Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 113. stavka 1. Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskoga dravnog sabora, Zastupnički dom Hrvatskoga dravnog sabora na sjednici odranoj 12. studenoga 1999., dao je
Radi iskazane dvojbe da li se radom na neodređeno vrijeme moe smatrati i rad s nepunim radnim vremenom, smatra se da zapoljavanje u smislu radnog odnosa, odnosno rada na neodređeno vrijeme u provedbi odredaba članka 2., 7. i 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim drutvima treba razumijevati i utvrditi ugovorom o radu kao rad na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom.
U primjeni odredaba članka 2., 7. i 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim drutvima (»Narodne novine«, br. 34/99.) iskazana je dvojba je li Zakonom propisani broj zaposlenika na neodređeno vrijeme mora biti zaposlen s punim radnim vremenom. Naime, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim drutvima utvrdio je
- u odredbi članka 2. kojim se u članku 32. iza stavka 4. Zakona o trgovačkim drutvima (»Narodne novine«, br. 111/93) dodaje stavak 5. koji glasi: »Trgovačko drutvo moe početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja upisan u sudskom registru ako ima u radnom odnosu najmanje jednog člana uprave, a trgovačko drutvo koje ima podrunice mora imati u radnom odnosu najmanje jednoga zaposlenika na neodređeno vrijeme u svakoj podrunici.«,
- u odredbi članka 7. kojim se u članku 630. stavak 1. iza točke 4. Zakona o trgovačkim drutvima dodaje točka 4a. koja glasi: »ako obavlja djelatnost, a nema u radnom odnosu najmanje jednog člana uprave i ako ima podrunice a nema najmanje jo jednog zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u svakoj podrunici (članak 32. stavak 5.)«,
- u odredbi članka 8. koji glasi: »Trgovačka drutva upisana u trgovački registar do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako obavlja djelatnost, a nemaju u radnom odnosu najmanje jednog člana uprave i najmanje jednog zaposlenika na neodređeno vrijeme u svakoj podrunici duna su u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona zasnovati radni odnos s najmanje jednim članom uprave, a ako imaju i podrunice, zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s najmanje jednim zaposlenikom u svakoj podrunici«.
U zakonodavstvu Republike Hrvatske ima jednako u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim drutvima, drugih zakona kojima se propisuje da se neko trgovačko drutvo ili druga pravna osoba ne mogu upisati u odgovarajući registar ili početi obavljati djelatnost prije nego to se utvrdi da ispunjavaju uvjet da imaju jednog ili vie zaposlenika.
Takvi su zakoni primjerice:
- Zakon o investicijskim fondovima (»Narodne novine«, br. 107/95.) odredba članka 18.,
- Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima (»Narodne novine«, br. 109/97.) odredba članka 17. stavak 3.,
- Zakon o bankama (»Narodne novine«, br. 161/98.) odredba članka 19. stavak 2.,
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (»Narodne novine«, br. 36/98.) odredba članka 17.
Slične odredbe sadre i drugi zakoni ili podzakonski propisi doneseni na temelju zakona, primjerice:
- Pomorski zakonik (»Narodne novine«, br. 17/94. i 74/94.) - Pravilnik o pomorskom peljarenju (»Narodne novine«, br. 17/95.),
- Zakon o hidrografskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 68/98.) - Pravilnik o uvjetima koje imaju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 162/98.),
- Zakon o zatiti okolia (»Narodne novine«, br. 82/94.) - Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zatite okolia (»Narodne novine«, br. 7/97.),
Zakon o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 73/97.) - Pravilnik o vrsti doma za djecu i doma za odrasle osobe i njihovih djelatnosti, te uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi (»Narodne novine«, br. 101/99.), Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika centra za socijalnu skrb i podrunice (»Narodne novine«, br. 26/98.).
Zakon o radu propisuje da radno vrijeme ne moe biti dulje od 42 sata tjedno. Uz institut rada na neodređeno vrijeme postoji i institut rada na određeno vrijeme, no u jednom i drugom slučaju ugovorom o radu moguće je, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru odrediti puno radno vrijeme do 42 sata tjedno ili kraće. Zakonodavac je propisao također primjenu instituta skraćenog radnog vremena ali samo u iznimnim okolnostima (članak 32.).
Radni odnos na neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom na nekoliko sati, jedan sat ili čak na vrijeme manje od jednog sata radnog vremena ne moe se smatrati zapoljavanjem, odnosno radnim odnosom i bilo bi suprotno odredbi članka 12. stavka 1. točke 9. Zakona o radu kojim se određuje da ugovor o radu mora sadravati odredbu o trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Istodobno neprihvatljivo bi bilo stajalite prema kojemu bi se odredba članka 31. stavka 1. Zakona o radu kojom se omogućuje sklapanje ugovora o radu i za nepuno radno vrijeme, trebala tumačiti da je nepuno radno vrijeme rad na sat ili dva.
Drukčije tumačenje dovodi u pitanje opstojnost pravnih instituta pravnog sustava Republike Hrvatske kao to su: radni odnos, radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, radno mjesto odnosno određenja pojma zaposlenosti ali i drugih, za njih vezanih instituta kao to su: odmori, dopusti, plaće, naknade i druga primanja i davanja iz ili na plaću.
Klasa: 330-01/93-01/01
Zagreb, 12. studenoga 1999.