2382
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o policiji koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga
sabora na sjednici 14. prosinca 2000.
Broj: 01-081-00-4340/2
Zagreb, 19. prosinca 2000.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju: policijski poslovi, organizacija policije,
policijske ovlasti i radnopravni položaj policijskih službenika Ministarstva
unutarnjih poslova.
Članak 2.
Policija je javna služba
Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja određene poslove propisane zakonom
(u daljnjem tekstu: policijski poslovi).
Policija građanima pruža
zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih Ustavom
zaštićenih vrijednosti u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
Ministarstvo unutarnjih
poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uz policijske poslove obavlja i druge
unutarnje poslove određene zakonom.
Članak 3.
Policijski poslovi utvrđeni
ovim Zakonom su:
1. zaštita života, prava,
sigurnosti i nepovredivosti osobe,
2. zaštita imovine,
3. sprječavanje i otkrivanje
kaznenih djela, prijestupa i prekršaja,
4. traganje za počiniteljima
kaznenih djela, prijestupa i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima,
5. nadzor i upravljanje
cestovnim prometom,
6. poslovi sa strancima na
temelju zakona,
7. nadzor i osiguranje
državne granice,
8. drugi poslovi određeni
zakonom.
Policijske poslove obavljaju
policijski službenici Ministarstva u sjedištu i područnim ustrojstvenim
jedinicama.
Članak 4.
Policija poduzima hitne mjere
nužne za otklanjanje izravne opasnosti za ljude i imovinu, kad te mjere ne mogu
pravodobno poduzeti nadležna tijela.
Policija pruža pomoć tijelima
državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim
i fizičkim osobama u slučaju opće opasnosti uzrokovane prirodnim nepogodama ili
epidemijama.
Članak 5.
Ako se pri izvršenju akata
tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima opravdano očekuje
otpor, policija će tim tijelima pružiti pomoć radi osiguranja provedbe
izvršenja.
Načelnik policijske uprave
odlučit će o načinu pružanja pomoći i o tome će obavijestiti podnositelja
zahtjeva najkasnije dva dana prije tražene pomoći.
Članak 6.
Kada fizička ili pravna osoba
podnese prijavu protiv policijskog službenika ili ustrojstvene jedinice,
smatrajući da su joj nezakonitom ili nepravilnom radnjom policijskog službenika
povrijeđena njena prava, obaveza je izvijestiti podnositelja prijave o
utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama u roku od 30 dana od dana
prijama prijave.
Članak 7.
Ministar unutarnjih poslova
dužan je Zastupničkom domu Hrvatskoga sabora najmanje jednom godišnje podnijeti
pisano izvješće o obavljanju policijskih poslova, a Odboru za unutarnju
politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora i češće, na
njegovo traženje, i za pojedinačne slučajeve.
Članak 8.
Policija na zahtjev građana, izravno ili putem sredstava javnog
priopćavanja, informira o događajima i pojavama iz svoga djelokruga, koja su od
interesa za građane te mjerama koje se tim povodom poduzimaju.
Policija izravno informira građane i pravne osobe o pitanjima iz svoga
djelokruga za rješavanje kojih postoji njihov osnovan interes.
Izvješća i informacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka daje ministar
unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti.
Davanje informacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka uskratit će se ili
odgoditi kada se radi o državnoj, vojnoj, službenoj ili poslovnoj tajni.
Članak 9.
Policija surađuje s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i jedinicama lokalne samouprave na poduzimanju mjera radi ostvarenja
sigurnosti građana i imovine.
Policija surađuje i s drugim tijelima, organizacijama, zajednicama,
nevladinim organizacijama, građanskim udrugama i samoorganiziranim građanima
radi razvijanja partnerstva u sprječavanju ili otkrivanju nedopuštenog
ponašanja i počinitelja.
Radi ostvarivanja ciljeva sadržanih u stavku 1. i 2. ovoga članka mogu
se osnivati koordinirajuća tijela.
Članak 10.
Policijski službenik dužan je u svako doba poduzeti nužne radnje radi
zaštite života i osobne sigurnosti ljudi i imovine.
II. ORGANIZACIJA POLICIJE
Članak 11.
Ministarstvo radi stvaranja uvjeta rada:
1. utvrđuje kadrovske i
obrazovne potrebe,
2. donosi razvojne,
organizacijske i druge temeljne smjernice za rad,
3. donosi planove o
korištenju materijalno-financijskih sredstava,
4. donosi i provodi planove o
izgradnji i korištenju informacijskog sustava,
5. donosi i provodi planove o
izgradnji i korištenju radiokomunikacijskog i telekomunikacijskog sustava,
6. donosi i provodi planove o
izgradnji i korištenju sigurnosno-zaštićenog kriptološkog sustava,
7. utvrđuje potrebe i
nabavlja tehnička sredstva,
8. organizira međunarodnu
suradnju,
9. obavlja utvrđene poslove u
vezi s Visokom policijskom školom,
10. organizira i provodi
unutarnji nadzor,
11. obavlja druge poslove
određene zakonom.
Članak 12.
Za obavljanje policijskih
poslova u Ministarstvu se osniva Ravnateljstvo policije (u daljnjem tekstu:
Ravnateljstvo), kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva.
Zadaće Ravnateljstva su:
1. praćenje i analiza stanja
sigurnosti i pojava koje pogoduju nastanku i razvitku kriminaliteta,
2. usklađivanje, usmjeravanje i nadziranje rada policijskih uprava,
3. izravno sudjelovanje u obavljanju određenih složenijih poslova iz
djelokruga rada policijskih uprava,
4. briga o provođenju međunarodnih ugovora o policijskoj suradnji i
drugih međunarodnih akata za koje je nadležno,
5. organiziranje i provođenje
kriminalističkih vještačenja,
6. stvaranje uvjeta za rad
Policijske akademije,
7. donošenje standarda za
opremu i materijalno-tehnička sredstva,
8. sukladno posebnim
propisima briga o spremnosti policije za djelovanje u izvanrednim uvjetima.
Ravnateljstvom upravlja
pomoćnik ministra-ravnatelj.
Vlada Republike Hrvatske na
prijedlog ministra unutarnjih poslova imenuje i razrješuje ravnatelja.
Članak 13.
Radi obavljanja poslova iz
članka 3. ovoga Zakona, na području Republike Hrvatske ustrojavaju se
policijske uprave.
Na temelju pokazatelja o
veličini područja, broju stanovništva, broju kaznenih djela, prijestupa i
prekršaja te značajkama prometnih pravaca i zemljopisnom položaju, policijske
uprave svrstavaju se u četiri kategorije.
Vlada Republike Hrvatske
uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova utvrđuje
kategoriju pojedine policijske uprave.
Članak 14.
U obavljanju policijskih
poslova iz članka 3. ovoga Zakona, policijska uprava na području za koje je
osnovana:
1. prati i analizira stanje sigurnosti i pojave koje pogoduju nastanku i
razvitku kriminaliteta,
2. organizira, usklađuje, usmjerava i nadzire rad policijskih postaja,
3. izravno sudjeluje u obavljanju složenijih poslova iz djelokruga rada
policijske postaje,
4. obavlja i provodi utvrđene mjere u graničnoj kontroli i osiguranju
državne granice,
5. poduzima mjere radi zaštite određenih osoba i objekata,
6. obavlja druge poslove
utvrđene posebnim propisima.
Policijskom upravom upravlja
načelnik policijske uprave.
Ministar unutarnjih poslova
(u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog ravnatelja imenuje i razrješuje
načelnika policijske uprave.
Prije podnošenja prijedloga
ravnatelj će zatražiti mišljenje županijske skupštine ili Skupštine Grada Zagreba.
Članak 15.
Za izravno obavljanje policijskih i drugih poslova u policijskoj upravi
osniva se policijska postaja.
Na temelju pokazatelja iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona policijske
postaje svrstavaju se u tri kategorije.
Vlada Republike Hrvatske uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva
unutarnjih poslova utvrđuje kategoriju pojedine policijske postaje.
Policijskom postajom upravlja načelnik policijske postaje.
Ravnatelj na prijedlog načelnika policijske uprave imenuje i razrješuje
načelnika policijske postaje.
III. POLICIJSKE OVLASTI
Članak 16.
Policijske ovlasti propisane ovim Zakonom su:
1. provjera i
utvrđivanje identiteta osoba i predmeta,
2. pozivanje,
3. dovođenje,
4. traganje za
osobama i predmetima,
5. privremeno
ograničenje slobode kretanja,
6. davanje
upozorenja i zapovijedi,
7. privremeno
oduzimanje predmeta,
8. poligrafsko
testiranje,
9. pregled
prostorija, prostora, objekata i dokumentacije,
10. pregled osoba, predmeta i
prometnih sredstava,
11. osiguranje i pregled
mjesta događaja,
12. zaprimanje prijava,
13. javno raspisivanje
nagrade,
14. snimanje na javnim
mjestima,
15. uporaba sredstava
prisile,
16. zaštita žrtava kaznenih
djela i drugih osoba,
17. prikupljanje, obrada i
korištenje osobnih podataka.
Policijske ovlasti iz stavka
1. ovoga članka primjenjuje policijski službenik.
Članak 17.
Policijskom službeniku
Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) izdaje
službenu značku i službenu iskaznicu.
