VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 109. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 29. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 101/98), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. prosinca 1999. godine, donijela

POSLOVNIK

VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Ovim Poslovnikom, sukladno Zakonu o Vladi Republike Hrvatske, uređuje se ustrojstvo i način rada i odlučivanja Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

O primjeni ovog Poslovnika brine se tajnik Vlade, ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Prvu sjednicu Vlade, u roku od osam dana od dana njenog imenovanja, saziva predsjednik Vlade, ako je nije prethodno sazvao Predsjednik Republike.

Predsjedniku, potpredsjednicima, ministrima i drugim članovima Vlade (u daljnjem tekstu: članovi Vlade) izdaje se iskaznica kojom, od dana imenovanja za člana Vlade pa do dana razrješenja ili dana raspuštanja Vlade, dokazuju članstvo u Vladi i prava iz članka 33. Zakona o Vladi Republike Hrvatske.

Nakon razrješenja dužnosti člana Vlade ili nakon raspuštanja Vlade, član Vlade ima pravo zadržati iskaznicu člana Vlade, ali je ne smije koristiti za dokazivanje članstva u Vladi i ostvarivanje bilo kojeg prava koje pripada samo članovima Vlade.

Iskaznica člana Vlade sadrži osobne podatke nužne za dokazivanje istovjetnosti, oznaku dužnosti u Vladi i dan imenovanja za člana Vlade te prikaz prava iz članka 33. Zakona o Vladi Republike Hrvatske.

Vlada, kada je ovlaštena i u granicama svojih ovlasti:

1. donosi uredbe i druge propise;

2. donosi upravne akte;

3. donosi akte u vršenju vlasničkih ovlasti koje ima Republika Hrvatska;

4. donosi akte poslovanja;

5. donosi rješenja o imenovanju i razrješenju dužnosnika i državnih službenika, te članova drugih tijela koje imenuje i razrješava Vlada;

6. daje odgovore na zastupnička pitanja postavljena Vladi;

7. rješava o sukobu nadležnosti između tijela državne uprave;

8. utvrđuje prijedloge zakona i drugih propisa koje donosi Hrvatski državni sabor i uredbi koje donosi Predsjednik Republike;

9. daje mišljenja na zakone, druge propise i druge akte koje donose druga tijela državne vlasti;

10. donosi ili predlaže propise i druge akte u svezi sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora;

11. predlaže Hrvatskom državnom saboru davanje vjerodostojnog tumačenja zakona;

12. pokreće postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i daje, na traženje Ustavnog suda Republike Hrvatske, odgovore u postupcima koji se pred njim vode ako se radi o postupku pokrenutom protiv akta Vlade Republike Hrvatske, a može, na traženje Ustavnog suda, dati i mišljenja u postupcima koji se vode protiv akata drugih tijela državne vlasti;

13. daje upute Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske o pokretanju postupka i postupanju u postupcima pred tijelima sudbene vlasti u kojima je stranka Republika Hrvatska;

14. donosi strategije razvoja gospodarskih ili društvenih djelatnosti kojima utvrđuje stanje i mjere koje treba poduzeti; donosi deklaracije kojima izražava stajališta Vlade Republike Hrvatske o pojedinim pitanjima; daje izvješća u kojima prikazuje stanje u pojedinim područjima; i prijedloge za rješavanje određenih pitanja; donosi rezolucije kojima izražava mišljenja; podnosi prijedloge ili utvrđuje mjere koje treba provoditi; daje preporuke tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne samouprave i tijelima lokalne uprave i samouprave o načinu rješavanja pojedinih pitanja;

15. obavlja i druge poslove iz svog djelokruga sukladno Zakonu i ovom Poslovniku.

Vlada o pitanjima iz svog djelokruga raspravlja i odlučuje na sjednicama Vlade.

Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade, ako zakonom nije drugačije određeno. U slučaju da su glasovi podijeljeni, odlučuje glas predsjednika Vlade.

Iznimno od odredbe članka 4. ovog Poslovnika, o pitanjima iz djelokruga Vlade može u slučajevima iz članka 17. stavak 1. Zakona o Vladi odlučivati i Uži kabinet Vlade, a njegove odluke potvrđuju se na prvoj sljedećoj sjednici Vlade.

