2355
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o porezu na dohodak, koji je donio Zastupnički dom
Hrvatskoga sabora na sjednici 7. prosinca 2000.
Broj: 01-081-00-4254/2
Zagreb, 13. prosinca 2000.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. TEMELJNE ODREDBE
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim
zakonom.
2. POREZNI OBVEZNIK
Članak 2.
(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Ako više
fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička
osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.
(2) Tuzemni porezni obveznik je fizička osoba koja ima prebivalište ili
uobičajeno boravište u tuzemstvu. Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i
fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivališta ni uobičajeno
boravište, a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi
prima plaću.
(3) Inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja u Republici
Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj
ostvaruje dohodak koji podliježe
oporezivanju prema odredbama ovoga Zakona.
3. POREZNA OSNOVICA
Članak 3.
(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnoga poreznog obveznika je ukupni
iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, umanjen
za preneseni gubitak (članak 28.) i umanjen za osobni odbitak (članak 29.).
(2) Osnovica poreza na dohodak inozemnoga poreznog obveznika je ukupni
iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu, umanjen za
preneseni gubitak ostvaren u tuzemstvu i umanjen za osobni odbitak.
4. POREZNO
RAZDOBLJE
Članak 4.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno
razdoblje).
(2) Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim
slučajevima:
1. ako tuzemni porezni obveznik tijekom iste kalendarske godine postane
inozemni porezni obveznik ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje
obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila tuzemni ili inozemni
porezni obveznik,
2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prava iz ovoga zakona
računaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.
5. POREZNE STOPE
Članak 5.
(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 15% od porezne osnovice do
visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka.
(2) Porez na dohodak plaća se po stopi od 25% na razliku porezne
osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka.
(3) Porez na dohodak plaća se po stopi od 35% na iznos porezne osnovice
koji prelazi iznos peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka.
(4) Porez na dohodak utvrđen prema stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka
povećava se za prirez koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim
zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u
porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.
6. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
Članak 6.
(1) Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju,
na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu
koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno kreditnih zadruga, primici od
kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, primici od
otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika te
mirovine tuzemnih poreznih obveznika ostvarene u inozemstvu.
(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pružaju
tržišne protuusluge i to:
2.1. primici po posebnim propisima:
2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova uže
obitelji poginulih boraca Domovinskog rata,
2.1.2. socijalne potpore,
2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog
djeteta,
2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,
2.1.5. državne nagrade, nagrade jedinica područne (regionalne)
samouprave i jedinica lokalne samouprave,
2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih
događaja i prirodnih nepogoda,
2.3. nasljedstva i darovanja,
2.4. primici od otuđenja osobne imovine,
2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,
2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima i
igrama na sreću.
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari,
odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi osiguranja života i
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije
toga osiguranja bile oslobođene oporezivanja.
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem
dohotka iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se
ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na
dobit.
7. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ
Članak 7.
Porez na dohodak ne plaća se na:
1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u oružanim snagama
Republike Hrvatske,
2. naknadu plaće pripadnicima
civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i
zaštite od prirodnih nepogoda,
3. naknadu plaće za vrijeme
privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret
izvanproračunskih fondova,
4. nagrade učenicima i
studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog iznosa,
5. nagrade učenicima i
studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i
organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
6. primitke učenika i
studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih
udruga, po posebnim propisima,
7. naknade štete zbog posljedica
nesreće na radu,
8. naknade i nagrade koje
osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za
preodgoj,
9. primitke zaposlenika po
osnovi naknade, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac do propisanog
iznosa,
10. primitke po osnovi
naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti do
propisanih iznosa,
11. primitke po osnovi službenih
putovanja fizičkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju
samostalnu djelatnost do propisanog iznosa,
12. stipendije koje se do
propisanih iznosa ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada,
13. stipendije studenata i
poslijediplomanata, te poslijedoktoranata za koje su sredstva osigurana u
proračunu Republike Hrvatske.
8. OSOBNA OSLOBOĐENJA
Članak 8.
Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju
diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren
dohodak i to:
1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici
Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici
Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski
državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici
te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani
ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke
pomoći UN i njihovih posebnih agencija,
4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata
i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog
osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u
Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u
Republici Hrvatskoj,
5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici
Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje
konzularnih poslova.
II. OPOREZIVI DOHODAK
1. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA
Članak 9.
(1) Dohodak je razlika između
primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju.
(2) Izdacima se smatraju svi
odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili
osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Primici i izdaci utvrđuju
se primjenom načela blagajne.
(4) Primici se pripisuju onoj
osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se
pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava
gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).
(5) Izdaci se pripisuju onoj
fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema
stavku 4. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.
(6) Primici i izdaci koji su
nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se dohotkom
prema stavku 1. ovoga članka.
(7) Izdacima poreznog razdoblja
smatraju se i darovanja u naravi ili u novcu doznačenom na žiroračun, a u
kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske,
vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju
u skladu s posebnim propisima, do visine 2% od ostvarenih ukupnih primitaka
prethodne godine. Ako se darovanja daju u naravi, darodavatelj i
daroprimatelj obvezni su o tome imati vjerodostojne isprave. Iznimno,
izdacima se smatraju i darovanja iznad propisane visine, pod uvjetom da su
dana prema programima i rješenju nadležnih ministarstava.
(8) Izdacima se smatraju i
uplaćene premije po osnovi osiguranja života, dopunskog zdravstvenog i
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, do visine 0,8 osnovnoga osobnog
odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.
(9) Izdacima se ne smatraju
izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali
s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:
1. porez na dohodak, porez na
nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,
2. izdaci za novčane kazne i
prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim
predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.
(10) Izdacima se ne smatraju
ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.
2. Oblici dohotka
Članak 10.