Policijski službenik dužan je
nositi odoru kada obavlja poslove održavanja javnog reda i mira, nadzora i
upravljanja prometom na cestama, nadzora i zaštite državne granice ili obavlja
druge poslove prema propisima o načinu postupanja policije.
Poslove iz stavka 2. ovoga
članka policijski službenik može po nalogu nadređenog službenika obavljati i
bez odore.
Članak 18.
Policijski službenik ovlašten
je nositi oružje i streljivo.
Oružje i streljivo, kao i
druga sredstva prisile, policijski službenik upotrebljava pod uvjetima
određenim ovim Zakonom.
Članak 19.
U primjeni policijskih
ovlasti policijski službenik je dužan postupati čovječno i poštivati
dostojanstvo, ugled i čast svake osobe te druga temeljna prava i slobode
čovjeka.
Članak 20.
Policijski službenik dužan je
prije početka primjene policijske ovlasti predstaviti se pokazivanjem službene
značke i službene iskaznice.
Iznimno, policijski službenik
neće se predstaviti na način određen u stavku 1. ovoga članka, ako stvarne
okolnosti primjene policijske ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti
postizanje njenoga cilja. U tom slučaju policijski službenik će tijekom
izvršenja policijske ovlasti na svoje svojstvo upozoriti riječju “Policija!”.
Čim prestanu okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, policijski službenik
predstavit će se na način određen stavkom 1. ovoga članka.
Članak 21.
Primjena policijske ovlasti mora biti razmjerna potrebi zbog koje se
poduzima.
Primjena policijske ovlasti ne smije izazvati veće štetne posljedice od
onih koje bi nastupile da policijska ovlast nije primijenjena.
Između više policijskih ovlasti, primijenit će se ona kojom se s
najmanje štetnih posljedica i u najkraćem vremenu postiže njen cilj.
Članak 22.
Policijske ovlasti policijski
službenik primjenjuje prema vlastitoj odluci, po zapovijedi nadređenog
službenika i po nalogu nadležnog tijela.
Policijski službenik dužan je
izvršiti zapovijed nadređenog službenika i nalog nadležnog tijela, a neće ih
izvršiti ako bi time počinio kazneno djelo.
Članak 23.
Ovlasti iz ovoga Zakona
policijski službenik primjenjuje i prema vojnim osobama ako posebnim propisom
nije drukčije određeno.
O postupanju iz stavka 1.
ovoga članka policijski službenik dužan je odmah izvijestiti Vojnu policiju.
Članak 24.
Policijske ovlasti prema
maloljetnim osobama, mlađim punoljetnim osobama i u predmetima kaznenopravne
zaštite djece i maloljetnika primjenjuju policijski službenici posebno
osposobljeni za poslove suzbijanja maloljetničke delinkvencije.
Iznimno, policijske ovlasti
primijenit će drugi policijski službenik ako zbog okolnosti slučaja ne može
postupati policijski službenik posebno osposobljen za poslove suzbijanja maloljetničke
delinkvencije.
Policijske ovlasti prema
maloljetnoj osobi primjenjuju se u nazočnosti njenog roditelja ili skrbnika,
osim ako zbog posebnih okolnosti ili neodgodivosti postupanja to nije moguće.
1. Provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta
Članak 25.
Ovlast provjere identiteta osobe primijenit će se prema osobi:
1. koju treba uhititi, dovesti, zadržati ili uputiti nadležnim tijelima
državne vlasti,
2. od koje prijeti opasnost koja zahtijeva policijsko postupanje,
3. nad kojom se obavlja pregled ili pretraga ili se poduzimaju druge
zakonom propisane mjere i radnje,
4. koja se zatekne u tuđem domu, objektu i drugim prostorima ili u
prijevoznom sredstvu nad kojim se obavlja pregled ili pretraga, ako je provjera
identiteta potrebna,
5. koja se zatekne na prostoru ili u objektu na kojem je privremeno
ograničena sloboda kretanja, ako je provjera identiteta potrebna,
6. koja prijavljuje izvršenje kaznenog djela, prijestupa ili prekršaja
ili počinitelje tih djela, odnosno priopćava obavijesti od interesa za rad
policije,
7. koja svojim ponašanjem
izaziva sumnju da je počinitelj kaznenog djela prijestupa ili prekršaja ili da
ga namjerava počiniti ili po osobnom izgledu nalikuje osobi za kojom se traga,
8. koja se zatekne na mjestu
izvršenja kaznenog djela, prijestupa ili prekršaja,
9. koja se nalazi na mjestu
na kojem je iz sigurnosnih razloga nužno utvrditi identitet svih osoba ili
pretežnog broja osoba,
10. na opravdani zahtjev
službenih osoba tijela državne uprave, pravnih ili fizičkih osoba.
Opravdanim zahtjevom iz
stavka 1. točke 10. ovoga članka smatra se zahtjev iz kojeg je vidljivo da su
službenim osobama takvi podaci nužni za zakonito postupanje ili da je fizičkim
osobama povrijeđeno neko pravo.
Policijski službenik dužan je
upoznati osobu s razlogom provjere njenog identiteta.
Članak 26.
Provjera identiteta osobe
provodi se uvidom u njenu osobnu iskaznicu ili uvidom u drugu javnu ispravu s
fotografijom.
Iznimno od stavka 1. ovoga
članka, provjera identiteta može biti provedena na temelju iskaza osobe čiji je
identitet provjeren.
Članak 27.
Ovlast utvrđivanja identiteta osobe primijenit će se prema osobi
koja ne posjeduje ispravu iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona ili kada se
sumnja u vjerodostojnost takve isprave.
Identitet se utvrđuje
korištenjem metoda i sredstava kriminalističke taktike i tehnike, medicinskim
ili drugim odgovarajućim vještačenjima.
U cilju utvrđenja identiteta
osobe Ministarstvo je ovlašteno javno objaviti fotorobot, crtež, snimku ili
opis osobe.
Kada identitet nije moguće
utvrditi na drugi način, Ministarstvo je ovlašteno objaviti fotografiju osobe
koja o sebi ne može dati podatke ili mrtvog tijela nepoznate osobe.
Članak 28.
Ovlast utvrđivanja i provjere
identiteta predmeta primjenjuje se kada je u postupku potrebno utvrditi
obilježja i svojstva predmeta kao i utvrditi odnos između osobe ili događaja i
predmeta.
Ministarstvo je ovlašteno
javno objaviti sliku, crtež, snimku ili opis predmeta ako je to od značaja za uspješno
vođenje postupka utvrđivanja identiteta predmeta.
2. Pozivanje
Članak 29.
Dopušteno je pozivati na obavijesni razgovor osobu za koju se osnovano
može pretpostaviti da raspolaže s obavijestima nužnim za obavljanje policijskih
poslova iz članka 3. stavka 1. točke 1. do 4. ovoga Zakona.
U pozivu se mora naznačiti
naziv, mjesto i adresa ustrojstvene jedinice Ministarstva, razlog, mjesto i
vrijeme pozivanja.
Osoba koja se odazvala pozivu
ili je bila prisilno dovedena, a odbije dati obavijest, ne smije se ponovno
pozivati zbog istog razloga.
O obavljenoj dostavi sastavlja se potvrda (dostavnica).
Članak 30.
Osobu koja se nalazi u domu smije se pozivati u vremenu od 06.00 do
22.00 sata.
Iznimno, ako postoji opasnost
od odgode, osobu od koje se traži obavijest policijski službenik ovlašten je
pozvati izvan vremena propisanog u stavku 1. ovoga članka.
Članak 31.
Policijski službenik ovlašten
je iznimno osobu pozvati usmeno ili odgovarajućim telekomunikacijskim
sredstvom, pri čemu joj je dužan priopćiti razlog pozivanja, a uz njenu
suglasnost može je i prevesti do službenih prostorija.
Osobe se iznimno smiju
pozivati i putem sredstava javnog priopćavanja kada je to prijeko potrebno zbog
opasnosti od odgode, sigurnosti postupanja ili kada se poziv upućuje većem
broju osoba.
Pozivanje maloljetne osobe
obavlja se dostavom pisanog poziva putem roditelja ili skrbnika.
3. Dovođenje
Članak 32.
Osobu se smije dovesti na
temelju pisanog naloga izdanog od suda.
U smislu stavka 1. ovoga
članka, osobe se smiju dovesti u prostorije Ministarstva, drugog nadležnog
tijela državne uprave ili do mjesta određenog nalogom.
Policijski službenik dužan je
osobi koju treba dovesti predati nalog iz stavka 1. ovoga članka.
Policijski službenik neće
uručiti nalog iz stavka 1. ovoga članka osobi za koju se osnovano sumnja da će
pružiti otpor.
Osobu se smije dovesti u
vremenu od 6.00 do 22.00 sata.
Iznimno kada je dovođenje
nužno radi poduzimanja policijskih poslova koji ne trpe odgodu, osobu se smije
dovesti i izvan vremena utvrđenog u stavku 5. ovoga članka.
Dovođenje smije biti poduzeto
najranije šest sati prije određenog roka za dovođenje, ako se mora obaviti
unutar županije u kojoj je osoba zatečena. Kada se dovođenje mora obaviti izvan
županije zatjecanja osobe, dovođenje može trajati najdulje dvadeset četiri
sata.
Članak 33.
Bez pisanog naloga smije se
dovesti osobu:
1. za koju treba utvrditi
identitet,
2. za kojom je raspisana
potraga.
