MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

1119

Na temelju čl. 58. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine« br. 60/92, 26/93 i 29/94), ministar zdravstva donosi

NAPUTAK

O POSTUPANJU S OTPADOM KOJI NASTAJE PRI PRUŽANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Ovim Naputkom definiraju se vrste otpada koji nastaju pri pružanju zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu medicinski otpad) u općim i specijalnim bolnicama, klinikama, zdravstvenim zavodima, domovima zdravlja te ordinacijama zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu (u daljnjem tekstu zdravstvene ustanove), te se uređuje postupanje s otpadom u smislu njegovog razvrstavanja na mjestu nastanka, skupljanja, prijevoza, skladištenja i obrađivanja.

Vrste otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama su:

1. Opasni medicinski otpad

2. Inertni medicinski otpad - komunalni.

1. Vrste opasnog medicinskog otpada su:

1.1. Patološki otpad: dijelovi ljudskog tijela - amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom kirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, placente i fetusi, pokusne životinje i njihovi dijelovi.

1.2. Infektivni otpad: otpad koji sadrži patogene biološke agense koji zbog svojeg tipa, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest u ljudi koji su im izloženi - kulture i pribor iz mikrobiološkog laboratorija, dijelovi opreme, materijal i pribor koji je došao u dodir s krvlju ili izlučevinama infektivnih bolesnika ili je upotrijebljen pri kirurškim zahvatima, previjanju rana i obdukcijama, otpad iz odjela za izolaciju bolesnika, otpad iz odjela za dijalizu, sistemi za infuziju, rukavice i drugi pribor za jednokratnu uporabu, te otpad koji je došao u dodir s pokusnim životinjama kojima je inokuliran zarazni materijal, itd.

1.3. Oštri predmeti: igle, lancete, štrcaljke, skalpeli i ostali predmeti koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu.

1.4. Farmaceutski otpad: uključuje farmaceutske proizvode, lijekove i kemikalije koji su vraćeni s odjela gdje su bili proliveni, rasipani, pripremljeni a neupotrebljeni, ili im je istekao rok uporabe ili se trebaju baciti iz bilo kojeg razloga.

1.5. Kemijski otpad: odbačene krute, tekuće ili plinovite kemikalije koje se upotrebljavaju pri medicinskim, dijagnostičkim ili eksperimentalnim postupcima, čišćenju i dezinfekciji. Dijeli se na opasni kemijski otpad - toksične, korozivne, lako zapaljive, reaktivne i genotoksične tvari i inertni kemijski otpad koji nema navedena svojstva.

1.6. Posude pod pritiskom: bočice koje sadrže inertne plinove pod pritiskom pomiješane s djelatnim tvarima (antibiotik, dezinficijens, insekticid itd.) koje se apliciraju u obliku aerosola, a pri izlaganju višim temperaturama mogu eksplodirati.

1.7. Radioaktivni otpad: podliježe posebnim propisima.

2. Inertni medicinski otpad sličan je komunalnom, a nastaje u kuhinjama, restoranima, uredima itd. Zbrinjava se kao komunalni otpad jer nije nastao pri medicinskim postupcima i ne predstavlja rizik za zdravlje i okoliš.

Postupanje s medicinskim otpadom podrazumijeva njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, skupljanje, vođenje očevidnika i prijavljivanje, skladištenje, predobrađivanje i obrađivanje, prijevoz i odlaganje.

Otpad se razvrstava i sakuplja na mjestu nastanka u ambalažu prilagođenu njegovim svojstvima, količini te načinu skladištenja, prijevoza i obrađivanja.

Ambalaža, kao što su plastične vreće, kartonske kutije, posude i kontejneri mora biti izrađena tako da:

- svojim karakteristikama (boja, oblik, veličina) omogućava i olakšava razvrstavanje na mjestu nastanka. Oznake su: crvena boja za infektivni otpad, crvena s crnim pojasom za patološki, žuta boja za kemijski otpad, zelena za farmaceutski, a crna i plava za komunalni otpad,

- nepropusna je za tekućine, onemogućava ispadanje ili prolijevanje sadržaja,

- onemogućeno je neovlašteno otvaranje posuda i kontejnera pri daljnjem postupanju ili obrađivanju,

- pri obrađivanju ne onečišćuje okoliš,

- posude za oštre predmete moraju biti neprobojne za sadržaj pri normalnim uvjetima postupanja napravljene tako da je onemogućeno ispadanje sadržaja ili ozljeđivanje i prijenos infekcija na osobe koje upotrebljavaju posudu ili postupaju s otpadom,

- ambalaža za skladištenje mora biti označena natpisom »opasni medicinski otpad« s naznakom o vrsti otpada,

- ambalaža koja se koristi višekratno su posude i kontejneri od metala i plastike koji omogućavaju adekvatno pranje i dezinfekciju.

Zdravstvene ustanove dužne su sačiniti petogodišnji plan zbrinjavanja medicinskog otpada u kojem se mora formulirati djelatnost za svaku godinu, te vremenski plan izvršenja organizacijskih, kadrovskih i građevinskih prilagodbi, a isti plan mora biti uključen u ukupan plan razvoja zdravstvene ustanove uz osigurana sredstva. U planiranju sudjeluju ravnatelj i od njega imenovane odgovorne osobe, te u bolnicama i predsjednik Komisije za kontrolu bolničkih infekcija.