(1) Porezni obveznici mogu ostvarivati primitke na tržištu rada, robe,
usluga i kapitala te davanjem na korištenje imovine i imovinskih prava.
(2) Tuzemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala.
(3) Inozemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici
dohotka:
1. dohodak od nesamostalnog rada koji se isplaćuje u tuzemstvu ili koji
je isplaćen za rad u tuzemstvu,
2. dohodak od poslovne jedinice u tuzemstvu,
3. dohodak od nesamostalnog rada zastupnika u tuzemstvu,
4. dohodak od nekretnina i pripadajućih stvari i prava koje se nalaze u
tuzemstvu,
5. dohodak od imovinskih prava koja se koriste u tuzemstvu uz naknadu,
6. dohodak od vlastitih ili čarter pomorskih brodova ili zrakoplova koji
se koriste za otpremu iz tuzemnih luka,
7. dohodak od samostalne djelatnosti (isporuke dobara i usluga) koje su
obavljene u tuzemstvu ili u inozemstvu, a služe za obavljanje djelatnosti u
tuzemstvu.
III. UTVRĐIVANJE DOHOTKA
1. Dohodak od nesamostalnog rada
Članak 11.
Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u
poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka 12. ovoga Zakona i izdataka
nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama članka 13. ovoga Zakona.
2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
Članak 12.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:
1. plaća koju isplaćuje poslodavac po osnovi rada koji posloprimac obavlja
po uputama poslodavca,
2. mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada bez
obzira da li ih isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe (na primjer
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje),
3. primici po osnovi naknada,
potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac daje zaposlenicima iznad propisanih
iznosa,
4. plaća koju umjesto
poslodavca isplati druga osoba,
5. svi drugi primici po
osnovi i u svezi s nesamostalnim radom.
(2) Primicima po osnovi
nesamostalnog rada smatraju se i:
1. premije osiguranja koje
poslodavci plaćaju za svoje zaposlenike i druge osobe po osnovi osiguranja života,
dopunskog zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i
osiguranja njihove imovine,
2. stipendije kao potpore učenicima i studentima za redovno školovanje
na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, iznad propisanih iznosa,
3. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod koji se može odbiti pri
utvrđivanju poreza na dobit,
4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali
samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim
osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno ili
dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak
ili rashod.
(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i drugi primici
koje poslodavac isplaćuje posloprimcima u svezi sa sadašnjim, prijašnjim ili
budućim radom, koji se umjesto u novcu daju u naravi. Primicima u naravi
smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri
odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci daju zaposlenicima i
drugim fizičkim osobama koje su s poslodavcima poslovno ili osobno povezane.
Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže
i stope kamate od 6% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili
subvencioniraju iz proračuna, ali ne zaposlenicima uprave.
3. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak 13.
(1) Izdacima koji se
oduzimaju od primitaka prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada,
smatraju se uplaćeni obvezni doprinosi iz plaće i to:
1. doprinos za mirovinsko
osiguranje,
2. doprinos za zdravstveno
osiguranje,
3. doprinos za zapošljavanje.
(2) Izdacima koji se
oduzimaju od primitaka po osnovi poduzetničke plaće iz članka 12. stavka 2.
točke 3. ovoga Zakona, smatraju se uplaćeni propisani obvezni doprinosi osoba
koje samostalno obavljaju djelatnosti po posebnim zakonima.
(3) Izdacima iz stavka 1.
ovoga članka koji se mogu odbiti kod utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada
smatraju se i uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavka 8. ovoga Zakona.
4. Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 14.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom
izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede
i šumarstva i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje nisu osnovna
djelatnost poreznog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja
dohotka.
5. Vrste samostalnih djelatnosti
Članak 15.
(1) Obrtničkim djelatnostima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se
djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene
gospodarstvene djelatnosti. Obrtničkom djelatnošću smatra se i davanje u zakup
cjelokupnog obrta. Obrtničkom djelatnošću smatra se i prodaja više od tri
nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet
godina. Obrtničkom djelatnošću ili djelatnošću slobodnog zanimanja iz stavka
2. ovoga članka smatra se i ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih
prava u okviru tih samostalnih djelatnosti.
(2) Djelatnostima slobodnih
zanimanja smatraju se:
1. samostalna djelatnost
zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora,
inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih
djelatnika i druge slične djelatnosti,
2. samostalna djelatnost
znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti,
3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna
djelatnost i druge slične djelatnosti,
4. samostalna
djelatnost novinara, umjetnika i športaša.
(3) Djelatnosti poljoprivrede
i šumarstva obuhvaćaju korištenje prirodnih bogatstava zemlje i uporabu od
tih djelatnosti dobivenih proizvoda. Porez na dohodak od poljoprivrede i
šumarstva plaća se ako je fizička osoba po osnovi te djelatnosti obveznik
poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.
(4) Drugim
samostalnim djelatnostima smatraju se:
1. djelatnosti
članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, jedinica područne (regionalne)
samouprave i jedinica lokalne samouprave,
2. djelatnosti
članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora,
upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba,
članova povjerenstava i odobra koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i
sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,
3. povremene
samostalne djelatnosti kao što su povremene autorske djelatnosti znanstvenika,
umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika,
agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata te druge djelatnosti koje se
obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalni rad.
6. NaČin ostvarivanja dohotka
od samostalne djelatnosti
Članak 16.
Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga
Zakona porezni obveznik može ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom
drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.
7. Promjena naČina oporezivanja
Članak 17.
(1) Porezni obveznik iz članka 15. stavka 1.,
2. i 3. ovoga Zakona može, na vlastiti zahtjev, plaćati porez na dobit umjesto
na dohodak. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka
pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.
(2) Pisani zahtjev
kojim se traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj ispostavi
Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.
