ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

2354

Na teme­lju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU

Proglašavam Zakon o poreznom savjetništvu, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga sabora na sjednici 7. prosinca 2000.

Broj: 01-081-00-4253/2
Zagreb, 13. prosinca 2000.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POREZNOM SAVJETNIŠTVU

I. TEMELJNE ODREDBE

OpĆe odredbe

 Članak 1.

 Ovim se Zakonom uređuje djelatnost poreznog savjetništva kao neovisnog i samostalnog zanimanja poreznih savjetnika, njihove ovlasti i obveze, te osnivanje, položaj i djelatnost Hrvatske komore poreznih savjetnika (dalje: Komora).

Porezno savjetniŠtvo

 Članak 2.

 (1) Porezno savjetništvo je djelatnost kojom se u skladu s pravnim, gospodarstvenim, poreznim i računovodstvenim sustavom Republike Hrvatske, osigurava na pouzdan način pravilna primjena poreznih propisa od poreznih obveznika.

(2) Porezno savjetništvo je djelatnost davanja savjeta o poreznim pitanjima, zastupanje u poreznim postupcima pred poreznim tijelima i izrada poreznih prijava. Uz poslove poreznog sa­vjet­ništva mogu se obavljati i poslovi vođenja poslovnih knjiga, izrada financijskih izvješća i druge srodne usluge.

(3) Porezno savjetništvo su i poslovi zastupanja pred poreznim tijelima i vještačenja po odluci poreznog tijela.

Porezni savjetnik

 Članak 3.

 Porezni savjetnik je fizička osoba koja obavlja djelatnost po­reznog savjetništva i čiji su status i djelatnost uređeni ovim Zakonom.

II. POSLOVI I OVLASTI POREZNOG SAVJETNIŠTVA

Poslovi i ovlasti poreznog savjetnika

 Članak 4.

(1) Porezni savjetnik daje stručnu pomoć o poreznim pitanjima u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) O uslugama poreznog savjetništva obvezno se sklapa ugovor u pisanom obliku. Iznimno, ako se porezno savjetništvo obavlja za pojedinačne slučajeve, ugovor ne mora biti u pisanom obliku.

(3) Porezni savjetnik u okviru ugovora iz stavka 2. ovoga članka ima ovlasti i dužnosti savjetovati svoju stranku o svim poreznim pitanjima, pomagati joj kod izrade poreznih prijava i zastupati u poreznim postupcima pred poreznim tijelima, sudjelovati u poreznim sporovima pred sudovima, nadzirati pravilnost vođenja poreznih i računovodstvenih evidencija koje se vode radi izrade poreznih prijava i drugih poreznih isprava.

4) Porezni savjetnik ovlašten je, u skladu s preuzetim ovlastima prema ugovoru iz stavka 2. ovoga članka ispuniti poreznu prijavu i druge isprave koje je porezni obveznik dužan izrađivati i dostavljati u poreznom postupku.

Stjecanje odobrenja za rad

 Članak 5.

Poreznim savjetništvom mogu se baviti samo fizičke osobe kojima je Komora dala odobrenje za rad.

Osobe ovlaŠtene za porezno savjetniŠtvo

 Članak 6.

(1) Djelatnost poreznog savjetništva u skladu s odredbama ovoga Zakona mogu obavljati:

1. porezni savjetnici koji djelatnost poreznog savjetništva obavljaju kao samostalnu djelatnost i

2. javna trgovačka društva za porezno savjetništvo.

(2) Porezni savjetnici iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ostvaruju prava iz rada obavljanjem samostalne djelatnosti poreznog savjetništva i ne mogu biti zaposleni kod druge fizičke ili pravne osobe.

Osobe ovlaŠtene za ograniČeno porezno savjetniŠtvo

 Članak 7.

Iznimno od odredbi članka 6. ovoga Zakona, porezno sa­vjetništvo mogu u okviru svoje djelatnosti, ali bez prava na zastupanje stranke u poreznim postupcima pred poreznim tijelima i poreznim sporovima, obavljati:

1. ovlašteni revizori i revizorske tvrtke u okviru ovlasti iz Zakona o reviziji,

2. trgovačka društva i obrti za računovodstvene usluge u okviru svoje djelatnosti i

3. poslodavatelji u predmetima vezanim uz poreze na plaće za svoje zaposlenike.

III. UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA POREZNOG SAVJETNIKA

OpĆi uvjeti za obavljanje poreznog savjetniŠtva

 Članak 8.

(1) Porezni savjetnik može postati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete propisane ovim Zakonom.

 (2) Porezni savjetnik mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:

1. da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za državnog službenika,

2. da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske,

3. da govori hrvatskim jezikom i piše latiničnim pismom i drugim jezikom i pismom koji je u službenoj uporabi na području na kojemu treba obavljati djelatnost,

4. da nije kažnjen za kaznena djela protiv imovine, protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava te protiv službene dužnosti, i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđen, s time što se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili da protiv njega nije izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poreznog savjetništva.

Posebni uvjeti za obavljanje poreznog savjetniŠtva

 Članak 9.

(1) Uz opće uvjete iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona, porezni savjetnik mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:

1. da je diplomirani ekonomist ili diplomirani pravnik, s diplomom priznatom u Republici Hrvatskoj i najmanje pet godina radnog iskustva na poreznim poslovima i

2. da je položio ispit za poreznog savjetnika (dalje: ispit) u skladu s ovim Zakonom i dobio propisano odobrenje za rad od Komore.

(2) Pod radnim iskustvom na poreznim poslovima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, razumijeva se rad na primjeni poreznih ili računovodstvenih propisa.

Ispit za poreznog savjetnika

 Članak 10.

(1) Ispit u smislu odredbi članka 9. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona organizira i provodi Komora.

(2) Ispit se polaže pred povjerenstvom koje se sastoji od najmanje pet članova a imenuje ga ministar financija na prijedlog Komore. U povjerenstvu najmanje polovicu članova čine osobe iz državnih poreznih tijela, a ostale članove stručnjaci iz ekonomske, pravne i porezne teorije i prakse.

(3) Ispit se polaže prema programu koji donosi Komora uz suglasnost ministra financija.

(4) Troškove ispita snosi osoba koja polaže ispit. Visinu troškova utvrđuje Komora.

(5) Način i postupak polaganja ispita propisuje Komora.

(6) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita te stručni nadzor provodi Ministarstvo financija.

Odobrenje za rad

 Članak 11.

(1) Osobi koja ispunjava opće i posebne uvjete iz ovoga Zakona, Komora izdaje odobrenje za rad.

(2) Porezni savjetnik je ovlašten i dužan u pravnom prometu u poslovnim ispravama istaknuti broj i nadnevak odobrenja za rad. Isto vrijedi i za trgovačko društvo poreznog savjetništva, koje ističe broj i nadnevak odobrenja za rad svojih poreznih savjetnika.

Prestanak vaŽenja odobrenja

 Članak 12.

(1) Status poreznog savjetnika prestaje:

1. smrću,

2. na njegov pisani zahtjev,

3. gubitkom uvjeta iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona,

4. ako mu u stegovnom postupku bude izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

(2) Do prestanka djelatnosti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka dolazi:

1. u slučaju iz točke 1. - danom smrti,

2. u slučaju iz točke 2. - istekom roka određenog u zahtjevu,

3. u slučaju iz točaka 3. i 4. - pravomoćnošću rješenja.

(3) Rješenje o prestanku ili zabrani obavljanja djelatnosti poreznog savjetnika, u slučaju iz stavka 1. točke 2., 3. i 4. ovoga članka, donosi Komora.

(4) Poreznim savjetništvom ne smije se baviti porezni savjetnik od dana određenog u rješenju iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Na rješenje iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

Privremeno mirovanje

 Članak 13.

(1) Ako je porezni savjetnik imenovan ili izabran na plaćenu javnu dužnost, ili se zaposli, za vrijeme trajanja te dužnosti ili tog posla, djelatnost poreznog savjetništva miruje.

(2) Ako je porezni savjetnik izabran ili imenovan na neplaćenu javnu dužnost, za vrijeme obnašanja te dužnosti djelatnost poreznog savjetništva može mirovati.

