Pravilnik o kriterijima za određivanje i zaštitu objekata posebno značajnih za obranu zemlje

NN 120/1999 (17.11.1999.), Pravilnik o kriterijima za određivanje i zaštitu objekata posebno značajnih za obranu zemlje

MINISTARSTVO OBRANE

Na temelju članka 146. stavka 4. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93. - pročišćeni tekst i broj 57/96.) ministar obrane donosi

PRAVILNIK

O KRITERIJIMA ZA ODREÐIVANJE I ZAŠTITU OBJEKATA POSEBNO ZNAČAJNIH ZA OBRANU ZEMLJE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se kriteriji za odabir vojnih i drugih objekata posebno značajnih za obranu zemlje, obvezne mjere za njihovu zaštitu i način označavanja zabrane.

Članak 2.

Vojne objekte posebno značajne za obranu zemlje (u daljnjem tekstu: vojni objekti) svojom odlukom određuje ministar obrane, a druge objekte posebno značajne za obranu zemlje (u daljnjem tekstu: drugi objekti) svojom odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske u skladu sa Zakonom o obrani.

Članak 3.

Popise objekata iz članka 2. ovoga Pravilnika vodi Ministarstvo obrane.

Ministarstvo obrane dostavlja izvode iz popisa vojnih objekata nadležnim zapovjedništvima oružanih snaga Republike Hrvatske, a izvode iz popisa drugih objekata nadležnim središnjim tijelima državne uprave.

Nadležna tijela državne uprave vlasnicima, odnosno korisnicima drugih objekata, dostavljaju izvode o utvrđivanju statusa drugih objekata.

Članak 4.

Vlasnici, odnosno korisnici drugih objekata u smislu odredbi ovoga Pravilnika su: Republika Hrvatska, središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne uprave i samouprave, javna poduzeća i druge pravne osobe koje u objektima iz članka 7. ovoga Pravilnika obavljaju djelatnosti zbog kojih im je utvrđen status objekata posebno značajnih za obranu zemlje.

Članak 5.

Odluke iz članka 2. ovoga Pravilnika i njima priloženi popisi objekata državna su tajna i čuvaju se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka (»Narodne novine«, broj 108/96.) i Pravilnika o zaštiti tajnosti podataka obrane (»Narodne novine«, broj 112/97).

II. KRITERIJI ZA ODREÐIVANJE OBJEKATA POSEBNO ZNAČAJNIH ZA OBRANU ZEMLJE

Članak 6.

Vojni objekti su oni objekti koji su posebno funkcionalno značajni za djelovanje oružanih snaga Republike Hrvatske u ratu, neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ili u izvanrednim okolnostima.

Objektima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: ratna zapovjedna mjesta, raketni položaji, telekomunikacijski objekti i središta, svi radarski i elektronski sustavi, vojni aerodromi, zračne i pomorske luke, centri za ispitivanje novih sredstava, opreme i naoružanja, važnija skladišta, potkopi u moru i kopnu, prostorije u kojima se čuvaju ratni planovi i šifre.

Članak 7.

Drugi objekti su oni objekti koji su posebno značajni za obranu zemlje, za cjeloviti sustav obrambenih priprema i stvaranje materijalnih pričuva potrebnih za vođenje rata, a to su osobito: objekti za laboratorijska ispitivanja i proizvodnju naoružanja i vojne opreme te najvažniji objekti o čijem neprekidnom radu u ratu, neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ili u izvanrednim okolnostima u najvećoj mjeri ovisi funkcioniranje gospodarstva i društvenih djelatnosti usmjerenih opskrbi oružanih snaga Republike Hrvatske i drugih struktura obrane potrebnim proizvodima i uslugama te osiguravanju osnovnih potreba pučanstva.

Druge objekte predlažu Vladi Republike Hrvatske čelnici središnjih tijela državne uprave preko Ministarstva obrane.

Članak 8.

