ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

2356

Na teme­lju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POREZU NA DOBIT

Proglašavam Zakon o porezu na dobit, koji je donio Zastup­nički dom Hrvatskoga sabora na sjednici 7. prosinca 2000.

Broj: 01-081-00-4255/2
Zagreb, 13. prosinca 2000.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POREZU NA DOBIT

I. TEMELJNE ODREDBE

 Članak 1.

(1) Porez na dobit utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit ure­đuje se posebnim zakonom.

II. POREZNI OBVEZNIK

 Članak 2.

(1) Porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti.

(2) Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika.

(3) Inozemni poduzetnik je onaj koji na teritoriju Republike Hrvatske nema sjedište ili upravu.

(4) Porezni obveznik je i predstavništvo inozemnog poduzetnika za agencijske poslove u zračnom i drugom prometu ako na teritoriju Republike Hrvatske ostvaruje prihode od prodaje karata, a međunarodnim ugovorima nije drugačije uređeno.

(5) Porezni obveznik je i poduzetnik - fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt u smislu Zakona o porezu na dohodak, ako podnese zahtjev mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit. Zahtjev se podnosi do kraja tekuće godine za slje­deću godinu.

(6) Tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici poreza na dobit.

(7) Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge građana, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.

(8) Iznimno ako osobe iz stavka 6. i 7. ovoga članka obav­ljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

(9) Porezni obveznik je i svaki onaj poduzetnik na kojeg se ne odnose odredbe stavka 1. do 8. ovoga članka, niti je obveznik poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, čija se dobit ne oporezuje drugdje.

III. POREZNA OSNOVICA

 Članak 3.

(1) Porezna osnovica je dobit uvećana i umanjena prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Dobit iz stavka 1. ovoga članka je razlika između prihoda i rashoda koji se utvrđuju u skladu s ovim Zakonom.

(3) Poreznu osnovicu tuzemnoga poreznog obveznika čini ukupna dobit utvrđena u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu.

(4) Poreznu osnovicu tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika čini dobit utvrđena u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka ostvarena u tuzemstvu.

(5) U poreznu osnovicu ulazi i dobit koja se ostvaruje u postupku likvidacije.

1. Prihodi

 Članak 4.

(1) Prihodi su povećanja gospodarstvenih koristi u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza koja imaju za posljedicu povećanje kapitala. Ulaganja dioničara ili članova društva u kapital društva ne smatraju se prihodima.

(2) U prihode se uključuju bruto priljevi gospodarstvenih koristi i tražbine poreznog obveznika za njegov račun, osim poreza na dodanu vrijednost i drugih naknada koji se naplaćuju u korist trećih osoba. U komisionom i zastupničkom odnosu u prihode komisionara ili zastupnika uključuju se samo iznosi provizije ili druge naknade.

(3) U prihode razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje) uključuju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama do kraja tog razdoblja.

(4) Kod utvrđivanja prihoda od isporuke dobara danom isporuke razumijeva se dan kada je primatelju omogućeno gospodarstveno raspolaganje dobrima.

(5) Kod utvrđivanja prihoda od usluga u prihode poreznog razdoblja uključuju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi koja se odnose na usluge izvršene do kraja tog razdoblja, a za usluge koje se obavljaju kroz više poreznih razdoblja prihodi se priznaju razmjerno visini stupnja njihove dovršenosti u poreznom razdoblju.

(6) Kod ugovora o izgradnji koji se ostvaruju kroz više poreznih razdoblja, prihodi se raspoređuju na pojedina razdoblja prema stupnju dovršenosti. Prihodi od izgradnje stanova, poslovnih prostora ili drugih objekata za nepoznatog kupca (tržište) uključuju se u prihode poreznog razdoblja u kome je izvršena isporuka.

(7) Prihode poreznog razdoblja čine i kamate na: kredite, po­zajmice, predujmove, tražbine za prodaju uz odgodu plaćanja (redovne i zatezne kamate). U prihode poreznog razdoblja uključuju se i iznosi zaračunani po osnovi valutne klauzule, najamnine i zakupnine, naknade za korištenje patenata, trgovačkih znakova, autorskih prava, računalnih programa i svih drugih prava.

