Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglaavam Zakon o zatiti i očuvanju kulturnih dobara, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga dravnog sabora na sjednici 18. lipnja 1999.
Broj: 01-081-99-1280/2
Zagreb, 25. lipnja 1999.
Ovim se Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zatite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zatite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zatiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zatite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zatitom i očuvanjem kulturnih dobara.
Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uivaju njezinu osobitu zatitu.
Kulturna dobra u smislu ovoga Zakona jesu:
- pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontolokoga, arheolokoga, antropolokog i znanstvenog značenja,
- arheoloka nalazita i arheoloke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropoloku vrijednost,
- nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralatva u prolosti kao i dokumentacija i bibliografska batina i
- zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlau kulturna dobra i dokumentacija o njima.
Kulturna dobra bez obzira na vlasnitvo, preventivnu zatitu ili registraciju uivaju zatitu prema odredbama ovoga Zakona.
Vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru, te drugi imatelji kulturnoga dobra odgovorni su za zatitu i očuvanje kulturnih dobara prema odredbama ovoga Zakona.
Za zatitu i očuvanje kulturnih dobara, za određivanje mjera zatite i nadzor nad njihovim provođenjem, u sklopu svoga djelokruga skrbe i odgovorna su tijela dravne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zatite okolia, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i pravosuđa sukladno zakonu i drugim propisima.
Svi su građani duni skrbiti o zatiti i očuvanju kulturnih dobara, te prijaviti nadlenom tijelu dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra.
Svrha je zatite kulturnih dobara:
- zatita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenoenje kulturnih dobara budućim naratajima,
- stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera potrebnih za njihovo redovito odravanje,
- sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost,
- sprječavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, te nadzor nad iznoenjem i uvozom kulturnih dobara,
- uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju slue potrebama pojedinca i općem interesu.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. zatita kulturnog dobra jest poglavito provedba mjera zatite pravne i stručne naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladnih pravilima konzervatorske struke,
2. očuvanje kulturnoga dobra jest provedba mjera zatite i očuvanja radi produenja trajanja spomeničkih svojstava kulturnoga dobra,
3. čuvanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zatite od svakog ugroavanja toga dobra ili njegovih spomeničkih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovlatene uporabe,
4. odravanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra te poduzimanje mjera i radova nunih za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra,
5. kulturno-povijesnom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, kao i područje, koji su zatićeni kao kulturno dobro,
6. nositelj prava na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru,
7. imatelj kulturnoga dobra jest svaka osoba koja na bilo koji način i po bilo kojoj osnovi dri kulturno dobro,
8. sustav mjera zatite kulturnoga dobra jest ukupnost svih zatitnih mjera utvrđenih radi potpune zatite i očuvanja pojedinoga kulturnog dobra,
9. nadleno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području kulturno dobro nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.
Nepokretno kulturno dobro moe biti:
- grad, selo, naselje ili njegov dio,
- građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okoliem,
- elementi povijesne opreme naselja,
- područje, mjesto, spomenik i obiljeje u svezi s povijesnim događajima i osobama,
- arheoloko nalazite i arheoloka zona, uključujući i podvodna nalazita i zone,
- područje i mjesto s etnolokim i toponimskim sadrajima,
- krajolik ili njegov dio koji sadri povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru,
- vrtovi, perivoji i parkovi,
- tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.
Pokretno kulturno dobro moe biti:
- zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjinicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te dravnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,
- crkveni inventar i predmeti,
- arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi,
- filmovi,
- arheoloki nalazi,
- antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,
- etnografski predmeti,
- stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, potanske marke i druge tiskovine,
- dokumentacija o kulturnim dobrima,
- kazalini rekviziti, skice, kostimi i sl.,
- uporabni predmeti (namjetaj, odjeća, oruje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.
Nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralatva to se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:
- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena knjievnost svih vrsta,
- folklorno stvaralatvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,
- tradicijska umijeća i obrti.
Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i čuvanjem zapisa o njima, kao i poticanjem njihova prenoenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama.
Za dobra za koja se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnoga dobra moe se kao privremeno donijeti rjeenje o preventivnoj zatiti. Rjeenje o preventivnoj zatiti donosi nadleno tijelo prema mjestu gdje se dobro nalazi.
Rjeenjem o preventivnoj zatiti utvrđuje se predmet preventivne zatite i rok na koji se određuje.
Rok na koji se određuje preventivna zatita računa se do donoenja rjeenja iz članka 12. ovoga Zakona, ali ne moe biti dulji od 3 godine, osim za arheoloka i podvodna arheoloka nalazia u slučaju kojih ne moe biti dulji od 6 godina od dana donoenja rjeenja.
Ako po proteku roka propisanog stavkom 3. ovoga članka ne bude doneseno rjeenje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra rjeenje o preventivnoj zatiti prestaje vaiti.
Rjeenjem kojim se uspostavlja preventivna zatita nad nekretninama obvezno se utvrđuju prostorne međe dobra na koje se odnosi preventivna zatita.
alba na rjeenje o preventivnoj zatiti ne odgađa izvrenje rjeenja.
Na dobro koje je preventivno zatićeno primjenjuje se ovaj Zakon i svi propisi koji se odnose na kulturna dobra.
Dobro iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u Listu preventivno zatićenih dobara koja je posebni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Registar).
Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rjeenjem.
Rjeenjem kojim se utvrđuje svojstvo nepokretnoga kulturnog dobra obvezno se utvrđuju prostorne međe kulturnoga dobra koje se zatićuje, a dostavlja se nadlenom katastru i sudu radi zabiljebe u zemljinim knjigama.
Rjeenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra koje se odnosi na podvodno arheoloko nalazite dostavlja se i nadlenoj lučkoj kapetaniji.
Rjeenjem iz stavka 1. određuje se sustav mjera zatite kulturnoga dobra i obveza upisa kulturnoga dobra u Registar, Listu zatićenih kulturnih dobara.
alba na rjeenje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Kulturna dobra za koja se utvrdi da su od najvećega nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku upisuju se u posebni dio Registra, Listu kulturnih dobara nacionalnoga značenja.
Postupak vrednovanja kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka obavlja posebno stručno povjerenstvo od pet članova koje imenuje ministar kulture iz reda istaknutih stručnjaka za kulturnu batinu.
Na temelju stručnog nalaza, povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka predlae ministru kulture donoenje rjeenja.
Rjeenjem iz stavka 3. ovoga članka određuje se sustav mjera zatite kulturnoga dobra.
alba na rjeenje iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Kulturna dobra upisuju se u Registar.
Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Registar se sastoji od tri liste i to: Liste zatićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zatićenih dobara.
Ministar kulture propisuje oblik, sadraj i način vođenja Registra.
Ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je zatićeno, Ministarstvo kulture donijet će rjeenje o prestanku svojstva kulturnoga dobra, na temelju kojega će se kulturno dobro brisati iz Registra.
Rjeenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo kulture donosi uz prethodno miljenje Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra.
Rjeenje kojim se utvrđuje prestanak svojstva nepokretnog kulturnoga dobra obvezno se dostavlja nadlenom katastru i sudu radi brisanja zabiljebe u zemljinim knjigama.
Rjeenje o prestanku svojstva kulturnoga dobra koje se odnosi na podvodno arheoloko nalazite dostavlja se i nadlenoj lučkoj kapetaniji.
Upisi u Registar, promjene i brisanje iz njega objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Pri objavi iz stavka 1. ovoga članka za nepokretna kulturna dobra ne objavljuju se podaci o vlasniku, a za pokretna kulturna dobra objavljuju se podaci o tome gdje se kulturno dobro nalazi, kada je to moguće.
Dobro za koje prema odredbama ovoga Zakona nije utvrđeno da je pod zatitom kao kulturno dobro predstavničko tijelo upanije, Grada Zagreba, grada ili općine moe proglasiti zatićenim, ako se nalazi na njihovu području.