Članak 34.
Odredbe o dovođenju ne
primjenjuju se prema osobi čije je kretanje znatno otežano zbog bolesti,
iznemoglosti ili trudnoće te osobi za koju se opravdano pretpostavlja da bi joj
se dovođenjem bitno pogoršalo zdravlje. O tim činjenicama mora se izvijestiti
tijelo koje je izdalo nalog za dovođenje.
Odredbe o dovođenju ne
primjenjuju se prema osobi koja obavlja takve poslove koji se ne smiju
prekidati sve dok joj se ne osigura odgovarajuća zamjena.
Članak 35.
Policijski službenik dužan je
osobu koju dovodi, prije dovođenja upoznati s razlozima dovođenja, pravu na
obavještavanje obitelji ili drugih osoba te pravu na branitelja.
4. Traganje za osobama i predmetima
Članak 36.
Policija je ovlaštena provoditi mjere traganja za osobama i predmetima.
Mjere traganja iz stavka 1. ovoga članka su potraga i objava.
Potraga se raspisuje:
1. za osobom za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo,
prijestup ili prekršaj ili za osobom koja može dati obavijesti o kaznenom
djelu, prijestupu ili prekršaju ili o počinitelju,
2. za nestalom osobom,
3. za osobom za kojom je izdana tjeralica u skladu s posebnim zakonom.
Objava se raspisuje radi:
1. utvrđivanja prebivališta ili boravišta osoba, u skladu s posebnim
zakonom,
2. utvrđivanja identiteta osobe koja nije u stanju dati osobne podatke
ili mrtvog tijela osobe za koju se ne mogu utvrditi osobni podaci,
3. pronalaska predmeta u vezi kaznenog djela, prijestupa ili prekršaja,
u skladu s posebnim propisima ili predmeta koji su pronađeni ili nestali,
4. oduzimanja predmeta ili isprava temeljem odluke suda ili tijela
uprave.
5. Privremeno ograničenje slobode kretanja
Članak 37.
Osobi se u skladu sa zakonom smije privremeno ograničiti kretanje na
određenom prostoru ili objektu radi:
1. sprječavanja izvršenja
kaznenih djela, prijestupa i prekršaja,
2. pronalaženja i hvatanja
počinitelja kaznenih djela, prijestupa ili prekršaja,
3. pronalaženja i hvatanja
osoba za kojima se traga,
4. pronalaženja tragova i
predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz da je počinjeno kazneno djelo, prijestup
ili prekršaj.
Privremeno ograničenje
slobode kretanja ne smije trajati duže od ostvarenja cilja radi kojega je
ovlast primijenjena.
Članak 38.
Policijski službenik ovlašten
je privremeno ograničiti kretanje i zadržavanje na određenom prostoru ili
objektu i u slučajevima ugrožavanja sigurnosti izazvanih elementarnim
nepogodama, epidemijama i u drugim slučajevima ugrožavanja sigurnosti osoba i
imovine (sigurnosni pregled) dok takvo ugrožavanje traje.
U ostvarenju ciljeva iz
stavka 1. ovoga članka, policijski službenik ovlašten je obaviti udaljenje
osoba (evakuaciju).
Članak 39.
Mjere traganja iz članka 36.
ovoga Zakona i privremeno ograničenje slobode kretanja iz članka 37. ovoga
Zakona provode se kriminalističko-taktičkim radnjama (potjera, pregled
određenih objekata i prostora, zasjeda, racija i blokada prometnih i drugih
površina).
6. Davanje upozorenja i zapovijedi
Članak 40.
Policijski službenik upozorit će osobu koja svojim ponašanjem,
djelovanjem ili propuštanjem određene radnje može dovesti u opasnost svoju
sigurnost ili sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine, narušiti javni red i
mir ili ugroziti sigurnost prometa na cestama ili kada se opravdano očekuje da
bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini kazneno djelo,
prijestup ili prekršaj.
Članak 41.
Zapovijedi se izdaju radi:
1. otklanjanja opasnosti za život i osobnu sigurnost građana,
2. otklanjanja opasnosti za imovinu,
3. sprječavanja izvršenja kaznenih djela, prijestupa i prekršaja,
hvatanja njihovih počinitelja te pronalaženja i osiguranja tragova tih djela
koji mogu poslužiti kao dokaz,
4. održavanja javnog reda i mira ili uspostavljanja narušenog javnog
reda i mira,
5. sigurnosti cestovnog prometa,
6. zaprjećivanja pristupa ili
zadržavanja na prostoru ili objektu gdje to nije dopušteno,
7. sprječavanja i otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti
prouzrokovane elementarnim nepogodama, epidemijama ili drugih oblika
ugrožavanja opće sigurnosti.
Članak 42.
Upozorenja i zapovijedi se daju usmeno, pisano ili na drugi pogodan
način (svjetlosnim i zvučnim signalima, rukom i slično).
7. Privremeno oduzimanje predmeta
Članak 43.
Policijski službenik privremeno će oduzeti predmet:
1. kada okolnosti slučaja ukazuju da je određeni predmet namijenjen
izvršenju kaznenog djela, prijestupa ili prekršaja,
2. kad je radi zaštite opće sigurnosti oduzimanje predmeta prijeko
potrebno,
3. koji osoba kojoj je oduzeta sloboda ima uz sebe i može ga uporabiti
za samoozljeđivanje, napad ili bijeg.
O privremenom oduzimanju
predmeta policijski službenik dužan je izdati potvrdu. Potvrda mora sadržavati
značajke privremeno oduzetog predmeta po kojima se on razlikuje od drugih
predmeta te podatke o osobi od koje je predmet oduzet.
Članak 44.
Kada zbog svojstva privremeno
oduzetih predmeta čuvanje u prostorijama policije nije moguće ili je povezano
sa značajnim poteškoćama, privremeno oduzeti predmeti mogu se pohraniti ili
osigurati na odgovarajući način, do odluke nadležnog tijela.
Kada prestanu razlozi radi
kojih je predmet privremeno oduzet, ako drugim zakonom ili odlukom nadležnog
tijela nije drukčije određeno, privremeno oduzeti predmet će se vratiti osobi
od koje je oduzet.
Članak 45.
Policija je ovlaštena prodati privremeno oduzete predmete kada za
daljnje postupanje nije nadležan sud ili drugo tijelo uprave ako:
1. predmetima prijeti opasnost od propadanja ili značajni gubitak
vrijednosti,
2. je čuvanje i održavanje predmeta vezano s nerazmjerno visokim
troškovima ili teškoćama.
Privremeno oduzeti predmet može biti prodan kada ga pozvana osoba ne
preuzme u određenom roku koji ne može biti kraći od jedan mjesec te kada joj je
priopćeno da će predmet biti prodan ukoliko ga ne preuzme.
Privremeno oduzeti predmeti se prodaju na javnoj dražbi.
Ako se privremeno oduzeti predmet nije mogao prodati na održanoj javnoj
dražbi ili ako je očigledno da će troškovi dražbe biti nerazmjerni sa iznosom
dobivenim prodajom ili ako postoji opasnost od propadanja predmeta, privremeno
oduzeti predmeti će se prodati u slobodnoj prodaji.
Ako se kupac ne može pronaći unutar roka od jedne godine privremeno
oduzeti predmet može se uporabiti u općem dobru ili uništiti.
Sredstva ostvarena prodajom privremeno oduzetog predmeta prihod su
državnog proračuna.
8. Poligrafsko testiranje
Članak 46.
Policijski službenik ovlašten je nad osobom od koje traži obavijesti
primijeniti poligrafsko ispitivanje nakon što osobu upozna s radom uređaja i
nakon što osoba izrazi pisanu suglasnost.
Policijski službenik dužan je prekinuti primjenu poligrafskog
ispitivanja ukoliko osoba od koje se traže obavijesti, nakon što je dala pisanu
suglasnost, izjavi da istu povlači.
Članak 47.
Poligrafskom testiranju ne smije se podvrgnuti:
1. osoba koja je pod utjecajem alkohola ili pod utjecajem opojnih droga
ili drugih psihoaktivnih tvari,
2. osoba koja ima ozbiljna srčana oboljenja,
3. osoba u stresnom stanju,
4. osoba koja uzima lijekove za smirenje,
5. osoba koja pokazuje vidljive znakove duševne bolesti ili
poremećenosti,
6. osoba koja osjeća intenzivnu fizičku bol,
7. trudnica i rodilja.
9. Pregled prostorija, objekata i dokumentacije
Članak 48.
Policijski službenik ovlašten je ući u poslovni prostor te obaviti
njegov pregled i pregled dokumentacije radi:
1. pronalaska počinitelja kaznenih djela, prijestupa ili prekršaja,
2. postupanja po dojavi o prisutnosti eksplozivne naprave ili druge
opasnosti.
10. Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava
Članak 49.
Policijski službenik ovlašten je obaviti pregled osobe, predmeta kojeg
osoba nosi sa sobom i prometnog sredstva kada je to nužno radi pronalaska
predmeta podobnih za napad ili samoozljeđivanje.
Pregledom osobe u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se uvid u
sadržaj odjeće i obuće.
Pregledom prometnog sredstva u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se
pregled svih otvorenih i zatvorenih prostora prometnog sredstva i predmeta koji
se prevoze.