Uži kabinet Vlade ima i ovlasti iz članka 16. stavak 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske.

Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade.

Sjednice Užeg kabineta saziva predsjednik Vlade. Na sjednicu Užeg kabineta predsjednik Vlade može pozvati i druge članove Vlade koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava odlučivanja.

Uži kabinet odlučuje većinom glasova svih članova Užeg kabineta. U slučaju podijeljenih glasova odlučuje glas predsjednika Vlade.

Radi davanja mišljenja, prijedloga i stručnih obrazloženja o pitanjima iz djelokruga Vlade, Vlada ovim Poslovnikom osniva svoja stalna radna tijela, a posebnim odlukama može osnivati i povremena radna tijela.

Stalna radna tijela Vlade jesu:

- Koordinacija za društvene djelatnosti;

- Koordinacija za europske integracije;

- Koordinacija za gospodarstvo;

- Koordinacija za unutarnju politiku;

- Koordinacija za ljudska prava;

- Koordinacija za provođenje posebnih odnosa između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine i odnosa s Bosnom i Hercegovinom;

- Kadrovska komisija;

- Administrativna komisija.

Radno tijelo Vlade ima tajnika kojeg imenuje Vlada.

Tajnik radnog tijela priprema sjednicu radnog tijela sukladno odredbama ovog Poslovnika, te prati izvršavanje zaključaka radnog tijela.

Koordinacija za društvene djelatnosti razmatra pitanja iz područja kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja, radnih odnosa, sindikata javnih službi, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i ostalih društvenih djelatnosti, te sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora iz područja društvenih djelatnosti.

Koordinacija za europske integracije razmatra sva pitanja od značenja za približavanje Republike Hrvatske europskim integracijama, posebice Europskoj uniji, a osobito predlaže i vodi brigu o provođenju strategije Republike Hrvatske prema europskim integracijama i predlaže donošenje mjera u cilju približavanja Republike Hrvatske europskim integracijama, te sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora iz područja europskih integracija.

Koordinacija za gospodarske djelatnosti razmatra pitanja iz područja industrije, energetike, brodogradnje, rudarstva, obrtništva, zadrugarstva, poljoprivrede, šumarstva, prostornog uređenja i graditeljstva, zaštite prirode i okoliša, turizma, ugostiteljstva, trgovine, razvitka i obnove, monetarnog sustava, vodoprivrednog gospodarstva, carinskog sustava i carinske politike, zapošljažvanja, sindikata iz oblasti gospodarskih djelatnosti, tržišta rada, financiranja javnih potreba, državnog proračuna i izvanproračunskih fondova, te druga pitanja iz područja financija i gospodarstva, te sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora iz navedenih područja.

Koordinacija za unutarnju politiku razmatra pitanja iz područja unutarnjih poslova, pravosuđa i uprave, obrane, obrambenih priprema za slučaj rata ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, invalida i stradalnika Domovinskog rata, sindikata državnih službenika i namještenika, vlasničkih i drugih stvarnih prava, zaštite imovine Republike Hrvatske, imovinsko pravnih poslova kao i druga pitanja u svezi obrane i unutarnje politike, te sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz navedenih područja.

Koordinacija za ljudska prava razmatra pitanja zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, prikuplja podatke o stanju ljudskih prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, ocjenjuje stanje ljudskih prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, razmatra prigovore o stanju ljudskih prava koji su upućeni Republici Hrvatskoj od strane međunarodnih organizacija i uspoređuje ih sa stvarnim stanjem, potiče nadležna tijela državne uprave na rješavanje neposrednih problema u pitanjima ljudskih prava, te predlaže Vladi mjere za rješavanje određenih problema i poboljšanje stanja ljudskih prava, te sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz navedenih područja.

