ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZVRŠAVANJU ZAŠTITNOG NADZORA I RADA ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI

Proglašavam Zakon o izvršavanju zaštitnog nadzora i rada za opće dobro na slobodi, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 12. studenoga 1999.

Broj: 01/1-081-99-14/2
Zagreb, 26. studenoga 1999.

ZAKON

O IZVRŠAVANJU ZAŠTITNOG NADZORA I RADA ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI

(1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kaznenopravnih sankcija uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom (u daljnjem tekstu: zaštitni nadzor) i zamjene kazne zatvora do šest mjeseci radom za opće dobro na slobodi (u daljnjem tekstu: rad za opće dobro).

(2) Zaštitni nadzor i rad za opće dobro izvršavaju se prema punoljetnim osobama kojima su ove kaznenopravne sankcije izrečene u kaznenom postupku.

(3) Zaštitni nadzor i rad za opće dobro izvršava Ministarstvo pravosuđa.

(1) Izvršavanje zaštitnog nadzora i rada za opće dobro prema osuđeniku započinje nakon pravomoćnosti sudske presude.

(2) Zaštitni nadzor i rad za opće dobro izvršava se u mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika.

(3) Osuđenik ne snosi troškove izvršavanja zaštitnog nadzora i rada za opće dobro niti plaća pristojbe na podneske, službene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Rad za opće dobro je besplatan i ne služi postizanju dobiti.

Državna tijela, ustanove i druge pravne osobe dužne su surađivati s Ministarstvom pravosuđa u izvršavanju zaštitnog nadzora i rada za opće dobro kad to Ministarstvo od njih zatraži.

(1) Ministarstvo pravosuđa neposredno poduzima mjere za poboljšanje izvršavanja zaštitnog nadzora i rada za opće dobro, pruža stručnu pomoć, prikuplja i obrađuje statističke podatke, te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.

(2) Ministarstvo pravosuđa surađuje s drugim tijelima državne vlasti, znanstvenim i drugim ustanovama, strukovnim udrugama, drugim pravnim osobama i pojedincima radi poboljšavanja uvjeta izvršavanja zaštitnog nadzora i rada za opće dobro te pomoći osuđenicima.

(3) Ministarstvo pravosuđa putem sredstava javnog priopćavanja izvješćuje javnost o uvjetima i stanju izvršavanja zaštitnog nadzora i rada za opće dobro radi uključivanja društvene zajednice u postupke izvršavanja.

(4) Za sudsko postupanje po ovom Zakonu nadležan je općinski sud prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika. Za postupanje u prvom stupnju nadležan je sudac pojedinac, a u drugom stupnju sudsko vijeće iz članka 18. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 58/99. i 112/99.).

Svrha izvršavanja zaštitnog nadzora i rada za opće dobro jest da se, uvažavajući opću svrhu kaznenopravnih sankcija, osuđenik kojemu je određenim uvjetima i obvezama ograničena sloboda ne isključi iz društva, već da uz pomoć i nadzor društvene zajednice, dragovoljno, osobnim postupcima, radom i odnosom prema posljedicama izazvanim počinjenim djelom razvije svijest o štetnosti određenih ponašanja i odgovornosti za štetne posljedice.

(1) Zaštitni nadzor i rad za opće dobro izvršavaju se na način koji osuđeniku i njegovoj obitelji jamči poštivanje ljudskog dostojanstva, temeljnih prava i sloboda i privatnosti. Zabranjuje se diskriminacija neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

(2) Osuđenik koji je bio izvrgnut nezakonitom postupanju ili diskriminaciji iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete.

(1) Zaštitni nadzor, odnosno rad za opće dobro izvršavaju se prema pojedinačnom programu izvršavanja.

(2) Pojedinačni program izvršavanja zaštitnog nadzora, odnosno rada za opće dobro temelji se na ocjeni osobnosti, osobnih prilika, zdravstvenog stanja, zaposlenja, sposobnosti i stručnosti osuđenika.

(1) Poslove izvršavanja zaštitnog nadzora i rada za opće dobro obavljaju državni službenici Ministarstva pravosuđa.

(2) Za obavljanje poslova izvršavanja zaštitnog nadzora i rada za opće dobro, Ministarstvo pravosuđa može zatražiti od ministarstava nadležnih za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, prosvjetu i šport, a po potrebi i drugih tijela državne vlasti, ustanova i udruga potreban broj državnih službenika, zaposlenika, odnosno članova udruge odgovarajuće struke (socijalni radnik, socijalni pedagog, psiholog i sl.).