Tijelo iz stavka 1. ovoga članka svojom će odlukom odrediti dobro koje proglaava zatićenim, a način njegove zatite utvrdit će uz prethodnu suglasnost nadlenog tijela, te osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.
Odluku iz stavka 1. ovoga članka donositelj je duan dostaviti Ministarstvu kulture.
Za nepokretno i pokretno kulturno dobro mora biti utvrđen vlasnik.
Ako kulturno dobro nema vlasnika ili se on ne moe utvrditi ili je nepoznat ili kulturno dobro ostane bez vlasnika, vlasnikom postaje Republika Hrvatska.
Dobro za koje se predmnijeva da ima svojstva kulturnoga dobra, a nalazi se ili se nađe u zemlji, moru ili vodi, vlasnitvo je Republike Hrvatske.
Osoba koja smatra da ima pravo vlasnitva na dobru iz stavka 1. ovoga članka moe kod nadlenog suda podići tubu radi utvrđivanja prava vlasnitva.
Na nađeno dobro primjenjuju se propisi o nalazu blaga.
Vlasnik kulturnoga dobra obvezan je:
- postupati s kulturnim dobrom s dunom panjom, a osobito ga čuvati i redovito odravati;
- provoditi mjere zatite utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima,
- o svim promjenama na kulturnom dobru, otećenju ili unitenju, te o nestanku ili krađi kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije sljedećeg dana obavijestiti nadleno tijelo,
- dopustiti stručna i znanstvena istraivanja, tehnička i druga snimanja, kao i provedbu mjera tehničke zatite,
- omogućiti dostupnost kulturnoga dobra javnosti,
- očuvati cjelovitost zatićene zbirke pokretnih kulturnih dobara,
- izvravati sve druge obveze propisane ovim Zakonom i drugim propisima.
Ako vlasnik pravodobno ne provede propisanu mjeru zatite kulturnoga dobra, nadleno će ga tijelo opomenuti i odrediti mu rok do kada je obvezan tu mjeru provesti, uz upozorenje da će u protivnom takva mjera biti provedena na njegov troak. Ako vlasnik kulturnoga dobra ni nakon opomene ne provede propisanu mjeru ili je ne provede u određenom roku, tu će mjeru provesti nadleno tijelo na troak vlasnika.
Nadleno tijelo rjeenjem utvrđuje obvezu vlasnika na naknadu trokova i visinu trokova izvrenja takve mjere.
alba na rjeenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Trokove u svezi s očuvanjem i odravanjem kulturnoga dobra, te provedbom mjera tehničke zatite snosi vlasnik kulturnoga dobra.
Ako odravanje kulturnoga dobra ili radovi na njegovu popravku, konzerviranju ili provedbi mjera tehničke zatite zahtijevaju izvanredne trokove koji premauju redovite trokove odravanja i prihode ili druge koristi koje vlasnik ima od kulturnoga dobra, vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu izvanrednih trokova.
Izvanredne trokove iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rjeenjem Ministarstvo kulture, a sredstva se osiguravaju u dravnom proračunu.
Odredbe članka 20., 21. i 22. ovoga Zakona odnose se i na nositelja prava na kulturnom dobru, kao i na drugog imatelja kulturnoga dobra.
Prava vlasnika kulturnoga dobra, pored prava utvrđena posebnim zakonom i uz ograničenja ovim Zakonom jesu:
- pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasnitva na kulturnom dobru pod uvjetima propisanim ovim Zakonom,
- pravo na porezne i carinske povlastice prema posebnom zakonu,
- pravo na stručnu pomoć nadlenog tijela radi pravilne zatite i očuvanja kulturnoga dobra na način propisan ovim Zakonom.
Vlasnik kulturnoga dobra ima pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasnitva prema odredbama ovoga Zakona i na oslobođenja i povlastice propisane posebnim zakonom ako postupa sukladno odredbama ovoga Zakona i provodi mjere zatite koje odredi Ministarstvo kulture, odnosno nadleno tijelo.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka vlasnik kulturnoga dobra stječe na temelju potvrde glede ispunjavanja propisanih uvjeta i provedbe mjera određenih na temelju ovoga Zakona koju mu na njegov zahtjev izdaje nadleno tijelo.
Nadleno tijelo vlasniku, nositelju prava na kulturnom dobru i drugom imatelju kulturnoga dobra na njihovo traenje daje besplatni stručni savjet u svezi s provedbom mjera zatite i očuvanja kulturnoga dobra.
Stručni savjet iz stavka 1. ovoga članka nadleno tijelo duno je dati u hitnim slučajevima, odnosno kad prijeti izravna opasnost od otećivanja kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije 3 dana od dana podnoenja pisanog zahtjeva.
Vlasnitvo na kulturnom dobru moe se prema posebnom zakonu ograničiti radi zatite i očuvanja kulturnoga dobra u slučajevima utvrđenim ovim Zakonom.
Vlasnitvo na kulturnom dobru moe se ograničiti glede posjeda, uporabe i prometa kulturnim dobrom.
Na kulturnom dobru moe se provesti izvlatenje i uspostaviti zalono pravo.
Posjed kulturnoga dobra moe se ograničiti radi:
- dokumentiranja i istraivanja kulturnoga dobra,
- provedbe mjera zatite i očuvanja kulturnoga dobra,
- omogućavanja dostupnosti kulturnoga dobra javnosti.
Uporaba kulturnoga dobra moe se ograničiti radi sprječavanja promjene namjene kojom se kulturno dobro dovodi u izravnu opasnost.
Ograničenja prometa kulturnim dobrima jesu:
- posebne obveze prodavatelja kulturnog dobra, posrednika u kupoprodaji kulturnoga dobra i kupca,
- pravo prvokupa,
- obveza povrata proračunskih sredstava uloenih u zatitu i očuvanje kulturnoga dobra prije njegove prodaje,
- ograničavanje uvoza i iznoenja kulturnoga dobra.
Odredbe članka 27. do 36. ovoga Zakona na odgovarajući se način odnose i na nositelja prava na kulturnom dobru, kao i na drugog imatelja kulturnoga dobra.
Vlasnik kulturnoga dobra mora omogućiti istraivanje i dokumentiranje kulturnoga dobra, kao i provođenje mjera zatite i očuvanja kulturnoga dobra osobi koja za to ima odobrenje nadlenog tijela.
Za ograničenja iz stavka 1. ovoga članka vlasnik nema pravo na naknadu, osim u slučajevima kad dokae da je zbog toga pretrpio tetu.
Kad nadleno tijelo utvrdi da vlasnik ne postupa sukladno odredbama ovoga Zakona ili ne postupa s dunom panjom, te prijeti opasnost od otećivanja ili unitenja kulturnoga dobra, gradsko ili općinsko poglavarstvo na čijem se području kulturno dobro nalazi na prijedlog nadlenog tijela duno je imenovati kulturnom dobru privremenog skrbnika.
Nadleno tijelo moe predloiti imenovanje privremenog skrbnika i u slučaju ostavinskog ili drugog postupka predmet kojeg je kulturno dobro.
Rjeenjem o imenovanju privremenog skrbnika utvrđuju se njegova prava i obveze.
Privremeni skrbnik je duan za račun i na troak vlasnika poduzimati mjere zatite i očuvanja kulturnoga dobra koje mu odredi nadleno tijelo.
Naknadu za rad privremenog skrbnika, kao i trokove provedenih mjera zatite kulturnoga dobra rjeenjem utvrđuje poglavarstvo iz stavka 1. ovoga članka, a duan ih je podmiriti vlasnik.
Za osiguranje naplate trokova skrbnitva osniva se zakonsko zalono pravo sukladno odredbama ovoga Zakona.
Poglavarstvo iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog nadlenog tijela donijet će rjeenje o prestanku skrbnitva kada prestanu razlozi radi kojih je bilo uvedeno.
Ne podmiri li vlasnik trokove iz stavka 5. ovoga članka u roku utvrđenom rjeenjem, poglavarstvo mu moe produljiti rok za najvie tri mjeseca, a ako vlasnik ni u tom roku ne uplati troak, poglavarstvo moe pokrenuti ovrni postupak.