Pregled predmeta koji osoba nosi sa sobom obuhvaća pregled predmeta koje
su kod osobe ili u njezinoj izravnoj blizini ili predmeta osobe po čijem se
nalogu u njezinoj pratnji oni prevoze.
Pregled osobe mora obaviti osoba istoga spola, osim slučajeva kada je
neophodan žuran pregled osobe radi oduzimanja oružja ili predmeta podobnih za
napad ili samoozljeđivanje.
Prilikom pregleda policijski službenici ovlašteni su koristiti tehnička
sredstva i službenog psa.
Pri poduzimanju mjera iz stavka 1. ovoga članka policijski službenik
ovlašten je nasilno otvoriti zatvoreno prometno sredstvo ili predmet kojeg
osoba nosi sa sobom.
Ako postoje osnove sumnje da pregledavana osoba kod sebe, u prometnom
sredstvu ili u predmetu kojeg nosi sa sobom posjeduje predmete koji mogu
poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku ili postupku pred prekršajnim sudom,
policijski službenik ovlašten je zadržati osobu do pribavljanja naloga za
pretragu, a najduže šest sati.
11. Osiguranje i pregled mjesta događaja
Članak 50.
Kada policijski službenik sazna za izvršenje kaznenog djela, prijestupa,
prekršaja ili drugog događaja povodom kojega je potrebno izravnim opažanjem
utvrditi ili razjasniti činjenice, policijski službenik ovlašten je osigurati
mjesto događaja do dolaska službene osobe odgovarajućeg tijela, pregledati
mjesto događaja radi pronalaženja ili osiguranja tragova i predmeta koji mogu
poslužiti kao dokaz, pronalasku počinitelja te prikupljanju obavijesti u vezi s
kaznenim djelom, prijestupom, prekršajem ili događajem.
Policijski službenik ovlašten
je do okončanja pregleda, a najduže 6 sati, zadržati osobu za koju procijeni da
može dati obavijesti važne za razjašnjavanje događaja ili za poduzimanje spasilačkih
aktivnosti, ako je vjerojatno da se obavijesti ne bi mogle kasnije prikupiti
ili se ne bi mogla osigurati nazočnost osobe koja može poduzeti spasilačke
aktivnosti.
U svrhu zaštite žrtava
kaznenog djela, prijestupa, prekršaja, događaja ili radi zaštite interesa
postupka policijski službenik ovlašten je zabraniti snimanje mjesta događaja.
12. Zaprimanje prijava
Članak 51.
Policijski službenik dužan je zaprimiti prijavu o počinjenom kaznenom
djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.
Ako se pri podnošenju kaznene prijave ili provođenjem izvida utvrdi da
se radi o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tužbi ili se utvrdi da
događaj nema obilježja kaznenog djela, policijski službenik je dužan o tome
izvijestiti oštećenog.
Ako policijski službenik zaprimi pisanu ili usmenu prijavu o kaznenom
djelu s poznatim počiniteljem za koje se progoni privatnom tužbom, dužan je o
tome obavijestiti oštećenu osobu.
U svrhu utvrđivanja počinitelja kaznenog djela iz stavka 2. i 3. ovoga
članka, policijski službenik je dužan na zahtjev oštećenog ili druge osobe
ovlaštene na podnošenje privatne tužbe poduzeti nužne radnje koje one ne mogu
samostalno poduzeti.
Obveze iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnose se na slučajeve kada
postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo protiv časti i ugleda.
13. Javno raspisivanje nagrade
Članak 52.
Policija je ovlaštena javno raspisati nagradu za danu obavijest radi:
1. otkrivanja i uhićenja osobe koja je počinila teže kazneno djelo,
2. pronalaženja nestale osobe,
3. drugih opravdanih slučajeva kada su obavijesti građana potrebne u
ostvarenju poslova iz članka 3. ovoga Zakona.
Raspisivanje nagrade smije se objaviti u sredstvima javnog priopćavanja
ili na drugi pogodni način.
Nema pravo na nagradu osoba koja je dala obavijest za koju je raspisana
nagrada, ukoliko policija istom već raspolaže.
14. Snimanje na javnim mjestima
Članak 53.
Snimanjem na javnim mjestima razumijeva se trajni akustički i video
nadzor nad javnim mjestima gdje se učestalo čine kaznena djela, prijestupi ili
prekršaji radi njihovog sprječavanja.
Kada postoji opasnost da prilikom javnog okupljanja dođe do ugrožavanja
života i zdravlja ljudi te imovine, policijski službenik ovlašten je obaviti
video snimanje ili fotografiranje javnog skupa.
Policija mora namjeru o
provođenju aktivnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka javno priopćiti.
15. Uporaba sredstava prisile
Članak 54.
Sredstva prisile u smislu
ovoga Zakona su: tjelesna snaga, palica, sredstva za vezivanje osobe, uređaj za
prisilno zaustavljanje motornog vozila, službeni psi, kemijska sredstva,
službeni konji, vatreno oružje, uređaj za izbacivanje mlazova vode, posebna
vozila i posebne vrste oružja i eksplozivna sredstva.
Sredstva prisile smiju biti
uporabljena radi zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega
ili odbijanja napada, ako mjere upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh.
Policijski službenik uvijek
će uporabiti najblaže sredstvo prisile koje jamči uspjeh.
Osoba protiv koje su
ispunjeni uvjeti za uporabu sredstava prisile neće se upozoriti ukoliko bi
isticanje upozorenja dovelo u pitanje izvršenje službene radnje.
Uporaba tjelesne snage
Članak 55.
Uporabom tjelesne snage u smislu ovoga Zakona smatra se uporaba
različitih zahvata borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu
druge osobe, kojima je cilj odbijanje napada ili svladavanje otpora osobe uz
nanošenje najmanjih štetnih posljedica.
Uporaba palice
Članak 56.
Uporaba palice dopuštena je ako su blaži načini uporabe tjelesne snage
bezuspješni ili ne jamče uspjeh.
Uporaba
sredstava za vezivanje
Članak 57.
Sredstva za vezivanje dopušten
je uporabiti radi:
1. sprječavanja otpora osobe ili odbijanja napada usmjerenog na
policijskog službenika,
2. sprječavanja bijega osobe,
3. onemogućavanja samoozljeđivanja ili ozljeđivanja druge osobe.
Uporaba
ureĐaja za prisilno zaustavljanje vozila
Članak 58.
Uporaba uređaja za prisilno zaustavljanje
vozila dopuštena je radi:
1. sprječavanja bijega osobe koja je zatečena
u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti,
2. sprječavanja bijega osobe koja je lišena
slobode ili za koju postoji nalog za lišenje slobode,
3. sprječavanja nezakonitog prelaska državne
granice vozilom,
4. sprječavanja nedopuštenog pristupa vozilom
do objekta ili područja gdje se nalaze osobe koje policijski službenik
osigurava.
Uporaba sluŽbenog
psa
Članak 59.
Službeni pas smije se uporabiti kao sredstvo prisile
u slučajevima kada:
1. su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne
snage ili palice,
2. su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog
oružja,
3. se uspostavlja narušeni javni red i mir.
U slučajevima iz stavka 1. točke 2. ovoga
članka službeni pas smije se koristiti i bez zaštitne košare, a u slučajevima
iz točke 1. i 3. samo sa zaštitnom košarom.
Uporaba
kemijskih sredstava
Članak 60.
Kemijska sredstva dopušteno je, uz slučajeve iz članka 64. stavka 1.
ovoga Zakona, uporabiti radi istjerivanja osobe iz zatvorenog prostora ili radi
rješavanja talačkih situacija.
Uporaba
sluŽbenog konja
Članak 61.
Službeni konj smije se uporabiti kao sredstvo prisile samo radi
uspostavljanja narušenoga javnog reda i mira.
Uporaba vatrenog oruŽja prema osobama
Članak 62.
Policijski službenik ovlašten je uporabiti vatreno oružje ako su druga
sredstva prisile korištena bezuspješno ili ne jamče uspjeh.
Policijski službenik ovlašten je uporabiti vatreno oružje kada na drugi
način ne može:
1. zaštiti svoj život i život drugih ljudi,
2. spriječiti izvršenje
kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od pet godina i
više,
3. spriječiti bijeg osobe
zatečene u izvršenju kaznenoga djela za koje se može izreći kazna zatvora od
deset godina ili teža ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog izvršenja
takvoga kaznenog djela,
4. spriječiti bijeg osobe
koja je uhićena zbog izvršenja kaznenih djela iz točke 3. ovoga stavka ili
osobe za kojom je raspisana potraga radi bijega s izdržavanja kazne zatvora za
ta kaznena djela.
Prije uporabe vatrenog oružja
policijski službenik će uputiti usmeno upozorenje “stoj, policija!” a nakon
toga drugi poziv “stoj, pucat ću!”.
Upozorenje iz stavka 3. ovoga
članka neće se upućivati ukoliko bi se time dovelo u pitanje izvršenje službene
zadaće.
Članak 63.
Uporaba vatrenog oružja nije
dopuštena kada dovodi u opasnost život drugih osoba, osim ako je uporaba
vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada ili opasnosti.
Uporaba vatrenog oružja nije
dopuštena protiv maloljetnika osim kada je uporaba vatrenog oružja jedini način
za obranu od napada ili opasnosti.
Uporaba sredstava prisile prema
skupini
Članak 64.
