ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 29. listopada 1999.

Broj: 01/1-081-99-5/2
Zagreb, 26. studenoga 1999.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA

U Zakonu o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (»Narodne novine, br. 21/86., 33/89. i 29/93. članak 1. mijenja se i glasi:

»Radi osiguranja posebnih uvjeta za trajno očuvanje i obnovu povijesno-kulturnih dobara staroga dubrovačkog grada i otklanjanja štetnih uzroka koji ugrožavaju njegove vrijednosti kao i radi otklanjanja posljedica potresa i zaštite od potresa, stari dubrovački grad, sa svim povijesnim dijelovima, proglašava se, kao povijesno-kulturno dobro, ugroženom spomeničkom cjelinom.

Područje ugrožene spomeničke cjeline iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća stari dubrovački grad i njegove povijesne dijelove i to: Danče, Park Gradac, te područje omeđeno Ulicom od Gradca do zgrade bivše Dječje bolnice, Ulicom dr. Ante Starčevića, Ulicom Miha Klaića, Bogišićevom ulicom, Zagrebačkom ulicom, Trogirskom ulicom, Kamenarskom ulicom, Ulicom Gornji Kono, Pute od Križa, Jadranskom turističkom cestom, Ulicom Vicka Lovrina te putem Frana Supila (u daljnjem tekstu: ugrožena spomenička cjelina).

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obnovu spomeničke cjeline primjenjuju se i na obnovu ljetnikovaca i drugih nepokretnih kulturnih dobara na području IX. seizmičke zone (Rijeka Dubrovačka, Župa Dubrovačka, Konavle, Elafiti te Dubrovačko primorje), obuhvaćeni programima obnove ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika.«

Članak 2. mijenja se i glasi:

»Pod obnovom, prema ovome Zakonu smatra se sanacija, očuvanje i revitalizacija građevina i prostora unutar spomeničke cjeline, a provodi se prema odredbama ovoga Zakona i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99.).«

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Obnovom spomeničke cjeline osigurat će se očuvanje njezinih izvornih, urbanističko-arhitektonskih, spomeničkih, umjetničkih i estetskih značajki te u skladu s tim konstruktivno i namjensko osposobljavanje građevina za trajno korištenje kao i unošenje novih sadržaja koji proizlaze iz suvremenih potreba stanovanja, te obavljanja ugostiteljsko-turističkih i drugih gospodarskih, kulturnih i drugih djelatnosti.«

Članak 4. mijenja se i glasi:

»Spomenička cjelina i njezina obnova od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.«

Članak 5. briše se.

Članak 6. mijenja se i glasi:

»Obnova spomeničke cjeline provodi se prema programima obnove spomeničke cjeline, a u skaldu s urbanističkim planom uređenja.

Programi obnove spomeničke cjeline donose se kao srednjoročni i godišnji programi.

Srednjoročni program obnove spomeničke cjeline donosi se za razdoblje od pet godina.«

Članak 7. mijenja se i glasi:

»Godišnji program obnove spomeničke cjeline, temelji se, određuje mjere i aktivnosti u ostvarivanju obnove spomeničke cjeline tijekom godine, te sredstva potrebna za njihovo izvođenje.

Sastavni dio godišnjeg programa čini financijski plan sredstava za obnovu spomeničke cjeline.

Godišnji program mora biti usklađen s konzervatorskim uputama koje su utvrđene sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara«.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»Programe obnove spomeničke cjeline donosi Upravno vijeće Zavoda nakon prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, Poglavarstva Grada Dubrovnika i Poglavarstva Županije dubrovačko-neretvanske.

