ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PATENTIMA

Proglašavam Zakon o patentima, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 30. lipnja 1999. godine.

Broj: 01-081-99-1353/2
Zagreb, 8. srpnja 1999.

ZAKON
O PATENTIMA

Ovaj Zakon uređuje sustav zaštite izuma patentom.

Patent je pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskoga iskorištavanja izuma.

Strane fizičke i pravne osobe uživaju po ovom Zakonu u Republici Hrvatskoj jednaka prava kao hrvatski državljani i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.

(1) Patent se priznaje za izum koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.

(2) Ne smatraju se izumima u smislu stavka 1. ovoga članka, osobito:

1. otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode,

2. estetske tvorevine,

3. pravila, upute ili metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova,

4. prikazivanje informacija određeno samim sadržajem tih informacija,

5. računalni programi.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka primjenjuju se samo u opsegu u kojemu je predmet prijave patenta navedeni element ili aktivnost kao takva.

(4) Iz zaštite patentom izuzeti su:

1. izumi životinjskih pasmina i biljnih sorti i bitno bioloških postupaka za dobivanje biljke ili životinje, osim izuma mikrobioloških postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima.

2. izumi čije bi objavljivanje ili iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu. Ne smatra se da je iskorištavanje izuma protivno javnom poretku ili moralu samo iz razloga što je zabranjeno propisom.

(1) Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike.

(2) Pod stanjem tehnike razumijeva se sve što je učinjeno pristupačnim javnosti svijetu, pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta.

(3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj svih prijava patenata u Republici Hrvatskoj, onakvih kako su podnesene, koje imaju raniji datum podnošenja od datuma prijave iz stavka 2. ovoga članka, a koje su javnosti učinjene pristupačnim tek na datum podnošenja prijave patenta ili nakon toga, objavom na način predviđen ovim Zakonom.

Izum se smatra novim i kad je najviše šest mjeseci prije datuma podnošenja prijave patenta bio sadržan u stanju tehnike zbog:

1. očite zlouporabe u odnosu na podnositelja prijave patenta ili njegova pravnoga prednika ili,

2. izlaganja na službenoj ili službeno priznatoj izložbi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama potpisanoj u Parizu 22. studenoga 1928. i revidiranoj posljednji put 31. svibnja 1988. pod uvjetom da podnositelj naznači u prijavi patenta prilikom njezina podnošenja da je izum bio izložen i najkasnije u roku od 4 mjeseca od datuma podnošenja prijave podnese odgovarajuću potvrdu o izlaganju izuma.

(1) Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.

(2) Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu, ne uzima se u obzir sadržaj prijava iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona.

(1) Izum je industrijski primjenljiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije uključujući i poljoprivredu.

(2) Ne smatraju se industrijski primjenljivim izumima, osobito, dijagnostički ili kirurški postupci ili postupci liječenja koji se primjenjuju neposredno na živom ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, posebno tvari i smjesa koje se primjenjuju u navedenim postupcima.

(1) Pravo na stjecanje patenta ima izumitelj ili njegov pravni sljednik.

(2) Ako je izum stvoren zajedničkim radom više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljednicima pripada pravo na zajednički patent.

(1) Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim stvaralačkim radom.

(2) Ne smatra se izumiteljem osoba koja je u stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć.

(3) Izumitelj ima moralno pravo biti naveden u svojstvu izumitelja u prijavi patenta, svim ispravama koje se izdaju za priznanje patenta te u registru prijava i registru patenata.

(4) Moralno pravo izumitelja je neprenosivo.

(1) Pravni sljednik izumitelja je pravna ili fizička osoba koja pravo na stjecanje patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja.

(2) Poslodavac se smatra pravnim sljednikom izumitelja kad mu na temelju zakona ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnoga odnosa izumitelja.

(1) Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni postupak za priznanje patenta i obavlja druge upravne i stručne poslove u svezi sa zaštitom izuma patentom.

(2) Protiv upravnih akata koje donosi Zavod nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(1) Za stjecanje patenta i održavanje u vrijednosti patenta plaćaju se upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu s posebnim propisima.

(2) Ako u postupku priznanja patenta, upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka ne budu plaćene, prijava patenta će se odbaciti, a u slučaju neplaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova upravnoga postupka održavanja patenta to pravo prestaje vrijediti.

(1) Postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem Zavodu podneska koji sadrži zahtjev za priznanje patenta i druge bitne sastojke propisane ovim Zakonom (u daljnjem tekstu: prijava patenta).

(2) Način podnošenja prijave patenta utvrđuje se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Za svaki izum podnosi se, u pravilu, posebna prijava patenta.

(2) Jednom prijavom patenta može se zahtijevati priznanje patenta za više izuma samo ako su ti izumi međusobno tako povezani da se njima ostvaruje jedinstvena izumiteljska zamisao.

(1) Prijava patenta mora biti sastavljena na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Ako je prijava sastavljena na stranom jeziku, Zavodu se mora podnijeti prijevod prijave na hrvatski jezik.

(1) Prijava patenta mora sadržavati:

1. zahtjev za priznanje patenta,

2. opis izuma,

3. jedan ili više zahtjeva za zaštitu izuma (u daljnjem tekstu: patentni zahtjevi),

4. crteže na koje se pozivaju opis izuma i patentni zahtjevi,

5. sažetak izuma.

(2) Zahtjev za priznanje patenta sadržava: izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, naziv izuma koji izražava bit izuma te podatke o podnositelju prijave.

(3) Pisana izjava izumitelja kad ne želi biti naveden u prijavi mora se podnijeti Zavodu najkasnije u roku od 4 mjeseca od datuma podnošenja prijave.

(4) Izum se mora otkriti u prijavi patenta na način dovoljno jasan i detaljan tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja može izvesti.

(5) Ako se izum odnosi na živi biološki materijal koji se ne može opisati na način koji bi stručnoj osobi omogućio njegovo izvođenje, uz prijavu se mora priložiti dokaz da je uzorak takva materijala pohranjen kod ovlaštene institucije najkasnije na datum podnošenja prijave patenta.

