsluuje volonter, zaposlenik dotične pravne osobe koji je za taj rad osposobljen u matičnoj knjinici.
Knjinični stacionar radi najmanje 2 sata tjedno.
Pravna osoba u kojoj je stacionar smjeten osigurava odgovarajuću opremu sukladno ovim Standardima.
Zbirka se mijenja vie puta godinje, u pravilu sredstvima pravne osobe u kojoj je smjetena, a vodi se kao vlasnitvo sredinje narodne knjinice koja je stručno i tehnički obrađuje, to se sve uređuje ugovorom sredinje narodne knjinice i pravne osobe.
Pokretna knjinica je privremeni ili stalni oblik opsluivanja korisnika u malim, razasutim naseljima ili u pravnim osobama gdje nema uvjeta za druge oblike djelovanja narodne knjinice.
Rad pokretnih knjinica poblie se uređuje Standardima za pokretne knjinice - bibliobuse, a sastavni su dio ovih Standarda.
Općinska ili gradska narodna knjinica, u suradnji sa kolom, drugom ustanovom, ili tijelima lokalne samouprave, moe neke oblike djelovanja obavljati i u prostorima tih pravnih osoba.
Svaka knjinica moe ustrojiti dostavnu slubu za potrebe nekih pojedinaca ili grupa korisnika, kao to su starije osobe ili osobe sa zdravstvenim smetnjama.
Knjiničnu građu narodne knjinice, u skladu s člankom 7. Zakona o knjinicama, čini svaki jezični, slikovni ili zvučni dokument na lako prenosivom materijalu ili elektronički čitljivom obliku informacijskoga, umjetničkog, znanstvenog ili stručnog sadraja, proizveden u vie primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, a to sve knjinica dri u svojem knjiničnom fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima.
Knjiničnom građom narodne knjinice smatraju se i igre, igračke i sl. ako su dio knjiničnog fonda.
Osim posebnih zbirki stare građe, cjelokupni fond knjinične građe mora biti aktualan, u njemu moraju biti zastupljena sva područja ljudskog znanja i stvaralatva kako bi se zadovoljile potrebe korisnika svih dobi odnosno različitosti njihovih obrazovnih i kulturnih razina.
Knjinični fond narodne knjinice, u odnosu na broj stanovnika, treba sadravati broj knjiga prema sljedećoj tablici:
TABLICA 2.
________________________________________________________________________________ Tip knjinice Broj knjiga Početni fond (prema broju stanovnika) po stanovniku ________________________________________________________________________________VII. tip (do 5.000) 3 5.000
VI. tip (do 10.000) 3 10.000
V. tip (od 10 - 20.000) 2,5 20.000
IV. tip (od 20 - 35.000) 2 30.000
III. tip (od 35 - 60.000) 2 50.000
II. tip (od 60 - 100.000) 1,5 60.000
I. tip (preko 100.000) 1,5 100.000
Fond knjiga i druge knjinične građe u općini ili gradu je zbir fondova svih narodnih knjinica u toj općini ili gradu i u jednoj se godini treba »obrnuti« najmanje 2 puta.
Knjinice koje obavljaju poslove upanijske matične knjinice moraju imati fond od najmanje 1 knjige po stanovniku upanije, kako bi međuknjiničnom posudbom zadovoljile zahtjeve koje ne mogu zadovoljiti općinske ili gradske knjinice u upaniji.
Knjini fond općinske ili gradske narodne knjinice treba sadravati (u broju svezaka): 45% beletristike, 25% znanstvene i popularno-znanstvene literature, 27% literature za djecu i 3% priručne literature.
upanijska narodna knjinica treba imati 45% znanstvene literature, 35% beletristike, 15% dječje i 5% priručne literature.
Broj svezaka građe u zbirkama pribraja se temeljnom fondu općinske, odnosno gradske narodne knjinice.
Multimedijska se građa organizira kao zasebna zbirka u svakoj knjinici. Početni broj jedinica mora biti najmanje 500 (CD, CD-rom, audiokaseta, videokaseta i sva ostala elektronička građa). U knjinicama I., II. i III. tipa formira se mediateka.
Narodna knjinica moe u svom knjiničnom fondu imati i zbirku slikovnih i grafičkih dokumenata i publikacija.
Knjinice I., II. i III. tipa imaju u svom knjinom fondu zbirku igračaka (igroteka) s početnim brojem od 500 jedinica prilagođenih razvojnim potrebama predkolske djece različite dobi.
Za knjinice IV. i V. tipa u zbirci igračaka treba biti najmanje 200 jedinica.
Svaka narodna knjinica i njezin ogranak mora imati određeni broj naslova tekuće periodike: dnevne listove, tjedni tisak, i izbor iz stručne i znanstvene periodike.
Ako u općini ivi vie od 1.500 stanovnika koji su pripadnici nacionalnih manjina ili etničkih zajednica, narodna knjinica duna je osigurati odgovarajući broj naslova na jezicima manjina ili etničkih zajednica.
Najmanji broj naslova periodike u odnosu na broj stanovnika određuje se prema sljedećoj tablici:
TABLICA 3.
___________________________________________________________________________ Broj stanovnika Najmanji broj naslova periodike ___________________________________________________________________________5.000 5 naslova
10.000 10 naslova
10-20.000 20 naslova
20-35.000 30 naslova
35-60.000 40 naslova
60-100.000 50 naslova i 2 naslova strane periodike
100.000 70 naslova domaće i 5 naslova strane periodike
Narodna knjinica mora imati pisani godinji, srednjoročni i dugoročni plan nabave na temelju kojega se određuje vrsta i količina knjinične građe koja se nabavlja.
Plan nabave mora sadravati opća načela, kriterije odabira, kriterije za pročićavanje i kriterije za vrednovanje fonda.
Prosječni standard prinove knjiga u tekućoj godini (kupnjom, obveznim primjerkom, darovima, zamjenom i otkupom) je najmanje 200 knjiga na 1.000 stanovnika, za mediateku najmanje 10 jedinica na 1.000 stanovnika, a za igroteku najmanje dvije igračke za svako upisano dijete.