Kad vlasnik privremeno napusti kulturno dobro tako da postoji neposredna opasnost od njegova otećenja ili unitenja, poglavarstvo iz članka 31. ovoga Zakona na čijem se području nalazi kulturno dobro duno je bez odgađanja postupiti sukladno članku 31. ovoga Zakona.
Smatrat će se da je vlasnik privremeno napustio kulturno dobro ako je njegovo boravite nepoznato, a nema ovlatenog zastupnika, te nadleno tijelo nije u mogućnosti obavijestiti ga o njegovim obvezama u roku od est mjeseci od dana pokuaja prve dostave pismena.
Kad vlasnik trajno napusti kulturno dobro ono postaje vlasnitvo Republike Hrvatske.
Smatrat će se da je vlasnik trajno napustio kulturno dobro ako je njegovo boravite nepoznato, a nema ovlatenog zastupnika, te svoje obveze ne izvrava deset godina od dana donoenja rjeenja o skrbnitvu.
Vlasnik kulturnoga dobra duan je privremeno dati u posjed pokretno kulturno dobro radi njegova izlaganja, odnosno omogućiti posjećivanje nepokretnog kulturnoga dobra radi razgledavanja.
Na prijedlog organizatora izlaganja ili posjećivanja nadleno tijelo moe rjeenjem naloiti vlasniku privremeno davanje u posjed kulturnoga dobra.
alba na rjeenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Vlasnik i organizator izlaganja, odnosno posjećivanja, sklopit će ugovor, kojim se pored ostalih ugovornih obveza utvrđuje način postupanja kulturnim dobrom i davanje jamstva za slučaj otećenja, unitenja, krađe ili nestanka kulturnoga dobra, kao i obveza osiguranja kulturnoga dobra kod osiguravajućeg drutva.
Vlasnik kulturnoga dobra moe traiti da procjenu vrijednosti obavi nadleno tijelo.
Sve trokove u svezi s izlaganjem, odnosno posjećivanjem kulturnoga dobra duan je podmiriti organizator, ako ugovorom sklopljenim između vlasnika kulturnoga dobra i organizatora nije drukčije utvrđeno.
Namjenu i način uporabe nepokretnoga kulturnoga dobra rjeenjem utvrđuje nadleno tijelo, a po prethodno pribavljenom miljenju gradskog ili općinskog poglavarstva, odnosno poglavarstva Grada Zagreba.
Namjenu i način uporabe moe nadleno tijelo utvrditi i za pokretno kulturno dobro kad ocijeni da je to potrebno.
Za promjenu namjene kulturnoga dobra vlasnik je duan prethodno ishoditi odobrenje nadlenog tijela.
Ako vlasnik uporabi kulturno dobro protivno namjeni, te zbog toga nastane teta na kulturnom dobru, nadleno tijelo moe obvezati rjeenjem vlasnika da tetu otkloni povratom kulturnoga dobra u prijanje stanje, ako je to moguće.
alba na rjeenje iz stavka 2. ovog članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Prodavatelj kulturnog dobra, kao i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra obvezan je kupcu:
- dati na znanje da je predmet kupoprodaje kulturno dobro zatićeno prema odredbama ovoga Zakona,
- predočiti dokaz o vlasnitvu kulturnog dobra,
- predočiti isrpave o odricanju od prava prvokupa prema ovom Zakonu.
Kupac kulturnog dobra duan je obavijestiti nadleno tijelo na području gdje će se kupljeno kulturno dobro nalaziti.
Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro duan je najprije istodobno ponuditi ga Republici Hrvatskoj, upaniji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi navodeći cijenu i druge uvjete prodaje.
Prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na upaniju i Grad Zagreb, pa Republika Hrvatska.
Republika Hrvatska, upanija, Grad Zagreb, grad ili općina mora se očitovati o toj ponudi u roku od 60 dana od dana primitka pisane ponude.
Ako se pravna osoba iz stavka 3. ovoga članka ne namjerava koristiti svojim pravom prvokupa, duna je u roku od 30 dana od dana primitka ponude o tome obavijestiti druge pravne osobe koje imaju pravo prvokupa i vlasnika.
Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik moe kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja ne moe biti nia od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sadranih u ponudi iz stavka 1. ovoga članka.
Pravne osobe iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona imaju pravo prvokupa i u slučaju ovrne prodaje kulturnoga dobra i to prema uvjetima ponude u postupku ovrhe koja je najpovoljnija za vlasnika kulturnoga dobra.
Osoba koja provodi postupak ovrne prodaje kulturnoga dobra duna je obavijestiti pravne osobe iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona da je određena prisilna prodaja, te dostaviti pisane uvjete ponude utvrđene za prodaju kulturnoga dobra.
Ako vlasnik proda kulturno dobro protivno odredbama ovoga Zakona, pravna osoba iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona moe podnijeti tubu sudu za ponitenje ugovora o kupoprodaji. Tuba se moe podnijeti i kad ugovor nije sklopljen u pisanom obliku.
Tuba iz stavka 1. ovoga članka moe se podnijeti u roku od 90 dana od dana saznanja da je sklopljen ugovor o kupoprodaji, ali najkasnije u roku od 5 godina od dana sklapanja ugovora.
Pravna osoba iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo na ponitenje ugovora samo ako njezin zastupnik pred sudom izjavi da kupuje kulturno dobro po cijeni i uvjetima pod kojima je prodano.
U slučaju prodaje kulturnoga dobra u čiju su zatitu, očuvanje i obnovu uloena sredstva iz dravnog proračuna, vlasnik je duan prije prodaje vratiti iznos uloenih sredstava uplatom u korist dravnog proračuna.
Smatra se da postoji interes Republike Hrvatske za izvlatenje kulturnoga dobra:
- ako prijeti opasnost od otećenja ili unitenja kulturnog dobra, a vlasnik kulturnoga dobra nema mogućnosti ili interesa osigurati provedbu svih određenih mjera zatite i očuvanja,
- ako se na drugi način ne moe osigurati obavljanje arheolokih istraivanja i iskopavanja ili provedba mjera tehničke zatite na kulturnom dobru,
- ako na drugi način nije moguće osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske moe donijeti odluku o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izvlatenje kulturnog dobra u slučaju koji nije utvrđen stavkom 1. ovoga članka.
Izvlatenje moe biti potpuno ili nepotpuno. Radi izvlatenja kulturnoga dobra mogu se provesti pripremne radnje i privremeno uzimanje u posjed sukladno propisima o izvlatenju. Postupak za izvlatenje pokreće se na prijedlog nadlenog tijela. Izvlatenje kulturnog dobra provodi se na način propisan Zakonom o izvlatenju.
Za osiguranje naplate sredstava koja su iz dravnog, upanijskog, gradskog, odnosno općinskog proračuna uloena u zatitu i očuvanje nepokretnog kulturnog dobra osniva se zakonsko zalono pravo u korist ulagatelja.
Kada se sredstva iz dravnog, upanijskog, gradskog, odnosno općinskog proračuna ulau u zatitu i očuvanje pokretnog kulturnog dobra, ono se predaje javnoj ustanovi restauratorske djelatnosti ili drugoj ovlatenoj osobi koja će provesti mjere zatite i očuvanja, a na istom dobru osniva se zakonsko zalono pravo u korist ulagatelja sredstava.
Vlasnik, nositelj prava na kulturnom dobru i drugi imatelj kulturnoga dobra duan je nadoknaditi tetu na kulturnom dobru koja je prouzročena radnjama protivnim odredbama ovoga zakona.
Nadleno će tijelo rjeenjem obvezati osobu iz stavka 1. ovoga članka da tetu u određenom roku otkloni povratom u prijanje stanje, ako je to moguće.
Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni tetu u roku koji mu je odredilo rjeenjem nadleno tijelo, to će se rjeenje prisilno izvrtii.
alba na rjeenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Ako nije moguće otkloniti tetu na kulturnom dobru povratom u prijanje stanje, nadleno će tijelo pokrenuti sudski postupak za naknadu tete.