(3) Rješenje
kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedeće
tri godine. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok
prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.
(4) Porezni
obveznik iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona može na vlastiti
zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s člancima 18. do 22. ovoga Zakona.
(5) U slučaju iz
stavka 4. ovoga članka porezni obveznik može, na vlastiti zahtjev od idućega
poreznog razdoblja plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu
sa stavkom 2. i 3. ovoga članka.
8. UtvrĐivanje dohotka od samostalnih djelatnosti
Članak 18.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih
primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
(2) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava,
usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne
djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.
(3) Primici iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj
vrijednosti.
(4) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i
izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i
koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i
primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj
cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se
ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.
(5) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja
financijske imovine.
(6) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o
porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke
komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je
utvrđen manjak.
(7) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom
poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih
primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne
djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji
su neposredno vezani za obavljanje djelatnosti.
(8) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno
ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila
ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se
i troškovi otuđenja i likvidacije.
(9) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja
financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(10) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate
kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.
(11) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti
smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima
sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim
primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa člankom 26. i člankom 38.
stavkom 3. ovoga Zakona.
(12) Fizičkim osobama koje ostvaruju dohodak od drugih samostalnih
djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona poslovni izdaci
priznaju se u visini 25% od ostvarenih primitaka. Iznimno, fizičkim osobama
koje kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i drugi u okviru
djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona, ostvaruju autorske
naknade, poslovni izdaci priznaju se u visini 40% od ostvarenih primitaka.
(13) Porezni obveznici koji
obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 2. točke 4. ovoga
Zakona, mogu odabrati oporezivanje na način iz stavka 12. ovoga članka i
članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.
9. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE
Članak 19.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka
15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, dužni su utvrđivati dohodak na temelju
podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, ako se dohodak ne oporezuje u
skladu sa člankom 32. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga
primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine i evidencija o tražbinama i
obvezama. Porezni obveznik dužan je u knjizi primitaka i izdataka ili drugim
evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.
(3) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun.
10. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE
Članak 20.
(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari
i prava, ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna
vrijednost) premašuju 1.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od
godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove
nabave plaćena naknada.
(2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje
otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.
(3) U popis dugotrajne imovine unose se
pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja
(korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.
(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne
imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu s
Pravilnikom o amortizaciji. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja
više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada
se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.
11. PRIZNAVANJE IZDATAKA
Članak 21.
(1) Izdaci za materijal, robu, proizvode,
energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini
cijene nabave ili troška proizvodnje.
(2) Izdaci osoblja
(plaće s porezima i doprinosima) priznaju se u visini stvarnih isplata, a
uplaćeni doprinosi za vlastito mirovinsko te zdravstveno osiguranje
poduzetnika koji samostalno obavljaju djelatnost priznaju se do visine
propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje.
(3) Izdacima
poslovanja smatraju se i otpisi prema članku 20. stavku 4. ovoga Zakona.
(4) Izdacima
otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog
revalorizacije.
(5) Iznimno od
odredbi stavka 3. ovoga članka obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, priznaju
se u poreznom razdoblju izdaci po osnovi jednokratnog ili ubrzanog djelomičnog
otpisa opreme i poslovnih objekata nabavljenih u istom poreznom razdoblju.
(6) Opremom iz
stavka 5. ovoga članka smatraju se postrojenja i strojevi, alati, pogonski,
uslužni i uredski inventar, informatička oprema, namještaj, transportni uređaji
i sredstva, osim osobnih automobila i drugih prijevoznih sredstava koja služe
za osobni prijevoz poduzetnika i njegovih posloprimaca, a poslovnim objektima
smatraju se građevinski objekti za poslovne djelatnosti.
(7) Oprema
otpisana prema stavku 5. ovoga članka obvezno se unosi u popis dugotrajne
imovine.
12. IZDACI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU
Članak 22.
(1) Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedeći
izdaci:
1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog
znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razonodu,
izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za
odmor i drugih sličnih izdataka),
2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne
isporuke i drugi izdaci,
3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi
naknada, potpora i nagrada, ako prelaze propisane iznose,
4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju
samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,
5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim
vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i
drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni
prijevoz ne utvrđuje plaća.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka poslovnim izdacima
smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i
drugih prijevoznih sredstava.
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u
izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.
13. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak 23.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između
primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i
postelja putnicima i turistima, primitaka od vremenski ograničenog ustupa
autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava,
primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su
poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
(2) Kod dohotka od imovine na
temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini
30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.
(3) Iznimno od stavka 2.
ovoga članka, izdaci potrebni za ostvarivanje dohotka od iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna
pristojba utvrđuju se u visini 50% od ostvarene najamnine.
(4) Kod ostvarivanja dohotka
od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih, za koje
porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave.
(5) Dohotkom iz stavka 1.
ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja
nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi
prijenos uz naknadu. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj
vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne
vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.
Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.
(6) Dohodak od
otuđenja nekretnine iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je
nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavnim članovima njegove
uže obitelji iz članka 29. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili
imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.
(7) Dohotak od
otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje
se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i
drugih članova uže obitelji te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje
u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i
imovinskih prava.
(8) Gubici od
otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja
nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.
(9) Dohodak od
imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se
oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti te ako se na dohodak ne plaća
porez na dobit.
14. PROCJENA DOHOTKA OD IMOVINE
Članak 24.
Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,
zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja
nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom
iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u
kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje
odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.
15. PROMJENA NAČINA UTVRĐIVANJA DOHOTKA OD IMOVINE
Članak 25.
(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine
ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina a obveznik je poreza na
dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, utvrđuje dohodak
u skladu sa člancima od 18. do 22. ovoga Zakona.