Policijski službenik ovlašten je uputiti zapovijed skupini osoba da se
raziđe ako se skupina protupravno okupila i protupravno se ponaša te tako može
izazvati nasilje.
Ako se skupina ne raziđe, dopušteno je uporabiti sljedeća sredstva
prisile:
1. posebna motorna vozila,
2. tjelesna snaga,
3. palica,
4. kemijska sredstva,
5. mlazovi vode,
6. službeni pas,
7. službeni konj.
Sredstva iz stavka 2. ovoga članka dopušteno je uporabiti samo po
zapovijedi načelnika policijske uprave ili policijskog službenika kojeg on
ovlasti.
Uporaba posebnih vrsta oruŽja i eksplozivnih
sredstava
Članak 65.
Posebne vrste oružja i eksplozivna sredstva dopušteno je uporabiti kada
su ispunjeni uvjeti iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona, ukoliko je uporaba
drugih vrsta oružja neuspješna ili ne jamči uspjeh.
Posebna oružja i eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti radi
sprječavanja bijega osoba.
Eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti prema osobama u mnoštvu.
Odluku o uporabi posebnih vrsta oružja i eksplozivnih sredstava donosi
ravnatelj uz suglasnost ministra.
Uporaba vatrenog oruŽja prema Životinjama
Članak 66.
Vatreno oružje je dopušteno uporabiti protiv životinja kada od njih
prijeti izravna opasnost od napada na život i tijelo osobe ili opasnost od
ugrožavanja života ili zdravlja ljudi (zarazne bolesti i sl.).
Oružje je dopušteno uporabiti prema bolesnim i teško povrijeđenim
životinjama, kada veterinar ili druga osoba ne može poduzeti odgovarajuću
mjeru.
Uporaba vatrenog oruŽja u
progonu plovnog objekta
Članak 67.
Policijski službenik u obavljanju policijskih poslova na moru i
unutarnjim plovnim putovima ovlašten je uporabiti vatreno oružja ako se
progonjeni plovni objekt ne zaustavi nakon upućenoga vidljivog ili čujnog
poziva na zaustavljanje s udaljenosti koja mu nesumnjivo omogućuje primanje
poziva.
U tijeku progona posada
progonjenoga plovnog objekta smije se upozoriti i zastrašiti ispaljivanjem hica
u zrak, iznad plovnog objekta.
Ako se plovni objekt ne
zaustavi niti nakon upozoravajućih hitaca, vatreno oružje dopušteno je
uporabiti i prema plovnom objektu.
Policijski službenik dužan je
u slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka pri uporabi vatrenog oružja čuvati
živote posade progonjenoga plovnog objekta.
Članak 68.
Kada su sredstva prisile
uporabljena u granicama ovlasti isključena je odgovornost policijskog
službenika koji ih je uporabio.
Kada se protiv policijskog
službenika vodi kazneni postupak zbog uporabe sredstava prisile ili drugih
radnji u obavljanju službenog posla, Ministarstvo će mu osigurati besplatnu
pravnu pomoć u tom postupku.
Ministarstvo će osigurati
besplatnu pravnu pomoć i građaninu koji je pružio pomoć policijskom službeniku,
ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog radnje počinjene u vezi s
pružanjem pomoći.
16. Zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba
Članak 69.
Dok za to postoje opravdani razlozi policija će uspostavom primjerenih
mjera zaštititi žrtvu i drugu osobu koja je dala ili može dati podatke važne za
kazneni postupak ili osobu koja je s navedenim osobama u vezi ako im prijeti
opasnost od počinitelja ili drugih osoba.
Članak 70.
Pri podnošenju pisanog izvješća o sadržaju obavijesti na čije je prikupljanje
policija ovlaštena u skladu sa zakonom, policijski službenik smije uskratiti
podatak o identitetu osobe od koje je dobio obavijest ako prosuđuje da bi
otkrivanjem njenog identiteta izložio osobu ozbiljnoj opasnosti po život,
zdravlje, tjelesnu nepovredivost ili bi time ugrozio njenu slobodu i imovinu.
Podaci o identitetu osobe koja je dala obavijest smatraju se službenom
tajnom.
17. Prikupljanje, obrada i korištenje osobnih podataka
Članak 71.
Policija prikuplja, obrađuje i koristi osobne podatke te vodi evidencije
o osobnim i drugim podacima na čije je prikupljanje ovlaštena ovim Zakonom radi
sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela, prijestupa i prekršaja te pronalaska
počinitelja kaznenih djela, prijestupa i prekršaja.
Članak 72.
Policija vodi evidencije:
1. osoba kojima je po bilo
kojem osnovu oduzeta sloboda (uhićenje, zadržavanje, dovođenje, i dr.),
2. osoba za koje postoji
osnovana sumnja da su počinile kaznena djela, prijestupe i prekršaje,
3. počinjenih kaznenih djela
koja se progone po službenoj dužnosti, prijestupa, prekršaja i osoba oštećenih
tim djelima,
4. počinjenih kaznenih djela
nepoznatih počinitelja koja se progone po privatnoj tužbi,
5. traženih osoba i predmeta
te osoba kojima je zabranjen ulazak u Republiku Hrvatsku,
6. provjere identiteta osoba,
7. osoba nad kojima je
provedeno utvrđivanja identiteta, daktiloskopiranih osoba, fotografiranih osoba
i DNA pretraga,
8. operativnih izvješća,
operativnih izvora saznanja i osoba pod posebnom policijskom zaštitom,
9. događaja,
10. uporabljenih sredstava
prisile,
11. predstavki građana.
Članak 73.
Brojčani podaci o kaznenim
djelima, prijavljenim i oštećenim osobama, kao i ostali brojčani podaci smiju
se koristiti u statističke i analitičke svrhe u Ministarstvu.
Podaci iz stavka 1. ovoga
članka smiju se dati na korištenje nadležnim stručnim i znanstvenim tijelima u
svrhu znanstveno-istraživačkog rada.
Osobni podaci smiju se
dostaviti i inozemnim policijskim tijelima i određenim međunarodnim
organizacijama na njihov zahtjev u skladu s pravilima o međunarodnoj
policijskoj suradnji.
Članak 74.
Osobni podaci ne smiju se koristiti suprotno svrsi propisanoj ovim
Zakonom kao i drugim propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Članak 75.
Prikupljeni i u evidencije
uneseni osobni podaci moraju se odmah brisati u slučaju kada se utvrdi da nisu
točni ili su prestali postojati razlozi, odnosno uvjeti radi kojih je osobni
podatak unesen u odgovarajuće evidencije.
Posebnim zakonom određuju se
osobni podaci koji se moraju pohraniti u pismohrani te tako čuvati kao
zaštićena arhivska građa.
Članak 76.
Podaci koji su sadržani u
evidencijama iz članka 72. ovoga Zakona smiju se dati samo osobi na koju se oni
odnose od njihovog unošenja pa do brisanja podataka iz evidencija.
Iznimno, obavijest o podacima
sadržanim u evidenciji iz članka 72. stavka 1. točka 8. ovoga Zakona osoba
smije dobiti tek nakon što je za podacima prestala potreba korištenja.
Policijski službenik ovlašten
na davanje podataka iz stavka 1. ovoga članka uvijek mora zaštititi identitet
osobe koja je dala obavijest.
Članak 77.
Osobni podaci u
evidencijama iz članka 72. ovoga Zakona se čuvaju, i to:
1. u evidenciji
pod točkom 1. tri godine nakon donošenja odluke o daljnjem postupku protiv
osobe kojoj je oduzeta sloboda ili nakon što je puštena na slobodu,
2. u evidenciji
pod točkom 2. pet godina poslije roka kada rehabilitacija nastupa po sili
zakona pod uvjetom da osoba nije ponovo prijavljena,
3. u evidenciji
pod točkom 3. pet godina nakon zastare progona za počinjeno kazneno djelo,
4. u evidenciji
pod točkom 4. jednu godinu nakon zastare progona za počinjeno kazneno djelo,
5. u evidenciji
pod točkom 5. do pronalaska osobe ili utvrđenja da je dalje traženje
nepotrebno,
6. u evidenciji
pod točkom 6. dvije godine nakon provedenog postupka provjere identiteta,
7. u evidenciji
pod točkom 7., 8. i 9. trajno,
8. u evidenciji po
točkom 10. deset godina od uporabe sredstava prisile,
9. u evidenciji
pod točkom 11. deset godina od prijma predstavke građana.
Članak 78.
Nadzor nad djelovanjem
informacijskog sustava na kojem su pohranjene evidencije iz članka 72. ovoga
Zakona obavlja tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka sukladno zakonu
kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
IV. RADNI ODNOSI
1. Primjena propisa
Članak 79.
Na položaj, prava, obveze i odgovornosti policijskih službenika
Ministarstva primjenjuju se propisi o državnim službenicima, ako ovim Zakonom i
propisima donesenim na temelju njega nije drukčije određeno.
2. Prijam u službu
Članak 80.
Osoba koja se prima u
policiju, uz ispunjavanje općih uvjeta za prijam u državnu službu, mora:
1. imati najmanje srednju
stručnu spremu,
2. biti mlađa od 25 godina,
ako se prima na radno mjesto srednje stručne spreme,
3. imati posebnu duševnu i
tjelesnu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove,
4. imati uređenu vojnu
obvezu,
5. biti dostojna za
obavljanje policijskih poslova.