(3) Međusobna prava i obveze Ministarstva pravosuđa i tijela državne vlasti, ustanova i udruga iz stavka 2. ovoga članka uredit će se sporazumom.

(4) Državni službenici iz stavka 1. i osobe iz stavka 2. ovoga članka su povjerenici za provedbu zaštitnog nadzora i rada za opće dobro (u daljnjem tekstu: povjerenik).

(5) Povjerenikom može biti imenovana osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja ima završenu visoku stručnu spremu, stručno i radno iskustvo u trajanju od najmanje pet godina i primjerene ljudske osobine koje mogu biti uzor ponašanja osuđeniku.

(6) Za svoj rad i rad osobe iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona povjerenik odgovara Ministarstvu pravosuđa i sudu.

(7) Ministarstvo pravosuđa vodi evidenciju osoba iz stavka 2. ovoga članka.

(8) Za obavljanje poslova izvršavanja zaštitnog nadzora i rada za opće dobro povjerenici se obvezno izobražavaju u skladu s člankom 32. Zakona o izvršavanju kazne zatvora.

(9) Sredstva za putne troškove, izobrazbu i druge odgovarajuće naknade povjerenicima iz stavka 2. ovoga članka i osobama iz članka 9. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu.

(10) Pravilnik o načinu rada, odgovornosti, izobrazbi i evidenciji povjerenika iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar pravosuđa.

(11) Mjerila za utvrđivanje naknade iz stavka 9. ovoga članka utvrđuje ministar pravosuđa, pravilnikom.

(1) U radu na izvršavanju zaštitnog nadzora i rada za opće dobro povjerenicima pomažu pomoćnici povjerenika, koji se u poslove uključuju dragovoljno.

(2) Ispomoć iz stavka 1. ovoga članka osigurava se putem javnog oglašavanja potreba.

(3) Pomoćnike povjerenika između prijavljenih kandidata bira povjerenstvo za izbor pomoćnika povjerenika, koje iz redova povjerenika imenuje ministar pravosuđa.

(4) Pri izboru pomoćnika povjerenika prednost će se dati osobama primjerenih ljudskih osobina koje mogu biti uzor ponašanja osuđeniku, a koje imaju srednjoškolsku izobrazbu ili se školuju na visokim školama ili učilištima, odnosno osobama koje su motivirane za obavljanje ovih poslova, a koje mogu, s obzirom na svoje osobne prilike, znanja, vještine i iskustvo, pružiti pomoć i podršku osuđeniku u uspostavi socijalnih veza s nositeljima socijalne skrbi, dobrotvornim udrugama, sindikatima i profesionalnim udrugama, vjerskim zajednicama i rekreativnim klubovima, odnosno osobama koje mogu pružiti pomoć u pronalaženju zaposlenja, stanovanja, izobrazbi i raznovrsnim oblicima društvenih aktivnosti, uz istodobnu promidžbu takva rada i potreba.

(5) Ministarstvo pravosuđa provodi izobrazbu pomoćnika povjerenika u skladu s člankom 32. Zakona o izvršavanju kazne zatvora i o njima vodi evidenciju.

(1) Pomoćnika povjerenika iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona određuje i u postupak izvršavanja zaštitnog nadzora, odnosno rada za opće dobro uključuje povjerenik.

(2) Pomoćnik povjerenika radi po uputama povjerenika, te obavlja poslove iz pojedinačnog programa izvršavanja koje mu odredi povjerenik.

(3) Pomoćnik povjerenika za svoj rad odgovara povjereniku.

(4) Pravilnik o izboru, načinu rada, odgovornosti, izobrazbi i evidenciji pomoćnika povjerenika donosi ministar pravosuđa.

(1) Pravomoćnu i izvršnu presudu sud će u roku od tri dana od dana pravomoćnosti dostaviti Ministarstvu pravosuđa na izvršavanje.

(2) Ministarstvo pravosuđa donijet će rješenje o imenovanju povjerenika u roku od osam dana od primitka presude iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Povjerenik je dužan osuđeniku unutar odmjerenog vremena provjeravanja pružati potrebnu pomoć, zaštitu i nadzor, te u suradnji sa sudom nadgledati ispunjavanje obveza određenih u uvjetnoj osudi.

