Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine

NN 19/2001 (9.3.2001.), Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

346

Na temelju članka 9. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, broj 100/96. i 76/98.), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 22. veljače 2001. godine, donijela je

PROGRAM

GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE OD 2001. DO 2004. GODINE

UVOD

Republika Hrvatska danas raspolaže s mrežom od 28.123 km javnih cesta, od čega na mrežu državnih cesta otpada 6.823 km. U magistralnim koridorima izgrađeno je od 1970. godine do danas ukupno 593 km cesta visoke razine usluga, od čega na autoceste otpada 417 km, na poluautoceste 72 km i na brze ceste 104 km.

Sadašnja vrijednost cesta u Hrvatskoj procijenjena je na 32,9 milijardi USD, što čini značajan dio nacionalnog bogatstva i ujedno zahtijeva krajnje smišljen i racionalan pristup u gospodarenju i daljnjem razvoju cesta u Hrvatskoj. Cjelokupnu politiku gospodarenja i razvoja cesta treba usmjeriti u dva osnovna pravca: kako što brže podići razinu kvalitete postojeće mreže cesta (kroz kvalitetnije održavanje, modernizaciju i rekonstrukciju) i kako ostvariti bržu i skladniju izgradnju cesta visoke razine usluga, u skladu s prometnom potražnjom i razvojnim ciljevima.

Za ostvarenje racionalne politike gospodarenja cestama, koja će rezultirati realizacijom ova dva osnovna cilja, potrebno je maksimalno u praksi provesti odredbe već donijetih zakona i podzakonskih akata, izmijeniti u Zakonu o javnim cestama odredbe o upravljanju državnim cestama i financiranju javnih cesta, te osloniti daljnji rad na planiranju, na već izrađene studije, kao i na utvrđenu Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske. To dalje znači da je nužno što hitnije utvrditi četverogodišnji program građenja i održavanja javnih cesta u razdoblju od 2001. do 2004. godine, u skladu s odredbama Zakona o javnim cestama (članak 9.), koji će biti osnova za donošenje operativnih godišnjih planova svih subjekata koji sudjeluju u njegovoj realizaciji.

Pored jasno definiranih ciljeva, nužno je da se ovim programom utvrde materijalni okviri, kako bi u konačnici zacrtani program bio temeljen na što realnijoj osnovi. Dosadašnja praksa nejasno definiranih ciljeva ili pak postavljanje nerealnih ciljeva, uz operativnu realizaciju samo na osnovi godišnjih programa i pojedinačnih odluka, bez sagledavanja cjeline problema, dovela je do zapostavljanja već izgrađene mreže cesta, započinjanja sa izgradnjom bez osnovnih priprema, dugom gradnjom pojedinih dionica i objekata, nemogućnošću puštanja u prometnu funkciju, prekapacitiranja objekata i dionica cesta, jednom riječju do neracionalne gradnje i održavanja cesta.

Specifičnost cestovne mreže Hrvatske u ovom trenutku leži u činjenici da imamo, s jedne strane, gotovo 30 tisuća kilometara državnih, županijskih i lokalnih cesta, a s druge strane, potrebu za što bržom izgradnjom osnovne mreže cesta visoke razine usluga (autocesta, poluautocesta i brzih cesta). Dok se gospodarenje osnovnom mrežom cesta u cijelosti oslanja na javnu potrošnju, gospodarenje i daljnja izgradnja autocesta se usmjerava, koliko je god moguće, na komercijalnu osnovu. Zbog toga je potrebno strogo odvojiti subjekte koji gospodare osnovnom mrežom cesta od subjekata koji gospodare i grade autoceste i ostale objekte s naplatom cestarine.

Četverogodišnji program pretpostavlja jasno definiranje ciljeva razvoja cesta i to u području održavanja, modernizacije i rekonstrukcije postojeće mreže cesta i na području izgradnje autocesta, poluautocesta i brzih cesta, utvrđivanje realnih materijalnih okvira, utvrđivanje metodologije i kriterija za definiranje pri­o­riteta i izvršenja nužnih priprema (istraživanje, studije, projekti, izvlaštenje, prelaganje instalacija, građevinske dozvole, zatvara­nje financijske konstrukcije i dr.) prije započinjanja sa izgradnjom.

Sukladno naprijed izrečenom, u nastavku se iznosi i daje osvrt na do sada utvrđene zakonske i ostale normativne okvire, izrađene studijske podloge, ciljeve razvoja utvrđene Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske, osnovnu ocjenu sadaš­njeg stanja cesta, materijalne okvire, program održavanja, modernizacije i rekonstrukcije postojeće mreže javnih cesta, program izgradnje cesta visoke razine usluga i preustroj organizacijske strukture gospodarenja cestama u Hrvatskoj.

