Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Karić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., u povodu prijedloga Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava i Ranka Kneževića iz Prevršca za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, na sjednici održanoj dana 1. ožujka 2000. godine, donio je
Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i ukida se odredba tarifnog broja 12. Tarife upravnih pristojbi, koja je sastavnim dijelom Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, br. 8/96, Uredba 77/96, 131/97, 68/98, Uredba 66/99, Uredba 145/99), i to u dijelu koji glasi: »Pristojbu iz točke 2. ovoga tarifnog broja u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva ne plaća pripadnik hrvatskog naroda koji nema hrvatsko državljanstvo«.
Prema osporenoj odredbi tarifnog broja 12. za rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo plaća se upravna pristojba u iznosu od 1.500,00 kuna, s tim da tu pristojbu u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva ne plaća pripadnik hrvatskog naroda koji nema hrvatsko državljanstvo.
Predlagatelji su predložili pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti navedene odredbe, smatrajući da su njome pripadnici nehrvatskih naroda i nacionalnih manjina pred tijelima državne uprave u neravnopravnom položaju jer u istom postupku moraju plaćati upravnu pristojbu koje su pripadnici hrvatskog naroda oslobođeni.
Sud je prihvatio prijedloge za pokretanje postupka, te je ukinuo osporeni dio odredbe navedene u izreci, polazeći od sljedećih razloga:
Ustav Republike Hrvatske odredbom članka 26. u temeljne slobode i prava čovjeka i građanina ubraja jednakost svih građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Stajalište je ovog Suda da i pitanje plaćanja pristojbe u postupku pred državnim tijelima može biti dijelom sadržaja prava na jednaki položaj u postupku, osobito ako u postupku stjecanja istog prava jedni pristojbu plaćaju, a drugi uživaju povlasticu potpunog oslobođenja od pristojbe.
Osim toga, osporenom odredbom uspostavljena je razlika između pripadnika hrvatskog naroda koji nemaju hrvatsko državljanstvo, i pripadnika svih nehrvatskih naroda i nacionalnih manjina, dakle razlika u plaćanju pristojbe isključivo prema nacionalnom podrijetlu, što je nesuglasno odredbi članka 14. stavka 1. Ustava kao i zabrani diskriminacije temeljem članka 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
U skladu s iznijetim odredba tarifnog broja 12. u osporenom dijelu ukinuta je temeljem odredbe članka 53. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99).
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava podnio je, temeljem članka 18. ranijeg Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 13/91), i zahtjev za obustavu izvršenja pojedinačnih akata temeljem osporene odredbe. O tom zahtjevu nije rješavano, jer je ovim u predmetu donijeta konačna odluka.
Broj: U-I-747/1996
U-I-744/1998
Zagreb, 1. ožujka 2000.