Na osiguranje za naplatu tete na kulturnom dobru primjenjuju se odredbe članka 42. ovoga Zakona.
Zbog stvaranja uvjeta za zatitu i očuvanje kulturnog dobra, poduzimaju se u svezi s tim istraivanja kulturnoga dobra.
Nadleno će tijelo rjeenjem obustaviti svaku radnju na kulturnom dobru i u neposrednoj blizini nepokretnog kulturnoga dobra, ako bi se time onemogućilo daljnje istraivanje kulturnog dobra, a time i mogućnost određivanja sustava mjera njegove zatite.
alba na rjeenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Istraivanja kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati pravne i fizičke osobe ako ispunjavaju posebne uvjete i imaju odobrenje nadlenog tijela.
Posebne uvjete iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar kulture.
Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na povrini ili ispod povrine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheoloko nalazite ili nalaze, osoba koja izvodi radove duna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadleno tijelo.
Po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, a najdulje u roku od tri dana od primitka obavijesti nadleno će tijelo, ako to ocijeni potrebnim, rjeenjem odrediti mjere osiguranja i zatite nalazita i nalaza, a moe donijeti i rjeenje o privremenoj obustavi dalnjih radova.
alba na rjeenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Za vrijeme privremene obustave radova po rjeenju iz stavka 2. ovoga članka investitor moe podnijeti zahtjev nadlenom tijelu za odobrenje nastavka radova. O ovom zahtjevu investitora nadleno će tijelo odlučiti u roku 30 dana od dana podnoenja zahtjeva.
Rjeavajući po zahtjevu investitora iz članka 45. stavka 4. nadleno tijelo moe:
- odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazitu,
- dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera zatite arheolokog nalazita,
- dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta, odnosno izmijeniti rjeenje o prethodnom odobrenju.
U slučajevima iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona trokove arheolokog iskapanja i istraivanja, te trokove preventivnog konzerviranja pokretnih arheolokih nalaza, kao i trokove konzerviranja nalazita snosi investitor.
Arheoloka iskapanja i istraivanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje rjeenjem daje nadleno tijelo.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka moe se izdati samo pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete stručne osposobljenosti za obavljanje takvih radova, te ako su osigurana potrebna materijalna i tehnička sredstva za obavljanje radova, konzerviranje nalaza, uređenje i predstavljanje nalazita i nalaza.
Rjeenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se područje na kojem se mogu izvoditi radovi, opseg i vrsta radova, uvjeti pod kojima se mogu izvoditi, kao i rok za izvođenje radova, mjesto pohrane pokretnog arheolokog materijala i rok u kojem se nadlenom tijelu treba obvezno podnijeti izvjetaj o izvrenim radovima.
O mjestu pohrane arheolokih nalaza odlučuje Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i Hrvatskoga muzejskog vijeća.
Ako se izvode arheoloka iskapanja i istraivanja bez odobrenja ili protivno uvjetima utvrđenim u rjeenju o odobrenju, nadleno će tijelo donijeti rjeenje o privremenoj obustavi radova na nalazitu sve dok se ne otklone uočeni nedostaci, a protiv izvođača radova nadleno će tijelo podnijeti zahtjev za pokretanje kaznenog postupka.
alba na rjeenje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuju arheoloka iskapanja i istraivanja primjenjuju se i na podvodna arheoloka istraivanja.
Ministar kulture propisuje uvjete i način obavljanja arheolokih istraivanja i drugih aktivnosti u područjima gdje se nalaze kulturna dobra.
Lučka kapetanija prije izdavanja dozvole za vađenje potonulih stvari mora pribaviti miljenje nadlenog tijela da se ne radi o vađenju potonulih stvari koje imaju ili za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra.
Za sva kulturna dobra nadleno tijelo izrađuje dokumentaciju radi njihove zatite i očuvanja.
Ministar kulture propisuje nunu razinu dokumentacije i dokumentacijske standarde za pojedine vrste kulturnih dobara, te uvjete, način i postupak za njeno čuvanje i koritenje.
Dokumentacija o kulturnom dobru moe se dati na koritenje u slubene svrhe, za znanstveno istraivanje i u publicističke svrhe, za potrebe nastave i izlaganja, te u druge opravdane svrhe.
Na koritenje se u načelu daju samo snimci dokumentacije koji se izrađuju na troak traitelja.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dravnim tijelima ili ako to zahtijevaju znanstvene potrebe moe se na određeno vrijeme posuditi izvorna dokumentacija uz obvezu čuvanja, te izradu zatitnog snimka na troak traitelja i uz druge uvjete propisane aktom iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona.
Odobrenje za koritenje dokumentacije o kulturnim dobrima daje nadleno tijelo, a za posudbu izvorne dokumentacije ministar kulture.
Nadleno tijelo stalno prati stanje kulturnih dobara.
Stanje kulturnog dobra nadleno tijelo utvrđuje najmanje jedanput u pet godina.
Ministar kulture propisuje obrasce izvjeća o stanju i postupak utvrđivanja stanja kulturnih dobara.
Sva nepokretna kulturna dobra, kao i objekte u kojima su smjetene zbirke kulturnih dobara (muzeji, arhivi, galerije i dr.) nadleno tijelo duno je označiti posebnim oznakama koje propisuje ministar kulture.
Za kulturna dobra nadleno tijelo utvrđuje sustav mjera zatite prema ovom Zakonu i posebnom propisu kojega donosi ministar kulture.
Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadre podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.
Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadleno tijelo, a ona sadri opće i posebne uvjete zatite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata plana. U slučaju kada nadleno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu duno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.
Dokument prostornog uređenja moe se donijeti samo uz prethodnu suglasnost nadlenog tijela kojim se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi ili utvrđenom sustavu mjera zatite prema stavku 2. ovoga članka. Nadleno se tijelo duno pisano očitovati u roku od 15 dana od zatraene suglasnosti, a ako to ne učini smatrat će se da je suglasnost dana.
Radi zatite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline donosi se urbanistički plan uređenja, sukladno propisima o prostornom uređenju i ovom Zakonu.
Ako u obavljanju poslova iz članka 56. i 57. ovoga Zakona dođe do spora između nadlenog tijela i tijela nadlenih za izradbu i donoenje dokumenata prostornog uređenja, odluku o načinu rjeavanja prijepora donosi Vlada Republike Hrvatske.
Za pokretna kulturna dobra nadleno tijelo utvrđuje sustav mjera zatite koji sadri opće i posebne uvjete za očuvanje, odravanje i namjenu pokretnoga kulturnog dobra.
Za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnog dobra, za koje je prema posebnom propisu obvezna lokacijska dozvola, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zatite kulturnog dobra.
Posebni uvjeti zatite kulturnog dobra iz stavka 1. ovoga članka nisu upravni akt, a izdaje ih nadleno tijelo na zahtjev upravnog tijela nadlenog za izdavanje lokacijske dozvole.
Za poduzimanje radnji u zatićenim kulturno-povijesnim cjelinama posebne uvjete zatite kulturnog dobra utvrđuje tijelo uprave nadleno za izdavanje lokacijske dozvole, sukladno sustavu mjera zatite utvrđenom u urbanističkom planu uređenja iz članka 57. ovoga Zakona.
Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle naruiti cjelovitost kulturnoga dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadlenog tijela.
Kao radnje iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: konzerviranje, restauriranje, premjetanje kulturnoga dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilita, kao i rekonstrukcija, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra u smislu ovoga Zakona i građenje na području na kojem se nalazi kulturno dobro.
Prethodno odobrenje nadlenog tijela potrebno je i za gradnju na području zatićene kulturno-povijesne cjeline.
Ministar kulture propisuje dokumentaciju koju je podnositelj duan priloiti zahtjevu za prethodno odobrenje.
O zahtjevu za prethodno odobrenje nadleno tijelo odlučuje rjeenjem.
alba na rjeenje iz stavka 5. ovoga članka ne odgađa izvrenje rjeenja.