(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine
ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina, a nije obveznik poreza na
dodanu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu sa
člancima od 18. do 22. ovoga Zakona.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga
članka porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak,
u skladu s odredbama članka 17. ovoga Zakona.
16. DOHODAK OD KAPITALA
Članak 26.
(1) Dohotkom
od kapitala smatraju se primici po osnovi dividendi, udjela u dobiti na
temelju udjela u kapitalu i kamata, ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Dividendama i
udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka
smatraju se i izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i
suvlasnika trgovačkih društava za njihove privatne potrebe izvršeni tijekom
poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja.
(3) Dohotkom iz
stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti članova
uprave i zaposlenika trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili
opcijske kupnje vlastitih dionica.
(4) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u
dobiti ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog
kapitala društva.
(5) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala izdaci se ne priznaju.
17. ZAJEDNIČKI DOHODAK
Članak 27.
(1) Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem
samostalne djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička osoba (supoduzetnik)
plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke samostalne
djelatnosti.
(2) Dohodak ostvaren obavljanjem
zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga
Zakona, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članaka od 18.
do 22. ovoga Zakona. Zajednički ostvaren dohodak dijeli se na pojedine
supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak se dijeli na
jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili
gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka, dodaju se
primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a
koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od
dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga
članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao
poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada
više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava
(suvlasnici, supoduzetnici i drugi).
(5) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema
odredbama članka 23. i 24. ovoga Zakona.
(6) Supoduzetnici koji
ostvaruju zajednički dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su
imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za
vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje
prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz
zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Inozemni
porezni obveznik ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti. Ako
supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga
Porezna uprava.
(7) Nositelj zajedničke
djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja
(kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome
prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od
zajedničke djelatnosti.
(8) Prijava o utvrđenom
dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće
za proteklu godinu.
IV. POREZNI GUBITAK
Članak 28.
(1) Porezni gubitak koji se kod utvrđivanja ukupnog iznosa dohotka iz
članka 3. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom
razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem porezne
osnovice u sljedećim poreznim razdobljima.
(2) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1.
ovoga članka istekom pete godine od godine za koju je utvrđen.
(3) Pri nadoknađivanju gubitak se odbija nakon umanjenja porezne
osnovice za plaće novozaposlenih iz članka 43. ovoga Zakona, a prije osobnih
odbitaka iz članka 29. ovoga Zakona. Odbitak gubitka je dopušten u tekućem
poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim
poreznim razdobljima. Preneseni gubici se nadoknađuju prema redoslijedu njihova
nastanka.
V. OSOBNI ODBITAK
Članak 29.
(1) Tuzemni porezni obveznici mogu od ukupnog iznosa ostvarenog dohotka
prema članku 3. stavku 1. ovog Zakona za svaki mjesec razdoblja za koje se
utvrđuje porez odbiti osnovni osobni odbitak u visini od 1.250,00 kuna.
Tuzemnim poreznim obveznicima se kod ostvarene mirovine priznaje osobni odbitak
u visini mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, a najviše do 2.500,00
kuna mjesečno.
(2) Tuzemni porezni obveznici
mogu odbiti i sljedeće osobne odbitke:
1. 0,5 osnovnoga osobnog
odbitka za uzdržavanoga bračnog druga i druge uzdržavane članove uže obitelji
i prvo dijete,
2. 0,7 osnovnoga osobnog
odbitka za drugo dijete, 1,00 za treće dijete, 1,4 za četvrto dijete, 1,9 za
peto dijete, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka
progresivno se povećava, i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema
faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,
3. 0,3 osnovnoga osobnog
odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji, djecu i poreznog obveznika ako
su osobe s invaliditetom.
(3) Fizičke osobe čiji
dohodak ili čiji drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju
dohotkom prelaze osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka ne smatraju se uzdržavanima.
Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji i djecu, osobni
odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove uzdržavaju,
osim ako se ne sporazume drukčije.
(4) Osobni se odbici iz
stavka 1. i 2. ovoga članka zbrajaju. Djecom u smislu stavka 2. točke 1. i 2.
ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji,
poočimi i pomajke uzdržavaju.
(5) Drugim uzdržavanim
članovima uže obitelji u smislu stavka 2. točke 1. ovoga članka smatraju se
roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga te
preci i potomci u izravnoj liniji, a i bivši bračni drugovi za koje porezni
obveznik plaća alimentaciju.
(6) Porezni obveznik može
koristiti osobne odbitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka u razdoblju za koje
postoji porezna obveza i u kojem se osoba uzdržava. Razdoblje se zaokružuje
u korist poreznog obveznika na pune mjesece.
(7) Tuzemnim poreznim obveznicima osobni odbitak uvećava se i za iznose
plaćene za zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije
osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje
koji plaćaju poslodavac i posloprimac.
(8) Inozemni porezni obveznici mogu u poreznom razdoblju odbiti
osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i
plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom
propisanih doprinosa za posloprimca i poslodavca.
VI. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU POREZA
1. UTVRĐIVANJE
GODIŠNJEG POREZA
Članak 30.
(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava
obračunava se godišnje.
(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 15% od godišnje
porezne osnovice do visine dvostrukog osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od
25% na razliku godišnje porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukoga
osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 35% na iznos porezne osnovice koji
prelazi iznos peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka.
(3) Godišnji se porez na dohodak utvrđuje prema poreznoj osnovici iz
članka 3. ovoga Zakona, s time što se od utvrđenog poreza odbijaju iznosi
plaćenog predujma po svim oblicima dohotka, osim predujma po osnovi dohotka od
kapitala.