(6) Ovlaštenom institucijom iz stavka 5. ovoga članka smatra se institucija koja udovoljava uvjetima propisanim Budimpeštanskim sporazumom o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama za potrebe patentnoga postupka od 28. travnja 1997.

(7) Patentnim zahtjevima određuje se predmet čija se zaštita zahtijeva. Oni moraju biti jasni, sažeti i u cijelosti potkrijepljeni opisom izuma. Patentni zahtjevi mogu biti nezavisni i zavisni. Nezavisni patentni zahtjevi sadržavaju nova, bitna obilježja izuma. Zavisni patentni zahtjevi sadržavaju specifična obilježja izuma koji je određen u nezavisnom ili drugom zavisnom patentnom zahtjevu.

(8) Sažetak je kratak sadržaj biti izuma koji služi isključivo radi tehničkoga informiranja.

(9) Sadržaj i način sastavljanja pojedinih dijelova prijave patenta pobliže se utvrđuju propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Za priznanje datuma podnošenja prijave patenta potrebno je da prijava na taj datum sadržava:

1. izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta,

2. ime odnosno naziv i prebivalište odnosno sjedište podnositelja prijave,

3. opis izuma i jedan ili više patentnih zahtjeva, iako taj opis i patentni zahtjevi ne udovoljavaju uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Prvenstvo u pogledu prava na priznanje patenta ima podnositelj prijave s ranijim datumom podnošenja, ako su isti izum stvorila dva ili više izumitelja neovisno jedan o drugome.

(2) Prvenstvo vrijedi od datuma podnošenja prijave Zavodu, osim u slučaju kad je udovoljeno uvjetima za priznanje prava prvenstva iz članka 20. i 21. ovoga Zakona.

(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi koja je u nekoj državi članici Pariške unije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) podnijela urednu prijavu za bilo koji oblik zaštite izuma, ili njezinu pravnom sljedniku, priznat će se u Republici Hrvatskoj prvenstvo od datuma podnošenja prve prijave državi članici Pariške unije ili međunarodnoj organizaciji, pod uvjetom da je u roku od 12 mjeseci Zavodu podnesena prijava za isti izum i da je priznanje prava prvenstva zahtijevano.

(2) Urednom prijavom iz stavka 1. ovoga članka smatra se prijava čiji je datum podnošenja utvrđen u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice Pariške unije u kojoj je podnesena ili u skladu s međunarodnim ugovorom zaključenim između država članica te Unije, bez obzira na njezinu kasniju pravnu sudbinu.

Podnositelj prijave patenta koji se u Republici Hrvatskoj namjerava koristiti pravom prvenstva iz članka 20. ovoga Zakona dužan je Zavodu podnijeti:

1. zahtjev za priznanje prava prvenstva koji sadržava bitne podatke o prvoj prijavi čije se prvenstvo zahtijeva (broj i datum podnošenja prijave, državu ili međunarodnu organizaciju kojoj je prijava podnesena), najkasnije do isteka roka od 2 mjeseca od datuma podnošenja prijave u Republici Hrvatskoj,

2. prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela države ili međunarodne organizacije kojoj je prijava podnesena, najkasnije do isteka roka od 3 mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva.

Podnositelj prijave patenta može, uz uvjete iz članka 21. ovoga Zakona, zahtijevati priznanje višestrukoga prava prvenstva na temelju većega broja ranije podnesenih prijava u jednoj ili više država članica Pariške unije.

(1) Zahtjev za priznanje prava prvenstva može se odnositi samo na ona obilježja izuma koja su sadržana u prvoj prijavi ili prijavama čije su prvenstvo zahtijeva.

(2) Ako se pojedina obilježja izuma ne nalaze u patentnim zahtjevima sadržanim u prvoj prijavi odnosno prijavama, za priznanje prava prvenstva dovoljno je da se ta obilježja mogu utvrditi na precizan način iz svih sastavnih dijelova prijave.

Ako je pravo prvenstva priznato, datum priznatoga prvenstva uzima se kao datum podnošenja prijave patenta Zavodu prilikom primjene odredaba članka 5. stavka 2. i 3. i članka 19. stavka 1. ovoga Zakona.

Ako je priznato višestruko pravo prvenstva, rokovi koji prema ovom Zakonu počinju teći od datuma priznatoga prvenstva računaju se od najranijega datuma višestrukoga prava prvenstva.

1) Nakon primitka prijave patenta Zavod ispituje:

1. udovoljava li prijava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 18. ovoga Zakona,

2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnoga postupka u skladu sa člankom 13. ovoga Zakona za podnošenje prijave,

3. je li podnesen prijevod prijave na hrvatski jezik, ako je prijava sastavljena na stranom jeziku,

4. jesu li podneseni crteži iz članka 17. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(2) Ako prijava ne udovoljava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 18. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u roku od 30 dana od dana primitka poziva ukloni nedostatke izričito navedene u pozivu.

(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava patenta se zaključkom odbacuje.

(4) Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi zaključak kojim se datum primitka zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao datum podnošenja prijave patenta.

(5) Kad se u prijavi patenta poziva na crteže koji nisu sadržani u prijavi, Zavod obavješćuje podnositelja prijave da crteže može dostaviti u propisanom roku. Ako podnositelj postupi u skladu s obavijesti Zavoda, datumom podnošenja smatrat će se datum na koji Zavod zaprimi crteže. U protivnom svako pozivanje na crteže smatra se nepostojećim.

(6) Zavod poziva podnositelja prijave koji nije dostavio dokaz o plaćenoj upravnoj pristojbi i naknadi troška upravnoga postupka ili prijevod prijave patenta na hrvatski jezik da te nedostatke ukloni u roku od 60 dana od dana primitka poziva.

(7) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rok iz stavka 6. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim.

(8) Ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom Zavoda iz stavka 6. ovoga članka, prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka za priznanje patenta.