Prostorni plan iz članka 6. stavak 1. ovoga Zakona donosi Grad Dubrovnik uz prethodnu suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Ministarstva kulture i Ministarstva razvitka, useljeništva i obnove.«

Članak 9. mijenja se i glasi:

»Srednjoročni programi obnove spomeničke cjeline, sadrže osobito:

- pregled (broj, veličinu, sadašnju namjenu, kulturno-povijesnu valorizaciju, buduću namjenu) građevina spomeničke cjeline,

- prikaz i ocjenu stanja pojedinih dijelova ili građevina spomeničke cjeline,

- prijedlog rješenja sanacije, očuvanja, izgradnje i izmjene namjene građevina spomeničke cjeline,

- prikaz potrebnih sredstava za provođenje programa obnove spomeničke cjeline,

- prikaz organizacije i dinamike izvođenja programa obnove komunalne infrastrukture spomeničke cjeline,

- predviđeni stupanj seizmičkog rješenja i planirani redoslijed prioriteta u obnovi građevina,

- plan praćenja seizmičke aktivnosti na području Grada Dubrovnika,

- prikaz prilagodbe obnove spomeničke cjeline uvjetima iz poglavlja II. Zakona o gradnji, i mjerama o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara određenih prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Sastavni dio prvog srednjoročnog programa obnove, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, čini izvještaj o obavljenim radovima i utrošenim sredstvima u razdoblju od potresa 1979. godine do donošenja srednjoročnog programa.«

Članak 10. briše se.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»Stručne i druge poslove organiziranja i provođenja programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika, te drugih objekata iz članka 1. stavka 3. ovoga Zakona obavlja Zavod za obnovu Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Zavod).

Zavod se osniva sredstvima koja čine nekretnine na kojima je na dan stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96. i 68/98.) bio upisan kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja Zavod za obnovu Dubrovnika, kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe, te drugim sredstvima (nekretnine, pokretnine, novčana sredstva i prava) koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona čine imovinu Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Osnivači Zavoda su Republika Hrvatska s udjelom od 60%, Grad Dubrovnik s udjelom od 20% i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 20%. Međusobni odnosi osnivača i odnosi osnivača sa Zavodom uredit će se posebnim ugovorima.

Osnivačka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada Republike Hrvatske, u ime Grada Dubrovnika Poglavarstvo Grada Dubrovnika, a u ime Županije dubrovačko-neretvanske Poglavarstvo Županije dubrovačko-neretvanske.«

Članak 12. mijenja se i glasi:

»Zavod je javna ustanova, i na nju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu drugačije uređena.

Sjedište Zavoda je u Dubrovniku, Cvijete Zuzorić 6.

Zavod svoju djelatnost obavlja kao javnu službu.

Zavod u obavljanju svoje djelatnosti ima javne ovlasti propisane ovim Zakonom, a izvršava ih sukladno odredbama ovoga Zakona, te Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99.) i Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99. i 75/99.).

Zavod ima Statut kojim se uređuju pitanja određena ovim Zakonom i Zakonom o ustanovama. Statut Zavoda donosi Upravno vijeće uz prethodnu suglasnost osnivača Zavoda.«

Članak 13. mijenja se i glasi:

»Zavod osobito obavlja stručne poslove organiziranja prethodnih istraživanja i pripremnih radova te obnove spomeničke cjeline, izrade investicijskih programa, poslova u vezi s ustupanjem radova na obnovi, stručnog nadzora nad izvođenjem radova sukladno programu obnove, praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava, dinamike i rokova izvođenja radova, usklađivanja rada sudionika u obnovi spomeničke cjeline te druge poslove određene ovim Zakonom.«

Članak 14. mijenja se i glasi:

»Zavod svoju djelatnost ne obavlja s ciljem stjecanja dobiti. Ako Zavod obavljajući svoju djelatnost ostvari dobit, dobit će se upotrijebiti isključivo za obavljanje djelatnosti i razvoj djelatnosti Zavoda u skladu sa statutom Zavoda.

Zavod odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.

Osnivači Zavoda odgovaraju za obveze Zavoda solidarno sa Zavodom i ograničeno svaki do postotka svoga osnivačkog udjela.

Gubici Zavoda pokrivaju se iz sredstava Zavoda, a osnivači mogu donijeti odluku da gubitke pokrivaju do postotka svoga osnivačkog udjela.

Zavod ne može stjecati ili otuđivati nekretnine, niti sklapati pravne poslove u vrijednosti preko 2.000.000,00 kuna bez suglasnosti osnivača.«

Iza članka 14. dodaju se novi članci 14a., 14b., 14c., 14d., 14e. i 14f. koji glase:

Zavodom upravlja Upravno vijeće Zavoda.