Koordinacija za provođenje posebnih odnosa između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine i odnosa s Bosnom i Hercegovinom razmatra pitanja i daje Vladi Republike Hrvatske mišljenja i prijedloge o pitanjima iz nadležnosti Vlade, a koja se odnose na provođenje Sporazuma o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i na pitanja koja su uređena aneksima tom Sporazumu, te drugih sporazuma zaključenih s Bosnom i Hercegovinom.

Članovi koordinacija jesu ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija, koji upravljaju radom tijela državne uprave čiji su poslovi u djelokrugu određene koordinacije te druge osobe koje odredi Vlada Republike Hrvatske.

Koordinacijama predsjedavaju potpredsjednici Vlade ili ministri koje odredi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: predsjednik koordinacije).

Sastav Koordinacije iz članaka 11., 13., 14. i 15. ovog Poslovnika odnosno njene članove utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Izuzetno od odredbi stavaka 1. do 3. ovoga članka na rad Koordinacije za europske integracije primjenjuju se odredbe Odluke o osnivanju Koordinacije za europske integracije, a na rad Koordinacije za provođenje posebnih odnosa između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine i odnosa s Bosnom i Hercegovinom odredbe Odluke o osnivanju Koordinacije za provođenje posebnih odnosa između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine i odnosa s Bosnom i Hercegovinom.

Sjednicu koordinacije saziva, predlaže i utvrđuje dnevni red sjednice, njome predsjedava, predlaže i potpisuje zaključke predsjednik koordinacije.

U slučaju spriječenosti predsjednika koordinacije njegove ovlasti ima ministar kojeg odredi predsjednik koordinacije.

O pitanjima koja ne zahtijevaju raspravu odnosno donošenje odluka od strane Vlade, koordinacija donosi zaključke kojima izražava svoja stajališta, upute i prijedloge.

Sjednice koordinacija održavaju se po potrebi, a u pravilu jednom tjedno.

Pismeni poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i materijalima za raspravu dostavlja se članovima koordinacije i drugim osobama koje se pozivaju da sudjeluju u radu sjednice, najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.

Na dnevni red sjednice koordinacije mogu biti uvršteni materijali koji su pripremljeni za odlučivanje. Pod materijalima pripremljenim za odlučivanje smatraju se materijali dostavljeni i pripremljeni sukladno odredbama članka 28. ovog Poslovnika.

Predsjednik koordinacije može odlučiti da se sjednica dopuni točkom dnevnog reda i materijalima koji nisu bili dostavljeni sukladno odredbi članka 28. ovog Poslovnika.

U radu sjednice koordinacije može, umjesto ministra ili ravnatelja državne upravne organizacije, sudjelovati njegov zamjenik ili njegov pomoćnik ili tajnik ministarstva, a iznimno, ako to dozvoli predsjednik koordinacije, i drugi državni službenik.

Smatra se da osoba koja umjesto ministra ili ravnatelja državne upravne organizacija sudjeluje u radu koordinacije ima sve ovlasti izjašnjavati se i glasati o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici.

U radu koordinacije obavezno sudjeluju predstavnik Ureda za zakonodavstvo i predstavnik Ministarstva financija, ako ministar financija nije član koordinacije prema odredbi članka 17. stavka 1. ovog Poslovnika.

Predsjednik koordinacije odlučuje o pozivanju na sjednicu i predstavnika drugih tijela ili službi Vlade Republike Hrvatske.

Kada koordinacija raspravlja o pitanju od osobitog značaja za interese udruga (sindikata, poslodavaca, gospodarske i druge udruge), pravne osobe s javnim ovlastima, kao i pravne osobe u vlasništvu ili u pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske odnosno koje obavljaju poslove od interesa za Republiku Hrvatsku, na sjednici koordinacije mogu se pozvati njihovi predstavnici.

Radi davanja stručnih mišljenja na sjednicu koordinacije mogu se pozvati istaknuti stručnjaci iz određenih područja.

Svaka koordinacija može raspravljati i pitanja iz djelokruga druge koordinacije.

Ako su u slučaju iz stavka 1. ovog članka utvrđeni različiti stavovi koordinacija, Uži kabinet će odlučiti koji od prihvaćenih stavova predlaže Vladi.