Objekti koji bi po svojim značajkama, namjeni i važnosti mogli biti određeni kao vojni objekti i kao drugi objekti mogu biti samo na jednom popisu.

III. ZAŠTITA OBJEKATA POSEBNO ZNAČAJNIH ZA OBRANU ZEMLJE

Članak 9.

Pod zaštitom objekata posebno značajnih za obranu zemlje razumijeva se sustav obveznih mjera kojima se sprječava uništenje ili oštećenje objekata, odnosno otkrivanje tajnih podataka o objektima i djelatnostima u njima.

Mjere zaštite objekata iz stavka 1. ovoga članka obvezni su poduzimati: tijela koja određuju značaj i status objekata, nadležna središnja tijela državne uprave, vlasnici, odnosno korisnici i zaštitne snage u dijelovima koji se na njih odnose te, u skladu sa zahtjevima vlasnika, odnosno korisnika i investitora, projektanti, sudionici natječaja, izvođači radova i njihovi kooperanti.

Članak 10.

Obvezne mjere zaštite obuhvaćaju opće i posebne mjere.

Primijenjena razina općih ili posebnih mjera zaštite na temelju predviđenih planova zaštite ovisit će o utvrđenom stupnju i vrsti ugroženosti svakog objekta posebno značajnog za obranu zemlje.

Članak 11.

Opće mjere zaštite obvezni su stalno provoditi vlasnici, odnosno korisnici objekata posebno značajnih za obranu zemlje i zaštitne snage.

Opće mjere zaštite obuhvaćaju:

1. utvrđivanje funkcionalnog značaja objekata iz članka 2. ovoga Pravilnika

2. provedbe mjera zaštite na temelju prosudbe ugroženosti, obveza utvrđenih drugim zakonskim i podzakonskim propisima i plana zaštite objekta, koji uključuju:

- organiziranje i djelovanje službe tjelesne zaštite

- projektiranje, instaliranje i uporabu mehaničkih i elektroničkih sigurnosnih sustava tehničke zaštite

- druge mjere predviđene planom zaštite

3. provođenje organizacijskih mjera koje obuhvaćaju propisivanje i nadzor zaštite dokumentacije s oznakom tajnosti, unutarnjeg ustroja zaštite i dr.

Članak 12.

Mehanički sigurnosni sustavi iz članka 11. ovoga Pravilnika jesu: zaštitne ograde, zidovi, prepreke, protunaletne barijere, rampe, rešetke, protuprovalna vrata, neprobojna stakla i slične konstrukcije, sve vrste brava sa serijskim brojem ili kodom, oprema za pohranu i čuvanje predmeta i dokumenata i postavljeni znakovi i signalizacija zabrane i ograničenja.

Elektronički sigurnosni sustavi iz članka 11. ovoga Pravilnika jesu: sustavi za stalni nadzor nad štićenim objektom s jednog mjesta, sustavi videonadzora, senzorske ograde, protuprovalni i protuprepadni sustavi, sustavi kontrole prolaska i sustavi za nadzor nad radom i provjeru učinkovitosti službe tjelesne zaštite.

Članak 13.

Posebne mjere zaštite primjenjuju se na vojne objekte, a na druge objekte kada je to utvrđeno odredbama odluke Vlade Republike Hrvatske.

Posebne mjere zaštite jesu:

1. sigurnosna provjera djelatnika

2. kontraobavještajna zaštita

3. elektronička zaštita, koja pored osnovnih funkcija obvezatno omogućava audiovizualni nadzor, nadzor i djelovanje u cilju sprečavanja narušavanja sigurnosno-zaštitne zone, elektronsko maskiranje i zaštitu od otjecanja podataka

4. neprekidna nazočnost zaštitnih snaga i sredstava.

Članak 14.