Upravno vijeće Zavoda čine predsjednik i četiri člana.

Predsjednika i dva člana Upravnog vijeća imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, a po jednog člana Poglavarstvo Dubrovačko-neretvanske županije i Poglavarstvo Grada Dubrovnika.

Upravno vijeće Zavoda donosi programe obnove spomeničke cjeline, uključujući godišnji financijski plan, nadzire njihovo izvršavanje, donosi godišnji obračun, donosi odluke o raspolaganju imovinom i drugim pravnim poslovima, kada vrijednost prelazi 2.000.000,00 kuna, te obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i statutom Zavoda.

Upravno vijeće donosi odluke većinom glasova svojih članova.

Ravnatelja Zavoda imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, nakon pribavljenog mišljenja Poglavarstva Grada Dubrovnika i Poglavarstva Županije dubrovačko-neretvanske.

Ravnatelja se imenuje na vrijeme od 4 (četiri) godine i može biti ponovno imenovan na istu dužnost.

Za ravnatelja Zavoda može biti imenovana osoba koja ima visoku stručnu spremu i ispunjava ostale uvjete propisane statutom.

Ravnatelj Zavoda kao voditelj ustanove, obavlja poslove koje prema odredbama Zakona o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93.) obavlja ravnatelj ustanove, te druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Zavoda u skladu sa zakonom.

Zbog specifičnosti i kompleksnosti radova na obnovi spomeničke cjeline, a radi rješavanja stručnih pitanja Zavod ima Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika.

U Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika Upravno vijeće imenuje stručnjake iz područja zaštite graditeljske baštine, a po jednog predstavnika imenuje Ministarstvo kulture, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Hrvatsko društvo konzervatora.

Statutom Zavoda mogu se odrediti i druga stručna vijeća ili drugi kolegijalni stručni organi Zavoda ili drugi nadzorni i savjetodavni organi, njihov sastav, mandat i njihovi poslovi, te stručni voditelji određenih poslova iz djelokruga Zavoda te uvjeti koje moraju ispunjavati.

Odluke o osnivanju stručnih vijeća ili drugih kolegijalnih stručnih organa Zavoda ili drugih nadzornih savjetodavnih organa donosi Upravno vijeće Zavoda na prijedlog ravnatelja, a odluke o imenovanju i razrješenju stručnih voditelja donosi ravnatelj Zavoda.«

Naziv glave IV. i odredba članka 15. mijenja se i glasi:

»Prava i obveze vlasnika i drugih imatelja građevina i Zavoda u obnovi spomeničke cjeline.

Na prava i obveze vlasnika te ovlaštenika prava i drugog imatelja građevine unutar spomeničke cjeline primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, a u pitanjima koja nisu posebno uređena ovim Zakonom, odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i odredbe drugih propisa.«

Članak 16. mijenja se i glasi:

»Vlasnik građevine unutar spomeničke cjeline ima pravo na obnovu građevine i dužnost obnoviti građevinu prema odredbama ovoga Zakona kada je obnova građevine utvrđena godišnjim programom obnove.

Zavod je dužan obavijestiti vlasnike građevina koje su predviđene za obnovu godišnjim i srednjoročnim programom obnove o obvezi, rokovima i uvjetima obnove.

Obavijest iz prethodnog stavka se obavezno izdaje putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče Zavoda, te isticanjem na građevini poziva vlasniku da izvrši uvid u plan obnove.

Vlasniku koji je odsutan i ne zna mu se boravište ili je nepoznat, nadležno tijelo iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na prijedlog Zavoda postavit će privremenog skrbnika.

Ako vlasnik građevine ne pristupi obnovi građevine, Zavod stječe pravo ishođenja građevne dozvole i izvođenja radova obnove. Zavod ima pravo na naknadu troškova za radove obnove koje prema odredbama ovoga Zakona snosi vlasnik građevine.