Odredba stavka 1. točke 4. ne
odnosi se na žene.
Nije dostojna za obavljanje
policijskih poslova osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno
iz koristoljublja ili nečasnih pobuda, ili osoba koja je kažnjena za prekršajno
djelo protiv javnog reda i mira s obilježjem nasilja ili za drugo prekršajno
djelo koje je čini nedostojnom za obavljanje policijskih poslova, ili osoba
čije dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepouzdanost za
obavljanje tih poslova.
Dostojnost i nepouzdanost za
obavljanje policijskih poslova utvrđuje se sigurnosnom provjerom koju obavlja
nadležno policijsko tijelo.
Članak 81.
Za obavljanje poslova
policijskog službenika ne smije se primiti osoba kojoj je služba u tijelu
državne vlasti ili pravnoj osobi s javnim ovlastima prestala radi teške povrede
službene dužnosti pravomoćnom odlukom nadležnoga tijela.
Članak 82.
Policijski službenici primaju
se u službu putem natječaja.
Natječaj nije obvezan za
prijam u policiju u slučajevima utvrđenim propisima o državnim službenicima i
namještenicima.
Vlada Republike Hrvatske
uredbom može utvrditi radna mjesta u Ministarstvu koja se popunjavaju bez
objave natječaja.
3. Zvanja policijskih službenika
Članak 83.
Djelatnik stječe status policijskog službenika stjecanjem zvanja.
Policijski službenik stječe zvanje, ovisno o stručnoj spremi, radnom
stažu, radnom mjestu, položenom ispitu za zvanje i godišnjim ocjenama.
Članak 84.
Za policijske službenike utvrđuju se sljedeća zvanja:
- policajac,
- viši policajac,
- policijski narednik,
- viši policijski narednik,
- policijski inspektor,
- viši policijski inspektor,
- samostalni policijski inspektor,
- glavni policijski inspektor,
- policijski savjetnik i
- glavni policijski savjetnik.
4. Plaće policijskih službenika
Članak 85.
Plaća policijskog službenika
sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću.
Osnovnu plaću čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećane za 0,5% za svaku godinu
navršenoga radnog staža.
Osnovica za izračun osnovne
plaće policijskog službenika utvrđuje se na način uređen propisima o državnim
službenicima.
Članak 86.
Vrijednosti koeficijenta
složenosti poslova radnih mjesta policijskih službenika uredbom utvrđuje Vlada
Republike Hrvatske.
Članak 87.
Za zvanja, uspješnost na
radu, posebne uvjete rada, opasnost te odgovornost policijski službenici
ostvaruju pravo na dodatke na plaću.
Dodaci iz stavka 1. ovoga
članka utvrđuju se u postotku od osnovne plaće policijskog službenika.
5. Vježbenici
Članak 88.
Vježbeniku za policijskog službenika prestaje služba ako:
- u propisanom roku ne položi državni stručni ispit ili ispit za zvanje
policijskog službenika,
- nadređeni službenik tijekom njegova vježbeničkog staža ocijeni da neće
moći s uspjehom završiti vježbenički staž.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vježbenik je dužan naknaditi
troškove školovanja.
Članak 89.
Vježbenik koji se osposobljava za policijskog službenika dužan je u roku
3 mjeseca od dana položenoga državnoga stručnog ispita položiti ispit za zvanje
policijskog službenika.
6. Prava, obveze i odgovornosti iz službeničkog odnosa
Članak 90.
Policijski službenik dužan je prilikom prijma u službu prihvatiti i
potpisati izjavu o pravima i obvezama policijskih službenika.
Članak 91.
Policijskom službeniku, radi otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja
poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12
mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova policijskih službenika računa
kao 16, odnosno 14 mjeseci staža osiguranja.
Otežanim uvjetima rada, u
smislu ovoga Zakona, razumijevaju se osobito:
- povećana opasnost za život
i zdravlje,
- smjenski rad,
- rad u turnusu,
- rad na državne blagdane i
neradne dane,
- pripravnost (na radnom ili
drugom mjestu ili domu, prema nalogu nadređenog službenika) i sl.
Članak 92.
Policijski službenik dužan je
po nalogu nadređenog službenika poslove obavljati i duže od punoga radnog
vremena, ako je to nužno radi uspješnog i pravovremenog obavljanja službenog
posla.
Policijskom službeniku za rad
iz stavka 1. ovoga članka pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane,
sukladno općim propisima o radu i kolektivnom ugovoru.
Članak 93.
Policijskom službeniku može
se odgoditi ili prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja službenih
poslova koji ne trpe odgodu.
U slučaju iz stavka 1. ovoga
članka, policijski službenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova
prouzročenih odgodom, odnosno prekidom godišnjeg odmora.
Članak 94.
Policijski službenik ne smije
obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost.
Iznimno, policijski službenik
smije, izvan redovitoga radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom
odobrenju ministra ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati samostalno ili
kod pravne ili fizičke osobe samo poslove koji ne utječu na zakonito i pravilno
obavljanje policijskih poslova.
Članak 95.
Policijski službenici ne
smiju se stranački organizirati niti politički djelovati u Ministarstvu.
Policijski službenici ne
smiju u službenoj odori prisustvovati stranačkim i drugim političkim skupovima,
osim ako su u službi.
Članak 96.
Policijski službenici nemaju
pravo na štrajk u slučaju:
1. ratnog stanja ili
neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države,
2. oružane pobune, ustanka i
drugih oblika nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka Republike
Hrvatske ili temeljnih sloboda i prava čovjeka i građana,
3. proglašene elementarne
nepogode ili izravne opasnosti od njena nastanka na području dviju ili više
županija ili na cijelom području Republike Hrvatske,
4. drugih nepogoda i nesreća
koje ometaju normalno odvijanje života i ugrožavaju sigurnost ljudi i imovine.
Policijski službenik dužan je
i za vrijeme sudjelovanja u štrajku primijeniti policijske ovlasti ako je to
potrebno radi:
1. zaštite života i
sigurnosti ljudi,
2. uhićenja i privođenja nadležnom tijelu osobe zatečene u kaznenom
djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti,
3. sprječavanja počinjenja i otkrivanja počinitelja kaznenog djela za
koje se progoni po službenoj dužnosti.
Na organiziranje i provedbu štrajka primjenjuju se na odgovarajući način
odredbe Zakona o radu.
Članak 97.
Policijski službenik, koji je odlukom zdravstvene komisije Ministarstva
proglašen nesposobnim za obavljanje poslova policijskog službenika zbog
oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom
obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do
donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od
dana donošenje odluke o nesposobnosti.
Članak 98.
Policijski službenik koji u obavljanju službe ili povodom obavljanja
službe izgubi život, sahranit će se u mjestu koje odredi njegova obitelj na
trošak Ministarstva.
Troškom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:
1. troškovi prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pokopa,
2. putni troškovi za dva pratitelja,
3. troškovi grobnog mjesta, ako obitelj nema grobno mjesto,
4. ostali uobičajeni troškovi, visinu kojih određuje ministar.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obitelj koju je uzdržavao poginuli
policijski službenik ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje
isplaćene neto plaće poginuloga policijskog službenika uvećane 12 puta.
Članak 99.
Osoba koja pruži pomoć Ministarstvu i tim povodom bude ozlijeđena,
razboli se ili je spriječena za rad najmanje tri mjeseca, a nije osigurana po
drugoj osnovi, za vrijeme liječenja ima prava iz zdravstvenog osiguranja, a za
slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja prouzročenog ozljedom ili bolešću ima
prava iz mirovinskog osiguranja na teret Ministarstva jednako kao i policijski
službenici.
Obitelji osobe koja prilikom pružanja pomoći Ministarstvu izgubi život
pripadaju troškovi utvrđeni člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona, te jednokratna
novčana pomoć u visini 12 prosječnih neto plaća svih zaposlenih u Republici
Hrvatskoj u posljednja tri mjeseca.
Članak 100.
Okolnosti pod kojima je policijski službenik izgubio život ili osoba koja
pruži pomoć Ministarstvu kao i okolnosti pod kojima su osobe pružale pomoć
Ministarstvu i posljedice koje su tim povodom nastale utvrđuje povjerenstvo
koje imenuje ministar unutarnjih poslova.
Članak 101.
Policijski službenici dužni su čuvati službene podatke za koje su
saznali u službi ili povodom obavljanja službe.
Službenim podatkom u smislu ovoga Zakona smatra se:
1. svaki podatak koji je zakonom ili propisima donijetim na temelju
zakona određen kao državna, vojna ili službena tajna,
2. podaci i dokumenti koji su zakonom, propisima donijetim na temelju
zakona i općim aktima utvrđeni kao poslovna tajna,
3. podaci i dokumenti naznačeni kao službena, odnosno poslovna tajna od
strane drugih tijela ili pravnih osoba,
4. mjere, radnje, podaci i izvori informacija čije bi priopćavanje bilo
štetno za interes fizičkih ili pravnih osoba, kao i za uspješno obavljanje
službenih poslova.
Obveza čuvanja službenih podataka traje i nakon prestanka radnog odnosa
u Ministarstvu.
7. Premještaj
Članak 102.
Radi potreba službe,
policijski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto u okviru
njegove stručne spreme, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva,
u istom ili drugom mjestu rada.