Plan nabave knjinične građe koordinira sredinja narodna knjinica.
Narodne knjinice dune su voditi brigu o zatiti i čuvanju knjinične građe sukladno pravilniku o zatiti knjinične građe to ga donosi ministar kulture.
Svaka se jedinica knjinične građe pri ulasku u knjinicu na jedinstveni način inventarizira te stručno i tehnički obrađuje.
Svaka se vrsta građe uvodi u zasebni inventar i inventarnu datoteku.
Brojevi u inventarima počinju od 1 i slijede u neprekidnom nizu, bez obzira na godinu ili popunjenje obrasca. Svaka knjinična jedinica (svezak) upisuje se pod zasebni broj inventara.
Na kraju svake godine inventari se zaključuju tako da se utvrđuje stanje fonda, godinji otpis, vrijednost fonda, broj naslova i prosječne cijene stručne knjige, beletristike, dječje knjige i druge građe.
Knjinična građa klasificira se i prema sadraju.
Za klasificiranje sadraja koriste se:
- univerzalna decimalna klasifikacija (prema shemi za narodne knjinice),
- sustav za klasifikaciju knjinične građe u dječjim odjelima i knjinicama osnovnih kola,
- klasifikacijski sustavi za klasifikaciju specijalnih fondova i zbirki ili nekonvencionalne građe.
Svaka narodna knjinica, mora voditi abecedni i stručni katalog, a po mogućnosti i mjesni i predmetni katalog (koji moe biti selektivan).
Općinske i gradske knjinice I., II. i III. tipa obvezno vode i predmetni katalog.
Građa se katalogizira na osnovi Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga, Prvi dio: Odrednice i redalice, autora E. Verone, izdanje Drutva bibliotekara Hrvatske 1970., 1983. i 1986. i Drugi dio: Kataloni opis 1983.
Za specijalne vrste građe izrađuju se specijalni katalozi.
Knjinična građa se strojno obrađuje i čini mreno dostupnom na osnovi UNIMARC standarda i standarda bar Z 39.50 za razmjenu podataka.
Postupak i rokovi revizije provode se prema pravilniku o reviziji i otpisu knjinične građe to ga donosi ministar kulture.
U narodnim knjinicama stručne poslove obavlja stručno knjinično osoblje sukladno Zakonu o knjinicama: pomoćni knjiničari, knjiničari, diplomirani knjiničari, vii knjiničari i knjiničarski savjetnici.
Broj stručnog knjiničnog osoblja ovisi o broju stanovnika na području djelovanja knjinice, broju korisnika učlanjenih u knjinicu, broju sati otvorenosti, broju lokacija, broju odjela na pojedinoj lokaciji (za odrasle, djecu, periodiku, multimedijsku građu itd.) te specijalnim zadaćama koje obavlja općinska, gradska ili upanijska knjinica (matična sluba, zavičajna zbirka, centralizirana obrada itd.), broju posuđenih svezaka, specijalnim potrebama određenog područja i o oblicima organiziranosti mree (stacionara, knjiničnih stanica, stajalita pokretnih knjinica ).
Zbog promjene osobina, oblika i vrsta knjinične građe, te potreba korisnika i informacijsko komunikacijske tehnologije, stručno knjinično osoblje duno je trajno se stručno obrazovati i usavravati.
Opći standardi za stručno osoblje u narodnim knjinicama su:
- 1 diplomirani knjiničar i 1 pomoćni knjiničar na 5.000 stanovnika ili
- 1 diplomirani knjiničar, odnosno knjiničar na svakih 10.000 posuđenih jednica ili
- 1 diplomirani knjiničar, odnosno knjiničar na svakih 6.000 jedinica u fondu ili
- 1 diplomirani knjiničar, odnosno knjiničar na najmanje 300-500 članova.
Posebni standardi za stručno osoblje u narodnim knjinicama su:
- 1 diplomirani knjiničar pedagoki osposobljen za rad s djecom ako na području na kojemu knjinica djeluje ima najmanje 1.500 djece osnovnokolske dobi;
- 1 diplomirani knjiničar pedagoki osposobljen za rad s predkolskom djecom ako na području na kojemu knjinica djeluje ima najmanje 2.000 djece predkolske dobi;
- 1 diplomirani knjiničar odgovarajuće struke za rad u posebnoj zbirci, ako je frekvencija godinjeg obrtaja fonda zbirke bar 0,5;
- 1 diplomirani knjiničar za matičnu slubu.
Broj osoblja pokretne knjinice (bibliobusa i sl.) ovisi o broju članova - korisnika knjinice, veličini knjiničnog fonda, organiziranosti centralizirane obrade knjiga izvan bibliobusne slube, vremenu zadravanja na stajalitima, broju ophoda, broju posuđenih svezaka i vrsti pokretne knjinice, a to je određeno posebnim Standardima za pokretne knjinice.
Uredsko tehničko osoblje i pomoćno osoblje u knjinici, zapoljava se ovisno o potrebama, a najvie u omjeru 1:4 u odnosu na stručno knjinično osoblje.
U knjinicama I. i II. tipa potrebno je organizirati reprografsku i knjigoveku slubu.
Sistematizacija poslova i zadaća u narodnim knjinicama treba po mogućnosti biti ujednačena na sljedeći način:
Knjiničarski savjetnik, vii knjiničar ili diplomirani knjiničar sa znanstvenim stupnjem obavlja najsloenije poslove u struci, voditelj je odjela ili posebne zbirke, voditelj je matične slube, te informacijsko-dokumentacijskih poslova, predlae nabavnu politiku i razne oblike kulturnih, obrazovnih i informacijskih aktivnosti, pridonosi unapređivanju struke objavljivanjem stručnih i znanstvenih radova, predaje na stručnim seminarima i tečajevima, objavljuje bibliografije i drugu knjinično-informacijsku građu, priprema izlobe, inicira i sadrajno usmjerava aktivnosti knjinice, istrauje i prati potrebe korisnika i mogućnosti njihove edukacije, predlae mjere planiranja i razvoja knjinične djelatnosti, sudjeluje u radu domaćih i stranih stručnih udruenja, sudjeluje u izobrazbi stručnih knjiničnih djelatnika, te izrađuje programe za trajno obrazovanje i stručno usavravanje knjiničnih djelatnika.