(8) Prihodi iz stavka 7. ovoga članka uključuju se u prihode poreznog razdoblja na koje se odnose na vremenski razmjernoj osnovi. Prihodi od prodaje imovinskih prava po ugovorima koji primatelju omogućavaju slobodno korištenje prava i po kojima davatelj nema nikakvih daljnjih prava ni obveza smatraju se ugovorima o prodaji po kojima se ukupna naknada uključuje u prihod razdoblja u kojem je prodaja obavljena.

(9) Prihode poreznog razdoblja čine i prihodi od prodaje dugotrajne imovine (materijalne i nematerijalne), dobici od prodaje tražbina, prihodi od dividendi i udjela u dobiti, te dobici od prodaje dionica i udjela.

(10) U prihode se uključuju i dobici proizašli iz revalorizacije imovine (usklađivanja na više s cijenama na tržištu ili s fer vrijednostima) do visine iznosa koji je uključen u povećane troškove amortizacije temeljem revalorizacije.

(11) U prihode se uključuju naplaćeni penali i štete, primljeni darovi i nagrade, inventurni viškovi i sva ostala povećanja gospodarstvenih koristi.

(12) U prihode poreznog razdoblja uključuju se i prihodi po osnovi otpisa obveza ako je od vjerovnika pisano potvrđeno da prihvaća djelomični ili potpuni otpis obveze ili istekom razdoblja u kome je nastupila zastara.

(13) U prihode se uključuju i iznosi pozitivnih tečajnih ra­zlika, realiziranih i nerealiziranih, po deviznim tražbinama i deviznim obvezama.

(14) U prihode se uključuju i vrijednosti vlastitih proizvoda i usluga korištenih za dugotrajnu imovinu kao i za dodatna ulaganja na toj imovini (građevinske objekte, opremu, nasade, osnovno stado, projekte i slično). Prihodi po toj osnovi iskazuju se u visini troškova proizvoda i usluga (troškova proizvodnje).

(15) Po ugovorima o financijskom najmu prihod razdoblja či­ni tržišna cijena predmeta najma na dan predaje na korištenje. Iznosi koji se kod financijskog najma ostvaruju na ime naknade financiranja uključuju se u prihode na vremenski razmjernoj osnovi.

(16) U prihode poreznog razdoblja uključuju se i iznosi dr­žavnih pomoći i poticaja u povezanosti s odnosnim rashodima, uki­danja dugoročnih rezerviranja, ukidanja vrijednosnih usklađi­vanja, odgođeni prihodi iz ranijih razdoblja oporezivanja, ranije otpisane tražbine ako su naplaćene, a i svi drugi prihodi ostvareni po bilo kojoj osnovi od obavljanja djelatnosti.

2. Rashodi

 Članak 5.

(1) Rashodi su smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala. Smanjenja kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ne smatraju se rashodima.

(2) Rashode poreznog razdoblja čine:

1. materijalni troškovi kao što su utrošene sirovine i materijal uključivo i ambalaža i sitni inventar, utrošena energija, utrošeni re­zer­vni dijelovi, utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje objekata i opreme i ostali materijalni troškovi,

2.  troškovi usluga (proizvodnih i neproizvodnih) kao što su usluge izrade proizvoda, prijevoza, održavanja objekata i opreme, istra­živanja i razvoja, osiguranja imovine, platnog prometa i banaka, promidžbe i reklame, usluge menadžmenta, komunalne uslu­ge, usluge osiguranja za pokriće šteta uzrokovanih poslova­njem poreznog obveznika i obveznog osiguranja zaposlenika, za­kup­nina i najamnina, sajmova, ptt-usluge, usluge savjetovanja, us­luge odvjetnika, računovođa, revizora, troškovi reprezentacije, te sve ostale usluge koje su uvjet za ostvarivanje prihoda. U usluge promidžbe i reklame mogu se uključiti svi oblici slanja poruka čija je svrha promocija i reklamiranje poreznog obveznika ili promidžba njegovog proizvoda, usluge ili naziva,