(2) Sud može povjereniku davati potanje upute i određivati uvjete za izvršavanje zaštitnog nadzora.

(3) Povjerenik je dužan izraditi pojedinačni program izvršavanja zaštitnog nadzora (u daljnjem tekstu: program izvršavanja). Sud će omogućiti povjereniku pristup osobnim podacima potrebnim za izvršavanje izrečene obveze ili zaštitnog nadzora.

(4) Povjerenik svaka tri mjeseca, a po potrebi i češće podnosi izvješće sudu o načinu života, ponašanju osuđenika i ostvarivanju programa izvršavanja. O težim povredama ili ustrajnom neispunjavanju određenih obveza povjerenik će bez odgode izvijestiti sud.

(5) Zaključno izvješće o obavljenom zaštitnom nadzoru povjerenik podnosi sudu nakon izvršenja zaštitnog nadzora izrečenog sudskom presudom.

(1) Povjerenik vodi maticu osuđenika.

(2) Matica osuđenika sadrži osobne podatke o osuđeniku, podatke o sudskoj presudi i podatke iz zaključnog izvješća o obavljenom zaštitnom nadzoru.

(3) Ministarstvo pravosuđa vodi središnju evidenciju matica iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Pobliže propise o matici iz stavka 1. i stavka 3. ovoga članka donosi ministar pravosuđa.

(1) Za svakog osuđenika povjerenik vodi osobnik.

(2) U osobnik se upisuju podaci i ulaže dokumentacija potrebna za praćenje zakonitosti izvršavanja zaštitnog nadzora.

(3) Osobnik sadrži:

1) podatke o osuđeniku, presudi i kaznenopravnoj sankciji,

2) podatke i sudske odluke i odluke drugih tijela koji se odnose na uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom i njezino izvršavanje,

3) program izvršavanja i njegove izmjene,

4) zapažanja i mišljenja povjerenika i pomoćnika povjerenika,

5) izvješća sudu,

6) zaključno izvješće o obavljenom zaštitnom nadzoru.

(4) Zaključno izvješće o obavljenom zaštitnom nadzoru unosi se u kaznenu evidenciju i briše uz nje po općim propisima o kaznenoj evidenciji.

(5) Osuđenik ima pravo uvida u sve podatke osobnika, osim podataka iz stavka 3. točke 4. ovoga članka.

(6) Osuđenik ima pravo prigovora na podatke u osobniku, program izvršavanja i izvješće sudu. Prigovore je povjerenik dužan ubilježiti u osobnik i dostaviti sudu.

(7) Na osobnik iz stavka 1. ovoga članka sukladno se primjenjuju odredbe članka 72. Zakona o izvršavanju kazne zatvora.

(8) Pobliže propise o osobniku iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar pravosuđa.

(1) Kad sud primi izvješće povjerenika o težim povredama ili ustrajnom neispunjavanju određenih obveza od strane osuđenika, pokrenut će rješenjem postupak preispitivanja izvršavanja zaštitnog nadzora po službenoj dužnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana od primitka izvješća.

(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka sud će upoznati osuđenika sa sadržajem izvješća i dokazima, na koje se osuđenik ima pravo očitovati.

(3) U postupku iz stavka 1. ovoga članka osuđenik može imati branitelja po svojem izboru i na svoj trošak i s tim mora biti upoznat.

(4) U postupku iz stavka 1. ovoga članka sud će donijeti rješenje u skladu s odredbom članka 69. stavka 5. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97. i 27/98.), u roku od tri dana od provedenog postupka.

(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka mora biti obrazloženo i sadržavati pouku o pravnom lijeku, a dostavlja se osuđeniku, branitelju, povjereniku i državnom odvjetniku.

(1) Protiv rješenja iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona žalbu mogu podnijeti povjerenik i osuđenik, u roku od osam dana od primitka rješenja.

(2) Sudsko će vijeće o žalbi odlučiti u roku od osam dana od primitka žalbe.

(3) U slučaju ukidanja prvostupanjskog rješenja i upućivanja predmeta na ponovno odlučivanje, provest će se postupak i donijeti rješenje u roku od osam dana od dana primitka rješenja sudskog vijeća.

(1) Osuđenik ima pravo prigovora na rad povjerenika i njegovih pomoćnika.