Vii knjiničar i diplomirani knjiničar obavlja sloenije stručne poslove u knjinici, oblikuje kataloge i druga informacijska pomagala za rad i obavlja njihovu redakciju, istrauje potrebne podatke i koordinira nabavu, surađuje na uspostavljanju i razvoju mree narodnih knjinica i njihove matične funkcije i sl., stručno obrađuje građu, klasificira i katalogizira staru i stranu građu, građu uključenu u centralni katalog, obavlja predmetnu obradu građe, izrađuje pojmovnike (tezauruse) i bibliografije, priprema informativne biltene, biltene prinova i anotacije, radi kao informator za sloeniju građu, vodi međuknjiničnu posudbu, organizira kulturno-propagandne aktivnosti za odrasle korisnike, priprema izlobe i susrete sa knjievnicima i drugim umjetnicima, organizira, koordinira, i vodi posebne programe za djecu, sudjeluje u izradi programa za automatsku obradu podataka, sudjeluje u planiranju djelatnosti knjinice, teorijskim i praktičnim radom pridonosi razvoju knjinične struke.
Diplomirani knjiničar i iznimno knjiničar sudjeluje u organiziranju raznih oblika rada s korisnicima: posuđuje građu u slobodnom pristupu i informator je za tu građu, sudjeluje u nabavi građe i njenom uključivanju u knjinični fond, uređuje kataloge i druge kartoteke za evidenciju, vodi i provodi rad s mladim korisnicima (kutić slikovnica, pričaonica, igroteka, igraonica, radionice i aktivnosti za osnovnokolsku djecu, prigodne i povremene akcije), katalogizira knjiničnu građu samostalno ili uz pomoć centralizirane obrade, sudjeluje u izradi informativnih biltena i bibliografija, vodi statistike o radu knjinice, provjerava dotok naručene građe, planira i izvodi edukaciju korisnika za koritenje svih izvora informacija.
Pomoćni knjiničar obavlja inventarizaciju i tekuću inventarnu kontrolu knjinične građe, posuđuje i razduuje građu, upisuje članove tj. korisnike knjinice i vodi blagajnu s upisninama, zakasninama i drugim naknadama, vodi evidenciju rezervacija i prepisku s korisnicima, prua informacije o smjetaju građe na policama i u prostoru knjinice, pronalazi građu u zatvorenom i slobodnom pristupu po signaturi, priprema građu za uvez, tehnički oprema knjige, ulae građu na police, a listiće u abecedni katalog, nadzire rad u čitaonicama i druge poslove prema naputku Stručni poslovi u knjiničarstvu, objavljenom u Vjesniku bibliotekara Hrvatske, 36 (1993) 1-4.
Najčeći poslovi u narodnim knjinicama normiraju se po satu, na osnovi dugogodinjeg iskustva, očitovanog rada u određenom vremenskom razdoblju i provjeravanja rezultata rada na određenim radnim mjestima, i to:
- inventarizacija građe (bez akcesijske pripreme) - 15 naslova
- samostalno katalogiziranje sloenije građe - 2 naslova
- samostalno katalogiziranje jednostavnije građe - 5 naslova
- katalogiziranje uz koritenje centralizirane obrade - 10 naslova
- katalogiziranje sa skraćenim opisom - 10 naslova
- klasifikacija prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (dalje: UDK) za sloenija stručna i znanstvena djela - 2 naslova
- klasifikacija beletristike prema UDK i klasifikacija dječje literature prema UDK - 8 naslova
- klasifikacija uz koritenje centralizirane obrade prema UDK - 10 naslova
- indeksiranje predmetnicama - 2 naslova
- anotiranje knjiga - 3 knjige
- razvrstavanje katalonih listića - 150 kom
- slaganje katalonih listića abecednim redom - 100 kom
- slaganje katalonih listića prema UDK - 90 kom
- ulaganje katalonih listića - 80 kom
- vođenje dnevne evidencije periodičnog tiska - 20 jedinica
- tehnička obrada knjiga s umetanjem u foliju - 15 jedinica
- ulaganje knjiga u police - 40 jedinica
- strojno prepisivanje katalonih listića - 15 kom
- posuđivanje i vraćanje građe - 20 korisnika
- tehnička obrada igračaka - 2 jedinice
Od preporučenih normi za najčeće poslove u narodnoj knjinici u raznim se tipovima knjinica i u konkretnim primjerima, ovisno o potrebnoj preciznosti to je iziskuje vrsta literature i opseg radnih pomagala, moe odstupiti do 20% u oba smjera.
Preporučene norme najčećih poslova mijenjat će se ovisno o automatizaciji poslovanja.
Priprema za odvijanje grupnih oblika rada s mladim korisnicima, te priprema raznih animacijskih aktivnosti, ne mogu se vremenski odrediti.
Za jedan sat rada s djecom treba predvidjeti 2 sata pripreme.
Narodne knjinice trebaju biti smjetene u dijelovima grada ili naselja koji su najguće napućeni, a imaju dobre prometne veze s drugim dijelovima grada ili naselja.
Vanjskim izgledom i uočljivim natpisom narodna knjinica mora ukazivati na svoju namjenu.
Ukoliko je knjinica u zgradi koja ima i druge namjene, potrebno je osigurati smjetaj knjinice u prizemlju zgrade, odvojiti prostorije od onih za druge namjene i osigurati zaseban ulaz.
Pri planiranju izgradnje novih zgrada za knjinice treba predvidjeti i parkiralite, kao i pristup za hendikepirane osobe.
Programom izgradnje ili prilagodbe postojećih prostora za knjinice, treba predvidjeti potrebe korisnika za sljedećih 20 godina, s tim da prostori moraju biti funkcionalni, pregledni i prilagodljivi, s minimumom zadanih pregrada.
Pri projektiranju knjinica potrebno je, uz ostalo, planirati instalacijske kanale i fiksne električne instalacije za optimalan broj tehničkih pomagala, priključak za kućnu antenu, te vertikalnu i horizontalnu komunikaciju (malo teretno i osobno dizalo).