(1) Prijava patenta kojoj je zaključkom utvrđen datum podnošenja upisuje se u registar prijava patenata koji vodi Zavod.

(2) Sadržaj i način vođenja registra prijava patenata utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Zavod izdaje, na zahtjev podnositelja prijave, svjedodžbu o pravu prvenstva koje je stečeno datumom podnošenja prijave patenta utvrđenim u skladu s odredbama članka 26. ovoga Zakona.

(2) Uvjeti i postupak izdavanja te sadržaj svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Podnositelj može podijeliti predmet prijave patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja (prvobitna prijava) na dvije ili više prijava i na temelju svake od njih nastaviti samostalni postupak.

(2) Podjela prvobitne prijave patenta dopuštena je do donošenja rješenja o zahtjevu za priznanje patenta.

(3) Prijava patenta koja je nastala podjelom prvobitne prijave (izdvojena prijava) zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i, ako ima temelja, uživa prvenstvo prvobitne prijave patenta.

Prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja ne može se naknadno izmijeniti proširenjem predmeta čija se zaštita zahtijeva.

(1) Ispitivanjem pretpostavki za objavu prijave patenta utvrđuje se udovoljava li prijava sljedećim uvjetima:

1. sadržava li sve dijelove iz članka 17. ovoga Zakona sastavljene na propisani način i potrebne priloge propisane ovim Zakonom,

2. je li naznačen izumitelj,

3. je li podnesen uredan zahtjev za priznanje prava prvenstva u smislu članka 21. ovoga Zakona, ako je priznanje prava prvenstva zahtijevano,

4. zastupa li podnositelja prijave koji je strana fizička ili pravna osoba patentni zastupnik upisan u registar zastupnika pri Zavodu,

5. je li prijava, na prvi pogled, u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 15. ovoga Zakona,

6. je li predmet prijave izum koji se, na prvi pogled, može zaštititi patentom u smislu članka 4. stavka 2. i 4. i članka 8. ovoga Zakona.

(2) Ako se provedenim ispitivanjem utvrdi da nije udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod poziva podnositelja da u primjerenom roku ukloni nedostatke izričito navedene u pozivu. Taj rok ne može biti kraći od 30 niti dulji od 90 dana od dana primitka poziva.

(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim.

(4) Ako podnositelj u određenom roku ne ukloni nedostatke iz stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi zaključak o odbacivanju prijave patenta.

(5) Zavod donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta ako je prijava podnesena za izum koji se ne može zaštititi patentom u smislu članka 4. stavka 2. i 4. ili članka 8. ovoga Zakona.

(6) Zavod ne priznaje pravo prvenstva, ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 2. ovoga članka u pogledu uređivanja zahtjeva za pravo prvenstva.

(1) Prijava patenta, za koju je ispitivanjem utvrđeno da udovoljava svim uvjetima iz članka 31. ovoga Zakona, o čemu Zavod donosi zaključak, i za koju je plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka objave, u skladu sa člankom 13. ovoga Zakona, objavljuje se u službenom glasilu Zavoda nakon isteka 18 mjeseci od datuma podnošenja odnosno od datuma priznatoga prvenstva.

(2) Prijava patenta iz stavka 1. ovoga članka može se objaviti na zahtjev podnositelja i prije isteka navedenoga roka, ali ne prije isteka roka od 3 mjeseca od datuma podnošenja Zavodu.

(3) Objava prijave patenta sastoji se od objave sažetka, karakteristične slike crteža, ako crteži postoje, i bibliografskih podataka, što se utvrđuje propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(4) Objavljena prijava patenta postaje dostupna javnosti.

(1) Nakon objave prijave patenta u službenom glasilu Zavoda podnositelj može u roku od 6 mjeseci od datuma objave podnijeti jedan od zahtjeva za ispitivanje uvjeta za priznanje patenta:

1. zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunoga ispitivanja prijave patenta, ili

2. zahtjev za priznanje patenta na temelju podnesenih rezultata potpunoga ispitivanja prijave patenta, ili

3. zahtjev za priznanje patenta bez potpunoga ispitivanja prijave patenta (u daljnjem tekstu: konsenzualni patent).

(2) Ako u propisanom roku nije podnesen zahtjev iz stavka 1. ili plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu s člankom 13. ovoga Zakona, prijava patenta smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka za priznanje patenta.

(1) Potpunim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum svim uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave:

1. izum koji se može zaštititi patentom u skladu s člankom 4. stavkom 2., 3. i 4. ovoga Zakona,

2. izum koji je u prijavi otkriven na način dovoljno jasan i detaljan tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja može izvesti u skladu s člankom 17. stavkom 4. ovoga Zakona,

3. izum koji je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 15. ovoga Zakona,

4. izum koji je nov u skladu s člankom 5. i 6. ovoga Zakona, koji ima inventivnu razinu u skladu s člankom 7. ovoga Zakona i koji je industrijski primjenljiv u skladu s člankom 8. ovoga Zakona.

(2) Potpuno ispitivanje prijave patenta iz stavka 1. ovoga članka Zavod može provesti, u potpunosti ili djelomično, putem jednoga od državnih patentnih ureda drugih zemalja s kojima ima sklopljen ugovor o suradnji.

(3) Podnositelj koji je prijavu patenta za zaštitu istoga izuma podnio i jednomu od državnih patentnih ureda drugih zemalja može Zavodu dostaviti rezultate provedenoga potpunoga ispitivanja u prijevodu na hrvatski jezik.

(1) Zahtjev za priznanje patenta prihvaćanjem rezultata potpunoga ispitivanja u skladu s člankom 33. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona može se podnijeti samo ako je prijava patenta za isti izum podnesena jednom ili većem broju izabranih ureda.