(2) Po primitku prigovora, u roku od tri dana sud će zakazati ročište na kojem će, nakon saslušanja osuđenika i povjerenika, donijeti rješenje kojim može dati pobliže upute za izvršavanje zaštitnog nadzora ili od Ministarstva pravosuđa zatražiti imenovanje drugog povjerenika. Protiv ovoga rješenja žalba nije dopuštena.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka sud će dostaviti osuđeniku, povjereniku i Ministarstvu pravosuđa u roku od tri dana od njegova donošenja.

(4) Ministarstvo pravosuđa dužno je postupiti po rješenju iz stavka 2. ovoga članka u roku od tri dana od njegova primitka.

(1) Pravomoćnu i izvršnu presudu o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro sud će u roku od tri dana dostaviti Ministarstvu pravosuđa na izvršavanje.

(2) Ministarstvo pravosuđa donijet će rješenje o imenovanju povjerenika i mjestu rada osuđenika u roku od osam dana od primitka presude iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Osuđenik se raspoređuje na rad na raspoloživo mjesto u skladu s Pravilnikom o vrsti i uvjetima rada za opće dobro, kojeg donosi ministar pravosuđa.

(1) Ministarsvo pravosuđa sklapa ugovore s tijelima državne vlasti, ustanovama i drugim pravnim osobama za izvršavanje rada za opće dobro.

(2) Djelatnost u okviru koje se obavlja rad za opće dobro mora odgovarati općoj svrsi kaznenopravnih sankcija i posebnom cilju ovoga rada.

(3) Ugovorima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se međusobna prava i obveze stranaka.

(1) Osuđenika će se, ovisno o raspoloživim mogućnostima, rasproediti na rad u skladu s njegovim zdravstvenim sposobnostima, stručnoj osposobljenosti i stečenim znanjima.

(2) Na radno vrijeme osuđenika, odmor u tijeku rada, dnevni i tjedni odmor, te uporabu sredstava zaštite na radu primjenjuju se opći propisi.

(3) Vriijeme izvršavanja rada za opće dobro, ovisno o potrebi, vrsti i mjestu rada, može se prilagoditi po prijedlogu osuđenika.

(4) Početak i raspored izvršavanja rada za opće dobro utvrđuje posebnim rješenjem povjerenik.

(5) Poslodavac će za vrijeme rada za opće dobro osuđenika osigurati od nezgoda na poslu i profesionalnih oboljenja.

(1) Izvršavanje rada za opće dobro može biti odgođeno ili prekinuto na zamolbu osuđenika, njegova branitelja ili centra za socijalnu skrb. Zamolba se podnosi sudu. Primjerak zamolbe dostavlja se povjereniku.

(2) Zamolba za odgodu izvršavanja rada za opće dobro može se podnijeti u roku od tri dana od uručenja rješenja o rasporedu rada, a nakon proteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali kasnije a izvršavanje rada još nije započeto, ali ne kasnije od četrdeset osam sati po saznanju za njihovo postojanje. Zamolba zadržava izvršavanje rješenja o rasporedu rada.

(3) Zamolba za prekid izvršavanja rada za opće dobro može se podnijeti u roku od dvadeset četiri sata od nastupa okolnosti koja je razlog za prekid. Zamolba zadržava izvršavanje rješenja o rasporedu rada.

(4) Rješenje o odgodi, odnosno rješenje o prekidu izvršavanja rada za opće dobro donosi sud u roku od tri dana od primitka zamolbe.

(1) Razlozi za odgodu ili prekid izvršavanja rada za opće dobro jesu:

1) iznenadno oboljenje osuđenika,

2) smrtni slučaj, teška bolest ili obveza izbivanja člana uže obitelji osuđenika čime osuđenik postaje jedini obvezni osiguravatelj skrbi malodobne djece, bračnog ili izvanbračnog druga, roditelja ili posvojitelja ili posvojenika, a koju je prema mišljenju centra za socijalnu skrb obvezan osigurati,

3) potreba obavljanja ili dovršenja radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom zbog čijeg neobavljanja bi nastala znatna materijalna šteta, a u užoj obitelji osuđenika nema druge radnosposobne osobe.

(2) Iznimno, sud može i u drugim opravdanim slučajevima izvan razloga iz stavka 1. ovoga članka prekinuti izvršavanje rada za opće dobro.

(3) Postojanja razloga iz stavka 1. ovoga članka osuđenik dokazuje odgovarajućom potvrdom ili drugom ispravom.