Prostore knjinice potrebno je zatititi od vlage, visokih temperatura, jakog svjetla. Posebno valja voditi računa o zatiti prostora i građe od krađe, poara, poplava i drugih elementarnih nepogoda.
Sve prostorije za korisnike i za rad osoblja moraju biti dobro osvijetljene ublaenim dnevnim svjetlom ili umjetnim osvjetljenjem od 100-500 luxa.
Podovi moraju biti prekriveni materijalom koji eliminira umove, izolira od hladnoće, titi od poara i otporan je na habanje. Tzv. hladne podove treba koristiti isključivo u prolaznim ili vanjskim dijelovima knjinice.
Prostor za narodne knjinice treba u načelu planirati prema sljedećim mjerilima:
A) prema broju stanovnika
_____________________________________________________________________ Broj stanovnika Minimalna povrina na 1.000 stanovnika _____________________________________________________________________do 10.000 45 m2
10.000-20.000 42 m2
20.000-35.000 39 m2
35.000-60.000 35 m2
60.000-100.000 31 m2
preko 100.000 28 m2
B) prema jedinicama knjinične građe
Povrina knjinice na svakih 1.000 jedinica građe
15 m2 za posudbeni odjel10 m2 za studijski odjel
7 m2 za lako dostupna spremita
5,5 m2 za zatvorena spremita
C) prema broju sjedala u čitaonicama
Broj sjedala u čitaonicama:
1 sjedalo na svakih 1.000 stanovnika u općinskim i gradskim knjinicama od IV.-VII. tipa
1 sjedalo na svakih 2.000 stanovnika u općinskim i gradskim knjinicama od I.-III. tipa
Za svako sjedalo treba predvidjeti:
- u čitaonici dnevnog i tjednog tiska, čitaonici za djecu i mlade, te za upotrebu multimedijske građe 3 m2;
- u studijskoj čitaonici 2,4 m2
- za svakog stručnog djelatnika u posudbenom odjelu 4m 2;
- za svakog stručnog djelatnika u vienamjenskim prostorima 1,5 m2, te
- u igraonici za predkolce najmanje 20 m2.
Povrine dvorana za izlobe i druge kulturne i obrazovne aktivnosti ne ubrajaju se u prosječne povrine koje se određuju prema broju stanovnika.
Pri gradnji i poboljanju prostornih uvjeta narodnih knjinica potrebno je urediti i prostore za stručni rad, tehničke poslove, garderobe, sanitarne čvorove za korisnike i osoblje te stoga, uz hodnike i stubite, treba pribrojiti jo najmanje 20% povrine.
Svaka narodna knjinica mora imati prostor za posudbu i prostor za studijski rad korisnika te (ovisno o njenoj funkciji) i prostor za tehničku i sadrajnu obradu knjinične građe.
Minimalni prostor knjiničnog ogranka koji opsluuje 2.500 stanovnika mora iznositi najmanje 150 m2i imati najmanje 8 stolica u čitaonici.
Sredinja općinska ili gradska narodna knjinica mora u pravilu imati prostore za sljedeće sadraje i namjene:
- ulaz i garderoba
- izlobeni prostor
- prostor za informativnu slubu
- prostor za kataloge
- prostor za posudbu to uključuje: slobodni pristup korisnika, čitaonicu dnevnog i tjednog tiska, prostor za studijski rad korisnika (priručnici i periodika)
- odjel za odrasle
- odjel za djecu predkolskog uzrasta s igrotekom
- odjel za djecu i mlade to uključuje slobodan pristup sa čitaonicom i sluaonicom
- prostor za posebne fondove (multimedia, fonoteka, artoteka, zavičajna zbirka)
- spremini prostor
- prostor za rad stručnog, upravnog i administrativnog osoblja i prostor za tehničku obradu knjiga
- dvoranu za predavanja, projekcije i sl.
- pomoćne prostorije
O veličini knjinice ovisi hoće li navedeni prostori biti odvojeni ili jedinstveni.
Opremu čine namjetaj i tehnička oprema knjinice.
Oprema mora biti nova i funkcionalna, redovito servisirana i odravana da radi na optimalnoj razini.
Osnovni namjetaj u knjinici jesu: jednostrane i dvostrane police za knjige, te police za časopise za djecu i odrasle, kataloni ormarići, radni stolovi i stolice, kolica za knjige, ljestve, korita za slikovnice, ormari za igračke. Dio opreme čine i drači i nosači za knjige, natpisi za police i vizualnu komunikaciju u prostoru, izlobeni panoi i dr.
Namjetaj treba biti funkcionalan, jednostavan za odravanje i privlačnih boja i oblika sa sljedećim karakteristikama:
- police za odjel za odrasle duine 80-100 cm, irine 25 cm, maksimalne visine 185 cm, s mogućnoću promjene unutarnjeg razmaka pojedinih polica. Za dvostruke se police irina udvostručuje pregradom u sredini. U spremitima se moe upotrebljavati jednostavniji namjetaj, a police mogu biti i vie od dva metra. U većim spremitima preporučuju se pokretne police tzv. kompaktusi,
- police za odjel za djecu razlikuju se samo u visini koja je maksimalno 165 cm,
- police za časopise i novine također mogu biti namijenjene odraslima i djeci,
- kataloni ormarići za odrasle i djecu imaju katalone kutije sljedećih unutranjih dimenzija: duina 40-45 cm, dubina 10 cm i irina 13 cm, a svaka kutija mora imati ipku vodilicu, po mogućnosti mjedenu,
- broj katalonih ormarića odnosno katalonih kutija ovisi o veličini fonda, vrstama kataloga, uzimajući u obzir rast knjiničnog fonda za sljedećih 20 godina,
- radni stolovi i stolice za osoblje mogu biti standardni, a u čitaonicama za odrasle i djecu prilagođeni korisnicima,
- pult za posudbu građe, specijalni ormari za audio-vizualnu tehniku i multimedijsku građu prilagođavaju se konkretnim prostorima i opremi.