(2) Izabrani uredi iz stavka 1. ovoga članka u pravilu su državni i međudržavni uredi koji na temelju članka 16., odnosno članka 32. međunarodnoga Ugovora o suradnji na području patenata imaju status ovlaštenoga tijela za međunarodno pretraživanje, odnosno međunarodno prethodno ispitivanje međunarodnih prijava patenata, s kojima u trenutku podnošenja zahtjeva iz članka 33. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona Zavod ima potpisan ugovor o suradnji.

(1) Podnositelj zahtjeva iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona obvezan je uz zahtjev priložiti potpisanu izjavu da će prijevode rezultata postupka potpunoga ispitivanja provedenoga u jednom ili u više izabranih ureda dostaviti u roku od 6 mjeseci od dana raspolaganja istim, a najkasnije 5 godina od datuma podnošenja prijave izabranom uredu.

(2) Na obrazložen zahtjev podnositelja prijave i priloženih dokaza, Zavod može rok iz stavka 1. ovoga članka produljiti najviše do 3 mjeseca nakon okončanja postupka potpunoga ispitivanja u izabranom uredu čiji se rezultati podnose Zavodu.

(3) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne dostavi prijevod rezultata provedenoga postupka potpunoga ispitivanja od izabranoga ureda koji su Zavodu dostatni za donošenje rješenja povodom zahtjeva za priznanje patenta, prijava patenta smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka.

Sadržaj i forma podnošenja zahtjeva iz članka 33. stavka 1 ovoga Zakona utvrđuju se posebnim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Zavod donosi rješenje o zahtjevu za priznanje patenta na temelju uzimanja u obzir rezultata postupka potpunoga ispitivanja uvjeta iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona i na temelju dodatnih ispitivanja.

(2) Dodatnim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave:

1. izum koji se može zaštititi patentom u skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom 1. ovoga Zakona i moralno je dopušten u skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom 2. ovoga Zakona.

2. izum koji je nov u odnosu na sve prijave patenta ranije podnesene Zavodu u skladu s člankom 5. stavkom 3. ovoga Zakona,

3. izum za koji su dostavljeni dostatni podaci za procjenu udovoljavanja svim uvjetima iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.

(1) Zahtjev za priznanje patenta bez potpunoga ispitivanja prijave patenta u skladu s člankom 33. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja.

(2) Način i sadržaj objave u skladu sa stavkom 1. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Nakon objave zahtjeva iz članka 39. ovoga Zakona svaka pravna ili fizička osoba može u roku od 6 mjeseci Zavodu podnijeti prigovor protiv priznanja konsenzualnoga patenta, ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja u skladu s člankom 33. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona.

(2) Prigovoru ili zahtjevu za potpuno ispitivanje iz stavka 1. ovoga članka prilažu se dokazi o plaćenim troškovima upravnoga postupka za prigovor koji iznosi jednu trećinu troškova upravnoga postupka potpunoga ispitivanja, ili naknada troška za provođenje upravnoga postupka potpunoga ispitivanja.

(3) Sadržaj prigovora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se detaljnije posebnim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Ako je prigovor pravodobno podnesen, i ako je plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka za prigovor u skladu s člankom 13. ovoga Zakona, Zavod o prigovoru obavještava podnositelja zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta.

(1) Podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta može u roku od 6 mjeseci od primitka obavijesti iz članka 41. ovoga Zakona podnijeti zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunoga ispitivanja u skladu s člankom 33. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, pri čemu je dužan platiti razliku između uplaćene upravne pristojbe za podnošenje prigovora i upravne pristojbe za provođenje postupka potpunog ispitivanja.

(2) Ako podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka Zavod zaključkom odbacuje prijavu patenta.

Svaka fizička ili pravna osoba može podnijeti zahtjev za provedbu postupka potpunoga ispitivanja u skladu s člankom 33. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, za cijelo vrijeme trajanja konsenzualnoga patenta, a postupak se provodi u skladu s člankom 34. stavkom 1. ovoga Zakona, pod uvjetom da je plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu s člankom 13. ovoga Zakona.

(1) Ako je potpunim ispitivanjem u skladu s člankom 34. stavkom 1. ovoga Zakona, ili prihvaćanjem rezultata potpunoga ispitivanja u skladu s člankom 38. ovoga Zakona utvrđeno da predmet prijave patenta ne udovoljava uvjetima za priznanje patenta, Zavod u pisanom obliku izvješćuje podnositelja prijave o razlozima zbog kojih se patent ne može priznati i poziva ga da se u pisanom obliku izjasni o navedenim razlozima, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 90 dana od dana primitka poziva.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka Zavod može produljiti na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave.

(3) Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta.

(1) Ako je utvrđeno da podnesena prijava patenta:

1. udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona,

2. udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz članka 38. ovoga Zakona i

3. nije podnesen prigovor za priznanje konsenzualnoga patenta u skladu s člankom 40. ovoga Zakona,

ispunjeni su uvjeti za priznanje patenta o čemu Zavod donosi rješenje.

(2) Zavod dostavlja podnositelju tekst prijave patenta za koju namjerava priznati patent i poziva ga da u roku od 30 dana od dana primitka poziva podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst.

(3) Ako podnositelj u roku iz stavka 2. ovoga članka ne postupi u skladu s pozivom, Zavod donosi rješenje o priznanju patenta kao da je suglasnost podnesena.

(4) Ako podnositelj prijave patenta pravodobno dostavi Zavodu pisanu izjavu da nije suglasan s prijedlogom iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je navesti razloge i Zavodu dostaviti izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva.

(5) Ako Zavod prihvati podnositeljeve razloge i izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, donosi rješenje o priznanju patenta prema tekstu patentnih zahtjeva koje je predložio podnositelj prijave patenta.

(6) Zavod donosi rješenje iz stavka 3. i 5. ovoga članka pod uvjetom da su plaćene upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu s člankom 13. ovoga Zakona za: održavanje patenta, tiskanje objave patenta, izdavanje isprave o patentu i patentnoga spisa.

(1) Podaci iz rješenja o priznanju patenta, s datumom donošenja rješenja, upisuju se u registar patenata koji vodi Zavod.