Sjednice koordinacije zatvorene su za javnost, osim ako drugačije odluči predsjednik koordinacije.

Sjednice koordinacije ne snimaju se tonski.

O radu sjednice koordinacije vodi se skraćeni zapisnik - zabilješka, a o svakom pitanju iz dnevnog reda koordinacije donosi se zaključak koji sadrži stajališta i prijedloge koordinacije Vladi Republike Hrvatske.

Kadrovska komisija utvrđuje prijedloge za imenovanje i razrješenje dužnosnika i državnih službenika te članova drugih tijela koje imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Određuje plaće državnim dužnosnicima kada je zakonom propisano da ih određuje nadležno tijelo Vlade Republike Hrvatske i utvrđuje prijedloge rješenja o plaćama dužnosnika i državnih službenika kojima plaće utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Kadrovsku komisiju čini predsjednik Vlade i potpredsjednici Vlade.

Sjednicu Kadrovske komisije saziva, predlaže i utvrđuje dnevni red sjednice, njome predsjeda i predlaže njene zaključke predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade odlučuje da li će na sjednicu pozvati predstavnike drugih tijela državne vlasti i predstavnike stručnih službi Vlade.

Administrativna komisija provodi postupak i rješava o pravima bivših političkih zatvorenika sukladno odredbama Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika, provodi postupak dodjele stalne novčane nadoknade zaslužnim osobama sukladno odredbama Zakona o dodjeljivanju stalnih novčanih naknada zaslužnim osobama, te obavlja druge poslove koji su joj povjereni drugim propisima.

Sastav Administrativne komisije odnosno njene članove utvrđuje Vlada.

Na sazivanje Kadrovske i Administrativne komisije, utvrđivanje dnevnog reda i prisustvovanje Komisiji odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na rad koordinacija.

Ministarstva i državne upravne organizacije (u daljnjem tekstu: tijela državne uprave) moraju, kada u praćenju stanja u okviru svog djelokruga ocijene da je potrebno, predložiti Vladi donošenje zakona, propisa ili drugog akta.

Županijski uredi i uredi Grada Zagreba, u okviru praćenja stanja u upravnim područjima za koja su ustrojeni, mogu kad ocijene da je potrebno predložiti donošenje zakona ili drugog propisa ili drugog akta, o svom stajalištu obavijestiti Vladu i nadležno ministarstvo.

Vlada zaključkom zadužuje ministarstva i druga tijela državne uprave da u pitanjima iz svog djelokruga pripreme prijedloge zakona i drugih propisa te drugih akata, koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskome državnom saboru i Predsjedniku Republike ili ih sama donosi, određujući osnovna pitanja koja se trebaju tim propisima i aktima urediti i rokove za njihovu izradu.

Vlada može zadužiti svoje radno tijelo, Ured za zakonodavstvo ili drugu svoju stručnu službu da pripremi prijedloge zakona i drugih propisa, te drugih akata.

Prijedlozi uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada dostavljaju se u obliku pravnih odredbi, a prijedlozi drugih akata (strategije, deklaracije, izvješća, rezolucije i sl.) moraju sadržavati prikaz svih pitanja potrebnih za raspravu i odlučivanje o njima. Prijedlozi drugih akata, koji imaju više od 15 stranica teksta, moraju imati i kratak sažetak.

Nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskom državnom saboru moraju sadržavati sve sastojke propisane Poslovnikom Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, a prijedlozi uredbi koje Vlada predlaže za donošenje Predsjedniku Republike moraju biti sačinjeni u obliku pravnih odredbi s obrazloženjem.

Uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa moraju biti priložena mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva financija, te drugih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju ovim prijedlozima. Mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva financija, te drugih tijela državne uprave moraju biti priložena i uz informacije, izvješća i slične materijale ako sadrže prijedloge zaključaka kojima se određuju obveze tijelima državne uprave ili se stvaraju financijske obaveze.

Vlada Republike Hrvatske u pravilu će zatražiti i mišljenje Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i drugih udruga kada se radi o pitanjima iz njihovog djelokruga.

Uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, tijela državne uprave dužna su priložiti mišljenja i očitovati se na primjedbe i prijedloge Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i drugih tijela državne uprave, koje nisu usvojila.

Uz materijale koji sadrže tekstove međunarodnih ugovora, tabele ili druge obrasce, ili sadrže više od 15 stranica teksta, obavezno se dostavlja elektronski zapis materijala.

Ako niti jedan od jezika izvornika nije hrvatski jezik, međunarodni ugovori dostavljaju se na jednom od jezika izvornika i u prijevodu na hrvatski jezik.

Svaki akt i drugi materijal određenog stupnja povjerljivosti mora imati oznaku povjerljivosti, sukladno propisima o zaštiti tajnosti podataka.

Po prijemu materijala koji se dostavljaju Vladi radi njihovog raspravljanja ili donošenja na sjednici Vlade, tajnik Vlade ocjenjuje da li se radi o materijalima koji prethodno trebaju biti raspravljeni na sjednicama koordinacija, i da li su, kada se radi o materijalima koje dostavljaju druga tijela državne uprave, te stručne službe Vlade, sačinjeni sukladno odredbi članka 28. ovoga Poslovnika.

Ako tajnik Vlade ocijeni da su prijedlozi zakona i drugih propisa ili drugih akata sačinjeni sukladno odredbi članka 28. ovog Poslovnika ili imaju manje nedostatke koji ne sprječavaju raspravu o njima, dostavit će ih tajnicima koordinacija radi uvrštenja u dnevni red sjednice koordinacije.

Materijali pripremljeni i dostavljeni za raspravu na koordinacijama, uvrštavaju se u dnevni red prve sjednice koordinacije, ako drugačije ne odluči predsjednik koordinacije.

Tajnik Vlade pozvat će nadležna tijela državne uprave da pripreme odgovor na zastupničko pitanje, vodeći računa o roku davanja odgovora prema odredbama poslovnika domova Hrvatskog državnog sabora.

Sjednice Vlade saziva predsjednik Vlade, predlaže dnevni red, predsjeda sjednicama, te potpisuje akte koje ona donosi.

Predsjednik Vlade ovlastit će jednog od potpredsjednika da ga, u slučaju njegove nenazočnosti ili spriječenosti, zamjenjuje u sazivanju sjednica Vlade, predsjedavanju sjednicama i potpisivanju akata koji su doneseni na sjednicama Vlade kojima nije nazočan predsjednik Vlade.

Pismeni poziv za sjednicu Vlade s prijedlogom dnevnog reda i materijalima koji sadrže stajališta i prijedloge koordinacija, tajnik Vlade upućuje članovima Vlade najkasnije 12 sati prije održavanja sjednice.

Pismeni poziv za sjednicu Vlade s prijedlogom dnevnog reda i materijalima iz stavka 1. ovoga članka upućuje se i predstojniku Ureda za zakonodavstvo i predstojniku Ureda za odnose s javnošću.

Pismeni poziv za sjednicu Vlade upućuje se čelnicima drugih tijela državne uprave, te im se dostavlja materijal za odgovarajuću točku dnevnog reda radi koje prisustvuju sjednici Vlade.

Pismeni poziv za sjednicu Vlade upućuje se i drugim osobama za koje to odredi predsjednik Vlade ili Uži kabinet.

Materijali koji su označeni stupnjem povjerljivosti »državna tajna« dostavljaju se samo članovima Vlade u zatvorenim omotnicama na kojima je označen stupanj povjerljivosti i redni broj materijala. Članovi Vlade po završetku sjednice dužni su materijal vratiti tajniku Vlade.

U radu sjednice Vlade sudjeluje predstojnik Ureda za zakonodavstvo i predstojnik Ureda za odnose s javnošću.

Čelnici drugih tijela državne uprave i druge osobe pozvane na sjednicu Vlade mogu sudjelovati u radu na sjednici Vlade samo u pitanjima radi kojih su pozvane na sjednicu.

U dnevni red sjednice unose se pitanja koja su raspravile nadležne koordinacije.

Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik i drugi članovi Vlade mogu predložiti izmjene i dopune dnevnog reda.