Osnovnu tehničku opremu knjinice čine: telefon, telefaks, reprografska oprema (pisaći stroj, fotokopirni stroj), oprema za čitanje nekonvencionalnih publikacija (čitači za mikrofi, mikrofilm ), audio-vizualna oprema (Hi-Fi linija, TV prijemnik, foto-aparat, skener, videorekorder, kamera i videoekran, kino i dijaprojektori, grafoskop i slično), računalna oprema i oprema za brzi prijenos podataka, PC za edukaciju i igre, pisači, modemi.
Sva radna mjesta knjiničara moraju biti ujedno i računalni čvorovi povezani u lokalnu mreu knjinice.
Za zadovoljavanje potreba korisnika, u narodnim knjinicama treba osigurati minimalni broj mjesta za rad korisnika prema sljedećoj tablici:
__________________________________________________________________________ Broj aktivnih korisnika knjinice Broj mjesta za rad korisnika __________________________________________________________________________do 500 1
500-2000 3
2000-5000 5
5000-8000 8
Vie od 8000 1 na svakih 1000 korisnika
Koritenje knjinice uređuje se pravilima o radu knjinice to ih uz suglasnost matične slube donosi upravno vijeće, odnosno ravnatelj knjinice.
Pravilima se osobito uređuju pitanja radnog vremena knjinice, posudbe knjinične građe, koritenja građe u prostoru knjinice, informacijske slube i međuknjinične posudbe, izdavanja biltena, bibliografija i drugih edicija, te postupk u slučaju otećenja, unitenja ili gubitka posuđene knjinične građe.
Pravo koritenja usluga narodne knjinice imaju svi stalni i privremeni stanovnici područja pod istim uvjetima. Broj učlanjenih korisnika trebao bi biti najmanje 15% od ukupnog broja stanovnika.
Posebne se slube i građa moraju osigurati za one korisnike koji se iz bilo kojih razloga ne mogu sluiti redovitim uslugama i građom, kao to su osobe s tjelesnim otećenjima, slijepe osobe, bolesnici u bolnicama, umirovljenici u domovima umirovljenika, zatvorenici i sl.
Narodna knjinica i njeni ogranci moraju svoje radno vrijeme prilagoditi korisnicima koje opsluuju, te biti otvorene za javnost:
- gradska knjinica najmanje 60 sati tjedno,
- općinska knjinica od 40 do 60 sati tjedno, ovisno o tipu knjinice, te
- knjinični ogranak najmanje 30 sati tjedno.
Knjinica mora biti otvorena za javnost radnim danom u vrijeme kada je najveći dio korisnika moe posjetiti.
Ako knjinica ne radi cjelodnevno, onda se radno vrijeme za javnost mora rasporediti u prijepodnevnim i u poslijepodnevnim satima.
Knjinica mora obvezno biti otvorena subotom.
Ukoliko se knjinica iz nekog razloga mora zatvoriti, o tome treba na vrijeme obavijestiti javnost.
Najveći dio fonda knjinične građe posuđuje se korisnicima.
Knjinična građa moe se koristiti i u čitaonici.
Uvjeti i rokovi posudbe građe uređuju se pravilima o radu pojedinih knjinica.
Građa kojom knjinica ne raspolae, osigurava se korisnicima putem međuknjinične suradnje sukladno dogovorima i uvjetima koji se ugovaraju među knjinicama.
Knjinica treba posredovati u prikupljanju informacija i izvan knjinične mree, uključujući se u informacijske sustave.
Narodne knjinice, pored obavljanja svojih osnovnih zadaća, trebaju omogućavati svojim korisnicima i:
- pristup bazama podataka knjinice i mree knjinica (katalozi i dr.)
- pristup svim izvorima podataka dostupnim preko globalnih elektronskih mrea
Postupak posredničkog opsluivanja korisnika informacijama uređuje se pravilima iz članka 45. ovih Standarda.
Narodne knjinice čuvaju dnevni tisak u pravilu mjesec dana, a nakon toga ga selekcioniraju.
Knjinice od I. - III. tipa trajno čuvaju jedan primjerak dnevnih novina po svom odabiru, te jedan primjerak upanijskog, odnosno gradskog ili općinskog lista.
Knjinice od IV. - VII. tipa trajno čuvaju jedan primjerak općinskog ili gradskog lista, a jedan primjerak dnevnih novina po svom odabiru godinu dana.
Narodna knjinica, duna je upoznavati javnost sa svojim radom redovitom promidbom putem tiskanih i elektroničkih medija (lokalni tisak, radio i TV postaje).
Promidbene aktivnosti narodne knjinice provode i pripremanjem tribina, promocijama knjiga, predavanjima, izlobama, koncertima, te promidbenim publikacijama kao to su katalozi, letci, vodiči, kalendari i sl.
Narodna knjinica je duna statistički pratiti posudbu knjinične građe i koritenje svojih usluga, traiti povrat informacija od korisnika, redovito provoditi istraivanja potreba stanovnika područja na kojemu djeluje, kao i razinu kvalitete svojih usluga.
Ovim Standardima utvrđuju se oblici rada i uređenja bibliobusa kao vrste pokretne knjinice za privremeno ili stalno opsluivanje korisnika u malim, razasutim naseljima ili u pravnim osobama gdje nema uvjeta za druge oblike djelovanja narodne knjinice.
Bibliobus je pokretna knjinica koja ima osoblje i opremu to omogućuje pruanje knjiničke usluge na razini odgovarajućeg knjiničnog stacionara, prema članku 14. Standarda za narodne knjinice u Republici Hrvatskoj, a smjetena je u vozilu - kombi, autobus, tegljač s prikolicom i sl., te svojom pokretljivoću omogućuje da se istim fondom i osobljem slui vie međusobno udaljenih područja u istom danu.
Bibliobus je ustrojbena jedinica narodne knjinice i sastavni je dio knjinične mree grada ili općine.
Bibliobus opskrbljuje knjigama, časopisima i drugim izvorima informacija i najmanje zajednice (gradske četvrti, prigradska i seoska naselja) gdje nema uvjeta za druge oblike djelovanja narodne knjinice i time znatno pridonosi informiranju i naobrazbi stanovnitva.