(2) Podaci iz rješenja o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta upisuju se u registar prijava patenata.

(3) Sadržaj i način vođenja registra patenata utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Nositelju patenta izdaje se isprava o priznatom patentu najkasnije u roku od 30 dana od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta.

(2) Kad je priznat konsenzualni patent, nositelju patenta izdaje se isprava o priznatom konsenzualnom patentu.

(3) Sadržaj i oblik isprave iz stavka 1. ili 2. ovoga članka utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Patent se objavljuje u službenom glasilu Zavoda, a konsenzualni patent u posebnom dijelu toga glasila najkasnije u roku od tri mjeseca od datuma donošenja rješenja o priznanju.

(2) Objava patenta sastoji se od objave prvoga nezavisnoga patentnoga zahtjeva, karakteristične slike crteža, ako crteži postoje, i bibliografskih podataka, što se detaljnije utvrđuju propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Nositelju patenta izdaje se Patentni spis najkasnije u roku od 6 mjeseci od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, a koji se kod konsenzualnoga patenta označava nazivom Spis konsenzualnoga patenta.

(2) Sadržaj i oblik Patentnoga spisa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(1) Na zahtjev stranke za upis promjena u registru, Zavod donosi rješenje o upisu u registar patentnih prijava ili registar patenata promjena koje nastupe nakon podnošenja prijave ili nakon upisa rješenja o priznanju patenta (primjerice: licencija, prijenos prava, promjena naziva ili sjedišta podnositelja prijave ili nositelja patenta).

(2) Upisane promjene iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.

(3) Postupak upisa promjena u registre Zavoda, njihovo objavljivanje u službenom glasilu i izdavanje izvatka iz registra, utvrđuje se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Jezične pogreške, pogreške u pisanju i neispravnosti u dokumentima mogu se zaključkom ispraviti na temelju pisanoga zahtjeva podnositelja prijave odnosno nositelja patenta, ili po službenoj dužnosti.

(1) Nositelj patenta jedini je ovlašten za iskorištavanje zaštićenoga izuma.

(2) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je:

1. izrađivati, nuditi na prodaju, prodavati, uporabljati, ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema izumu,

2. primjenjivati postupak koji je predmet izuma ili nuditi njegovu primjenu,

3. nuditi na prodaju, prodavati, uporabljati, ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet izuma.

(3) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je i nuđenje i isporučivanje proizvoda (tvari, smjese, dijela uređaja) koji čini bitni element izuma osobama koje nisu ovlaštene za iskorištavanje toga izuma, ako je ponuđaču ili isporučitelju poznato ili mu je iz okolosti slučaja moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za stavljanje u funkciju tuđega izuma.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se ako je proizvod koji se nudi ili isporučuje uobičajen na tržištu, osim kad ponuđač ili isporučitelj potiče druge osobe na poduzimanje radnji iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Isključivo pravo nositelja patenta na iskorištavanje izuma ne odnosi se na:

1. radnje kojima se izum iskorištava u osobne i nekomercijalne svrhe,

2. radnje koje se poduzimaju radi istraživanja i razvoja predmeta zaštićenoga izuma, osobito: izradu, uporabu, nuđenje na prodaju, uvoz ili izvoz zaštićenog proizvoda, kad su te radnje razumno povezane s ispitivanjima i testovima potrebnim za registraciju humanih i veterinarskih lijekova, medicinskih i veterinarskih proizvoda ili sredstava za zaštitu bilja,

3. neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u ljekarni na temelju pojedinačnoga liječničkog recepta i na postupanja koja se odnose na tako pripremljeni lijek.

(6) U nedostatku suprotnih dokaza, smatrat će se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov i postoji osnovana sumnja (vjerojatnost) da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije bio u stanju, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Postoji osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom, osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.

Opseg isključivih prava nositelja patenta određen je tekstom patentnih zahtjeva koji su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje patenta, pri čemu opis i crteži služe tumačenju patentnih zahtjeva.

(1) Ugovorom o licenciji ustupa se pravo na iskorištavanje zaštićenoga izuma.

(2) Patent može biti predmet prijenosa, potpunoga i djelomičnoga.

(3) Ugovor o licenciji te ugovor o prijenosu patenta zaključuju se uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o obveznim odnosima.

(4) Za zaključivanje ugovora o licenciji ili ugovora o prijenosu zajedničkoga patenta potreban je pristanak svih nositelja.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zaključivanje ugovora o licenciji i ugovora o prijenosu prava iz prijave patenta.

(1) Patent ne djeluje prema osobi koja je prije datuma podnošenja ili prije datuma priznatog prvenstva prijave patenta, u dobroj vjeri, u Republici Hrvatskoj i u okviru svojih gospodarskih aktivnosti uporabljala ili izrađivala proizvod koji je predmet izuma ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za takvo iskorištavanje izuma.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo, bez odobrenja nositelja patenta, nastaviti s iskorištavanjem izuma u opsegu u kojem ga je iskorištavala ili pripremila njegovo iskorištavanje do datuma podnošenja prijave patenta za navedeni izum.

(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se prenijeti ili naslijediti samo s procesom rada i proizvodnim pogonom u kojem je pripremljeno ili započelo iskorištavanje izuma.

Uporaba proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu u konstrukciji ili opremi broda, zrakoplova ili kopnenoga vozila koje pripada nekoj od država članica Pariške unije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ne smatra se povredom patenta kada se to prijevozno sredstvo privremeno ili slučajno nađe na teritoriju Republike Hrvatske, pod uvjetom da ugrađeni proizvod služi isključivo za potrebe toga prijevoznoga sredstva.

(1) Sud u Republici Hrvatskoj isključivo je nadležan i može izdati prisilnu licenciju na zahtjev zainteresirane osobe ako nositelj patenta ne iskorištava zaštićeni izum, ili ga iskorištava u opsegu koji je nedostatan za zadovoljavanje potreba hrvatskoga tržišta i ako odbija zaključiti ugovor o licenciji ili postavlja netržišne uvjete za zaključivanje toga ugovora.