U planu moraju biti detaljno razrađeni:

- razvrstavanje medicinskog otpada,

- inicijalno skladištenje, putevi, način, zadužene osobe i vremenski plan skupljanja otpada,

- edukacija zaduženih i odgovornih osoba, te osoblja koje razvrstava otpad,

- putevi, način i zadužene osobe za prijevoz otpada do mjesta sekundarnog skladištenja,

- uvjeti, način i trajanje sekundarnog skladištenja,

- odgovorne osobe i način vođenja evidencija (očevidnik, prijavni listovi, izvješće o ispitivanju fizikalno-kemijskih svojstava otpada itd.) te obilježavanja otpada,

- način i vremenski plan odvoza, način obrađivanja i odlaganja otpada,

- odgovorna osoba (ili osobe) za organizaciju i unutarnji nadzor.

Pojedinačne posude ili držači s vrećama moraju biti smještene u inicijalna skladišta:

- prostorije za nečisto,

- prostorije za dekontaminaciju instrumenata (uz kirurške sale),

- ordinacije, previjališta, laboratoriji i druga mjesta gdje se generira medicinski otpad.

Skupljanje otpada jednom dnevno, a po mogućnosti jednom u smjeni, obavljaju Planom zadužene osobe.

Prijevoz otpada do mjesta sekundarnog skladištenja samo u ambalaži iz točke IV., obavljaju Planom zadužene osobe, prijevoznim sredstvima koja moraju biti od nepropusnog materijala koji se lako čisti i dezinficira.

Putevi skupljanja i prijevoza otpada moraju biti predviđeni i jasno naznačeni Planom, trebaju biti odvojeni od puteva kojima se odvijaju uobičajene zdravstvene aktivnosti (bolesnici, čisto rublje, sterilni materijal itd.) ako ne prostorno, barem vremenski.

Osobe koje postupaju s otpadom moraju biti educirane za postupanje s medicinskim otpadom i moraju biti opremljene radnim odijelima.

Medicinski otpad se sekundarno skladišti u odvojenom, označenom, ograđenom i natkrivenom prostoru, predviđenom samo za tu svrhu, koji je građen tako da se lako čisti i dezinficira i kojem je omogućen pristup vozilima za odvoz.

Dezinfekcija prijevoznih sredstava obavlja se jednom dnevno, a sekundarnog skladišta barem jednom tjedno, a po potrebi (u slučaju propisanja otpada) i češće.

Evidencija o opasnom medicinskom otpadu, koju vode Planom zadužene osobe, sadrži:

- očevidnik o vrsti, količini i mjestu nastanka,

- prijavne listove (predviđene Zakonom o otpadu i pratećim pravilnicima)

- prateći list uz prijevozno sredstvo.

Planom zadužena osoba prikuplja podatke o medicinskom otpadu, vodi bazu podataka i sačinjava mjesečna izvješća koja dostavlja Komisiji za kontrolu bolničkih infekcija ili odgovornoj osobi za organizaciju i unutarnji nadzor.

Skladištenje infektivnog otpada i oštrih predmeta bez kondicioniranja smije trajati najdulje osam dana. Infektivni otpad i oštri predmeti zbrinjavaju se u pećima za spaljivanje infektivnog otpada ili se postupcima obrađivanja (drobljenje, mljevenje, dezinfekcija, sterilizacija) dovode u stanje kad više nisu opasni za zdravlje te se mogu reciklirati ili odlagati kao inertni-komunalni otpad.

Anatomski patološki otpad iz etičkih razloga sakuplja se, skladišti i zbrinjava posebno. Zbrinjava se spaljivanjem u krematoriju ili zakapanjem na groblju.

Patološki animalni otpad zbrinjava se kao infektivni.

Krv koja preostane nakon laboratorijske pretrage zbrinjava se kao infektivni otpad skupa s vacutainerima.

Krv i krvni derivati koji su slijedom dijagnostičke pretrage pomiješani s kemikalijama, zbrinjavaju se kao kemijski otpad.

Sav opasni kemijski otpad i veće količine inertnog kemijskog otpada (10 litara na tjedan) sakuplja se u ambalažu iz točke IV., koja je posebno prilagođena izabranom sustavu zbrinjavanja.

Kemijski otpad može se reciklirati ili redestilirati, a zbrinjava se spaljivanjem u pećima za spaljivanje opasnog otpada.

Farmaceutski otpad sakuplja se posebno u ambalažu iz točke IV., te skladišti u bolničkim ljekarnama ili sekundarnom skladištu. Zbrinjava se spaljivanjem u spalionicama opasnog otpada.

Ljekarne moraju u svojim prostorima za izdavanje lijekova držati ambalažu za farmaceutski otpad u koji korisnici ubacuju farmaceutski otpad nastao u kućanstvu.

Posude pod pritiskom ne smiju se izlagati povišenoj temperaturi (mogućnost eksplozije) niti odlagati bez deaktivacije.

Posude pod pritiskom mogu se reciklirati.

Nadzor nad provođenjem ovog Naputka provodi tijelo uprave nadležno za poslove sanitarne inspekcije županije odnosno Grada Zagreba.

Kontrolu dezinfekcije ili sterilizacije provode Zavodi za javno zdravstvo županije odnosno Grada Zagreba na zahtjev sanitarne inspekcije.

Edukaciju o postupanju s medicinskim otpadom provode zavodi za javno zdravstvo.

Ovaj naputak stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 540-01/00-01/0133
Urbroj: 534-04-02-00-0001
Zagreb, 11. svibnja 2000.