3. troškovi amortizacije (dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine),

4. troškovi plaća zaposlenika (plaće i naknade plaća, porezi i doprinosi na plaće),

5. naknade troškova zaposlenicima (dnevnice, troškovi pri­je­voza na posao i s posla, troškovi prijevoza na službenom putu, troš­kovi stručnog usavršavanja, školovanja i stipendiranja kao i svi drugi troškovi koji su nastali u svezi sa sadašnjim i budućim radom),

6. rezerviranja za rizike i troškove (rezerviranja za mirovine i otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u garantnim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima),

7. vrijednosna usklađenja dugotrajne i kratkotrajne imovine,

8. troškovi financiranja (redovne i zatezne kamate, tečajne razlike, valutne klauzule i jamstva),

 9. darovanja u naravi ili u novcu i

10.  ostali troškovi poslovanja (članarine strukovnim udrugama, upravni i sudski troškovi, troškovi stručne literature, plaćeni penali i kazne a i svi drugi troškovi koji su nastali u svezi s ostvarivanjem prihoda ili dobiti poreznog obveznika).

(3) Iznosi iz stavka 2. ovoga članka uključuju se u rashode poreznog razdoblja, osim u dijelu koji se odnosi na trošak zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda, dijelova proizvoda i gotovih proizvoda (sučeljavanje rashoda s prihodima).

(4) U trošak zaliha nedovršenih proizvoda, poluproizvoda i dijelova proizvoda, te zaliha vlastitih gotovih proizvoda uključuju se najmanje izravni troškovi proizvodnje (materijala i rada) i opći troškovi proizvodnje.

(5) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i troškovi nabave prodane trgovačke robe, materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova i ambalaže.

(6) U trošak nabave trgovačke robe, materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova i ambalaže uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi i trošak prijevoza zaliha do mjesta skladištenja ili prodaje.

(7) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i neamortizirani troškovi nabave prodane dugotrajne imovine.

(8) U trošak nabave dugotrajne imovine uključuje se kupovna cije­na umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pris­tojbe, nepovratni porezi, troškovi projektiranja i nadzora, troškovi priprema prostora za građenje, troškovi instaliranja opreme, prijevoza i drugi troškovi nastali u procesu dovođenja sredstava u radno stanje. Kod već upotrebljavanih građevinskih objekata, postrojenja i opreme na kojima se obavljaju dodatna ulaganja, knjigovodstvena vrijednost se uvećava za ta ulaganja. Dodatnim ulaganjima razumijevaju se ulaganja kojima se povećava kapacitet ili produljuje prethodno procijenjeni vijek uporabe, mijenja na­mjena, omogućava znatno unapređenje kakvoće proizvodnje ili pos­tiže znatno smanjenje proizvodnih troškova.

(9) Rashodi amortizacije dugotrajne imovine utvrđuju se prema Pravilniku o amortizaciji.

(10) Iznimno od odredbe stavka 9. ovoga članka rashodom amortizacije smatra se i dodatni, djelomični ili potpuni otpis opreme i poslovnih objekata nabavljenih u poreznom razdoblju.

(11) Opremom iz stavka 10. ovoga članka smatraju se postrojenja i strojevi, alati, pogonski i uredski inventar, informatička oprema, namještaj, transportni uređaji i sredstva, osim osobnih au­tomobila i drugih sredstava za prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, a poslovnim objektima smatraju se gra­đe­vinski objekti koji služe za obavljanje poslovnih djelatnosti.

(12) Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija po­ve­ćanja vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije na više do visine iznosa koji je po toj osnovi uračunan u prihode.

(13) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i gubici od prodaje dionica i udjela.

(14) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i dugoročna rezerviranja kod banaka i osiguravajućih društava koje su ovi porezni obveznici dužni provesti suglasno posebnim propisima.

(15) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i darovanja u naravi ili u novcu doznačena na žiroračun u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Ako se darovanja daju u naravi, darodavatelj i daroprimatelj obvezni su o tome imati vjerodostojne isprave.

(16) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i manjkovi na imovini, kao i pripadajući porezi obračunani na te manjkove.