(3) O okolnostima iz stavka 1. ovoga članka porezni savjetnik treba izvijestiti Komoru u roku od 15 dana od dana imenovanja, odnosno izbora ili prihvaćanja javne dužnosti ili zaposlenja, te sukladno ugovoru i dogovoru sa strankama, preporučiti poreznog savjetnika koji će nastaviti voditi nezavršene poslove.

IV. PRAVA I OBVEZE POREZNOG SAVJETNIKA

 Članak 14.

(1) Porezni savjetnik obavlja porezno savjetništvo samostalno i neovisno uz odgovarajuću naknadu prema tarifi.

(2) Tarifu propisuje Komora uz suglasnost ministra financija.

(3) Porezni savjetnik ovlašten je i obvezan čuvati prava i opravdane zahtjeve svoje stranke u okviru zakonskih propisa i vlastitog uvjerenja.

(4) Porezni savjetnik može raskinuti sklopljeni ugovor o pružanju usluga poreznog savjetništva ako stranka ne surađuje na način koji osigurava, po ugovoru, ispunjenje preuzetih obveza poreznog savjetnika.

(5) Porezni savjetnik koji je u posljednje tri godine prije podnošenja zahtjeva za dobivanje odobrenja poreznog savjetnika bio zaposlen u državnoj upravi, područnoj (regionalnoj) samoupravi ili lokalnoj samoupravi, u čijem je djelokrugu rada bilo izrav­no odlučivanje ili nadzor o poreznim stvarima, ne smije u trajanju od jedne godine od izdavanja odobrenja, sklopiti ugovor o poreznom savjetništvu sa strankom na koju se odnosio njegov rad.

IzuzeĆe

 Članak 15.

(1) Na izuzeće poreznih savjetnika primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona o izuzeću službenih osoba u poreznom postupku.

(2) O izuzeću poreznog savjetnika odlučuje službena osoba koja vodi porezni postupak.

PruŽanje struČne pomoĆi o poreznim pitanjima

 Članak 16.

(1) Porezni savjetnik obvezan je pružati stručnu pomoć o poreznim pitanjima savjesno u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.

(2) U pružanju stručne pomoći o poreznim pitanjima poreznog savjetnika može zamijeniti drugi porezni savjetnik.

(3) Porezni savjetnik koji se ne pridržava načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, odgovara prema odredbama statuta Komore i etičkog kodeksa poreznih savjetnika.

Javno trgovaČko druŠtvo za porezno savjetniŠtvo

 Članak 17.

(1) Jedan ili više poreznih savjetnika mogu osnovati javno trgovačko društvo za porezno savjetništvo (dalje: društvo za porezno savjetništvo) kao društvo osoba. U nazivu tvrtke treba koristiti oznaku »porezno savjetništvo«.

(2) Suglasnost na ispunjavanje uvjeta za upis društva u sud­ski registar iz stavka 1. ovoga članka daje Komora.

(3) Članom društva za porezno savjetništvo može biti samo porezni savjetnik.

(4) Društvo za porezno savjetništvo dužno je izvijestiti Komoru o upisu društva u sudski registar, najkasnije u roku od petnaest dana od dana primitka rješenja o upisu.

(5) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na porezne savjetnike, shodno se primjenjuju na svakoga pojedinog člana - poreznog savjetnika društva za porezno savjetništvo.

Nadzor Komore

 Članak 18.

(1) Ako Komora utvrdi da djelovanje društva za porezno savjetništvo čini teže povrede zakona, statuta Komore ili etičkog kodeksa poreznih savjetnika, može rješenjem zabraniti rad društva te ga, po pravomoćnosti rješenja, brisati iz imenika društava za porezno savjetništvo iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Rješenje o zabrani rada društva za porezno savjetništvo je konačno. Protiv toga rješenja žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka Komora dostavlja nadležnom sudu radi brisanja društva iz sudskog registra.

Čuvanje isprava

 Članak 19.

(1) Porezni savjetnik obavlja djelatnost na temelju isprava i podataka dobivenih od stranke.

(2) Porezni savjetnik i društvo za porezno savjetništvo dužni su čuvati isprave koje ne vrate stranki najmanje šest godina od dana njihova nastanka ili zaprimanja.