I. OSNOVNI ZAKONSKI, NORMATIVNI I ISTRAŽIVAČKO STUDIJSKI OKVIRI ZA UTVRĐIVANJE PROGRAMA GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA

U prethodnih nekoliko godina učinjeni su veliki napori u stva­ranju odgovarajućeg normativnog i strateškog okvira za efi­kas­no upravljanje i gospodarenje javnim cestama u Republici Hrvatskoj.

a) Doneseni su novi:

Zakon o javnim cestama

Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i

Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta

gotovo svi predviđeni podzakonski akti (pravilnici).

b) Izrađene su studije:

Institucionalna reforma cestovne mreže u Hrvatskoj, Wilbur Smith Associates – USA (podružnica London), 1996. godina

Studija o naknadama za korištenje cesta, Reudel Palmer & Trittard (UK), 1996. godina

Studija o osovinskom opterećenju cesta, Sweroad-Swedish National Road Consulting AB, 1996. godina

Studija o dugoročnom razvitku prometa u Republici Hrvatskoj, Institut prometnih znanosti, 1999. godina

Studija o dugoročnom razvitku cesta u Republici Hr­vat­skoj, Ekonomski institut Zagreb, 1999. godina

c) Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici održanoj 12. studenog 1999. godine donio je Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 139 od 16. prosinca 1999. godine).

Slijedom članka 9. Zakona o javnim cestama Vlada Republi­ke Hrvatske donosi četverogodišnji program građenja i odr­ža­va­nja javnih cesta. Operativna realizacija ovog plana vrši se putem zakonom nominiranih subjekata i to godišnjim planovima (Hrvat­ska uprava za ceste, za državnu mrežu cesta i županijske uprave za ceste, za mrežu županijskih i lokalnih cesta), te koncesijska društva i novi subjekt za autoceste sa naplatom.

Ovakav slijed donošenja navedenih dokumenata čini logičnu i solidnu osnovicu za provođenje racionalne politike upravljanja i gospodarenja cestama u Republici Hrvatskoj, te eliminiranja svih onih negativnih pojava, nastalih kao rezultat stihijskog djelovanja na ovom području.

II. OCJENA SADAŠNJEG STANJA MREŽE CESTA

Ocjena stanja cestovne mreže u Republici Hrvatskoj se daje godišnje prilikom usvajanja izvješća o poslovanju subjekata koji gospodare cestama – Hrvatske uprave za ceste, županijskih uprava za ceste, društava kapitala, koja izravno održavaju ceste i društava koja gospodare autocestama u koncesiji, kao i povremeno izrađenim analizama i studijama na ovu temu.

Prema Pravilniku o održavanju cesta stanje kolnika na državnoj mreži cesta vrednuje se ocjenama od »0« do »5«.

Ocjena 0:              Kolnik je u dobrom stanju

Ocjena 1:              Konstrukcija ceste je u dobrom stanju, a površina kolnika je oštećena do 30%

Ocjena 2:              Konstrukcija ceste je u dobrom stanju, a površina kolnika je oštećena do 50%

Ocjena 3:              Konstrukcija kolnika je manje oštećena, a povr­šina kolnika je oštećena do 70%

Ocjena 4:              Konstrukcija kolnika je znatno oštećena, a povr­šina kolnika je oštećena do 80%

Ocjena 5:              Konstrukcija kolnika je potpuno oštećena, a povr­šina kolnika je oštećena preko 80%.

Na mreži državnih cesta (6.822 km) ocjena stanja kolnika je izvršena u 2000. godini, a rezultati su sljedeći:

  Na 1.690 km ili oko 25% mreže državnih cesta je u dobrom stanju

  Ocjenom »1« ocijenjeno je 20%, ocjenom »2« 18%, ocje­nom »3« 21%, ocjenom »4« 14% i ocjenom »5« 2%.

Iz ovakve numeričke ocjene proizlazi da je 25% kolnika i kolničke konstrukcije državne mreže cesta u dobrom stanju, da je 59% kolnika u lošem stanju, koje zahtijeva radove izvanrednog održavanja (presvlačenje asfaltnim tepihom) i da je 16% kolnika i kolničke konstrukcije u izrazito lošem stanju, te je potrebna potpuna rehabilitacija cesta (betterment). Ocjena stanja mreže županijskih i lokalnih cesta nije vršena, no stanje tih cesta je također nezadovoljavajuće.