(17) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i rashodi nastali na temelju više sile i drugih izvanrednih događaja.

(18) U rashode poreznog razdoblja ne mogu se uključiti rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.

(19) Rashodi koji nisu vjerodostojno dokumentirani ne priznaju se kao rashodi poreznog razdoblja.

3. Prihodi i rashodi iz poslovnih odnosa povezanih osoba

 Članak 6.

(1) Ako se poslovima između tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika i društva osnivača ili između tuzemnoga ovisnog društva i inozemnoga matičnog društva ili tuzemnoga matič­nog društva i inozemnoga ovisnog društva povećavaju rashodi tuzemnoga poreznog obveznika po osnovi izdataka za nabavu proizvoda i usluga, usluga menadžmenta, intelektualnih usluga, rob­nih i zaštitnih znakova, patenata, licencija, zajmova, raznih nak­nada i po drugim osnovama smanjuje porezna osnovica tuzemnoga poreznog obveznika i obavlja skriveni transfer dobiti, navedene transakcije obračunati će se po tržišnim cijenama koje bi se za usporedivu transakciju postigle na usporedivom tržištu pod istim ili sličnim okolnostima između nepovezanih osoba. Isto se odnosi i na skrivene isplate dobiti putem smanjivanja prihoda tuzemnoga poreznog obveznika.

(2) Za utvrđene razlike prema stavku 1. ovoga članka povećat će se osnovica poreza na dobit tuzemnoga poreznog obveznika (tu­zemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika ili tuzemnog društva).

4. UveĆanja dobiti

 Članak 7.

(1) Dobit iz članka 3. ovoga Zakona uvećava se za:

1. troškove amortizacije iznad najviše porezno dopustivog iznosa,

2. 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškovi odmora, športa, re­krea­cije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugi slični izdaci),

3. troškove novčanih kazni za prekršaje i prijestupe,

4. 30% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim mo­tornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća, osim troškova osiguranja,

5. rashode darovanja u visini većoj od 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, osim ako su ti rashodi nastali prema posebnim programima i rješenju nadležnog ministarstva,

6. rashode po osnovi manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvat­ske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, te pripadajući porez obračunat na te manjkove i

7.  skrivene isplate dobiti.

(2) Pod skrivenim isplatama dobiti iz stavka 1. točke 7. ovoga članka razumijevaju se povećanja rashoda ili smanjenja prihoda poreznog razdoblja po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za privatne potrebe.

5. Umanjenja dobiti

 Članak 8.

Dobit iz članka 3. ovoga Zakona umanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, te za trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat.

6. Porezni gubitak

 Članak 9.

(1) Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica porezni obveznik ima porezni gubitak.

(2) Porezni gubitak prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u idućim poreznim razdobljima.

(3) Ako porezni obveznik umanjuje poreznu osnovicu po osnovi plaća novozaposlenih, a iskaže porezni gubitak, porezni gubitak može povećati za taj iznos.

(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom pete godine računajući od godine za koju je porezni gubitak utvrđen.

IV. POREZNO RAZDOBLJE

 Članak 10.

(1) Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu, dio pos­lov­ne godine i razdoblje likvidacije.

(2) Poslovna godina u pravilu je kalendarska godina.

(3) Porez na dobit utvrđuje se za dio poslovne godine i to za:

1. razdoblje od početka poslovanja poreznog obveznika do kraja te poslovne godine,

2. razdoblje od premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo do kraja te poslovne godine,

3. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo,

4. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja likvidacije.

5. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja stečaja.

6. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili pripajanja.

(4) Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznika odo­briti da se poslovna i kalendarska godina razlikuju.

V. SPAJANJA I PRIPAJANJA

 Članak 11.

(1) Porezni obveznici koji se spajaju ili pripajaju dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnev­kom koji prethodi nadnevku spajanja ili pripajanja.

(2) Prava i obveze spojenih ili pripojenih poreznih obveznika iz porezno-pravnog odnosa preuzima pravni sljednik.

VI. POREZNA STOPA

 Članak 12.