(3) Porezni savjetnik i društvo za porezno savjetništvo dužni su, nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga članka, sastaviti zapisnik s popisom isprava koje se vraćaju i pozvati stranku radi vraćanja.

(4) Ako se stranka ne odazove pozivu iz stavka 3. ovoga članka ili je prestala poslovati, porezni savjetnik zapisnik s popisom isprava i isprave može predati Komori ili u nazočnosti člana imenovanog od Komore, isprave uništiti, čime se oslobađa dužnosti čuvanja.

(5) Isprave iz stavka 4. ovoga članka koje se po posebnim propisima čuvaju trajno, čuvaju se u Komori.

Čuvanje tajni

 Članak 20.

Porezni savjetnik dužan je čuvati kao poslovnu tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u radu saznao na drugi način. Tajnu su dužne čuvati i druge osobe koje rade ili su radile za poreznog savjetnika. Na obvezu čuvanja poslovne tajne shodno se primjenjuju odredbe Općega poreznog zakona.

Pribava podataka

 Članak 21.

Državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti dužne su poreznom savjetniku dati podatke koji su mu potrebni radi obavljanja poslova u određenom predmetu, ako to nije protivno i na štetu čuvanja službene ili profesionalne tajne davatelja podataka.

Odgovornost poreznog savjetnika

 Članak 22.

(1) Porezni savjetnik odgovara za svoj rad, u skladu s odred­bama ovoga Zakona i ugovora sa strankom.

(2) Stranka koja ima primjedbe na rad poreznog savjetnika može podnijeti prigovor poreznom savjetniku. Ako porezni sav­jetnik ne otkloni propuste iz prigovora u primjerenom roku, stranka može uputiti prigovor Komori ili svoja prava ostvariti pred sudom. Komora može pokrenuti odgovarajući postupak protiv poreznog savjetnika.

(3) Odgovornost poreznog savjetnika za propuste koji spadaju u utaje, ili pomaganje, ili prikrivanje utaje poreza, ili nezakonita umanjenja porezne obveze stranke, utvrđuje se prema Općem poreznom zakonu.

(4) Komora može izreći stegovnu mjeru određenu općim aktima Komore, poreznom savjetniku koji ne poštuje odredbe ovoga Zakona, ili mu privremeno oduzeti odobrenje za rad.

(5) Ako porezni savjetnik za stranku vodi poslovne knjige, sastavlja financijska izvješća i porezne prijave, dužan je primjenjivati porezne i računovodstvene propise i postupati s posebnom pažnjom urednoga poreznog obveznika.

(6) Ako porezni savjetnik posumnja u vjerodostojnost pojedine isprave koje mu je stranka dostavila, upozorit će na to stranku, a može raskinuti ugovor o poreznom savjetništvu po­zivajući se na odredbu članka 14. stavka 4. ovoga Zakona.

Osiguranje od odgovornosti

 Članak 23.

(1) Porezni savjetnik dužan se je osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti stranci obavljanjem djelatnosti poreznog savjetništva. Ugovor o odgovornosti za porezne savjetnike osnivače (članove) trgovačkog društva za porezno savje­tništvo i porezne savjetnike koji rade u tom društvu sklapa to društvo, za svakoga poreznog savjetnika.

(2) Osiguravatelji su dužni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s poreznim savjetnikom ili društvom za porezno savjetništvo koje im se za to obrati. Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj u dogovoru s Ministarstvom financija i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo financija. Odluka Ministarstva financija o određivanju zastupnika osiguravatelja nije upravni akt.

(3) Ako se dogovor iz stavka 2. ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od podnošenja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje strane, Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnoga izbranog sudišta, ko­jim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravo­moćan svim osiguravateljima, Ministarstvu financija, Komori i poreznim savjetnicima i društvima za porezno savjetništvo.

(4) Smatrat će se da je porezni savjetnik sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to je li u to vrijeme već bio postignut dogovor iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Osiguranje od odgovornosti može preuzeti Komora te u ime poreznih savjetnika i društava sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti. U tom slučaju porezni savjetnici i društva dužni su Komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

(6) Porezni savjetnik dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(7) Najniža visina osigurane svote na koju mora biti ugovoreno osiguranje po poreznom savjetniku je 200.000,00 kuna.