(2) Zahtjev za izdavanje prisilne licencije može se podnijeti nakon isteka roka od 4 godine od datuma podnošenja prijave patenta ili nakon isteka roka od 3 godine od datuma priznanja patenta, koji god datum nastupi kasnije.

(3) Ako je iskorištavanje zaštićenoga izuma od javnoga interesa (zdravstvo, obrana, zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša) ili od posebnoga interesa za pojedinu granu gospodarstva, prisilna licencija može se izdati i prije isteka rokova iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Prisilna licencija ne može se izdati ako nositelj patenta dokaže postojanje zakonskih razloga koji opravdavaju neiskorištavanje ili nedovoljno iskorištavanje zaštićenoga izuma.

(5) U slučaju izdavanja prisilne licencije, nositelj patenta ima pravo na naknadu primjerenu ekonomskoj vrijednosti licencije koja se određuje odlukom suda iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Prisilna licencija odobrava se za opskrbu domaćega tržišta, ona ne može biti isključiva i njezino trajanje vezano je isključivo uz trajanje razloga zbog kojih je izdana.

(2) Prisilna licencija ne može se prenositi bez prijenosa proizvodnoga pogona odnosno njegova dijela u kojem se iskorištava izum za koji je izdana.

Nositelj patenta ne može zabraniti drugim osobama nuđenje na prodaju, prodaju ili uporabu proizvoda koji je na domaće tržište prethodno stavio on ili druga osoba s njegovim izričitim odobrenjem.

Patent traje 20 godina računajući od datuma podnošenja prijave patenta.

Konsenzualni patent traje 10 godina računajući od datuma podnošenja prijave patenta.

(1) Obveza plaćanja godišnjih upravnih pristojbi i naknada troškova upravnoga postupka nastaje priznanjem patenta. Zavod prvi put poziva nositelja patenta na plaćanje punog iznosa za održavanje patenta za razdoblje od datuma podnošenja prijave do datuma priznanja patenta.

(2) Godišnja upravna pristojba i naknada troškova upravnoga postupka za održavanje patenta, za godišnje razdoblje koje predstoji dospijeva na datum koji odgovara datumu podnošenja prijave patenta.

(3) Ako nositelj patenta ne plati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, može ih platiti u dodatnom roku od 6 mjeseci pod uvjetom da plati i dodatnu upravnu pristojbu i dodatnu naknadu troškova upravnoga postupka.

Ako nositelj patenta ne plati propisanu upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka za održavanje patenta, patent prestaje sljedećega dana od dana isteka roka za plaćanje iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona.

(1) Ako se nositelj odrekne patenta, patent prestaje sljedećega dana od dana dostave Zavodu ovjerene pisane izjave o odricanju.

(2) Ako je u registru patenata upisano određeno pravo u korist trećih osoba, nositelj patenta ne može se odreći patenta bez prethodne ovjerene pisane suglasnosti tih osoba.

(1) Patent prestaje danom smrti nositelja patenta, ako nasljednici u roku od 6 mjeseci ne obave upis zabilježbe u registar patenata pri Zavodu.

(2) Ako je nositelj patenta pravna osoba, patent prestaje danom gubitka svojstva pravne osobe, ako zakonom ili ugovorom nije drukčije uređeno i ako u roku od 6 mjeseci nije obavljen upis zabilježbe u registar patenata pri Zavodu.

Rješenje o priznanju patenta može se proglasiti ništavim u svako doba po službenoj dužnosti, na prijedlog zainteresirane osobe ili državnoga odvjetnika ako je patent priznat:

1. za izum koji se u smislu članka 4. stavka 2. i 4. ovoga Zakona ne može zaštititi patentom,

2. za izum koji, na datum podnošenja prijave patenta odnosno na datum priznatog prvenstva, nije bio nov ili nije imao inventivnu razinu,

3. za izum koji nije industrijski primjenljiv,

4. za izum koji nije otkriven na način dovoljno jasan i detaljan tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja može izvesti,

5. u širem opsegu nego što je mogao biti s obzirom na potkrijepljenost patentnih zahtjeva opisom izuma na datum podnošenja prijave patenta odnosno na datum priznatog prvenstva,

6. na ime osobe koja nije imala pravo na patentnu zaštitu izuma.

(1) Postupak za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju patenta pokreće se podnošenjem prijedloga Zavodu.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o podnositelju prijedloga, nositelju patenta, broj rješenja i registarski broj patenta, razloge zbog kojih se predlaže proglašavanje ništavim rješenja s potrebnim dokazima te obrazloženi pravni interes podnositelja prijedloga.

(1) Ako prijedlog za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju patenta nije sastavljen u skladu s odredbom članka 67. stavka 2. ovoga Zakona ili ako nije plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu s člankom 13. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u roku od 30 dana od dana primitka poziva otkloni nedostatke.

(2) Ako podnositelj ne uredi prijedlog u roku koji je određen u stavku 1. ovoga članka, Zavod zaključkom odbacuje prijedlog.

(3) Uredan prijedlog za proglašavanje ništavim rješenja Zavod dostavlja nositelju patenta i poziva ga da u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60 dana od dana njegova primitka dostavi svoj odgovor.

(4) U postupku za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju patenta, Zavod poziva stranke onoliko puta koliko je potrebno da u roku iz stavka 3. ovoga članka dostave svoje primjedbe na podneske druge stranke.

(5) Zavod održava usmenu raspravu ako ocijeni da je održavanje usmene rasprave nužno za utvrđivanje činjenica bitnih za donošenje odluke o prijedlogu za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju patenta.

(6) Zavod može, na obrazloženi zahtjev, produljiti rokove iz stavka 1. i 3. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim.

(7) U slučajevima kada je riječ o nositelju konsenzualnoga patenta, i kad su dokazi iz članka 67. stavka 2. ovoga Zakona dovoljni za opravdanu sumnju da konsenzualni patent ne zadovoljava uvjete iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, odgovor prema stavku 3. ovoga članka mora sadržavati i postavljen zahtjev za provedbu postupka potpunoga ispitivanja.