Porez na dobit plaća se po stopi od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

VII. OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

1. OlakŠice obveznicima s podruČja posebne drŽavne skrbi

 Članak 13.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit u visini od:

1. 25 % (dvadesetpet posto) od propisane porezne stope na području prve skupine,

2. 50% (pedeset posto) od propisane porezne stope na području druge skupine i

3. 75% (sedamdesetpet posto) od propisane porezne stope na području treće skupine.

(2) Smatra se da porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s područja posebne državne skrbi, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poslovnoj godini.

2. OlakŠice i osloboĐenja za porezne obveznike na podruČju Grada Vukovara

 Članak 14.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravi na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dobit za 2000. godinu i sljedećih pet poslovnih godina nakon početka primjene ovoga Zakona, a nakon toga porez na dobit plaćaju u visini 25% od propisane stope.

(2) Smatra se da porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s područja Grada Vukovara, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci u poslovnoj godini.

3. OlakŠice i osloboĐenja za porezne obveznike koji posluju u slobodnim zonama

 Članak 15.

(1) Korisnici slobodne zone iz Zakona o slobodnim zonama plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope.

(2) Korisnik slobodne zone koji u zoni gradi ili sudjeluje u izgradnji objekata ulaganjem sredstava u iznosu većem od 1.000.000,00 kuna, nakon što uloži sredstva, u godini ulaganja i narednih pet godina poslovanja u zoni oslobođen je plaćanja poreza na dobit, ali najviše do visine uloženih sredstava.

(3) Iznimno, Vlada Republike Hrvatske može, kada utvrdi gospodarstveni interes Republike Hrvatske za pojedine zone ili za obavljanje određenih djelatnosti u zoni, povećati porezne olakšice iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Olakšice iz stavka 3. ovoga članka Vlada određuje odlu­kom na prijedlog ministra gospodarstva.

(5) Za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama na pod­ručju Vukovarsko - srijemske županije ne plaća se porez na dobit u razdoblju od pet godina od početka obavljanja djelatnosti, a na­kon toga porez na dobit plaća se u visini 25% propisane stope.

4. Poticaji ulaganja

 Članak 16.

(1) Na dobit ostvarenu od ulaganja koja iznosi najmanje 10 milijuna kuna, porez na dobit plaćat će se po stopi od 7% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika, otpočevši od isteka prve godine ulaganja.

(2) Na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu većem od 20 milijuna kuna, porez na dobit plaćat će se po stopi od 3% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika, otpočevši od isteka prve godine ulaganja.

(3) Na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu većem od 60 milijuna kuna, porez na dobit plaćat će se po stopi od 0% za vrijeme od 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika, otpočevši od prve godine ulaganja.

(4) Ukupan iznos porezne povlastice, koju ulagatelj može iskoristiti tijekom trajanja roka plaćanja povlaštene stope poreza na dobit, ne može prelaziti iznos samog ulaganja. Iznos porezne povlastice utvrđuje se kao razlika obračunatog poreza na dobit izračunanog primjenom propisane stope i stopa iz ovoga članka.

(5) Ako porezni obveznik nositelj poreznih povlastica smanji broj zaposlenika utvrđen odredbama ovoga članka, prestaje mu pravo korištenja tih povlastica za cijelo razdoblje za koje su odobrena, uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih povlastica uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.

(6) Poreznom obvezniku nositelju poreznih povlastica kojemu je ukinuto pravo njihova korištenja ne može se ponovo odobriti njihovo korištenje.

(7) U iznos ulaganja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne uračunava se vrijednost zemljišta i građevina koje su starije od jedne godine, i ranije korištena oprema, što se unose kao ulog.

(8) Porezne povlastice mogu koristiti samo nositelji poticajnih mjera iz Zakona o poticanju ulaganja. Iznimno, ako se ulaga­nje vrši u turističku djelatnost, na teme­lju zahtjeva ulagate­lja, a na prijedlog Ministarstva turizma, Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da nosite­lj poreznih povlastica može biti već postojeće društvo.

5. Poticaji zapoŠljavanja

Članak 17.