Građevna dozvola moe se izdati samo ako postoji konačno rjeenje iz članka 62. ovoga Zakona.
U slučajevima kada prema Zakonu o gradnji nije potrebna građevna dozvola, gradnja se ne moe započeti bez konačnog rjeenja iz članka 62. ovoga Zakona.
Iznimno od odredaba članka 62. ovoga Zakona, nadleno tijelo moe izdati suglasnost za uklanjanje nepokretnog kulturnog dobra ili njegova dijela kada utvrdi da se radi o dotrajalosti ili većim otećenjima kojima je izravno ugroena stabilnost građevine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne moe na drugi način otkloniti.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nadleno tijelo moe izdati samo uz prethodno miljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.
Pravne i fizičke osobe ne smiju započeti obavljanje gospodarske djelatnosti u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili zatićene kulturno-povijesne cjeline bez prethodnog odobrenja nadlenog tijela.
Odobrenje iz stavka 1. ovog članka potrebno je i za svaku promjenu namjene poslovnog prostora, odnosno promjenu djelatnosti.
Pod replikom kulturnoga dobra podrazumijeva se svaki oponaak kulturnoga dobra ili njegovoga prepoznatljivog dijela bez obzira na mjerilo izrade u odnosu na izvornik.
Odobrenje za izradu replike iz stavka 1. ovoga članka rjeenjem daje nadleno tijelo na zahtjev osobe koja će izraditi repliku.
Rjeenjem iz stavka 2. ovoga članka nadleno će tijelo odrediti uvjete za izradu replike, kao i uvjete za stavljanje replike u promet.
Kulturna dobra, kao i sva dobra pod preventivnom zatitom ne mogu se iznositi u inozemstvo.
Iznimno od odredbe članka 67. ovoga Zakona kulturno dobro moe se privremeno iznijeti u inozemstvo radi izlaganja, ekspertiza, obavljanja radova na zatiti i očuvanju kulturnoga dobra ili drugih opravdanih razloga uz odobrenje nadlenog tijela.
Podnositelj zahtjeva za privremeno iznoenje kulturnoga dobra duan je na zahtjev nadlenog tijela dati jamstvo za slučaj otećenja, unitenja ili protupravnog otuđenja kulturnoga dobra novčanim pologom u banci, osiguranjem na puni iznos vrijednosti kulturnoga dobra ili drugim odgovarajućim jamstvom.
O zahtjevu za davanje odobrenja za iznoenje kulturnoga dobra nadleno tijelo odlučuje rjeenjem.
Kada se zahtjev odnosi na predmet koji prema odredbama ovoga Zakona nije pod zatitom, nadleno će tijelo izdati o tome potvrdu za potrebe iznoenja.
Uvjete za privremeno iznoenje kulturnih dobara propisuje ministar kulture.
Nadleno tijelo vodi evidenciju zahtjeva i danih odobrenja za iznoenje kulturnih dobara.
Nadleno tijelo duno je provjeriti je li kulturno dobro vraćeno u zemlju u roku utvrđenom rjeenjem iz članka 68. stavka 1. ovoga Zakona.
Kulturna dobra mogu se uvoziti i unositi u Republiku Hrvatsku uz odobrenje zemlje iz koje se uvoze ili unose.
Uvoznik kulturnoga dobra, ili osoba koja unosi kulturno dobro, duna je bez odgađanja prijaviti kulturno dobro nadlenom tijelu.
Ugroenim kulturnim dobrom smatraju se nepokretna kulturna dobra upisana u Listu svjetske batine ili u Listu ugroene svjetske batine, kao i kulturna dobra upisana u Registru kojima je poloaj ugroenoga kulturnog dobra utvrđen odlukom ministra kulture, a na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.
Ministar kulture moe imenovati odbor čija je zadaća praćenje i planiranje provedbe mjera zatite i očuvanja ugroenog kulturnog dobra.
Zadaće i način rada toga odbora uređuju se aktom o njegovu imenovanju.
Ako izvođač radova poduzme radnju na kulturnom dobru ili u njegovoj neposrednoj blizini, za koju je potrebno prethodno odobrenje ili je poduzme protivno tom odobrenju, nadleno će tijelo privremeno obustaviti rjeenjem takvu radnju.
Nadleno tijelo moe u rjeenju naloiti izvođaču obvezu povrata kulturnoga dobra u prijanje stanje uz prijetnju izvrenja na njegov troak.
alba na rjeenje ne odgađa izvrenje rjeenja.
Ako izvođač radova ne obustavi započetu radnju na kulturnom dobru, nadleno će tijelo obavijestiti nadlenu policijsku upravu radi sprječavanja daljne tete na kulturnom dobru i nadlenu građevinsku inspekciju.
Kad vlasnik kulturnoga dobra ili bilo koja osoba, postupajući protivno odredbama ovoga Zakona, nanosi tetu kulturnom dobru ili ga dovodi u izravnu opasnost, nadleno će tijelo bez odgađanja zatraiti od nadlenih upravnih tijela poduzimanje mjera iz njihova djelokruga.
Nadleno tijelo dravne uprave duno je po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka hitno postupiti i poduzeti mjere iz svoje nadlenosti radi sprječavanja otećenja ili unitenja kulturnoga dobra.
Ustanove koje obavljaju poslove zatite i očuvanja kulturnih dobara i vlasnici kulturnih dobara duni su za vrijeme mira u suradnji s nadlenim tijelom osigurati:
- uvjete radi zatite i čuvanja kulturnih dobara za slučaj izvanrednih okolnosti (oruanog sukoba, potresa, poplave, poara, ekolokih incidenata i katastrofa ili drugih izvanrednih okolnosti),
- mjere za sprječavanje krađe, pljačke, protupravnog prisvajanja kulturnih dobara na bilo koji način, kao i svih radnji čiji je cilj unitenje i otećenje kulturnoga dobra.
Ministar kulture moe u slučaju nastanka ili proglaenja izvanrednih okolnosti radi zatite kulturnih dobara narediti poduzimanje posebnih mjera zatite.
Poglavarstvo upanije, Grada Zagreba, općine, odnosno grada na čijem se području nalazi kulturno dobro duno je osigurati sredstva potrebna za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka.
Upravne i stručne poslove na zatiti i očuvanju kulturnih dobara predviđene ovim Zakonom, te inspekcijske poslove u području zatite i očuvanja kulturnih dobara obavlja Ministarstvo kulture.
Muzeji i galerije, restauratorske ustanove, arhivi i knjinice obavljaju poslove na zatiti i očuvanju kulturnih dobara u okviru svoje djelatnosti u skladu sa zakonom.
Određene poslove na očuvanju kulturnih dobara mogu obavljati specijalizirane pravne i fizičke osobe sukladno ovom Zakonu.
Nadleno tijelo na način propisan ovim Zakonom obavlja upravne i stručne poslove zatite i očuvanja kulturnih dobara i to: istraivanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturnih dobara, nadzire promet, a osobito uvoz, unoenje i iznoenje kulturnih dobara, utvrđuje uvjete za uporabu i namjenu kulturnih dobara, donosi provodi i nadzire mjere zatite i očuvanja kulturnih dobara, te obavlja druge poslove predviđene zakonom.
Nadleno tijelo je prvostupanjsko tijelo u upravnim postupcima zatite kulturnih dobara.
albe protiv rjeenja to ih u upravnom postupku donosi nadleno tijelo u drugom stupnju rjeava ministar kulture.
Ministarstvo kulture obavlja nadzor nad zakonitoću rada i nadzor nad stručnim radom restauratorskih ustanova iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona.
Ministarstvo kulture obavlja nadzor nad stručnim radom osoba iz članka 77. stavka 3. ovoga Zakona.
Inspekcijske poslove obavljaju dravni slubenici Ministarstva kulture u zvanju inspektora i vieg inspektora zatite kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: inspektor).
Vii inspektor moe biti osoba koja ima visoku stručnu spremu, najmanje 10 godina radnog staa na poslovima zatite kulturnih dobara, te poloen dravni ispit.