Ako podnositelj prijedloga za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju patenta u tijeku postupka odustane od prijedloga, Zavod može nastaviti postupak po službenoj dužnosti.

Na temelju rezultata provedenoga postupka Zavod donosi rješenje o proglašavanju ništavim rješenja o priznanju patenta, u potpunosti ili djelomično, ili rješenje kojim se prijedlog odbija.

Rješenje o priznanju patenta može se ukinuti prije isteka roka trajanja patenta ako se utvrdi:

1. da živi biološki materijal koji je pohranjen u ovlaštenoj ustanovi u skladu s odredbom članka 17. stavka 5. ovoga Zakona više ne postoji ili da taj materijal iz drugih razloga više nije pristupačan javnosti,

2. da je njegova pristupačnost javnosti preko ovlaštene ustanove u kojoj je pohranjen bila prekinuta u roku duljem od propisanoga.

(1) Postupak za ukidanje rješenja o priznanju patenta pokreće se po podnošenju prijedloga Zavodu.

(2) Odredbe ovoga Zakona o sadržaju prijedloga i o postupku za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju patenta na odgovarajući način primjenjuju se i na sadržaj prijedloga te na postupak za ukidanje rješenja o priznanju patenta.

(1) Na temelju rezultata provedenoga postupka Zavod donosi rješenje o ukidanju rješenja o priznanju patenta ili rješenje kojim se prijedlog odbija kao neutemeljen.

(2) Rješenje o ukidanju rješenja o priznanju patenta ima pravni učinak od datuma na koji je Zavod utvrdio da živi biološki materijal više ne postoji ili više nije pristupačan javnosti iz drugih razloga ili da je nastupio prekid pristupačnosti živoga biološkoga materijala javnosti u roku duljem od propisanoga.

(1) Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik ima pravo tužbom kod nadležnoga suda zahtijevati utvrđivanje prava na zaštitu izuma patentom ako je zahtjev za priznanje patenta podnijela osoba kojoj ne pripada to pravo ili, u slučaju zajednički stvorenoga izuma, osoba koja nije jedini ovlaštenik toga prava.

(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do donošenja rješenja o priznanju patenta.

(3) Postupak povodom tužbe za utvrđivanje prava na patentnu zaštitu izuma je hitan.

Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom ima pravo nastaviti pokrenuti postupak za priznanje patenta u roku od 3 mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude.

(1) Izumitelj ima pravo tužbom kod nadležnoga suda zahtijevati izdavanje sudskoga naloga za upis njegova imena u prijavu patenta i u sve isprave koje se izdaju za patent te u ogovarajuće registre Zavoda, ako je u prijavi u svojstvu izumitelja navedena osoba koja nije izumitelj.

(2) Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka pripada i onom izumitelju zajedničkoga izuma koji nije naveden u patentnoj prijavi.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se istaknuti i zahtjev da se pravomoćna presuda javno objavi na trošak tuženika.

(4) Rok za podnošenje tužbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije ograničen. Smrću izumitelja pravo na podnošenje tužbe stječu njegovi nasljednici.

(1) Nositelj patenta ima pravo podnijeti tužbu kod nadležnoga suda protiv osobe koja neovlaštenim poduzimanjem bilo koje radnje iz članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedi patent.

(2) Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka, nakon priznanja patenta, pripada i stjecatelju isključive licencije.

(3) Nositelj konsenzualnoga patenta mora prije podnošenja tužbe iz stavka 1. ovoga članka raspolagati rezultatima postupka potpunoga ispitivanja.

(1) Tužbom zbog povrede patenta može se zahtijevati:

1. utvrđivanje postojanja povrede,

2. zabrana radnji kojima se povređuje patent,

3. naknada štete,

4. oduzimanje i uništenje proizvoda koji su nastali ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent,

5. objavljivanje presude o trošku tuženika.

(2) Tužitelj ima pravo na naknadu štete koja mu je počinjena od datuma objave prijave patenta na način predviđen u članku 32. ovoga Zakona.

(3) Na pitanja u svezi s naknadom štete počinjene povredom patenta koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.

(1) Tužbom se može zahtijevati da sud do pravomoćnosti presude odredi privremenu mjeru:

1. prestanka obavljanja radnji kojima se povređuje patent ili radnji kojima bi se mogla nanijeti povreda patentu,

2. oduzimanja odnosno isključivanja iz prometa proizvoda koji su nastali ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent,

3. osiguranja dokaza o povredi patenta.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prijedlog za određivanje privremene mjere može se podnijeti i prije podnošenja tužbe, pod uvjetom da se tužba podnese u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.

(3) Ako postoji opasnost od nastanka nenadoknadive štete ili opasnost da bi kasnije izvođenje dokaza o povredi prava moglo biti otežano ili onemogućeno, sud će odrediti privremenu mjeru, a da o tome prethodno ne obavijesti drugu stranku.

(4) Na pitanja u svezi s određivanjem privremenih mjera koja nisu uređana ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Ovršnoga zakona.

Tužba zbog povrede patenta može se podnijeti u roku od 3 godine od dana saznanja za povredu i učinitelja, ali ne poslije isteka roka od 5 godina od dana učinjene povrede.

Postupak povodom tužbe zbog povrede patenta je hitan.

(1) Međunarodna prijava patenta je prijava koja se podnosi u skladu s Ugovorom o suradnji na području patenata (u daljnjem tekstu: Ugovor). Svako pozivanje u ovom Zakonu na Ugovor (u člancima od 82. do 85.) smatra se ujedno pozivanjem i na Pravilnik u skladu s Ugovorom o suradnji na području patenata.