(1) Porezna osnovica dodatno se može umanjiti po osnovi plaća novih zaposlenika i to za visinu plaća i doprinosa na plaću koji su obračunani za razdoblje za koje se utvrđuje porez, a isplaćeni do dana podnošenja porezne prijave.

(2) Novim zaposlenicima u smislu stavka 1. ovoga članka sma­traju se zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na ne­od­ređeno vrijeme, a zaposlenje kod poreznog obveznika uslijedilo je nakon jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje, odustanka od korištenja prava na mirovinu ili prvog zaposlenja. Novim zaposlenicima smatraju se i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.

 (3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja zak­ljuči ugovor o radu s novim zaposlenicima iz stavka 1. ovoga član­ka i u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica umanjuje se za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu.

(4) Pravo na umanjenje porezne osnovice za plaću i doprinose na plaću novog zaposlenika porezni obveznik može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novog zaposlenika.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka porezni obveznik može pravo na dodatno umanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika - invalida koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

6. Poticaj poreznim obveznicima osnovanim u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapoŠljavanja osoba s invaliditetom

 Članak 18.

 Porezni obveznik osnovan po posebnim propisima u svrhu obavljanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavnja osoba s invaliditetom plaća porez na dobit u visini od 25% od propisane stope.

VIII. UTVRĐIVANJE POREZA

1. Razdoblje utvrĐivanja poreza

 Članak 19.

Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine, ili drugog razdoblja utvrđivanja poreza, prema poreznoj osnovici ostvarenoj u tom razdoblju.

2. Porezna prijava

 Članak 20.

(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje se utvr­đuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit.

(2) Prijavu poreza na dobit s obračunanim porezom i dokazom o uplati toga poreza porezni obveznik dužan je dostaviti Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.

(3) Porezni obveznici koji koriste olakšice, oslobođenja i poticaje dužni su u poreznoj prijavi iskazati i podatke o poreznoj osnovici i poreznoj obvezi prije korištenja olakšica, oslobođenja i poticaja.

(4) Uz prijavu poreza na dobit podnosi se i Bilanca i Račun dobiti i gubitka.

3. Predujmovi poreza

 Članak 21.

(1) Tijekom godine, porezni obveznici plaćaju predujam poreza na dobit koji se utvrđuje na temelju prijave poreza na dobit za prethodnu godinu.

(2) Porezni obveznici plaćaju predujam poreza na dobit mjesečno, do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, u visini jedne dvanaestine porezne obveze za prethodnu godinu.

(3) Ako je porezni obveznik tijekom godine u obliku predujma platio više poreza nego što je dužan po poreznoj prijavi, više plaćeni porez vraća mu se na njegov zahtjev ili se uračunava u predujmove sljedećeg razdoblja.

(4) Porezna uprava može, na temelju zahtjeva poreznog obveznika ili obavljenog nadzora ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene.

(5) Poreznim obveznicima koji počinju obavljati djelatnost, mjesečni predujam poreza na dobit za tekuću godinu određuje Porezna uprava na temelju procjene mogućnosti ostvarenja njihove dobiti. Mogućnost ostvarivanja dobiti utvrđuje se nakon isteka tri mjeseca poslovanja poreznog obveznika.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je podnijet zahtjev.

IX. POREZ PO ODBITKU

 Članak 22.

(1) Porezni obveznici koji plaćaju naknade za korištenje prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava), naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i slično, dividende, udjele u dobiti i kamate inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, dužni su prilikom isplate od naknade obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dobit po stopi od 15%.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka porez na dobit po odbitku ne plaća se na kamate koje se plaćaju:

1. kod prodaje opreme na kredit koja poreznom obvezniku služi za obavljanje djelatnosti,

2. kod prodaje robe na kredit poreznom obvezniku i

3. po kreditima bilo koje vrste koje daje inozemna banka.

X. URAČUNAVANJE INOZEMNOG POREZA

 Članak 23.

(1) Ako je tuzemni porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćen porez u inozemstvu uračunat će mu se u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu.

(2) Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni utvrđuje se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje. Stopa za uračunavanje izraču­nava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarena dobit samo iz tuzemnog poslovanja.