(4) Ako je tuzemni porezni obveznik ostvario dohodak u inozemstvu
(inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezovan u inozemstvu porezom koji
odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se na
propisani način u tuzemni porez na dohodak.
(5) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem.
(6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku
od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.
(7) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći
predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća
se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili mu se uračunava u predujam za
iduće razdoblje.
2. GODIŠNJA
POREZNA PRIJAVA
Članak 31.
(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja
(kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i
sadržaja.
(2) Godišnja porezna prijava podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne
uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Porezni obveznik koji je tijekom poreznog razdoblja ostvario
dohodak od:
1. nesamostalnog rada istodobno samo kod jednog poslodavca i/ili,
2. druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 1. ovoga
Zakona i/ili,
3. druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3.
ovoga Zakona i/ili,
4. kapitala iz članka 26. ovoga Zakona i/ili,
5. samostalne djelatnosti iz članka 32. ovoga Zakona i/ili,
6. nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. ovoga Zakona i/ili,
7. iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima za koje je plaćena boravišna pristojba iz članka 37. stavka 2. ovoga
Zakona,
ne podnosi poreznu prijavu za te dohotke, a plaćeni
predujmovi poreza po odbitku smatraju se konačno utvrđenim porezom na
pojedinačno ili ukupno ostvaren dohodak po tim osnovama.
(4) U slučajevima iz stavka
3. ovoga članka, osim za dohodak iz članka 26. ovoga Zakona, porezni obveznik
je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ako isplatitelj dohotka
ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na
dohodak i prireza na propisan način.
(5) Ako porezni obveznik ostvari
dohodak iz više odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno ili ako ostvari
taj dohodak izravno iz inozemstva (bez posredstva tuzemnog poslodavca) ili ako
ostvari i druge oblike dohotka izravno iz inozemstva ili ako ostvari i druge
oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne
prijave ili ako je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno
plati porez po osnovi nesamostalnog rada, dužan je podnijeti godišnju
poreznu prijavu.
(6) Ako je porezni obveznik
tijekom godine ostvario sam oblike dohotka iz stavka 3. ovoga članka, može
podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na
neiskorišteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz članka 29. ovoga
Zakona, prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje
izravnanje porezne osnovice, prava na umanjenje porezne osnovice za
nastale izdatke u ostvarivanju primitaka od djelatnosti iz članka 15.
stavka 4. točke 2. ovoga Zakona te radi iskorištenja drugih prava
propisanih zakonima.
(7) Obveznicima poreza na
dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne
podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili
nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.
3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA
Članak 32.
(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 15. stavka
1. i 2. ovoga Zakona, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu
o porezu na dodanu vrijednost, porez na dohodak može se utvrđivati i u
paušalnom iznosu. Samostalne djelatnosti koje će se paušalno oporezivati i
visinu paušalnog dohotka ovisno o području na kojem se ta djelatnost obavlja,
utvrđuje ministar financija na prijedlog nadležnih strukovnih komora.
(2) Godišnji porez u
paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenjem utvrđeni
godišnji porezni obveznici plaćaju mjesečno, do kraja svakog mjeseca za
tekući mjesec, u visini 1/12 godišnjeg poreza.
(3) Porezna uprava može na
temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom
prometu, ukinuti rješenje iz stavka 2. ovoga članka i donijeti rješenje
o plaćanju predujma poreza u skladu s člankom 35. stavak 1. ovoga Zakona,
ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom
propisane porezne stope premašuje utvrđeni paušalni iznos poreza.
(4) U slučaju iz stavka 3.
ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od
samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 18. do 22. ovoga
Zakona.
4. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA
Članak 33.
(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava,
obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj mirovine ili sam porezni
obveznik. Dužnik poreza na dohodak je posloprimac i umirovljenik.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava,
obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na
dan isplate.
(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od
porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada
ostvarenih tijekom jednog mjeseca umanjen za izdatke iz članka 13. stavka
1. i 3. ovoga Zakona koji su plaćeni i umanjen za iznos mjesečnih osobnih
odbitaka iz članka 29. ovoga Zakona.
(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po
stopi od 15% od mjesečne porezne osnovice do visine dvostrukog osnovnog osobnog
odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između dvostrukog
i peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 35% na razliku
mjesečne porezne osnovice iznad peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka.
(5) Odbitak poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koji kod
isplatitelja ne traje duže od 10 dana (80 sati) i isplaćeni dohodak ne
iznosi više od 1.250,00 kuna mjesečno, obavlja poslodavac po stopi od 25%
bez obračunavanja osobnih odbitaka iz članka 29. ovoga Zakona.
(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka obustavljeni (odbijeni)
i uplaćeni porez smatra se konačno utvrđenim porezom za porezno razdoblje,
pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu
prijavu. Porezni obveznik ima pravo taj dohodak i uplaćene iznose predujma
poreza unijeti u godišnju poreznu prijavu.
(7) Inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u
Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno
prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužni su pri isplati dohotka od nesamostalog
rada zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po
odredbama stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku
od osam dana od dana isplate.
(8) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom
predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu
ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski
imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati
predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. do 4., odnosno
stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.
(9) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare
neposredno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam
poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5.
ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.
5. POREZNE
KARTICE
Članak 34.
(1) Predujam poreza kod dohotka od nesamostalnog rada utvrđuje se na
temelju porezne kartice koju za posloprimca ili umirovljenika imaju
poslodavci i isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje
Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji mirovina dužni su je čuvati dok
posloprimac kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina.
(2) Podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama i obustavljenom i
uplaćenom porezu iz poreznih kartica posloprimaca i umirovljenika,
poslodavac i isplatitelj mirovine dostavlja Poreznoj upravi do 31.
siječnja tekuće godine za proteklu godinu.