(4) Izvršavanje rada za opće dobro iz razloga iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se odgoditi ili prekinuti dok bolest traje; zbog razloga iz točke 2. najdulje do dvadeset dana; zbog razloga iz točke 3. do dovršetka posla, a najdulje do dvadeset dana; a iz razloga iz stavka 2. ovoga članka najdulje do tri dana.

(5) Opetovana odgađanja izvršavanja rada za opće dobro ne mogu trajati ukupno dulje od šest mjeseci. Opetovani prekidi izvršavanja rada za opće dobro ne mogu trajati dulje od trideset dana.

(6) Na odgodu vojnim obveznicima sukladno se primjenjuju odredbe članka 55. Zakona o izvršavanju kazne zatvora.

(1) Povjerenik je dužan osuđenika uvesti u posao, pružiti mu potrebnu pomoć i zaštitu, te u suradnji sa sudom nadgledati ispunjenje obveze rada.

(2) Sud može povjereniku davati pobliže upute i određivati uvjete za izvršavanje rada za opće dobro.

(3) Povjerenik vodi maticu osuđenika, a Ministarstvo pravosuđa središnju maticu u skladu s odredbama članka 13. ovoga Zakona.

(4) Za svakog osuđenika povjerenik vodi osobnik i omogućuje osuđeniku uvid u podatke iz osobnika u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona. Osuđenik ima pravo prigovora na podatke u osobniku, program izvršavanja i izvješće sudu.

(5) Povjerenik izvješćuje sud o radu i ponašanju osuđenika. Izvješća podnosi nakon svake trećine izvršenog rada, a po potrebi i češće. O zanemarivanju obveze rada povjerenik će bez odgode izvijestiti sud.

(6) Zaključno izvješće o radu za opće dobro povjerenik podnosi sudu nakon izvršenja rada za opće dobro izrečenog sudskom presudom.

(1) Zanemarivanje obveze rada jest: kašnjenje na rad, neopravdano izbivanje s rada, napuštanje rada i namjerno dovođenje sebe u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno oštećenje sredstava za rad, nepoštivanje organizacije i načina rada, ponašanje i odnosi sa zaposlenicima poslodavca ili korisnicima rada koji ne pridonose ostvarenju posebnog cilja toga rada.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan bez odgode izvijestiti povjerenika. U slučaju opetovanog zanemarivanja obveze rada poslodavac može raskinuti ugovor iz članka 19. ovoga Zakona, pod uvjetima utvrđenim ugovorom.

(3) Poslodavac je dužan, pisanim putem i bez odgode, o namjeri raskida ugovora izvijestiti Ministarstvo pravosuđa. Ministarstvo pravosuđa će o tome izvijestiti sud koji je donio odluku o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro.

(1) Kad sud primi izvješće povjerenika o zanemarivanju obveze rada, odnosno o namjeri poslodavca iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona, pokrenut će rješenjem postupak preispitivanja izvršavanja rada za opće dobro po službenoj dužnosti u skladu s odredbama članka 15. ovoga Zakona.

(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka sud će donijeti rješenje u skladu s odredbama članka 54. stavka 5. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97. i 27/98.).

(3) Na prigovor osuđenika glede podataka u osobniku, programa izvršavanja i izvješća sudu, te rada povjerenika i njegovih pomoćnika primjenjuju se odredbe članka 14. i 17. ovoga Zakona.

Protiv rješenja iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona dopuštena je žalba o kojoj se odlučuje prema odredbama članka 16. ovoga Zakona.

Ministar pravosuđa u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će:

1) Pravilnik o načinu rada, odgovornosti, izobrazbi i evidenciji povjerenika iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona (članak 8. stavak 10.),

2) Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje naknade određenim povjerenicima i pomoćnicima povjerenika (članak 8. stavak 11.),

3) Pravilnik o izboru, načinu rada, odgovornosti, izobrazbi i evidenciji pomoćnika povjerenika (članak 10. stavak 4.),

4) Pravilnik o matici i osobniku (članak 13. stavak 4., članak 14. stavak 8. i članak 23. stavak 3. i 4.),

5) Pravilnik o vrsti i uvjetima rada za opće dobro (članak 18. stavak 3.).

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti glava XIIa. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje (»Narodne novine«, br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 26/93., 66/93. i 29/94.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se protekom roka od tri mjeseca od dana stupanja na snagu.

Klasa: 730-04/98-01/02
Zagreb, 12. studenoga 1999.