Smatra se da vlasnik građevine nije pristupio obnovi građevine, ako u roku od tri mjeseca od dana određenog programom obnove za početak radova nije obavijestio Zavod da pristupa obnovi i nije podnio zahtjev za građevnu dozvolu, odnosno u roku od šest mjeseci nije započeo s radovima ili je prekinuo sa započetim radovima.«

Članak 17. mijenja se i glasi:

»Programom obnove spomeničke cjeline može se utvrditi:

1. obveza prilagodbe građevine bitnim zahtjevima propisanim odredbama glave II. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99. i 75/99.) i to:

- obveza obnove građevine kojom se određuje samo njeno seizmičko ojačanje,

- obveza obnove građevine kojom se uz seizmičko ojačanje određuju i drugi nužni radovi na građevini,

- obveza obnove građevine kojom se određuju radovi na građevini, bez seizmičkog ojačanja,

2. obveza obnove komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline.«

Članak 18. mijenja se i glasi:

»Kada je godišnjim programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obveza samo seizmičkog ojačanja građevine, troškove seizmičkog ojačanja Zavod financira iz sredstava za obnovu.

Ako radovi na seizmičkom ojačanju građevine zahtijevaju i druge nužne radove, koji proizlaze iz posebnih uvjeta građenja, troškove ovih nužnih radova Zavod financira iz sredstava za obnovu.

Ako vlasnik građevine za koju je utvrđena potreba izvođenja samo seizmičkog ojačanja smatra da je nužno izvesti i druge nužne radove iz stavka 2. ovoga članka, a Zavod svojim rješenjem odbije ovakav zahtjev, može uložiti žalbu Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.

Investitor radova iz stavka 1. i 2. ovoga članka je vlasnik građevine. Vlasnik građevine i Zavod zaključuju ugovor, sukladno godišnjem programu obnove, kojim vlasnik preuzima obvezu obnove građevine, a Zavod obvezu financiranja obnove građevine do visine sredstava utvrđenih programom obnove, te uređuju druga međusobna prava i obveze u svezi s obnovom građevine.«

Članak 19. mijenja se i glasi:

»Kada je godišnjim programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obveza obnove građevine bez njenog seizmičkog ojačanja (članak 24. točka 1. podstavak 3.), potrebne radove dužan je izvesti vlasnik građevine o svom trošku.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Zavod je dužan iz sredstava obnove vlasniku građevine na njegov zahtjev odobriti kredit, u visini, na način i pod uvjetima propisanim općim aktom kojeg donosi Upravno vijeće Zavoda.

Zavod može rješenjem naložiti vlasniku izvođenje radova iz stavka 1. ovoga članka. Protiv ovog rješenja vlasnik ima pravo žalbe Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.

Kada vlasnik građevine iz stavka 1. ovoga članka sam ili zajedno s ostalim članovima obitelji ostvaruje pravo iz članka 15. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 73/97.) troškove obnove snosi Zavod na teret sredstava za obnovu.«

Članak 20. mijenja se i glasi:

»Kada je godišnjim programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obveza obnove komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline, Zavod ima položaj investitora i snosi troškove radova na njenoj obnovi.«

Članak 21. mijenja se i glasi:

»U visini sredstava kojima je Zavod sudjelovao u snošenju troškova obnove građevine, Zavod ima pravo na razdoblje od 20 godina upisati založno pravo kojim osigurava namirenje ovih troškova u slučaju ako vlasnik građevine otuđi građevinu drugim osobama, koje nisu članovi njegovog obiteljskog domaćinstva.

U visini sredstava kojima je Zavod sudjelovao u snošenju troškova obnove građevine umjesto vlasnika koji je odbio o svom trošku obnoviti građevinu, Zavod ima pravo u zemljišnim knjigama upisati založno pravo kojim osigurava povrat ovih troškova.«

Članak 22. mijenja se i glasi:

»Kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obveza obnove građevine, smatra se da je utvrđen interes Republike Hrvatske za izvođenje radova obnove.

Kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obveza obnove građevine, vlasnik građevine, Zavod i izvođač radova na obnovi stječu pravo služnosti prilaza i prijevoza ljudi i tereta, postavljanja naprava ili uređaja koji služe gradnji, ugradnje i rekonstrukcije vodova i uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na zemljištu koje pripada susjednim građevinama ili drugom zemljištu i građevinama na kojima je nužna ovakva služnost da bi se mogli izvoditi radovi i privesti uporabi građevina koja se obnavlja.