Zapovjedništva zbornih područja, Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Hrvatskoga vojnog učilišta, Zapovjedništvo za obuku, zapovjedništva brigada i samostalnih bojni na temelju zapovijedi uređuju osiguranje vojnih objekata iz svoje nadležnosti. Za osiguranje vojnih objekata odgovorni su zapovjednici jedinica, zapovjedništva i ustanove kojima su povjereni na uporabu.

Rukovoditelj obrambenih priprema vlasnika, odnosno korisnika drugog objekta određuje voditelja zaštite toga objekta.

Voditelj zaštite drugog objekta odgovara za organizaciju, provođenje i nadzor svih aktivnosti, mjera i sredstava te suradnju u procesima učinkovite i planske zaštite tog objekta.

Članak 15.

U objekte posebno značajne za obranu zemlje mogu, osim zaposlenih, ulaziti i druge osobe koje imaju odobrenje zapovjednika ili voditelja zaštite drugog objekta iz članka 14. ovoga Pravilnika, odnosno osobe u službi zaštite objekta na temelju plana zaštite i propisanih postupaka.

Posjete osoba i izaslanstava iz inozemstva vojnim objektima i boravak u njima odobrava ministar obrane.

Članak 16.

Mjere zaštite objekata iz članka 2. ovoga Pravilnika provode se na temelju prosudbe ugroženosti i plana zaštite svakog objekta posebno.

Prosudbu ugroženosti i plan zaštite izrađuju, obnavljaju i čuvaju zapovjednik vojnog objekta i voditelj zaštite drugog objekta.

Dokumente iz stavka 2. ovoga članka za vojne objekte donose nadležna zapovjedništva oružanih snaga Republike Hrvatske, a za druge objekte rukovoditelji obrambenih priprema vlasnika, odnosno korisnika tih objekata.

U postupku izrade prosudbe ugroženosti i plana zaštite drugog objekta, voditelj zaštite toga objekta surađuje s mjesno nadležnim policijskim upravama i zapovjedništvima oružanih snaga Republike Hrvatske.

Članak 17.

Metodologiju za izradu prosudbe ugroženosti i plana zaštite drugih objekata, polazeći od svog djelokruga utvrđenog zakonom, donose središnja tijela državne uprave.

Metodologija iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se vlasnicima, odnosno korisnicima drugih objekata iz djelokruga središnjih tijela državne uprave poradi izrade prosudbe ugroženosti i plana zaštite za svaki objekt posebno.

Članak 18.

Metodologijom iz članka 17. ovoga Pravilnika utvrđuju se nositelji izrade, obvezni sadržaj prosudbe ugroženosti i plana zaštite, kao i druga pitanja važna za njihovu izradu.

Metodologija obvezno razrađuje sadržaj prosudbe ugroženosti i plana zaštite.

U okviru razrade sadržaja prosudbe ugroženosti određuje se značaj objekta, osnovni elementi ugroženosti, vrste i uzroci ugrožavanja, posljedice neželjenog djelovanja i zaključna ocjena.

U okviru razrade plana zaštite određuje se voditelj drugog objekta, mjere zaštite, snage i sredstva za provođenje mjera zaštite (veličina, struktura i sastav te organizacija i djelovanje službe zaštite objekta, način koordinacije, komunikacije i suradnje s ostalim zaštitnim snagama, prilozi s pregledom odgovornih osoba, rasporedom ljudstva, skicama i dr.), organizacija zaštite objekta u uvjetima povećane ugroženosti (rat, neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ili izvanredne okolnosti) i zaključna ocjena.

Metodologija sadrži i druga pitanja važna za izradu prosudbe ugroženosti i plana zaštite drugog objekta (specifičnosti koje metodologijom utvrđuje svako pojedino središnje tijelo državne uprave prema značajkama djelatnosti, ugrađenim tehnološkim sadržajima objekata, lokaciji i dr.).

Članak 19.

Mjere zaštite na vojnim objektima provode postrojbe oružanih snaga Republike Hrvatske, a na drugim objektima zaštitne snage službe zaštite objekata i policijske snage najčešće putem pozorničko-patrolne službe.