Predsjednik Vlade može predložiti da se u dnevni red sjednice unese i pitanje koje nije raspravljeno u nadležnim koordinacijama. Predsjednik Vlade može predložiti da se u dnevni red unese i pitanje o kome ne postoje pisani materijali i koje će se raspraviti na osnovi usmenog prikaza nadležnog člana Vlade.

Sjednici Vlade, uz članove Vlade, mogu prisustovati samo pozvane osobe.

S dijela sjednice koji je zatvoren za javnost, Vlada može isključiti pozvane osobe.

U radu sjednice Vlade s pravom odlučivanja sudjeluju samo članovi Vlade.

Vlada ne može odlučivati ako na sjednici Vlade nije nazočna većina članova Vlade.

Predsjednik Vlade ili Uži kabinet mogu odlučiti da se sjednica Vlade održi i bez nazočnosti većine članova Vlade s tim da odsutni članovi Vlade glasuju putem telefona ili telefaksom, odnosno elektroničkom poštom.

Odluka Vlade donesena sukladno stavku 3. ovoga članka, potvrđuje se na idućoj sjednici Vlade prilikom usvajanja zapisnika.

U radu sjednice Vlade, umjesto odsutnog ili spriječenog ministra, mogu sudjelovati njegov zamjenik ili pomoćnik ministra, kojeg odredi ministar.

U slučajevima kada ministarstvo ili državna upravna organizacija nema ministra ili zamjenika ministra odnosno ravnatelja i zamjenika ravnatelja, Vlada Republike Hrvatske određuje koji pomoćnik ministra ili ravnatelja vrši dužnost ministra ili ravnatelja.

Sjednice Vlade održavaju se u pravilu jednom tjedno, na dan koji odredi predsjednik Vlade.

Članovi Vlade koji ne mogu biti nazočni na sjednici, dužni su o tome odmah, a najkasnije po saznanju za dan i vrijeme održavanja sjednice, obavijestiti tajnika Vlade koji o tome obavještava predsjednika Vlade. Predsjednik Vlade ima pravo zahtijevati od člana Vlade da prisustvuje sjednici Vlade, osim ako se radi o osobito opravdanim razlozima, čiju opravdanost on ocjenjuje.

Sjednice Vlade označavaju se rednim brojem koji označava broj sjednica u mandatu Vlade i rednim brojem koji označava broj sjednica u tekućoj godini.

O radu na sjednici vodi se zapisnik, a sjednice Vlade se i tonski snimaju.

Zapisnik se označava rednim brojevima kao i sjednice Vlade, te sadrži datum održavanja sjednice, oznaku tko je predsjedavao sjednicom, vrijeme kada je sjednica započela i kada je završila, popis nazočnih i odsutnih članova Vlade, popis ostalih osoba nazočnih na sjednici Vlade, dnevni red, popis točaka skinutih s dnevnog reda i akte Vlade donesene po svakoj točki dnevnog reda.

Zapisnik potpisuju predsjednik Vlade i tajnik Vlade.

Zapisnici se uvezuju za tekuću godinu i čuvaju trajno.

Za čuvanje zapisnika i tonskih zapisa sjednica Vlade odgovoran je tajnik Vlade.

Pravo na uvid u zapisnik dijela sjednice koji je održan bez prisustva javnosti i pravo korištenja njegovog sadržaja imaju članovi Vlade, a druge osobe samo ako im to odobri tajnik Vlade.

Zapisnik sa sjednice Vlade Vlada usvaja na jednoj od sljedećih sjednica, na zatvorenom dijelu sjednice Vlade. Članovi Vlade imaju pravo stavljanja primjedbi na zapisnik. Ostale osobe koje su sudjelovale u radu sjednice Vlade imaju pravo da im se dostavi izvod iz zapisnika u dijelu koji se odnosi na njihovo sudjelovanje u radu sjednice Vlade i imaju pravo dostaviti pismene primjedbe tajniku Vlade.

O primjedbama stavljenim na zapisnik odlučuje se prilikom usvajanja zapisnika.