Premještaj u drugo mjesto
rada u trajanju do jedne godine smatra se privremenim premještajem.
Žalba protiv rješenja o
premještaju ne odgađa njegovo izvršenje.
Članak 103.
Policijski službenik koji je
privremeno premješten u drugo mjesto rada, udaljeno više od 50 km od mjesta
njegova stanovanja, ima pravo na:
1. jednokratnu novčanu
naknadu u visini njegove prosječne plaće, isplaćene u posljednja tri mjeseca
prije premještaja,
2. plaću ostvarenu na ranijem
radnom mjestu, ukoliko je za njega povoljnija,
3. sedmodnevni plaćeni dopust
za posjet obitelji svaka tri mjeseca i naknadu troškova prijevoza za takve
posjete,
4. mjesečnu naknadu za
odvojeni život ako uzdržava obitelj,
5. odgovarajući smještaj i
prehranu.
Članak 104.
Policijski službenik koji je
trajno premješten u drugo mjesto rada, udaljeno više od 50 km od mjesta njegova
stanovanja, uz prava iz članka 103. ovoga Zakona ima i pravo na:
1. putne i selidbene
troškove, prema predočenom računu,
2. odgovarajući smještaj za
sebe i obitelj, u roku tri godine od dana premještaja.
Prava iz članka 103. ovoga
Zakona i stavka 1. ovoga članka nema policijski službenik premješten na temelju
osobnog zahtjeva i policijski službenik premješten za vrijeme trajanja obveze
proistekle iz ugovora o školovanju.
Članak 105.
Policijski službenik može
biti upućen na rad u inozemstvo, na temelju utvrđenih pravila o međunarodnoj
policijskoj suradnji.
8. Školovanje, osposobljavanje i usavršavanje
Članak 106.
Školovanje, osposobljavanje i stručno usavršavanje policijskih
službenika (u daljnjem tekstu: školovanje) provodi Visoka policijska škola i
Policijska akademija.
Visoka policijska škola i Policijska akademija imaju statut.
Članak 107.
Policijski službenik koji se školovao na trošak Ministarstva dužan je
nakon uspješnog završetka školovanja ostati na radu u Ministarstvu dvostruko
duže od vremena provedenog na školovanju ili naknaditi troškove školovanja.
Policijski službenik iz stavka 1. ovoga članka, koji svojom krivnjom ne
završi školovanje, dužan je naknaditi troškove školovanja.
9. Ocjenjivanje, nagrade i priznanja
Članak 108.
Rad policijskog službenika ocjenjuje se do kraja veljače tekuće godine
za prethodnu kalendarsku godinu.
Policijskog službenika ocjenjuje nadređeni policijski službenik.
Ocjena se temelji na podacima koji se odnose na stručno znanje,
osposobljenost, radnu stegu i radna obilježja (požrtvovnost, urednost,
samostalnost, suradnja i ustrajnost).
Članak 109.
Radi priznavanja postignutih rezultata i poticanja uspješnosti rada,
policijskom službeniku dodjeljuju se nagrade ili priznanja.
Nagrade ili priznanja Ministarstva jesu:
- godišnja nagrada,
- prigodna nagrada,
- zahvalnica.
U skladu sa člankom 9. ovoga Zakona, Ministarstvo može dodijeliti
zahvalnice ili priznanja jedinicama lokalne samouprave, nevladinim
organizacijama, građanskim udrugama i građanima.
10. Disciplinski postupak
Članak 110.
Policijski službenici za povrede službene dužnosti odgovaraju
disciplinski.
Članak 111.
Uz povrede službene dužnosti
utvrđene propisima o državnim službenicima, lakše povrede službene dužnosti za
policijske službenike su:
1. nepropisno postupanje s
povjerenim sredstvima za rad,
2. neuljudan odnos prema
strankama i suradnicima za vrijeme rada,
3. nepropisno nošenje odore i
oznaka,
4. neopravdani izostanak s
posla u trajanju od 1 (jedan) dan.
Članak 112.
Uz povrede službene dužnosti
utvrđene propisima o državnim službenicima, teže povrede službene dužnosti za
policijske službenike su:
1. davanje podataka
neovlaštenim osobama,
2. nepravilno ili nenamjensko
korištenje povjerenih sredstava,
3. poduzimanje ili
nepoduzimanje bilo koje radnje sa ciljem onemogućavanja ili otežavanja
pravilnog funkcioniranja službe,
4. nedolično ponašanje u
službi ili izvan službe,
5. iznošenje neistinitih
činjenica o službi,
6. ponavljanje lakših povreda
(dvije ili više lakše povrede u godinu dana).
Članak 113.
Prijedlog za pokretanje
disciplinskog postupka za lakše povrede službene dužnosti podnosi nadređeni
policijski službenik.
Za lakše povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i donosi
odluku ministar ili osoba koju on za to ovlasti.
Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede
službene dužnosti podnosi ministar ili osoba koju on za to ovlasti.
Za teške povrede službene
dužnosti disciplinski postupak pokreće, vodi i donosi odluku disciplinski sud.
Članak 114.
Za policijske službenike
Ministarstva u sjedištu i policijske službenike policijskih uprava, u
Ministarstvu u sjedištu ustrojavaju se prvostupanjski i drugostupanjski
disciplinski sud.
Uredbom o unutarnjem
ustrojstvu i načinu rada Ministarstva odredit će se područje djelovanja vijeća
prvostupanjskog suda.
Članak 115.
Prvostupanjski sud sastoji se
od predsjednika i dva člana.
Drugostupanjski sud sastoji
se od predsjednika i četiri člana.
Predsjednik i članovi vijeća
prvostupanjskoga i drugostupanjskoga disciplinskog suda zaposlenici su
Ministarstva u sjedištu.
Radna mjesta predsjednika i
članova prvostupanjskoga i drugostupanjskoga disciplinskog suda utvrđuju se
Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
Članak 116.
Protiv odluke u postupku zbog
lakše povrede službene dužnosti policijski službenik protiv kojeg se vodi
postupak i nadređeni policijski službenik koji je podnio prijedlog imaju pravo
žalbe prvostupanjskom sudu u roku od osam dana od dana primitka odluke.
Odluka prvostupanjskog suda
je konačna.
Članak 117.
Protiv odluke disciplinskog
suda u postupku zbog teže povrede službene dužnosti, policijski službenik
protiv kojeg se vodi postupak, ministar ili osoba koju on za to ovlasti imaju
pravo žalbe drugostupnom disciplinskom sudu u roku od osam dana od dana
primitka odluke.
Članak 118.
Policijskom službeniku se za
težu povredu službene dužnosti, uz disciplinske sankcije određene općim
propisom, može izreći i disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa uvjetno
na vrijeme od 3 do 12 mjeseci.
Članak 119.
Policijski službenik može se
privremeno udaljiti iz službe i prije nego što je protiv njega pokrenut
disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, a sama povreda i
njezine posljedice su takvog karaktera da bi njegov ostanak u službi značajno
naštetio interesima službe.
Članak 120.
Odluku o udaljenju donosi ministar ili osoba koju on za to ovlasti.
Disciplinski sud mora u roku
od 8 dana od dana udaljenja donijeti odluku o pokretanju disciplinskog
postupka.
Udaljenje može trajati do
okončanja disciplinskog postupka, a najduže 12 mjeseci.
Članak 121.
Protiv odluke o udaljenju
policijski službenik ima pravo žalbe nadležnom sudu u roku od osam dana od dana
prijma odluke.
Nadležni sud mora o prigovoru
odlučiti u roku od osam dana od dana primitka žalbe.
Odluka suda o žalbi je
konačna.
Članak 122.
Policijskom službeniku koji
je udaljen oduzima se službena značka, službena iskaznica, oružje i druga
sredstva koja su mu povjerena za obavljanje posla.
11. Prestanak službe
Članak 123.
Policijskom
službeniku za kojega izravno nadređeni službenik utvrdi da je nesavjesnim
obavljanjem službe ili povredom propisa kojima se uređuje rad službe
onemogućavao obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, prestaje radni
odnos.
Pod
onemogućavanjem obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka smatra se
prekoračenje policijske ovlasti ili neprimjenjivanje policijske ovlasti kada
ih je policijski službenik sukladno odredbama ovoga Zakona bio dužan
primijeniti, uslijed čega je nastupila šteta za fizičke ili pravne osobe ili
tijela državne vlasti.
Ministar
unutarnjih poslova, u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, donosi rješenje o
prestanku radnog odnosa po pribavljenom mišljenju nadležnoga nadređenog
službenika.
Protiv rješenja iz
stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni
spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 124.
Uz slučajeve prestanka službe
po sili zakona, utvrđene propisom o državnim službenicima, policijskom
službeniku po sili zakona služba prestaje:
1. kada mu nadležno tijelo
utvrdi pravo na mirovinu radi profesionalne nesposobnosti za
rad – danom pravomoćnosti rješenja,
2. kada se sazna da su podaci
o ispunjavanju uvjeta iz članka 80. stavka 1. točke 1., 3. i 4. ovoga Zakona lažni – danom
saznanja,
3. kada je osuđen za kazneno
djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela iz glave
XX. Kaznenog zakona Republike Hrvatske koja se odnose na sigurnost
prometa – danom pravomoćnosti presude,
4. ako odbije
premještaj – danom kojim se morao javiti na dužnost,
5. kada se sazna da je
postupio suprotno odredbi članka 94. ovoga Zakona – danom saznanja o
obavljanju zabranjene djelatnosti.