Inspektor moe biti osoba koja ima visoku stručnu spremu, najmanje 5 godina radnog staa na poslovima zatite kulturnih dobara, te poloen dravni ispit.
Inspekcijske poslove zatite kulturnih dobara mogu obavljati i drugi slubenici Ministarstva kulture na temelju posebnog ovlatenja ministra kulture.
Inspektori imaju posebnu iskaznicu kojom dokazuju njihovo slubeno svojstvo, identitet i ovlast.
Inspektor vodi očevidnik o obavljenim nadzorima.
Obrazac i način izdavanja slubene iskaznice, te obrazac i način vođenja očevidnika propisuje ministar kulture.
Inspektor ima pravo i dunost u obavljanju nadzora pregledati kulturno dobro, prostor u koje je kulturno dobro smjeteno, dokumentaciju i opremu, te po potrebi sasluati pojedine osobe u upravnom postupku.
Nadzirana osoba duna je inspektoru osigurati uvjete za provedbu nadzora, omogućiti mu pregled kulturnoga dobra, uvid u dokumentaciju koju zatrai i dati mu potrebne podatke i obavijesti.
Izravnim uvidom u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih osoba inspektor utvrđuje jesu li usklađeni sa zakonom i drugim propisima kojima se uređuje zatita i očuvanje kulturnih dobara, te ima li nadzirana osoba odobrenje, doputenje ili drugi propisani akt kojim joj se doputa obavljanje poslova u svezi s kulturnim dobrom, i to osobito kod:
- restauratorskih zavoda, muzeja, galerija, arhiva i knjinica u dijelu koji se odnosi na zatitu kulturnih dobara, te drugih ustanova koje obavljaju poslove zatite i očuvanja kulturnih dobara,
- specijaliziranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove zatite, očuvanja, obnove i prometa kulturnim dobrima.
Inspektor nadzire stanje kulturnih dobara i provođenje mjera njihove zatite i očuvanja, uporabu i promet kulturnih dobara, izvravanje i provedbu odredbi ovoga Zakona, a osobito:
- izvođenje konzervatorskih, restauratorskih i drugih sličnih radova na kulturnom dobru i u njegovoj neposrednoj blizini, te pridravanje izdanih uvjeta i odobrenja,
- arheoloka iskopavanja i istraivanja, uključujući podvodna, kao i podvodne aktivnosti i vađenje potonulih kulturnih dobara uz pridravanje propisanih uvjeta i odobrenja,
- promet kulturnim dobrima, primjenu prava prvokupa, te iznoenje, uvoz i unoenje kulturnih dobara,
- primjenu drugih propisa i mjera utvrđenih ovim Zakonom.
Ako inspektor utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, pisano će utvrditi nedostatke i nepravilnosti i rjeenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.
U obavljanju poslova inspektor ima pravo i obvezu:
1. narediti:
- otklanjanje utvrđenih nedostataka ili nepravilnosti,
- otklanjanje posljedica koje su nastale protuzakonitom radnjom, odnosno proputanjem,
- obustavu obavljanja neodobrenih radova, radnji ili djelatnosti na kulturnom dobru,
- otklanjanje tete,
- privremeno oduzimanje pokretnoga kulturnog dobra radi njegove zatite,
- poduzimanje drugih mjera zatite i očuvanja kulturnih dobara sukladno zakonu i drugim propisima;
2. zabraniti:
- provedbu protuzakonite radnje,
- izvođenje radova, radnji ili djelatnosti na kulturnom dobru bez izdanih posebnih uvjeta zatite ili bez odobrenja, odnosno u nesuglasju s njima,
- arheoloka iskopavanja i istraivanja koja provodi neovlatena ili nestručna pravna ili fizička osoba,
- neodobrene podvodne aktivnosti i istraivanja,
- neodobreni promet kulturnim dobrima i promet bez primjene prava prvokupa,
- iznoenje, te uvoz i unoenje kulturnih dobara suprotno odredbama zakona,
- neovlateno obavljanje restauratorskih ili konzervatorskih poslova,
- izvođenje restauratorskih ili konzervatorskih radova na kulturnim dobrima suprotno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.
Inspektor je ovlaten zabraniti i druge protuzakonite radnje prema odredbama zakona i propisa donesenih na temelju zakona.
Ako inspektor utvrdi da je nadzirana osoba protuzakonitom radnjom dola u posjed kulturnoga dobra, moe privremeno, do donoenja rjeenja o izvrenom prekraju, odnosno do presude o izvrenom kaznenom djelu, oduzeti kulturno dobro ili predmet kojim je počinjeno kazneno djelo ili prekraj.
O privremenom oduzimanju donosi se rjeenje uz istovremeno pokretanja prekrajnog, odnosno kaznenog postupka.
Nadleni sud odlučit će o odravanju na snazi rjeenja o privremenom oduzimanju u okviru postupka pokrenutog na temelju iz stavka 2. ovoga članka.
Inspektor je ovlaten izreći i naplatiti kaznu na mjestu prekraja u slučajevima propisanim člankom 115., 116. i 117. ovoga Zakona i izdati o tome potvrdu.
Ako inspektor utvrdi povredu odredaba zakona ili drugog propisa nad primjenom kojih nadzor obavlja druga inspekcija, ili drugo tijelo uprave, izvijestit će bez odgađanja nadlenu inspekciju, odnosno nadleno upravno tijelo.
Nadzirana osoba duna je o ispunjenju rjeenjem naloenoga postupanja izvijestiti inspektora u roku od 8 dana od dana isteka roka za ispunjenje obveze.
Kad nadzirana osoba ne postupi po nalogu inspektora, propisane radnje izvrit će nadleno tijelo na troak nadzirane osobe.
Protiv rjeenja inspektora alba se moe podnijeti ministru kulture.
alba ne odgađa izvrenje rjeenja.
Iznimno od odredbe članka 86. ovoga Zakona, kada je potrebno poduzimanje hitnih mjera radi sprječavanja nastanka neotklonjive tete na kulturnom dobru, rjeenje se u tijeku nadzora moe donijeti i usmeno.
Usmeno se rjeenje mora unijeti u zapisnik, da u roku 3 dana od dana njegova donoenja mora se izvriti otpravak rjeenja u pisanom obliku.
Ako se inspektoru u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je ovlaten prui otpor silom ili prijetnjom da će se izravno upotrijebiti sila, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor moe zatraiti pomoć slubenih osoba nadlene policijske uprave.
Ustanove za zatitu i očuvanje kulturnih dobara jesu restauratorski zavodi ili druge restauratorske ustanove, te muzeji, galerije, arhivi, knjinice i druge javne ustanove u kulturi, koje obavljaju poslove u svezi sa čuvanjem, obnovom i zatitom kulturnih dobara.
Poslove restauriranja, konzerviranja i obnove kulturnih dobara obavlja Hrvatski restauratorski zavod kao javna ustanova u vlasnitvu Republike Hrvatske.
Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka upanije, Grad Zagreb, općine ili gradovi mogu osnivati javne ustanove uz doputenje iz članka 100. ovoga Zakona.
Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka mogu se osnivati ustanove uz doputenje iz članka 100. ovoga Zakona.
Republika Hrvatska, upanije, Grad Zagreb, gradovi i općine mogu za upravljanje kulturnim dobrom i provođenje mjera zatite i očuvanja kulturnih dobara osnivati ustanove ili te poslove mogu povjeriti drugoj pravnoj osobi.
Za očuvanje kulturnih dobara mogu se osnivati zaklade i fundacije.
Javne ustanove u kulturi (muzeji, galerije, arhivi, knjinice i sl.) koje u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove čuvanja, proučavanja i stručnog odravanja kulturnih dobara, dune su nadlenom tijelu dostavljati izvjeća o stanju kulturnih dobara, te godinje izvjeće o restauriranju i konzerviranju kulturnih dobara koja se nalaze u njihovim zbirkama ili su im povjerena na čuvanje i upravljanje.