Nakon usvajanja zapisnika prethodne sjednice, predsjednik Vlade stavlja na glasanje dnevni red sjednice Vlade.

Predsjednik Vlade može i tijekom sjednice Vlade predlagati izmjene ili dopune dnevnog reda sjednice.

O svakom predmetu dnevnog reda sjednice vodi se rasprava i donosi odgovarajući akt.

Raspravu vodi i akt predlaže predsjednik Vlade.

Nakon što predsjednik Vlade zaključi raspravu i predloži akt, ne može se više voditi rasprava, osim ako to, izuzetno, ne dozvoli predsjednik Vlade.

Na početku rasprave o predmetu dnevnog reda kratko obrazloženje daje član Vlade ili predstavnik tijela koje je stručni nositelj izrade materijala o kome se raspravlja. Nakon ovog obrazloženja predsjednici koordinacija koje su raspravile materijal mogu i usmeno iznijeti stajališta koordinacija, nakon čega se za raspravu mogu javiti članovi Vlade.

Nakon dovršetka rasprave i donošenja zaključka ili drugog akta o predmetu dnevnog reda, Vlada može ovlastiti Uži kabinet da nakon sjednice Vlade dodatno razmotri predmet rasprave i doneseni zaključak ili drugi akt. Uži kabinet može zatražiti da se o ovakovom predmetu ponovo otvori rasprava na sljedećoj sjednici.

Vlada može ovlastiti Ured za zakonodavstvo i tijelo državne uprave koje je bilo stručni nositelj izrade materijala da pravno uobliče ili izvrše odgovarajuće normativne popravke materijala u skladu sa zaključkom Vlade.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vlade. Predsjednik Vlade riječ daje prema redoslijedu prijavljivanja za raspravu, o čemu ga obavještava tajnik Vlade.

Predsjednik Vlade ne može odbiti dati riječ članu Vlade, osim ako je član Vlade već raspravljao a predsjednik Vlade ocijeni da nema potrebe za ponovnim raspravljanjem, osim ako član Vlade želi odgovoriti na raspravu nekog drugog člana Vlade. Predsjednik Vlade može člana Vlade ili drugu osobu kojoj je dao riječ, opomenuti ili prekinuti u govoru, pa i oduzeti riječ, ukoliko svojom raspravom značajnije izlazi iz predmeta o kome se raspravlja.

Predstojnik Ureda za zakonodavstvo može se prijaviti za sudjelovanje u raspravi ako iz materijala ili iz rasprave ocijeni da je prijedlog predloženog akta u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske ili zakonom, a ima pravo upozoriti i na odnos nekog pitanja prema pravnom sustavu Republike Hrvatske. Druge osobe koje prisustvuju sjednici Vlade mogu sudjelovati u raspravi kad im to dozvoli predsjednik Vlade.

Nakon dovršetka rasprave po dnevnom redu, predsjednik Vlade može otvoriti točku dnevnog reda u kojoj članovi Vlade mogu iznositi informacije, stavljati prijedloge ili postavljati pitanja u stvarima koje nisu bile predmet dnevnog reda.

Uredbe i druge akte koji se objavljuju temeljem propisa ili temeljem zaključka Vlade, nakon potpisa od strane predsjednika Vlade, tajnik Vlade dostavlja glavnom uredniku službenog lista Republike Hrvatske »Narodne novine«, radi njihove objave.

Tajnik Vlade je ovlašten dati ispravke uredbi i drugih akata objavljenih u »Narodnim novinama«, ako se radi o pogrešci u objavljenom tekstu u odnosu na izvorni tekst. Ispravak tiskarskih pogrešaka daje glavni urednik »Narodnih novina«.

Kada Vlada utvrđuje prijedlog zakona ili drugog propisa ili drugog akta kojeg predlaže za donošenje Hrvatskome državnom saboru, određuje svog predstavnika koji će u domovima Hrvatskoga državnog sabora i njihovim radnim tijelima sudjelovati u raspravi o prijedlogu zakona ili drugog propisa ili drugog akta.