(3) U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik je dužan Poreznoj upravi predočiti dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.

XI. MJERODAVNOST POSLOVNIH KNJIGA
I FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

 Članak 24.

(1) Za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne su poslovne knjige koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu te financijska izvješća koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobitka i gubitka) ako porezni propisi ne određuju drugačije.

(2) Porezni obveznici utvrđuju i u računovodstvu iskazuju stanja i promjene imovine, obveza i kapitala te nastale iznose pri­hoda, rashoda i rezultat poslovanja uz primjenu računovod­stvenog načela nastanka događaja, što znači da se poslovni događaji iska­zuju u računovodstvu kada su nastali i iskazuju u financijskim izvje­šćima razdoblja na koje se odnose.

XII. POSTUPOVNE ODREDBE

 Članak 25.

Glede utvrđivanja, naplate i povrata poreza, žalbenog postupka, prekršajnog postupka i određenja pojmova ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.

XIII. OVLASTI

 Članak 26.

Ovlašćuje se ministar financija da donosi propise za provedbu ovoga Zakona. Ministar financija posebno se ovlašćuje da provedbenim aktima propiše:

1. način i rokove vrijednosnih usklađenja dugotrajne i kratkotrajne imovine (članak 5. stavak 2. točka 7.),

2. način i rokove amortizacije dugotrajne imovine (članka 5. stavak 9.),

3. oblik i sadržaj porezne prijave (članak 20. stavak 1.),

4. način i rokove dostavljanja podataka o obračunanom i plaćenom porezu po odbitku (članak 22.).

XIV. KAZNENE ODREDBE

 Članak 27.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji nakon isteka razdoblja utvrđivanja poreza ne utvrdi poreznu obvezu u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ne uplati utvrđeni porez u propisanom roku (članak 19. i 20.)

2. porezni obveznik koji ne uplati u propisanom roku predujam poreza (članak 21. stavak 2.)

3. porezni obveznik koji u propisanom roku ne utvrdi poreznu obvezu poreza po odbitku u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ne uplati utvrđeni porez po odbitku (članak 22.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba poreznog obveznika novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 Članak 28.

(1) Dobit ostvarena do dana početka primjene ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su tada bili na snazi.

(2) Iznimno od odredbe članka 21. stavka 1. ovoga Zakona predujam poreza na dobit za razdoblje od mjeseca travnja 2001. godine do podnošenja porezne prijave za 2001. godinu, a najduže do mjeseca travnja 2002. godine, utvrdit će se na temelju podataka iz porezne prijave za 2000. godinu, na način da se dobit iskazana na rednom broju 17. umanji za preneseni ukamaćeni gubitak iskazan na rednom broju 28. porezne prijave i na tako utvrđenu osnovicu primijeni porezna stopa iz članka 12. ovoga Zakona.

(3) Fizičke osobe iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona koje su do dana primjene ovoga Zakona bili obveznici poreza na dobit ili žele nakon početka primjene postati obveznici poreza na dobit, mogu se o promjeni načina oporezivanja za 2001. godinu pisano izjasniti do kraja veljače 2001. godine.

(4) Prihodi i rashodi iz članka 4. i 5. ovoga Zakona, utvrđivat će se prema Hrvatskim računovodstvenim standardima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(5) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 35/95. i 106/96.).

(6) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti članak 11. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96. - ispravak, 124/97., 73/00. i 87/00. - is­pravak), članak 41. Zakona o športu (»Narodne novine«, br. 111/97. i 13/98. - ispravak) u dijelu koji se odnosi na obveznike poreza na dobit, članak 21. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (»Narodne novine«, br. 43/96. i 44/96. - ispravak) u dijelu koji se odnosi na obveznike poreza na dobit, članci 36. i 37. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine«, br. 44/96.), i članci 6. i 7. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 73/00.) u dijelu u kojem je uređeno plaćanje poreza na dobit.

Stupanje na snagu Zakona

 Članak 29.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se od 1. siječnja 2001.

Klasa: 410-01/00-01/06
Zagreb, 7. prosinca 2000.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

 Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.