Nastup pred strankom

 Članak 24.

Porezni savjetnik u odnosima sa strankom dužan je pridržavati se načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, te postupati u skladu s etičkim kodeksom poreznih savjetnika i s Ustavom i propisima Republike Hrvatske.

V. USTROJ POREZNIH SAVJETNIKA

Ustrojstvo i Članstvo

 Članak 25.

(1) Porezni savjetnici obvezno se udružuju u Komoru, kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe.

(2) Komora predstavlja porezne savjetnike Republike Hrvat­ske kao cjelinu, te promiče, usklađuje i zastupa zajedničke interese poreznih savjetnika.

(3) Komora vodi imenik osoba koje su položile ispit za poreznog savjetnika i imenik javnih trgovačkih društava za porezno savjetništvo, s posebnom naznakom onih koji obavljaju djelatnost. U imenik se upisuju sve promjene. Podaci iz imenika su javni.

Javne ovlasti Komore

 Članak 26.

(1) Komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene ovim Zakonom.

(2) Akti koje Komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti su javne isprave.

Tijela Komore

 Članak 27.

(1) Tijela Komore su Skupština, Izvršni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom Komore.

(2) Nadležnost tijela te postupak i način njihovog izbora utvrđuje se statutom Komore.

OpĆi akti Komore

 Članak 28.

(1) Skupština Komore donosi statut uz suglasnost ministra financija i etički kodeks poreznih savjetnika. Statut i etički kodeks poreznih savjetnika objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(2) Statutom se uređuje naročito: ustrojstvo Komore, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore, oblici udruživanja poreznih savjetnika za područje jedne ili više jedinica područne i lokalne samouprave, rad poreznih savjetnika i društava za porezno savjetništvo, prava i dužnosti poreznih sav­jetnika prema Komori, stegovni postupak za utvrđivanje povreda dužnosti i ugleda poreznog savjetnika, tijela za pokretanje i vođenje stegovnog postupka te druga pitanja značajna za porezno savjetništvo.

(3) Etički kodeks poreznih savjetnika utvrđuje skup načela i pravila kojih su se porezni savjetnici i osobe koje za njih rade dužni pridržavati pri obavljanju djelatnosti poreznog savjetnika.

PraĆenje rada Komore

 Članak 29.

(1) Komora izvješćuje Ministarstvo financija na vlastiti poticaj ili na njegov zahtjev o stanju, problemima i mjerama za una­pređenje rada poreznih savjetnika i zaštite poreznih obveznika.

(2) Ministarstvo financija prati i proučava rad poreznih savjetnika i u svezi s time može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke, uzimajući u obzir samostalnost i nezavisnost poreznih savjetnika.

Članarina

 Članak 30.

Svaki član Komore obvezan je plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori u skladu s aktima Komore. Osnovicu i visinu članarine utvrđuje skupština Komore.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Osnivanje Komore

 Članak 31.

(1) Komora se osniva kada na teritoriju Republike Hrvatske odobrenje za rad poreznih savjetnika dobije najmanje dvadeset poreznih savjetnika.

(2) Osnivačku skupštinu Komore saziva i njome rukovodi ministar financija ili osoba koju on ovlasti.

Ovlasti ministra financija

 Članak 32.

(1) Iznimno od odredbi članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, do ustrojstva Komore iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona, ministar financija donosi pravilnik o pristupanju i polaganju ispita za poreznog savjetnika, imenuje povjerenstvo i određuje visinu troškova ispita na način određen u članku 10. stavku 2. i 4. ovoga Zakona, te izdaje odobrenja iz članka 11. ovoga Zakona.

(2) Dok Komora ne propiše visinu naknada za usluge poreznog savjetništva, porezni savjetnici i društva za porezno savjet­ništvo ugovarat će naknadu prema tržišnim uvjetima.

Stupanje na snagu i primjena Zakona

 Članak 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se od 1. siječnja 2001.

Klasa: 410-01/00-01/08
Zagreb, 7. prosinca 2000.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.