Vlada određuje i svoje predstavnike koji će u domovima Hrvatskoga državnog sabora i njihovim radnim tijelima sudjelovati u raspravi o prijedlogu zakona ili drugog propisa ili drugog akta kada ovlašteni predlagač nije Vlada Republike Hrvatske, odnosno koji će sudjelovati u raspravi o bilo kom drugom pitanju u ime Vlade Republike Hrvatske.

Kada u raspravi u domovima Hrvatskoga državnog sabora i njihovih radnih tijela sudjeluje predsjednik Vlade ili potpredsjednici Vlade, drugi ovlašteni predstavnici Vlade ne mogu sudjelovati u raspravi bez izričitog odobrenja predsjednika Vlade odnosno potpredsjednika Vlade, niti mogu iznositi drugačija shvaćanja nego što su ih iznijeli predsjednik Vlade ili potpredsjednici Vlade.

Vlada određuje i svoje predstavnike koji će sudjelovati u radu političkih, sindikalnih, znanstvenih, stručnih i sličnih skupova. Ovu ovlast u dane kada se ne održava sjednica Vlade imaju predsjednik Vlade ili Uži kabinet.

Sjednici Vlade otvorenoj za javnost mogu prisustvovati predstavnici sredstava javnog priopćavanja koji su dobili odobrenje (akreditaciju) koju izdaje Ured za odnose s javnošću. Njima se dostavlja i dnevni red dijela sjednice otvorenog za javnost s materijalima.

Vlada može i tijekom sjednice otvorene za javnost odlučiti da se s rasprave o pojedinim pitanjima iz dnevnog reda isključi prisustvo predstavnika sredstava javnog priopćavanja.

O radu sjednice zatvorene za javnost Ured za odnose s javnošću izdaje priopćenje predstavnicima sredstava javnog priopćavanja najkasnije u roku od sat vremena nakon završetka sjednice, osim ako Vlada odluči da se o nekom pitanju ne obavještava javnost.

Ured za odnose s javnoću izdaje predstavnicima sredstava javnog priopćavanja priopćenja i o drugim pitanjima iz rada Vlade Republike Hrvatske, kada tako odluči Vlada ili Uži kabinet Vlade.

Tajnik Vlade osigurava uvjete (prostorne i druge) radi omogućavanja rada predstavnika sredstava javnog priopćavanja.

Ured za odnose s javnošću može oduzeti odobrenje (akreditaciju) predstavniku sredstva javnog priopćavanja, koji svojim ponašanjem remeti rad Vlade ili netočno i neistinito prikazuje podatke iz materijala za sjednice Vlade ili raspravu na sjednicama Vlade.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni materijali koji su u skladu s posebnim propisima označeni kao službena, vojna, ili državna tajna.

Predsjedniku Republike predsjednik Vlade dostavlja poziv za svaku sjednicu Vlade s materijalima za sjednicu, a nakon njegovog usvajanja i zapisnik sa sjednice.

Predsjednik Republike može od Vlade zatražiti da stavi na dnevni red pitanja za koja smatra da ih treba raspraviti Vlada, a može i sazvati sjednicu Vlade radi rasprave o takovim pitanjima.

Predsjednik Republike može prisustvovati sjednici Vlade i u takovom slučaju predsjeda sjednici Vlade.

Akte koje je Vlada donijela na sjednici kojoj je predsjedao Predsjednik Republike potpisuje predsjednik Vlade.

Predsjednik Republike može od Vlade tražiti izvješća o pitanjima iz djelokruga Vlade. Predsjednik Republike može tražiti od Vlade da mu dade mišljenje i prijedloge o pitanjima iz njegovog djelokruga.

Vlada odnose s Hrvatskim državnim saborom uspostavlja i provodi sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Zakonu o Vladi Republike Hrvatske i poslovnicima domova Hrvatskoga državnog sabora.

Vlada odnose s drugim tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave, tijelima jedinica lokalne samouprave, političkim strankama, sindikatima i drugim udrugama, i drugim osobama uspostavlja i provodi u pravilu preko nadležnih ministarstava ili na način propisan posebnim zakonima.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/99-03/06
Urbroj: 5030102-99-1
Zagreb 9. prosinca 1999.