Kulturna dobra u zbirkama muzeja, knjinica, galerija, kao i u zbirkama drugih ustanova upisuju se u Registar prema odredbama ovoga Zakona, na temelju prijave koju podnosi ustanova.
Ustanove iz stavka 1. ovoga članka dune su u roku od 7 dana od svake promjene na zbirci i inventarskoj knjizi pisano obavijestiti Ministarstvo kulture.
Poslove na zatiti arhivskog gradiva, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju arhivi u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima o arhivskom gradivu i arhivima.
Iznimno od odredbe članka 12. ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za arhivsko gradivo provodi i rjeenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi Hrvatski dravni arhiv na prijedlog područnoga dravnog arhiva na način propisan ovim Zakonom.
Hrvatski dravni arhiv duan je rjeenje iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.
Arhivi su duni u roku od 7 dana od svake promjene na zatićenom gradivu pisano obavijestiti Hrvatski dravni arhiv i Ministarstvo kulture.
Poslove istraivanja, proučavanja, čuvanja, restauriranja, konzerviranja, odravanja, obnove, koritenja i prometa kulturnim dobrima, kao i poslove iz članka 47. ovoga Zakona mogu obavljati specijalizirane pravne i fizičke osobe.
Ministar kulture uz prethodnu suglasnost ministra gospodarstva pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička ili pravna osoba za dobivanje doputenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
Rjeenje kojim se doputa obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo kulture.
Ministarstvo kulture vodi upisnike pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka.
alba na rjeenje iz stavka 3. ovoga članka odgađa izvrenje rjeenja.
Restauratorsko-konzervatorske poslove na zatiti i očuvanju kulturnih dobara mogu obavljati fizičke osobe koje imaju odgovarajuća stručna zvanja.
Stručna zvanja iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete i način njihova stjecanja propisat će ministar kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.
Radi praćenja i unaprjeđivanja stanja kulturnih dobara osniva se Hrvatsko vijeće za kulturna dobra (u daljnjem tekstu: Vijeće).
Vijeće:
- raspravlja o općim pitanjima iz područja zatite i očuvanja kulturnih dobara i daje preporuke za unaprjeđivanje djelatnosti zatite i očuvanja kulturnih dobara,
- upoznaje se s programima zatite kulturnih dobara i njihovom provedbom,
- predlae ministru kulture donoenje odluke o proglaenju ugroenoga kulturnog dobra,
- daje miljenje o uklanjanju nepokretnoga kulturnog dobra,
- daje miljenje u postupku donoenja rjeenja iz članka 15. ovoga Zakona,
- raspravlja o prijepornim pitanjima u području zatite i očuvanja kulturnih dobara i predlae rjeenja.
Vijeće ima predsjednika i 8 članova.
Predsjednik i tri člana Vijeća imenuje ministar kulture iz reda istaknutih stručnjaka za zatitu i očuvanje kulturnih dobara.
Članovi Vijeća po poloaju jesu: ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda, ravnatelj Hrvatskoga dravnog arhiva, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučiline knjinice.
Članovi Vijeća su predstavnik Hrvatskoga muzejskog vijeća i predstavnik tijela dravne uprave nadlenog za zatitu prirode i okolia.
Vijeće radi u sjednicama na kojima je nazočna natpolovična većina članova.
Vijeće donosi zaključke većinom glasova nazočnih članova, a odluke većinom od ukupnog broja članova.
Vijeće moe prema potrebi osnivati stručna povjerenstva radi rasprave stručnih pitanja na očuvanju i zatiti kulturnih dobara.
Administrativne poslove Vijeća obavlja Ministarstvo kulture, a sredstva za njegov rad osiguravaju se u dravnom proračunu.
Vijeće donosi poslovnik o svom radu
Sredstva za odravanje i očuvanje kulturnog dobra osigurava vlasnik kulturnoga dobra, odnosno imatelj dobra ako dobro ne koristi vlasnik.
Oslobođenja i povlastice koje vlasnik, odnosno imatelj kulturnoga dobra ostvari na temelju zakona smatraju se udjelom Republike Hrvatske u očuvanju kulturnih dobara.
Sredstva za zatitu i očuvanje kulturnih dobara osiguravaju se iz:
- dravnog proračuna,
- proračuna upanija, odnosno Grada Zagreba, gradova ili općina za preventivno zatićena dobra i kulturna dobra koja se nalaze na području upanije, odnosno Grada Zagreba, grada ili općine, a u cijelosti za kulturna dobra stavljena pod zatitu na temelju članka 17. ovoga Zakona,
- donacija, naknada za koncesije, zapisa i zaklada,
- drugih izvora utvrđenih ovim Zakonom ili drugim propisima.
Sredstva iz dravnog proračuna na temelju nacionalnog programa zatite i očuvanja kulturnih dobara, kao dijela Programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, raspoređuje Ministarstvo kulture za financiranje:
- zatite i očuvanja kulturnih dobara u vlasnitvu Republike Hrvatske, osim sredstava za tekuće odravanje koje osigurava nadleno tijelo Vlade Republike Hrvatske,
- provedbe nacionalnog programa zatite i očuvanja kulturnih dobara,
- izvanrednih trokova odravanja kulturnih dobara sukladno članku 22. ovoga Zakona,
- hitnih mjera zatite i očuvanja kulturnoga dobra sukladno članku 73. i 74. ovoga Zakona,
- naknade vlasnicima radi ograničenja prava vlasnitva sukladno članku 25. ovoga Zakona.
U proračunu upanija, Grada Zagreba, gradova ili općina osiguravaju se sredstva za financiranje:
- zatite i očuvanja kulturnih dobara u vlasnitvu upanije, Grada Zagreba, grada ili općine,
- zatite kulturnih dobara u izvanrednim uvjetima sukladno člnaku 76. stavku 2. ovoga Zakona,
- sudjelovanja u financiranju nacionalnog programa zatite i očuvanja kulturnih dobara koji se nalaze na njihovu području,
- zatite i očuvanja dobara iz članka 17. ovoga Zakona.
Tko na fotografiji, naljepnici, znački, suveniru, publikaciji i drugoj tiskovini, odjevnom predmetu, ili drugom predmetu upotrijebi prepoznatljivo kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio, duan je uplatiti 10% od prodajne cijene proizvoda u korist dravnog proračuna.
Iznos iz stavka 1. ovoga članka duna je obračunati i uplatiti u roku od 8 dana od dana stavljanja proizvoda u promet osoba koja je proizvod stavila u promet.
Pravna ili fizička osoba koja u vlastitoj promidbi na filmu, spotu, plakatu, fotografiji ili drugom predmetu upotrijebi prepoznatljivo kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio duna je uplatiti u korist dravnog proračuna iznos od 1.000,00 kuna prije prve objave za svaku vrstu promidbenog materijala.
Pod prvom objavom promidbenog materijala smatrat će se i svaka nova objava tog izmijenjenog promidbenog materijala u kojoj je upotrijebljeno kulturno dobro u smislu stavka 1. ovoga članka.
Fizičke i pravne osobe, odnosno njihove poslovne jedinice, koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnim kulturnim dobrima ili na području kulturno-povijesne cjeline, obračunavaju i plaćaju spomeničku rentu u visini 2% od ostvarenog dohotka, odnosno dobiti, kao rezultat iznimnih pogodnosti izravnog iskoritavanja kulturnoga dobra.
Fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva, hotela, prijevoza putnika, te djelatnost luka nautičkog turizma obračunavaju i plaćaju spomeničku rentu u visini 2% od ostvarenog dohotka, odnosno dobiti, kao rezultat iznimnih pogodnosti iskoritavanja kulturnoga dobra.
Osobe iz stavka 2. ovoga članka, odnosno njihove poslovne jedinice koje obavljaju svoju djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, obračunavaju i plaćaju spomeničku rentu propisanu stavkom 1. i 2. ovoga članka.
Pravne osobe čija se djelatnost preteito financira iz proračunskih sredstava izuzete su od primjene stavka 1. ovoga članka.