(3) Poslodavci i isplatitelji mirovina obvezni su o isplaćenom
dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak sastavljati i
Poreznoj upravi dostavljati i druge propisane evidencije.
6. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Članak 35.
(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i
3. ovoga Zakona mjesečni predujam se plaća prema rješenju Porezne uprave.
(2) Rješenje o predujmu
vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma.
(3) Porezna uprava može, na
zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji
na podnesku koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave, koji se odnose
na proteklo razdoblje tekuće godine.
(4) Na početku obavljanja
samostalne djelatnosti predujmovi se utvrđuju na temelju podataka koje je
porezni obveznik dao o predviđenom iznosu svoga dohotka.
(5) Predujmovi poreza na
dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg
dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(6) Porezna uprava može na
temelju obavljenog očevida i vanjskog nadzora, podataka iz
obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju
poreznog obveznika s kojima raspolaže, izmijeniti rješenje iz stavka 1.
ovoga članka i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.
7. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK PO ODBITKU
Članak 36.
(1) Predujam poreza na
dohodak od samostalne djelatnosti koji inozemni porezni obveznici ostvare obavljanjem
povremene samostalne umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i
likovne djelatnosti, uključujući i djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i
televizijom te zabavnim priredbama, plaća se po odbitku, od ukupne naknade umanjene
za izdatke u visini 40%, po stopi od 25% bez prava na osobne odbitke iz članka
29. ovoga Zakona. Tako plaćeni predujmovi smatraju se konačnim porezom.
(2) Predujam poreza na
dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i
3. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji
dohotka po stopi od 35%, bez prava na osobne odbitke iz članka 29. ovoga
Zakona. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam
poreza iz dohotka kojega ostvare inozemni porezni obveznici obavljanjem
djelatnosti iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona. Plaćeni predujmovi poreza na
dohodak smatraju se konačno utvrđenim porezom na dohodak i porezni obveznik za
te dohotke nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.
(3) Predujam poreza na
dohodak članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela
područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz
članka 15. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i
uplaćuju isplatitelji dohotka, kao porez na dohodak od nesamostalnog rada
prema članku 33. stavku 1., 2., 3. i 4., odnosno članku 33. stavku 5. i 6.
ovoga Zakona.
(4) Predujam poreza prema
stavku 1., 2. i 3. ovoga članka obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj
dohotka, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s
isplatom.
8. UTVRĐIVANJE
PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak 37.
(1) Kod dohotka od imovine
ostvarene od najamnine i zakupnine predujmovi poreza plaćaju se prema rješenju
Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
Prilikom utvrđivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak
poreznog obveznika. Predujam poreza na dohodak plaća porezni obveznik po
postupku i na način iz članka 35. ovoga Zakona.
(2) Kod dohotka od imovine
ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i
turistima iz članka 23. stavka 1. i 3. ovoga Zakona predujam poreza obračunava,
obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, odnosno sam porezni obveznik
(kod izravnog iznajmljivanja), pri svakoj naplati najamnine i istodobno
s naplatom, od ukupne naknade, primjenom stope od 25%, bez osobnog odbitka iz
članka 29. ovoga Zakona. Utvrđeni predujam poreza smatra se konačnim porezom,
pa porezni obveznik za ovaj dohodak nije obvezan podnijeti godišnju poreznu
prijavu. Ako porezni obveznik po toj osnovi podnosi godišnju poreznu
prijavu, od primitaka se odbijaju stvarno nastali izdaci, na temelju
urednih i vjerodostojnih isprava.
(3) Predujam poreza na
dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju
isplatitelji dohotka kao predujam poreza po odbitku istodobno s isplatom dohotka
i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez osobnog odbitka iz članka
29. ovoga Zakona.
(4) Predujam poreza na
dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici
prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak
i to u roku od osam dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o
utvrđenom porezu na dohodak. Predujam se utvrđuje od porezne osnovice primjenom
stope od 35%. Plaćeni predujam smatra se konačno plaćenim porezom, pa porezni
obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu.
(5) Iznimno od stavka 1.
ovoga članka, poreznim obveznicima koji kao jedini vlasnici daju u najam ili
zakup nekretnine na području Republike Hrvatske pravnim osobama i fizičkim
osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost na području Republike
Hrvatske, uz najamninu koja je ugovorena u novcu prema tržišnoj vrijednosti
zakupnine, predujam poreza može se utvrđivati i po odbitku, ako nisu obveznici
poreza na dodanu vrijednost. U tom slučaju predujam poreza utvrđuje i uplaćuje
najmoprimatelj ili zakupoprimatelj mjesečno, do kraja mjeseca za tekući
mjesec, neovisno o odredbama zaključenog ugovora. Predujam poreza po
odbitku utvrđuje se od najamnine ili zakupnine, primjenom stope od 25%, bez
mogućnosti umanjenja porezne osnovice za priznate izdatke i za osobne
odbitke poreznog obveznika.
9. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK OD KAPITALA
Članak 38.
(1) Predujam poreza na dohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju
udjela u kapitalu iz članka 26. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i
uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom, kao porez po odbitku, po stopi
od 15%.
(2) Predujam poreza na dohodak od izuzimanja iz članka 26. stavka 2.
ovoga Zakona, plaća se po odbitku po stopi od 35%.
(3) Predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 26. stavka 1. ovoga
Zakona, plaća se po odbitku, po stopi od 35%.
(4) Ako se tijekom poreznog razdoblja isplaćuju predujmovi dividendi i
udjela u dobiti, predujam poreza plaća se po odbitku po stopi od 35%.
(5) Predujam poreza na
dohodak po osnovi primitaka iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona plaća se po
odbitku, po stopi od 15%.
(6) Utvrđeni i uplaćeni
predujam poreza prema stavku 1. do 5. ovoga članka smatra se konačnim porezom,
pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu
prijavu.