S obzirom na prednosti i ograničenja bibliobusa, njegovo mjesto u knjiničnoj mrei nekog područja utvrđuje se kako slijedi:
A. U gradovima s vie od 15.000 stanovnika bibliobus moe biti racionalna zamjena za stacioniranu knjinicu i to:
- u gradskim i prigradskim područjima koja imaju do 10.000 stanovnika,
- u ustanovama - kolama, đačkim, studentskim ili umirovljeničkim domovima, bolnicama, zatvorima i u drugim zatvorenim sredinama gdje su okupljene određene grupacije stanovnitva,
- u novim naseljima koja jo nemaju stacioniranu knjinicu, kao privremena zamjena za stacioniranu knjinicu s proirenom zadaćom ispitivanja uvjeta za osnivanje stacionirane knjinice.
U gradskim područjima koja imaju 10.000 i vie stanovnika bibliobus ima prednost samo ako postojeća narodna knjinica nema uvjete za obavljanje knjinične djelatnosti prema Standardima za narodne knjinice ili je nesvrsishodna jer u odnosu na postojeći, odnosno planirani knjinični fond, osoblje i prostor ostvaruje premalu godinju posudbu, te u područjima sa slabom i neravnomjernom naseljenoću ili s nepovoljnom dobnom, odnosno obrazovnom strukturom stanovnitva.
B. U gradovima i općinama do 15.000 stanovnika bibliobus moe imati prednost pred izgradnjom stacioniranih ogranaka gradske ili općinske narodne knjinice.
C. U manjim gradovima ili općinama s manje od 5.000 stanovnika bibliobus moe zamijeniti stacionirani ogranak narodne knjinice samo ako ogranci ne mogu biti dostupni svim stanovnicima toga područja.
D. U naseljima do 1.000 stanovnika, odnosno u razasutim područjima sa manje od 2.000 stanovnika, bibliobus u pravilu ima prednost pred stacioniranom knjinicom.
Narodna knjinica, u skladu s potrebama i mogućnostima razvoja knjinične mree svoga područja, utvrđuje potrebu uvođenja bibliobusa, njegove zadaće, prostor na kojemu djeluje, broj stajalita, knjinični fond i sustav posudbe.
Korisnici bibliobusa ujedno su i članovi sredinje narodne knjinice.
Bibliobusna sluba mora imati organizirani sustav rezervacije knjiga.
Osim posudbe, u okviru rada bibliobusa mogu se organizirati i predavanja, knjievni susreti, izlobe, lutkarske priredbe, pričanje priča i sl.
Sredstva za nabavu, uređenje i rad bibliobusa osigurava osnivač narodne knjinice u sastavu koje bibliobus djeluje, a mogu se osiguravati i kao sredstva za posebne programe od općina, gradova, upanija, odnosno Grada Zagreba i Ministarstva kulture, sukladno Zakonu o knjinicama.
Da bi bibliobus mogao obavljati funkciju pokretne narodne knjinice, treba biti posebno projektiran i konstruiran, opremljen odgovarajućim namjetajem, policama sa slobodnim pristupom cjelokupnom putujućem fondu, katalonim ormarićima dostupnim korisnicima, radnim mjestima za razduivanje i zaduivanje knjiga, koritom za slikovnice, okvirom za časopise, te garderobnim ormarom i umivaonikom s tekućom vodom za osoblje.
Posebno je vano dobro osvjetljenje bibliobusa, mogućnost prozračivanja i zagrijavanja te funkcionalna prohodnost od ulaza s mjestom za razduivanje, do izlaza s mjestom za zaduivanje.
Ovisno o zadaćama bibliobusa, terenu koji obilazi, klimatskim uvjetima, te cestovnoj mrei modeli bibliobusa su sljedeći:
TIP I _________________________________________________ duina oko 12 mirina 2,5 m
visina 3,30-3,60 m
unutarnja visina 2,20-2,30 m
nosivost 4,5-5,5 t
snaga motora 180-250 kw
kapacitet oko 5 000 sv
brzina 100 km/h
TIP II _________________________________________________ duina do 9 m
irina 2,5 m
visina 2,80-3,30 m
unutarnja visina 2,30 m
nosivost oko 3 t
snaga motora oko 150 kw
kapacitet do 4 000 sv
brzina 100 km/h
TIP III _________________________________________________
duina oko 5 m
irina 2 m
visina 2,50 m
unutarnja visina 2,30 m
nosivost 1,5 t
snaga motora oko 100 kw
kapacitet do 2 000 sv
brzina 100 km/h
Temeljne značajke vozila bibliobusa trebaju biti:
- motor, po mogućnosti na diesel gorivo zbog manjih trokova,
- kostur od pravokutnih čeličnih cijevi debljine stijenke 2-3 mm, zatićen od korozije kao i asija,
- oplata, tj. bočne strane i krov od čeličnog lima debljine 1 mm, moguća je kombinacija s poliesterom, sve toplinski izolirano,
- stepenice, po mogućnosti 3-4, visine do 28 cm, izrađene najčeće od aluminijskog profiliranog lima, osigurane protiv klizanja, sa rukohvatima sa strane,
- vrata u prostoru za vozača i osoblje, te jedna ili dvoja vrata s desne strane s automatskim otvaranjem na nekoliko mjesta (kod vozača, uz vrata, kod pulta) za ulaz i izlaz korisnika,
- prozori na vjetrobranu od laminiranog sigurnosnog stakla sa sjenilom, du krova izdignuti prozori sa zasjenčanim staklom,
- pod od podolita (3 mm) koji se ne klie i lako se odrava, a postavlja se na drvenu podlogu,
- vanjski izgled bibliobusa mora biti privlačan i prepoznatljiv, po mogućnosti s logotipom, a mogu se postaviti i svjetleći natpisi i izlog sa strane,
- grijanje moe biti vodeno ili zračno; ako se ugrađuju radijatori, na prednjem dijelu kod vozača potreban je dodatni vodni grijač (WEBASTO) radi breg zagrijavanja vozila. Kod vozila TIP I. kao i onih koja rade cijeli dan, preporučuje se klima uređaj koji ljeti hladi, a zimi grije,
- ventilacijski sustav - ako nema klima uređaja za ventilaciju slue krovni prozori koji se otvaraju, te vrata,
- električne instalacije spajaju se na glavnu ploču koja je kod vozača, a svi prekidači se označavaju,
- osvjetljenje - fluorescentne cijevi postavljaju se du obje strane polica, a manje svjetiljke iznad pultova i kod vrata, pogon preko agregata na benzin ili diesel gorivo, akumulatora ili priključka na električnu mreu ako uređenje stajalita to omogućuje,
- električni brisači s vanjske strane s ugrađenim peračima stakla,
- 2 bočna ogledala (retrovizora) s ugrađenim grijačima protiv zamagljivanja,
- spremita za rezervne dijelove, alat i sl. mogu biti s obje bočne strane vozila.