U provođenju mjera zaštite na drugim objektima u ratu, neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ili u izvanrednim okolnostima uključuju se i domobranske postrojbe.

Službu zaštite objekta mogu provoditi pravne osobe registrirane za obavljanje poslova zaštite ili vlastita služba zaštite.

Zaštitne snage razumijevaju službe zaštite objekta, policijske snage i domobranske postrojbe koje se uključuju u zaštitu ovisno o djelokrugu svoga rada i u skladu s prosudbama ugroženosti i planovima zaštite.

IV. MJERE ZAŠTITE OBJEKATA POSEBNO ZNAČAJNIH ZA OBRANU ZEMLJE PRILIKOM ISTRAŽIVANJA I SNIMANJA IZ ZRAKA

Članak 20.

Svako privremeno obavljanje djelatnosti kao što su znanstveni radovi, istraživanja, snimanja iz zraka, snimanja filmova i TV koprodukcija, samostalno ili u suradnji s inozemnim fizičkim i pravnim osobama na drugim objektima ili u njima može se obavljati samo na temelju suglasnosti Ministarstva obrane.

Članak 21.

Ministarstvo obrane u suradnji s Državnom geodetskom upravom pregledava snimljeni materijal iz zraka, te provodi zaštitu objekata iz članka 2. ovoga Pravilnika prije njihova daljinskog promicanja.

Daljinsko promicanje razumijeva oblik javnog predstavljanja i/ili, općenito, načine, oblike, medije i sl. korištenja materijala na kojima su drugi objekti snimljeni različitim sredstvima iz zraka.

V. NAČIN OZNAČAVANJA I PROVOÐENJA POSTUPAKA ZABRANE KOD OBJEKATA POSEBNO ZNAČAJNIH ZA OBRANU ZEMLJE

Članak 22.

Zapovjednici i voditelji zaštite drugih objekata iz članka 14. ovoga Pravilnika određuju mjesta za postavljanje znakova zabrane pristupa, motrenja i snimanja objekata, ukoliko su te mjere predviđene planovima zaštite.

Znaci zabrane pristupa, motrenja i snimanja objekata postavljaju se tako da su vidljivi danju i noću. Osim toga od nadležnog tijela za promet može se tražiti postavljanje znakova zabrane zaustavljanja i parkiranja na dijelu puta ili putovima u blizini objekata ukoliko je to predviđeno planovima zaštite objekata.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Metodologiju iz članka 17. ovoga Pravilnika središnja tijela državne uprave donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Središnja tijela državne uprave dužna su nacrt metodologije dostaviti na mišljenje Ministarstvu obrane.

Članak 24.

Vlasnik, odnosno korisnik drugog objekta dužan je na zahtjev Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova ili nadležnog središnjeg tijela državne uprave dostaviti ili omogućiti pristup svim podacima o objektu koji su bitni za vođenje evidencije, izradu plana zaštite kao i za provedbu mjera zaštite drugog objekta na snimljenim materijalima iz zraka, dok ostalim tijelima, pravnim osobama i dr. dostavlja ili ustupa podatke o objektu u skladu s propisima i svojim općim aktima.

Članak 25.

Inspekcijski pregled planova zaštite i nadzor nad provedbom utvrđenih mjera zaštite vojnih objekata provodi Glavni inspektorat obrane.

Inspekcijski pregled planova zaštite i nadzor nad provedbom utvrđenih mjera zaštite drugih objekata provodi inspekcija Ministarstva unutarnjih poslova u suradnji s ovlaštenim predstavnicima nadležnih središnjih tijela državne uprave i Glavni inspektorat obrane.

Članak 26.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o kriterijima za određivanje i zaštitu objekata posebno značajnih za obranu zemlje (»Narodne novine«, broj 48/92.).

Članak 27.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Urbroj: 512-01-99-1773
Zagreb, 11. studenoga 1999.

Ministar
Pavao Miljavac, v. r.