VII. POSEBNE OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA
1. OSLOBOĐENJA ZA HRVATSKE
RATNE VOJNE INVALIDE I ČLANOVE NJIHOVIH OBITELJI
Članak 39.
Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status
hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na
dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene
invalidnosti.
2. OLAKŠICE ZA
PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
Članak 40.
(1) Obveznicima poreza na dohodak koji imaju
prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi utvrđenim posebnim
zakonom, iznimno od članka 29. stavka 1. ovoga Zakona, osnovni osobni odbitak
utvrđuje se u visini:
1. 3.750,00 kuna
mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području
prve skupine,
2. 3.125,00 kuna
mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području
druge skupine,
3. 2.500,00 kuna
mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području
treće skupine.
(2) Poreznim
obveznicima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu
utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka, ako ti
članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na područjima posebne
državne skrbi.
(3) Uvećani
osnovni osobni odbitak prema stavku 1. ovoga članka ne mogu koristiti fizičke
osobe zaposlene u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti i drugim državnim
tijelima, u tijelima i službama lokalne samouprave i uprave, javnim službama,
izvanproračunskim fondovima, a koji su zaposleni ili upućeni na rad na područje
posebne državne skrbi, ako za rad u tim tijelima na područjima posebne državne
skrbi imaju pravo na uvećanje plaće po posebnom zakonu.
Članak 41.
(1) Obveznicima poreza na
dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3.
ovoga Zakona na područjima posebne državne skrbi i Grada Vukovara, ostvareni
dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za:
1. 75% na područjima prve
skupine i Grada Vukovara,
2. 50% na područjima druge
skupine,
3. 25% na područjima treće skupine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveznici poreza na dohodak koji
obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona
na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom
odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% zaposlenika imaju
prebivalište i borave na području Grada Vukovara oslobođeni su plaćanja poreza
na dohodak za 2000. godinu i sljedećih pet poslovnih godina od dana početka
primjene ovoga Zakona, a nakon toga dohodak im se umanjuje za 75%.
3. OSLOBOĐENJA I OLAKŠICE
FIZIČKIM OSOBAMA KOJE OBAVLJAJU UMJETNIČKU I KULTURNU DJELATNOST
Članak 42.
(1) Poslovnim primicima obveznika poreza na dohodak koji obavljaju
samostalnu umjetničku i kulturnu djelatnost prema članku 15. stavku 2. točki 2.
ovoga Zakona ne smatraju se iznosi primljenih darovanja u dobrima do
vrijednosti 20.000,00 kuna godišnje, pod uvjetom da o primljenim darovanjima
posjeduju uredne i vjerodostojne isprave (ugovor o darovanju, nalog za
prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).
(2) Fizičkim osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost
prema članku 15. stavku 2. točki 2. i članku 15. stavku 4. točki 3. ovoga
Zakona, priznaje se neoporezivi iznos u visini 25% od ostvarenih poslovnih
primitaka od autorskog honorara za umjetničko i kulturno djelo.
(3) Neoporezivi iznos iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjivanja
primitaka za izdatke prema članku 18. stavku 7. do 9., odnosno prema članku 18.
stavku 12. ovoga Zakona.
(4) Neoporezivi iznosi iz stavka 2. ovoga članka priznaju se uz potvrdu
ovlaštene strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o
umjetničkom djelu odnosno o osobi koja obavlja umjetničku i kulturnu
djelatnost.
(5) Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga ili ovlaštenih
agencija daje Ministarstvo kulture do kraja svake godine za tu godinu i dostavlja
ga Središnjem uredu Porezne uprave.
4. POTICAJI ZAPOŠLJAVANJA
Članak 43.
(1) Obveznicima poreza na
dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3.
ovoga Zakona, osnovica poreza na dohodak može se u poreznom razdoblju dodatno
umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim
zaposlenicima te za iznos isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog
rada i naukovanja.
(2) Novim zaposlenicima u
smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se zaposlenici s kojima je sklopljen
ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika
uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje
i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim zaposlenicima smatraju se i
osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje
se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao
pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.
(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o
radu s novim zaposlenicima iz stavka 2. ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju
raskine ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica se umanjuje
za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i
obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposlenici s
kojima je raskinut ugovor o radu.
(4) Porezni obveznik može pravo na umanjenje porezne osnovice za
isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika koristiti godinu dana od
dana njihovog zaposlenja.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na
umanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih
zaposlenika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihova
zaposlenja.
VIII. DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
1. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD
POREZNIH OBVEZNIKA
Članak 44.
(1) Porezni obveznici koji
počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3.
ovoga Zakona (osim djelatnosti koja se oporezuje u skladu sa člankom 32. ovoga
Zakona), porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup pokretnine,
stvari i nekretnine (osim iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima
i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba i dohotka koji se oporezuje
u skladu sa člankom 37. stavkom 5. ovoga Zakona) i porezni obveznici koji počinju
ostvarivati dohodak neposredno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti
početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u
roku od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana
početka ostvarivanja dohotka.
(2) U roku iz stavka 1. ovoga
članka porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz
članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, dužni su nadležnoj ispostavi
Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu dati podatke
o osobi koja im vodi poslovne knjige.
2. DOSTAVLJANJE
PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA
Članak 45.
Nadležna tijela državne uprave, odnosno druge nadležne organizacije dužne
su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i
slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku
djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s dostavom odobrenja,
odnosno rješenja poreznom obvezniku.
3. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA I BANAKA
Članak 46.
(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj
upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što
su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane podatke o
isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primicima po osnovi nesamostalnog rada,
za godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak.
(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove
platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o
prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne
su te podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom
godine.
(3) Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su
Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja
podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.
4. OBVEZA ISPLATE NA RAČUN
Članak 47.
Tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i
službe jedinica područne i lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije,
poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se
smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na račun kod ovlaštene
organizacije za platni promet, a iznimno i u gotovom novcu na propisan način.
5. PRIKUPLJANJE I
USPOREDBA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE
Članak 48.
(1) Radi pravilnog utvrđivanja primitaka fizičkih osoba, Porezna uprava
dužna je tijekom godine prikupljati podatke, pratiti promet i obavljati druge
radnje potrebne za pravilno utvrđivanje poreza.
(2) Porezna uprava dužna je prijavljene primitke po osnovi rada, obavljanja
djelatnosti, imovine i imovinskih prava te udjela u kapitalu i kamata,
uspoređivati s podacima o nabavi imovine i podacima o drugim izdacima poreznih
obveznika. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže i
podataka iz drugih izvora.
6. OVLASTI MINISTRA
FINANCIJA
Članak 49.
Ovlašćuje se ministar financija da donosi podrobnije propise za provedbu
ovoga Zakona. Ministar financija se posebno ovlašćuje da provedbenim aktima propiše:
1. neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka po
osnovi nesamostalnog rada koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima i neoporezive
iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka poduzetnika te uvjete pod
kojima se mogu isplatiti (članak 7. točka 9. i 10.),
2. neoporezive primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba
koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost (članak 7. točka
11.),
3. neoporezive iznose stipendija i nagrada učenicima i studentima za vrijeme
praktičnog rada i naukovanja te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 7.
točka 4. i točka 12.),
4. oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te način vođenja
poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost (članak
19., u vezi s člankom 15. stavkom 1., 2. i 3.),
5. način i rokove otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine (članak 20.
stavak 4.),
6. oblik i sadržaj prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti
(članak 27. stavak 7.),
7. način uračunavanja inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak
(članak 30. stavak 4.),
8. oblik i sadržaj godišnje porezne prijave (članak 31.),
9. način utvrđivanja i plaćanja
predujma poreza od dohotka od nesamostalnog rada (članak 33.),
10. oblik i sadržaj porezne
kartice i drugih evidencija o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i
uplaćenom predujmu poreza (članak 34. stavak 1.),
11. način i rokove dostavljanja podataka o isplaćenom dohotku i
uplaćenom porezu po odbitku (članak 34. stavak 2., u vezi sa člankom 33.
stavkom 4. i 5., člankom 36. stavkom 1., 2. i 3. i člankom 37. stavkom 2., 3. i
5. i člankom 38. stavkom 1. do 5.),
12. oblik i sadržaj prijave o početku obavljanja samostalne
djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja inozemnog dohotka (članak 44.
stavak 1.),
13. isplate koje se obveznicima poreza na dohodak mogu izvršiti u
gotovom novcu (članak 47.).
IX. POSTUPOVNE ODREDBE
Članak 50.
Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka,
prekršajnog postupka i zastare primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.
X. KAZNENE ODREDBE
Članak 51.
Novčanom kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. porezni obveznik koji ne
uplati mjesečni, odnosno jednokratni predujam poreza po rješenju Porezne
uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 35. stavak 1., članak 32.
stavak 2. i članak 37. stavak 1. i 4.),
2. porezni obveznik koji u
propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj
prijavi (članak 30. stavak 6., u vezi sa člankom 30. stavkom 3.).
Članak 52.
(1) Novčanom kaznom od 500,00
do 50.000,00 kuna za prekršaj kaznit će se pravne i fizičke osobe koje isplate
građanima ne obavljaju preko računa kod ovlaštene organizacije za platni
promet (članak 47.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od
500,00 do 20.000,00 kuna.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
(1) Dohodak ostvaren do dana početka primjene ovoga Zakona oporezivat će
se po propisima koji su do tada bili na snazi.
(2) Odredbe članka 9. stavak 7. ovoga Zakona koje se odnose na darovanja
vjerskim zajednicama priznavat će se kao porezno dopustivi izdaci kada to bude
propisano posebnim zakonom.
(3) Iznimno od odredbe članka 9. stavak 8. ovoga Zakona, premije osiguranja
života, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
priznavat će se kao porezno dopustivi izdaci od 1. srpnja 2001. godine.
(4) Odredbe članka 38. ovoga Zakona ne primjenjuju se na dividende,
udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamate, izuzimanja i primitke
po osnovi prava, koji su ostvareni do početka primjene ovoga Zakona, bez obzira
kada se taj dohodak isplaćuje ili ostvaruju primici po osnovi prava.
(5) Odredbe članka 40. stavka 1. točke 3. i članka 41. stavka 1. točke
3. ovoga Zakona, a koje se odnose na olakšice na područjima posebne državne
skrbi treće skupine, primjenjivat će se od dana primjene posebnog zakona kojim
će se ta područja propisati.
Članak 54.
(1) Danom početka primjene
ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br.
109/93., 95/94., 25/95. – pročišćeni tekst, 52/95. – ispravak, 106/96., 164/98.
i 33/00.).
(2) Danom početka primjene
ovoga Zakona prestaju važiti:
1. članci 20., 21. i 22.
Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog
stvaralaštva (»Narodne novine«, br. 43/96. i 44/96. – ispravak),
2. članak 22. Zakona o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
(»Narodne novine«, br. 108/96.),
3. članci 13., 40. i 41.
Zakona o športu (»Narodne novine« broj 111/97.),
4. članci 12., 13. i 14.
Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« broj 44/96., 57/96.
– ispravak, 124/97., 79/99., 117/99. – ispravak, 73/00. i 87/00 – ispravak).
Članak 55.
Ovaj Zakon stupa na snagu
osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja
2001.
Klasa: 410-01/00-01/05
Zagreb, 7. prosinca 2000.
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA
Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.