Bibliobus mora imati aparat za gaenje poara i kutiju za prvu pomoć.
A) Police
Police mogu biti drvene ili metalne, smjetene du bočnih strana vozila, konstruirane i pričvrćene uz pod i konstrukciju da se zbog vibracije ili nesreće ne razdvoje i tako ozlijede posadu.
Dimenzije polica:
- duina 80 - 100 cm- dubina 22 cm
- visina (unutarnji razmak) 26 cm
- nagib 5 - 10%
Donja polica treba biti visine 30 cm za smjetaj knjiga velikog formata.
B) Drači mogu biti izvedeni kao:
- drači na ini - na policu se ugrađuje vodilica za drač, a zatvaraju se na određenom mjestu pomoću ručice
- viseći drači u obliku slova »V« - ulijebljeni su u ine na gornjoj polici.
C) Pano za časopise moe biti izrađen od drveta, metala ili pleksiglasa. Panoi se učvrćuju na rubnike polica. Kapacitet panoa ovisi o veličini vozila (do 20 časopisa.)
D) Kutija za slikovnice
E) Pultovi za vraćanje i izdavanje knjiga obično su smjeteni na kućitu kotača. Ovisno o veličini i konstrukciji, vozilo moe imati samo jedan pult kod vozača ili dva, jedan kod vozača za vraćanje knjiga, a drugi za posudbu u stranjem ili sredinjem dijelu vozila. Pultovi trebaju imati ladice za pisaći pribor i blagajnu, te mjesto i priključak za računalo.
F) Za sjedaća mjesta mogu se iskoristiti ostala kućita.
G) Garderobni ormar za odlaganje osobnih stvari najčeće je smjeten u zadnjoj stijenki vozila.
H) Umivaonik s tekućom vodom iz posebnog spremnika.
Bibliobus po mogućnosti treba imati i dodatnu opremu:
- prenosivo računalo,
- mobitel ili sl. za vezu između vozila i sredinje knjinice, odnosno spremita i garae,
- oglasni pano,
- police ili korita za dječje igračke i drugu građu,
- dodatne hidraulične ili mehaničke stepenice ili rampu za invalide,
- radio s kasetofonom,
- kemijski WC.
Bibliobus mora raspolagati spremitem za knjige i radnim prostorom za osoblje. Ti prostori, kao i garaa, trebaju biti vezani uz sredinju narodnu knjinicu ili veći ogranak, ili izgrađeni kao posebna jedinica.
Garaa bi trebala biti u istoj razini sa spremitem za knjige, s prostranim prilazom i dobro osvijetljena. Poeljno je da je spremite za knjige na istoj razini. Ako je spremite na katu potrebno je dizalo.
Veličina garae određuje se prema veličini vozila (50 - 80 m²) tj. treba dodati 3 m na duinu, 1 m na visinu i 2 m na irinu vozila.
Garana vrata trebaju biti dovoljno prostrana, pa uz irinu vozila treba dodati jo 1 m sa svake strane i 0,5 m u visinu.
Posebnu pozornost treba obratiti na dobru ventilaciju garae (prozori, ventilacijske cijevi, klima uređaji), osvjetljenje svih prostora prirodnom i fluorescentnom rasvjetom, te grijanje - radne prostorije oko 20oC, spremite oko 16oC i garaa oko 10oC.
Dodatna oprema i pribor u garai su:
- jama za podmazivanje vozila,
- odvod za vodu radi pranja vozila,
- aparat za gaenje poara,
- uređaj za punjenje akumulatora,
- umivaonik i WC.
Veličina spremita za knjige određuje se prema veličini područja koje bibliobus obuhvaća, a minimum je 28 m² po bibliobusu.
U spremitu je potrebno osigurati dovoljno dnevnog svjetla, a zbog čestih izmjena fonda vie prostora nego u običnom spremitu. Također je potrebno osigurati i kolica za prijevoz knjiga.
Police u spremitu trebaju biti tri puta većeg kapaciteta od kapaciteta bibliobusa.
Radni prostor treba biti opremljen radnim stolovima, stolicama, policama, ormarima za smjetaj pribora za popravak knjiga, katalonim ormarima i dr. te računalima i pisaćim strojevima.
Minimalna povrina radnog prostora treba iznositi 16 m² plus 8 m² za svakog diplomiranog knjiničara.
Uz radni prostor treba osigurati toalet i čajnu kuhinju.
Knjinični fond bibliobusa sastoji se od centralnog i pokretnog fonda. Minimalna količina centralnog fonda je 10.000 svezaka, a maksimalna 20.000 svezaka za svaki bibliobus.
Ukupni fond knjiga pokretne knjinice treba biti tri puta veći od kapaciteta bibliobusa.
Godinje se, zbog većeg obrtaja fonda i smjetaja u vozilu gdje se knjige vie otećuju, obnavlja najmanje 15% knjiničnog fonda to uključuje zamjenu dotrajalih knjiga i popunu nakladničkim novitetima.
Knjini fond bibliobusa treba sadravati 50% svezaka beletristike, 30% literature za djecu i 20% popularno-znanstvene i znanstvene literature, a moe se i prilagoditi i strukturi korisnika.