V. FINANCIRANJE
Članak 125.
Sredstva za rad Ministarstva osiguravaju se u državnom proračunu
Republike Hrvatske.
VI. POSEBNE ODREDBE
Članak 126.
Specifičnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika Ministarstva, u pravilu,
provodi i organizira Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova Republike
Hrvatske kao zdravstvena ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske.
Dom zdravlja pruža i primarnu zdravstvenu zaštitu zaposlenicima
Ministarstva unutarnjih poslova i članovima njihovih obitelji te drugim
osiguranicima, na osnovi njihovog slobodnog izbora liječnika i ustanove, kao i
druge zdravstvene ustanove koje ispunjavaju za to zakonom propisane uvjete.
Na Dom zdravlja osnovan i organiziran prema odredbi stavka 1. i 2. ovoga
članka odgovarajuće se primjenjuju, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga
Zakona, opći propisi kojima se uređuje osnivanje, djelatnost i upravljanje
zdravstvenim ustanovama.
Članak 127.
Republika Hrvatska odgovara za štetu koju policijski službenik
Ministarstva počini trećim osobama, osim ako se dokaže da je policijski službenik postupao sukladno
propisima o načinu obavljanja
policijskih poslova.
Članak 128.
Ministar unutarnjih poslova donosi propise o načinu obavljanja
policijskih poslova i provedbene propise u okviru ovlasti utvrđenih zakonom.
VII. OVLASTI ZA DONOŠENJE PROPISA
Članak 129.
Vlada Republike Hrvatske uredbom:
- određuje sjedište i područje na kojem se osnivaju i djeluju policijske
uprave iz članka 13. ovoga Zakona,
- propisuje izgled odore policijskih službenika iz članka 17. stavka 2.
ovoga Zakona,
- propisuje vrste naoružanja
i opreme policijskih službenika iz članka 18. ovoga Zakona,
- utvrđuje uvjete za
stjecanje zvanja iz članka 83. i 84. ovoga Zakona, promaknuća i raspored na
radna mjesta, oznake zvanja te funkcionalne oznake radnih mjesta policijskih
službenika,
- propisuje kriterije
utvrđivanja dodataka na plaću, njihov iznos i način isplate iz članka 87. ovoga
Zakona,
- utvrđuje radna mjesta
policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju iz
članka 91. ovoga Zakona.
Ministar unutarnjih poslova donijet će propise o:
- izgledu službene značke i službene iskaznice policijskog službenika iz
članka 17. stavka 1. ovoga Zakona,
- nošenju oružja i streljiva iz članka 18. ovoga Zakona,
- načinu provjere i utvrđivanju identiteta osoba i predmeta iz članka
25. ovoga Zakona,
- sadržaju i načinu uručivanja poziva iz članka 29. ovoga Zakona,
- načinu primjene ovlasti
dovođenja iz članka 32., 33., 34. i 35. ovoga Zakona,
- načinu provedbe mjera
traganja za osobama i predmetima iz članka 36. ovoga Zakona,
- načinu primjene ovlasti
privremenog ograničenja slobode kretanja iz članka 37., 38. i 39. ovoga Zakona,
- načinu provedbe ovlasti
davanja upozorenja i zapovijedi iz članka 40., 41. i 42. ovoga Zakona,
- načinu provedbe
poligrafskog testiranja i sadržaju pisane suglasnosti iz članka 46. ovoga
Zakona,
- načinu primjene ovlasti
pregleda prostorija objekata i dokumentacije iz članka 48. ovoga Zakona,
- načinu primjene ovlasti
pregleda osoba, predmeta i prometnih sredstava iz članka 49. ovoga Zakona,
- načinu primjene ovlasti
osiguranja i pregleda mjesta događaja iz članka 50. ovoga Zakona,
- mjerilima za utvrđivanje
visine nagrade iz članka 52. ovoga Zakona,
- tehničkim obilježljima
sredstava prisile iz članka 54. ovoga Zakona te način njihove uporabe,
- vrsti mjera i postupak
zaštite žrtava kaznenih djela te drugih osoba iz članka 69. ovoga Zakona,
- izgledu, sadržaju i načinu
vođenja evidencija iz članka 72. ovoga Zakona
- mjerilima i načinu
utvrđivanja posebne duševne i tjelesne sposobnosti iz članka 80. stavka 1.
točke 3. ovoga Zakona,
- sadržaju izjave o pravima i
obvezama policijskih službenika iz članka 90. ovoga Zakona,
- označavanju vrste i stupnja
tajnosti podataka, načinu postupanja s tajnim podacima, posebnim zaštitnim
mjerama čuvanja tajnih podataka te čuvanja službenih podataka iz članka 101.
ovoga Zakona,
- uvjetima odgovarajućeg
smještaja i prehrane iz članka 103. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona,
- uvjetima i načinu izbora
policijskog službenika koji je upućen na rad u inozemstvo te njegova prava,
obveze i odgovornosti za vrijeme obavljanja službe u inozemstvu iz članka 105.
ovoga Zakona,
- školovanju, osposobljavanju
i stručnom usavršavanju policijskih službenika iz članka 106. ovoga Zakona,
- postupku ocjenjivanja i
evidentiranja ocjena policijskog službenika iz članka 108. ovoga Zakona,
- uvjetima i postupku dodjele
nagrada ili priznanja policijskim službenicima iz članka 109. ovoga Zakona,
- određivanju zdravstvenih
ustanova iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona,
- načinu obavljanja
unutarnjeg nadzora i kontrolne djelatnosti.
Ministar unutarnjih poslova,
uz suglasnost ministra zdravstva, donosi propise o kadrovskim i tehničkim
uvjetima zdravstvenih ustanova koje pružaju specifičnu zdravstvenu zaštitu
policijskim službenicima.
Vlada Republike Hrvatske i
ministar unutarnjih poslova donijet će propise iz stavka 1., 2. i 3. ovoga
Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
VIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 130.
Srednja policijska škola nastavlja s radom sve dok njeni polaznici
upisani na školovanje do primjene ovoga Zakona ne završe školovanje po
programima i uvjetima koji su bili na snazi pri upisu.
Protekom vremena iz stavka 1. ovoga članka, Srednja policijska škola
prestaje s radom.
Članak 131.
Provedbeni propisi, donijeti na temelju Zakona o unutarnjim poslovima
(»Narodne novine«, broj: 55/89., 18/90., 47/90., 19/91. - pročišćeni
tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 29/00 i 53/00.), ostaju na
snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa koje će Vlada Republike Hrvatske
i ministar unutarnjih poslova donijeti na temelju ovoga Zakona, ukoliko nisu u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 132.
Državni službenici i namještenici Ministarstva, zatečeni u službi na dan
početka primjene ovoga Zakona, nastavljaju s radom na svojim dosadašnjim radnim
mjestima i zadržavaju zvanja i plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja
rješenja o rasporedu na radna mjesta prema Pravilniku o unutarnjem redu
Ministarstva, usklađenim s odredbama ovoga Zakona, odnosno do donošenja
rješenja o stavljanju na raspolaganje.
Osobe iz stavka 1. ovoga
članka, koje se raspoređuju na radna mjesta policijskih službenika, stječu
zvanja iz članka 84. ovoga Zakona sukladno odredbama posebnog propisa.
Osobe iz stavka 1. ovoga
članka, koje su do stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu, usklađenog s
odredbama ovoga Zakona, obavljale poslove ovlaštene službene osobe prema odredbama
Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, broj: 55/89., 18/90., 47/90.,
19/91. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98.,
29/00. i 53/00.), a neće biti raspoređene na radna mjesta policijskih službenika
niti stavljeni na raspolaganje, postavljaju se u zvanja, odnosno imenuju na
položaje utvrđene Pravilnikom o unutarnjem redu, usklađenim s odredbama ovoga
Zakona i propisima o državnim službenicima i namještenicima.
Vlada Republike Hrvatske
uredbom će propisati zvanja i položaje osoba iz stavka 3. ovoga Zakona te
uvjete njihova razvrstavanja u platne razrede i vrijednosti koeficijenata složenosti
poslova radnih mjesta na koja se raspoređuju.
Članak 133.
U cijelom tekstu Zakona o
pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih
osoba (»Narodne novine«, br. 128/99.) riječi: “ovlaštena službena osoba”, u
dijelu koji se odnosi na državne službenike Ministarstva unutarnjih poslova,
zamjenjuju se riječima: “policijski službenik”, u odgovarajućim padežima.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 3. stavka
1. i 2. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i
ovlaštenih službenih osoba.
Članak 134.
Stupanjem na snagu ovoga
Zakona, prestaje važiti Zakon o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, br.
55/89., 18/90., 47/90.,19/91. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92.,
76/94., 161/98., 29/00. i 53/00.), osim odredaba članka 13. do 24ž. i članka
80. do 92. Zakona o unutarnjim poslovima.
Odredbe članaka 80. do 92.
Zakona o unutarnjim poslovima prestaju važiti 1. siječnja 2002.
Članak 135.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1.
siječnja 2001., osim odredaba članka 110. do 122. koje se počinju primjenjivati
od 1. siječnja 2002.
Klasa: 200-01/00-01/02
Zagreb, 14. prosinca 2000.
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA
Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.