Odredba stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obveza obnove komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline.«

Članak 23. mijenja se i glasi:

»Kada je radi izvođenja radova na obnovi privremeno onemogućeno korištenje stambene zgrade ili stana, korisnicima zgrade ili stana osigurat će se u Gradu Dubrovniku privremeni smještaj, ako se stanovanje korisnika ne može riješiti drukčije.

Za privremeni smještaj iz stavka 1. ovoga članka vlasnik i članovi njegove obitelji ne mogu plaćati naknadu višu od naknade koju su plaćali za stambenu zgradu ili stan iz stavka 1. ovoga članka.«

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Kada je radi izvođenja radova privremeno onemogućeno korištenje poslovne zgrade ili poslovne prostorije u građevini koja se obnavlja, pravnoj ili fizičkoj osobi koja u toj građevini obavlja djelatnost, osigurat će se privremeno korištenje drugog odgovarajućeg poslovnog prostora, ako na drugi način nije moguće osigurati obavljanje djelatnosti.«

Članak 25. mijenja se i glasi:

»Radi osiguranja stručnih uvjeta za obnovu građevina spomeničke cjeline, imaoci stručne dokumentacije, studija podloga i drugih znanstvenih ili stručnih dokumenata koje se odnose na građevine spomeničke cjeline dužni su privremeno predati, odnosno na drugi način omogućiti Zavodu njihovo korištenje u svrhu izrade prostornih planova, programa obnove spomeničke cjeline i izradu potrebne tehničke i druge dokumentacije za obnovu građevina spomeničke cjeline.

Za privremeno korištenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka imatelji nemaju pravo na naknadu.«

Članak 26. mijenja se i glasi:

»Prethodni pripremni radovi obnove spomeničke cjeline, pored prethodnih i pripremnih radova prema drugim propisima, obuhvaćaju osobito:

- prethodna arhivska, arheološka i konzervatorska istraživanja,

- preventivnu zaštitu nalaza,

- izradu dokumentacije o postojećem stanju građevina,

- izradu konzervatorskih uputa i smjernica za obnovu,

- istraživanje konstruktivnog sistema građevina, uključujući temelje i temeljno tlo,

- izradu tehničke dokumentacije za obnovu,

- izradu programa sanacije,

- osiguravanje zamjenskog prostora.«

Članak 27. mijenja se i glasi:

»Pravne i fizičke osobe koje obavljaju stručne poslove u svezi s prostornim uređenjem i projektiranjem obnove spomeničke cjeline dužne su osigurati sudjelovanje nadležnog tijela iz članka 8. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.«

Članak 28. mijenja se i glasi:

»Ako se prilikom rekonstrukcije građevine unutar spomeničke cjeline ne mogu ispuniti neki od bitnih zahtjeva za građevine, građevina će se rekonstruirati prema članku 13. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99.).«

Članak 29. mijenja se i glasi:

»Ukoliko se prema programima i planovima iz članka 5. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, pojedine građevine ili djelatnosti ne mogu zadržati, odnosno obavljati na području spomeničke cjeline izgradit će se ili će se osigurati njihovo obavljanje na području kojeg odredi Grad Dubrovnik, u skladu s prostornim planom tog područja.«

Članak 30. mijenja se i glasi:

»Ako se građevina ne može ojačati na potreban stupanj seizmičnosti bez narušavanja njenih bitnih konstruktivnih, arheoloških, umjetničkih, estetskih ili drugih oblikovnih svojstava, sanirat će se i obnoviti na stupanj seizmičnosti kojim se neće narušavati ta svojstva.«

Članak 31. briše se.