Od iznosa obračunate spomeničke rente iz stavka 1. i 2. ovoga članka obveznik plaćanja rente uplaćuje 60% u korist proračuna Grada Zagreba, grada ili općine na području kojeg je renta ubrana, a 40% uplaćuje u korist dravnog proračuna.
Na uplatu i nadzor nad uplatom spomeničke rente primjenjuju se propisi o porezu na dobit, odnosno dohodak.
Proračunski prihodi ostvareni ubiranjem spomeničke rente koriste se isključivo za zatitu i očuvanje kulturnih dobara.
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekraj osoba koja:
1. prisvoji kulturno dobro koje je prema odredbama ovoga Zakona u vlasnitvu Republike Hrvatske (članak 19. stavak 1.),
2. upotrebljava ili postupa s kulturnim dobrom na način da ga dovodi u izravnu opasnost od otećenja ili unitenja (članak 31. stavak 1. i članak 74. stavak 1.),
3. ne uplati iznos uloenih sredstava iz dravnog proračuna prije prodaje kulturnoga dobra (članak 40.),
4. ne prekine izvođenje radova kada naiđe na arheoloko nalazite ili nalaze ili o nalazu ne obavijesti nadleno tijelo (članak 45. stavak 1.),
5. obavlja arheoloka i podvodna arheoloka iskopavanja i istraivanja suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 47.),
6. obavlja ili organizira podvodne aktivnosti na zatićenim kulturnim dobrima ili vadi potonula kulturna dobra bez odobrenja nadlenog tijela (članak 49. stavak 1. i članak 50.),
7. obavlja radove ili radnje na kulturnom dobru suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 62.),
8. započne obavljati djelatnost u poslovnom prostoru koji se nalazi unutar nepokretnoga kulturnog dobra ili zatićene kulturno-povijesne cjeline bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadlenog tijela (članak 65.),
9. iznosi ili izvozi kulturno dobro iz zemlje bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadlenog tijela (članak 67. i 68.).
Za prekraj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekraj osoba koja:
1. ne prijavi dobro za koje se predmnijeva da ima svojstva kulturnoga dobra (članak 4. stavak 3.),
2. ne čuva ili ne odrava kulturno dobro ili u ostavljenom roku ne izvri određene mjere zatite i očuvanja kulturnoga dobra (članak 20. stavak 1.),
3. upotrebljava kulturno dobro protivno utvrđenoj namjeni ili promijeni namjenu kulturnoga dobra bez prethodnog odobrenja nadlenog tijela (članak 34. i 35.),
4. ne ponudi pravo prvokupa sukladno ovom Zakonu (članak 37.),
5. bez odobrenja ili ne potujući uvjete propisane odobrenjem nadlenog tijela izradi repliku kulturnoga dobra (članak 66. stavak 2. i 3.),
6. ne provodi mjere zatite nad kulturnim dobrom koje nadleno tijelo naredi u slučaju izvanrednih okolnosti (članak 75.),
7. ne osigura uvjete za provedbu nadzora ili ne prui potrebne podatke i obavijesti (članak 83. stavak 2.),
8. ne postupi po rjeenju inspektora za zatitu kulturnih dobara (članak 86.),
9. započne obavljati poslove na zatiti, očuvanju ili obnovi kulturnoga dobra, a da za to nema doputenje sukladno ovom Zakonu (članak 100.),
10. stavi u promet kulturno dobro, a za obavljanje tih poslova nema doputenje nadlenog tijela (članak 100.),
11. započne obavljati restauratorsko-konzervatorske poslove na kulturnom dobru, a da nema odgovarajuće stručno zvanje sukladno ovom Zakonu (članak 101.),
12. ne uplati spomeničku rentu u slučajevima propisanim člankom 112., 113. i 114. ovoga Zakona ili ju ne uplati u propisanom roku.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 20.000,00 kuna.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekraj osoba koja:
1. ne dopusti stručna i znanstvena istraivanja, tehnička i druga snimanja, kao i izvođenje mjera tehničke zatite na kulturnom dobru (članak 20. stavak 1. i članak 30. stavak 1.),
2. odbije ustupiti pokretno kulturno dobro u svrhu izlaganja, odnosno onemogući posjećivanje nepokretnoga kulturnog dobra (članak 33.),
3. vrati kulturno dobro u zemlju nakon proteka roka utvrđenog u odobrenju za privremeno iznoenje (članak 68. i 69.),
4. ne prijavi nadlenom tijelu unos ili uvoz kulturnoga dobra u zemlju (članak 70. stavak 2.),
5. ne osigura uvjete za zatitu i očuvanje kulturnih dobara za slučaj izvanrednih okolnosti i drugih radnji usmjerenih na unitenje i otećenje kulturnih dobara (članak 75.).
Za prekraj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekraj osoba koja:
1. ukloni ili oteti oznaku kojom je označeno kulturno dobro sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 54.),
2. u određenom roku ne izvijesti inspektora o ispunjenju obveza iz rjeenja (članak 90. stavak 1.).
Za prekraj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna.
Novčane kazne za prekraje izrečene po odredbama ovoga Zakona uplaćuju se u korist dravnog proračuna, te se mogu namjenski troiti isključivo za zatitu i očuvanje kulturnih dobara.
Spomenici kulture stavljeni pod zatitu po propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju pod zatitom, a njihovi vlasnici i imatelji imaju prema njima sva prava i obveze propisane ovim Zakonom.
Za rjeenja o preventivnoj zatiti koja su donesena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rok iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona počinje teći danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ministarstvo će kulture u roku od godine dana od dana donoenja provedbenog propisa iz članka 14. ovoga Zakona ispitati i uskladiti s odredbama ovoga Zakona sva rjeenja o registraciji spomenika kulture donesena prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, te u istom roku objaviti podatke o zatićenim kulturnim dobrima sukladno članku 16. ovoga Zakona.
Provedbene propise za donoenje kojih je ministar kulture ovlaten ovim Zakonom donijet će u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Do donoenja provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se provedbeni propisi koji su vaili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, i to:
1. Pravilnik o registraciji spomenika kulture (»Narodne novine«, br. 8/68.),
2. Uputstvo o izdavanju dozvole za izvoz spomenika kulture u inozemstvo (»Narodne novine«, br. 6/68.),
3. Pravilnik o uvjetima za obavljanje arheolokog istraivanja spomenika kulture na morskom dnu ili morskom podzemlju unutarnjih voda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/98.).
Pravne i fizičke osobe koje su poslove iz članka 100. i 101. ovoga Zakona obavljale do dana njegova stupanja na snagu nastavljaju radom pod uvjetima i na način utvrđen ovim Zakonom.
Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dune su u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz članka 100. ovoga Zakona pribaviti doputenje za obavljanje poslova u svezi s kulturnim dobrima.
Fizičke osobe iz članka 101. ovoga Zakona dune su u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz članka 101. stavka 2. ovoga Zakona steći odgovarajuće stručno zvanje.
Na području zatićene kulturno-povijesne cjeline do utvrđivanja urbanističkog plana uređenja iz članka 57. ovoga Zakona, pri izdavanju lokacijske dozvole primjenjivat će se članak 60. ovoga Zakona.
Javne ustanove koje obavljaju djelatnosti zatite i očuvanja kulturnih dobara dune su uskladiti svoj ustroj i način rada s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Hrvatsko vijeće za kulturna dobra osnovat će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o zatiti spomenika kulture (»Narodne novine«, br. 32/65., 55/65., 50/66., 7/67. - pročićeni tekst, 13/67., 31/86., 47/86., 47/89., 19/91., 26/93. i 52/94.). Osnovni zakon o zatiti spomenika kulture (»Narodne novine«, br. 52/71), članci 31. i 32. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 75/93.), i Naredba o jedinstvenom djelovanju Slube za zatitu spomenika kulture (»Narodne novine«, br. 7/92.).
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 612-01/98-02/01
Zagreb, 18. lipnja 1999.