Osim knjiga bibliobus u svom fondu ima i periodiku, te po potrebi i mogućnostima, i drugu vrstu knjinične građe. Audiovizualnu građu nije preporučljivo drati u vozilu zbog temperaturnih razlika.
O odabiru fonda posebno se mora voditi računa kod posjeta specifičnim stajalitima kao to su seoske sredine, umirovljenički ili đački domovi i sl.
Fond bibliobusa mora biti aktualan i mora se svakodnevno popunjavati. Broj knjiga koje se mogu posuditi određuje se prema broju korisnika i ukupnom stanju fonda, a u skladu s pravilima o radu knjinice iz čl. 45. Standarda za narodne knjinice.
Za reviziju fonda pokretne knjinice primjenjuju se pravila koja vrijede za stacioniranu knjinicu odgovarajuće veličine.
Svako vozilo mora imati potpune kataloge sredinjeg bibliobusnog fonda (abecedni i naslovni katalog), dok se u spremitu nalaze matični i stručni katalog.
Katalozi mogu biti i na elektroničkim medijima.
U bibliobusu treba biti odabrani fond najvanije priručne literature. Kao informativna pomagala slue popisi prinova sredinje narodne knjinice, u sastavu koje bibliobus djeluje, te razni selektivni, tematski i preporučeni popisi literature, knjiarski katalozi i sl.
Stručno osoblje bibliobusa mora ispunjavati iste uvjete za stručna knjiničarska zvanja kao i drugo stručno osoblje u narodnim knjinicama.
Pri odabiru osoblja za bibliobus, pored stručnosti, treba voditi računa i o zdravstvenom stanju osoba, zbog posebnih uvjeta rada.
Broj stručnih i drugih djelatnika bibliobusa ovisi o broju korisnika, brojnosti knjiničnog fonda, broju posuđenih knjiga, turnusu, vremenu zadravanja na stajalitima, tipu bibliobusa i postojanju centralizirane obrade knjiga izvan bibliobusne slube.
Broj stručnih i drugih djelatnika bibliobusa, ovisno o broju korisnika i broju posuđenih knjiga, određuje se:
- za posudbu 30.000 svezaka godinje (uz CO) za TIP I. i TIP II. bibliobusa jedan diplomirani knjiničar, jedan pomoćni knjiničar i jedan vozač-manipulant, a za bibliobus TIP III. jedan diplomirani knjiničar i jedan vozač - pomoćni knjiničar ili manipulant,
- za posudbu 80.000 svezaka godinje i vie, potrebno je uvesti drugu smjenu bibliobusa s istom strukturom zaposlenih.
Satnicu osoblja bibliobusa treba planirati tako da se predvidi jedan dan za interni rad, tj. za obavljanje stručnih knjiničarskih poslova, za servisiranje i uređenje vozila i sl., i jedan do dva sata svakodnevno prije polaska na teren za pripremne poslove kao to je popuna fonda i sl.
Broj stajalita bibliobusa, vrijeme posjeta jednom stajalitu, broj sati rada s korisnicima tjedno, te zadravanje na stajalitima moraju se razraditi vodeći računa o ekonomičnosti dnevne rute.
Broj stajalita ovisi o vremenu (turnusu) posjeta istom stajalitu, kapacitetu bibliobusa, te gustoći naseljenosti, odnosno veličini ustanove ili druge pravne osobe u koju bibliobus dolazi.
Donju granicu opravdanosti čini 8, a gornju 20 stajalita u dvotjednom ciklusu.
Turnus posjeta istom stajalitu moe biti tjedni, dvotjedni ili mjesečni. Bibliobus mora posjećivati određeno stajalite uvijek istoga dana u tjednu, u isto vrijeme.
Vrijeme zadravanja bibliobusa na pojedinom stajalitu ovisi o veličini naselja i gustoći naseljenosti, ali ne moe biti kraće od 30 minuta, ni due od 5 sati.
Ako se na pojedinom stajalitu posuđuje 100 knjiga po satu, treba produiti vrijeme zadravanja na tom stajalitu, ili povećati broj stajalita na tom području.
S korisnicima treba raditi najmanje 15, a najvie 30 sati tjedno.
Udaljenost između dva stajalita, odnosno stacionirane knjinice i bibliobusnog stajalita treba biti 1,5 do 2 km, tj. najvie 20 minuta hoda.
Pri izboru stajalita u naseljima obavezno se treba konzultirati s tijelima lokalne samouprave i voditi računa da ona budu u blizini kola, trnica, trgovačkih centara i sličnih mjesta, a pri posjeti ustanovama i drugim pravnim osobama vrijeme posudbe knjiga mora se podudarati s vremenom odmora i izmjenom smjena.
Ako bibliobus ne moe doći na stajalita zbog vremenskih nepogoda, kvarova i sl., potrebno je o tome na vrijeme obavijestiti korisnike, ako je to moguće, a u slučaju većega zastoja u radu, korisnike treba obavijestiti putem sredstava javnog priopćavanja.
Sredinja narodna knjinica upoznaje stanovnike s djelatnoću bibliobusa putem sredstava javnog priopćavanja, izravnim obavjećivanjem budućih korisnika bibliobusa putem letaka, plakata, informativnih tekstova, organiziranim posjetama učenika s kraćim predavanjima o ulozi knjinice i bibliobusa, te putem internih informativnih biltena i glasila, oglasnih ploča, razglasa i sl. u ustanovama i drugim pravnim osobama.
Bibliobusna sluba treba stalno surađivati s jednicama lokalne samouprave, odgojno-obrazovnim ustanovama i s drugim pravnim osobama na području svoga djelovanja, u cilju pridobijanja novih članova i kulturne animacije.
Stupanjem na snagu ovih Standarda prestaju vaiti:
- Standardi za narodne knjinice u Republici Hrvatskoj objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske, broj 33 (1990), 1/4. i
- Standardi za pokretne knjinice - bibliobuse u Republici Hrvatskoj objavljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske, broj 3 - 4 (1991.)
Ovi Standardi objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu osam dana nakon objave.
Klasa: 612-04/99-01-43
Urbroj: 532-03-3/3-99-01
Zagreb, 28. svibnja 1999.