(2) Na međunarodne prijave patenta koje se Zavodu podnose kao prijamnom, naznačenom ili izabranom uredu primjenjuju se odredbe Ugovora, ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(1) Međunarodna prijava patenta može se Zavodu podnijeti kao prijamnom uredu ako je podnositelj prijave hrvatski državljanin ili fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Za podnošenje međunarodne prijave patenta iz stavka 1. ovoga članka plaća se, u skladu s člankom 13. ovoga Zakona, propisana upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka za prosljeđivanje Međunarodnom uredu, u roku od mjesec dana od datuma primitka međunarodne prijave patenta.

(1) Međunarodna prijava patenta u kojoj je Republika Hrvatska, u skladu s odredbama Ugovora, naznačena radi priznanja nacionalnoga patenta, podnosi se Zavodu kao naznačenom uredu na hrvatskom jeziku u roku od 21 mjesec računajući od datuma prvenstva.

(2) Međunarodna prijava patenta u kojoj je Republika Hrvatska, u skladu s odredbama Ugovora, izabrana kao država u kojoj se podnositelj namjerava koristiti rezultatima međunarodnoga prethodnoga ispitivanja te prijave radi priznanja nacionalnoga patenta podnosi se Zavodu kao izabranom uredu na hrvatskom jeziku u roku od 31 mjesec računajući od datuma prvenstva.

(1) Međunarodna prijava patenta koja je Zavodu podnesena kao naznačenom ili izabranom uredu objavljuje se u službenom glasilu Zavoda na način predviđen u članku 32. stavku 3. ovoga Zakona.

(2) Za međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka rok u kojem se može podnijeti zahtjev iz članka 33. ovoga Zakona počinje teći od datuma objave u službenom glasilu Zavoda.

(3) Zavod ne provodi potpuno ispitivanje međunarodne prijave patenta iz stavka 1. ovoga članka u pogledu izuma koji nisu bili predmetom međunarodnoga pretraživanja u postupku pred Ovlaštenim tijelom za međunarodno pretraživanje u skladu s člankom 17. Ugovora ili nisu bili predmetom međunarodnoga prethodnoga ispitivanja u postupku pred Ovlaštenim tijelom za međunarodno prethodno ispitivanje u skladu s člankom 34. Ugovora.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako protivno odredbama ovoga Zakona:

1. izrađuje, nudi na prodaju, prodaje, ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema zaštićenom izumu (članak 52. stavak 2. točka 1.),

2. primjenjuje ili nudi na primjenu postupak koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 52. stavak 2. točka 2.),

3. nudi na prodaju, prodaje, uporabljava, ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 52. stavak 2. točka 3.),

4. nudi ili isporučuje proizvod koji čini bitan element zaštićenoga izuma (članak 52. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

(1) Za prekršaje iz članka 86. ovoga Zakona, može se izreći, uz novčanu kaznu, i zaštitna mjera oduzimanja proizvoda koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem prekršaja i predmeta (alata i pribora) pretežno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent, bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti uništenje oduzetih proizvoda i predmeta.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako neovlašteno podnese prijavu patenta (članak 74.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako u prijavi ne navede izumitelja ili lažno navede izumitelja (članak 76.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

(1) Patenti koji su do dana određenoga za primjenu ovoga Zakona upisani u registar patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovoga Zakona.

(2) Nositelj patenta kojim se štiti izum lijeka za ljude ili životinje ili izum koji se odnosi na primjenu tvari ili smjesa u liječenju ljudi ili životinja, za koji je prijava podnesena do 31. prosinca 1992. ili je za takvu prijavu zahtijevano prvenstvo do 31. prosinca 1992. može u postupku zbog povrede patenta tužbom zahtijevati samo naknadu, i to za vrijeme poslije 1. siječnja 1993.

(1) Svi započeti postupci za priznanje patenta nastavit će se primjenom odredbi ovoga Zakona.

(2) Podnositelji koji su Zavodu podnijeli zahtjev za potpuno ispitivanje prijave patenta mogu u roku od 6 mjeseci od dana početka primjene ovoga Zakona podnijeti jedan od zahtjeva iz članka 33. stavka 1. točke 2. ili točke 3. ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije.

(3) Podnositelji koji nisu Zavodu podnijeli zahtjev za potpuno ispitivanje prijave patenta i nije im isteklo razdoblje od 6 mjeseci od objave prijave, mogu u roku 6 mjeseci od dana početka primjene ovoga Zakona podnijeti jedan od zahtjeva iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Podnositelji koji za svoje prijave podnesene u Republici Hrvatskoj nisu ostvarili korištenje prava prvenstva prema članku 20. ovoga Zakona, koja su istjecala u razdoblju od 8. listopada 1991. do 31. prosinca 1992., ali su za iste izume pravo prvenstva ostvarili u barem jednoj državi članici Pariške unije, priznat će im se pravo prvenstva i u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da u roku od 3 mjeseca nakon početka primjene ovoga Zakona podnesu zahtjev i prilože dokaz o ostvarenom pravu prvenstva u jednoj državi članici Pariške unije.

Postupci zbog povrede patenta ili prava iz prijave patenta u tijeku dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

Ravnatelj Zavoda Pravilnikom pobliže uređuje pitanja iz: članka 14. stavka 2., članka 17. stavka 9., članka 18. stavka 3., članka 27. stavka 2., članka 28. stavka 2., članka 32. stavka 3., članka 37., članka 39. stavka 2., članka 40. stavka 3., članka 46. stavka 3., članka 47. stavka 3., članka 48. stavka 2., članka 49. stavka 2., članka 50. stavka 3. i članka 82. stavka 2 ovoga Zakona.

Pravilnik iz članka 93. ovoga Zakona donijet će se do dana određenog za primjenu ovoga Zakona.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o industrijskom vlasništvu ("Narodne novine" br. 53/91., 19/92. i 26/93.) koje se odnose na patente i tehnička unapređenja, izuzev odredaba o povjerljivim izumima (članak 104. do 110.) i zastupanju (članak 172a.) koje se primjenjuju do donošenja posebnih zakona.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 2000.

Klasa: 381-03/98-01/01
Zagreb, 30. lipnja 1999.