Naziv glave V. »Obnova objekata spomeničke cjeline« i odredbe članaka 32. do 42. brišu se.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»Republika Hrvatska, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija osiguravaju u svojim godišnjim proračunima, razmjerno postotku svojih osnivačkih udjela, u skladu s godišnjim programom obnove spomeničke cjeline, sredstva za rad Zavoda i snošenje troškova:

- geoloških, geomehaničkih, konstruktorskih i drugih istraživanja koja prethode sanaciji građevina i prostora unutar spomeničke cjeline,

- seizmičkog ojačanja građevina unutar spomeničke cjeline,

- izgradnje i saniranja komunalne infrastrukture spomeničke cjeline,

- izrade studija, programa, projekata, tehničke i druge stručne dokumentacije u fazi pripreme.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka doznačuju se na račun Zavoda.«

Članak 44. mijenja se i glasi:

»Pored sredstava iz članka 43. ovoga Zakona, sredstva za ostvarenje programa obnove spomeničke cjeline osiguravaju se od:

1. sredstava vlasnika ili korisnika građevina na području spomeničke cjeline,

2. organiziranih obilazaka spomeničke cjeline i boravišne pristojbe,

3. zaklada, legata i fundacija osnovanih za očuvanje i obnovu staroga dubrovačkog grada u zemlji i inozemstvu, te sponzorstva, darovanja i drugih potpora,

4. sredstava jedinica lokalne samouprave područja IX. seizmičke zone Dubrovačko-neretvanske županije,

5. drugih sredstava utvrđenih zakonom ili drugim propisima.«

Članci 45. do 59. brišu se.

Naziv glave VII. »Ostvarivanje društvenog interesa« mijenja se i glasi: »Nadzor«.

Članak 60. mijenja se i glasi:

»Upravni i inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona, uključujući nadzor nad radom i aktima Zavoda obavlja Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.

Ministarstvo kulture i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja obavljaju i nadzor nad stručnim radom Zavoda, svako u okviru svog djelokruga.

Ako dođe do sukoba nadležnosti između ministarstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka, sukob nadležnosti rješava Vlada Republike Hrvatske.«

Članci 61. do 64. brišu se.

Naziv glave VIII. »Kaznene odredbe« i članci 65. i 66. brišu se.

Naziv glave IX. »Završne odredbe« mijenja se i glasi: »Prijelazne i završne odredbe«.

Članak 67. mijenja se i glasi:

»Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ravnatelj upravne organizacije Zavod za obnovu Dubrovnika postaje i privremeni ravnatelj Javne ustanove Zavod za obnovu Dubrovnika ovlašten da pod nadzorom osnivača obavi pripreme za početak rada javne ustanove, a posebno podnese prijavu za njen upis u sudski registar.

Danom upisa u sudski registar počinje s radom javna ustanova Zavod za obnovu Dubrovnika, a prestaje s radom Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan Zakonom o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (Narodne novine«, br. 21/86., 33/89. i 26/93.), kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe.

Javna ustanova Zavod za obnovu Dubrovnika danom upisa u sudski registar kao pravni sljednik upravne organizacije Zavod za obnovu Dubrovnika i preuzima njena prava i obveze, sredstva i zaposlenike.«

Članak 68. mijenja se i glasi:

»Upravno vijeće Zavoda donijet će Statut Zavoda u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Upravno vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda donijet će akte koje donose prema odredbama ovoga Zakona, Zakona o ustanovama i odredbama drugih zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Statuta Zavoda.«

Članak 69. mijenja se i glasi:

»Zavod je obvezan zatražiti utvrđenje vlasništva i upis svog vlasništva u zemljišnim knjigama za sve građevine i druge nekretnine koje su pribavljene sredstvima za obnovu ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, odnosno koje će biti pribavljene sredstvima za obnovu spomeničke cjeline Dubrovnika.«

Članak 70. mijenja se i glasi:

»Odredbe Statuta Zavoda za obnovu Dubrovnika, osnovanog kao upravna organizacija sa svojstvom pravne osobe, i odredbe njegovih drugih općih akata, ako nisu suprotne odredbama ovoga Zakona i Zakona o ustanovama, primjenjivat će se do donošenja Statuta javne ustanove Zavod za obnovu Dubrovnika i njenih općih akata.«

Članak 71. briše se.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora da utvrdi i izradi pročišćeni tekst Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-08/98-01/01
Zagreb, 29. listopada 1999.