Ocjene koje se daju kontinuirano u ovim dokumentima mogu se sažeto svesti na sljedeće ocjene:

1. Ukupna cestovna mreža kojom danas raspolaže Repub­lika Hrvatska po broju kilometara – kvantiteti, zadovoljava aktualnu prometnu potražnju.

2. Kvaliteta, tj. tehničko stanje postojeće cestovne mreže, zbog godinama zapostavljenog održavanja, u odnosu na prometnu potražnju je nezadovoljavajuće.

3. Izgrađenost i kvaliteta cestovne infrastrukture u prigrad­skim i gradskim područjima, te u odnosu na povezanost otoka, ne zadovoljavaju.

4. Izgrađenost cesta visoke razine služnosti – autocesta, poluautocesta i brzih cesta – u osnovnim prometnim koridorima, koje imaju prvenstveno zadaću kvalitetno među­re­gio­nalno povezivanje unutar hrvatskog prostora, te uklju­či­vanje Hrvatske u širi europski prostor, također ne zadovoljava.

Temeljem ovakve ocjene postojećeg stanja mreže cesta u Hrvatskoj, uzimajući u obzir veoma specifične karakteristike hrvatskog prostora (oblik, konfiguracije i dr.), komparativne prednosti kao što je tranzitni položaj, jadranska obala s otocima i osnovne odrednice ukupnog razvoja, potrebno je utvrditi osnovne prioritete i odnose između djelatnosti održavanja, modernizacije i rekonstrukcije i gradnje novih cesta.

III. OSNOVNI CILJEVI DUGOROČNOG RAZVITKA CESTA

Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske utvrđeni su sljedeći osnovni ciljevi dugoročnog razvoja cesta:

1. U vremenskom razdoblju od 2000. do 2007. godine osigurati postupnim godišnjim povećanjem izdvajanja sredstava, puni standard održavanja,

2. Posebnim programima obnove kolnika i opreme na cestama, te kroz modernizaciju i rekonstrukciju najkritičnijih dionica i objekata, u istom vremenskom razdoblju od 2000. do 2007. godine, podići ukupnu razinu kvalitete mreže cesta, na razinu koju nameću potrebe suvremenog cestovnog prometa,

3. Izgraditi dionice cesta i objekata, uključujući zaobilaznice, kako bi se riješio problem cestovnog prometa u grad­skim i prigradskim prostorima, te kvalitetnijim povezivanjem otoka s kopnom i

4. Postupno izgraditi ceste najviše razine služnosti-autoceste, poluautoceste i brze ceste u osnovnim magistralnim koridorima u skladu sa sadašnjom i prognoziranom prometnom potražnjom, te strateškim opredjeljenjima ukupnog razvoja Republike Hrvatske.

Ovako definirani ciljevi i njihov redoslijed proizlazi prvenstveno iz činjenice da Republika Hrvatska danas ima gotovo 30 tisuća kilometara javnih cesta (državnih, županijskih i lokalnih), u tome 593 kilometara cesta najviše razine služnosti (autocesta, poluautocesta i brzih cesta). Dakle, do sada izgrađena mreža cesta u Republici Hrvatskoj čini veoma značajan dio nacionalnog bo­gat­stva, koji nužno nameće odgovarajuću politiku gospodarenja (održavanje) tim bogatstvom. S druge strane, nagomilani problemi u cestovnom prometu, posebice u gradskim i prigradskim prostorima, kao i strateški razvoj, diktiraju potrebu utvrđivanja prioriteta buduće izgradnje cesta najviše razine usluga.

Upravo je uspostavljanje balansa između gospodarenja (odr­ža­vanja) postojećom mrežom cesta i budućim razvitkom (izgrad­njom novih cesta) nužan uvjet za racionalnu politiku razvoja.

IV. MATERIJALNI OKVIRI I KRITERIJI

Nakon izvršenih analiza i javnih rasprava, Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske utvrđena je stopa godišnjeg izdvajanja od 5% BDP za razvitak svih vidova prometa, od čega na izdatke cestovne infrastrukture otpada 40% ili 2% BDP.

Ovako dimenzionirana stopa izdvajanja za budući razvitak cesta u Republici Hrvatskoj rezultat je prvenstveno uloge cestovnog u ukupnom prijevozu, te materijalnih mogućnosti, kojima Republika Hrvatska raspolaže danas i u bliskoj budućnosti.

Sagledavajući dalje ulogu i stanje postojeće mreže cesta, te prometne potrebe koje nameće budući razvoj, utvrđene su osnovne proporcije ulaganja za pojedine namjene:

a) Održavanje postojeće cestovne mreže  46%

b) Modernizacija i rekonstrukcija postojeće
mreže cesta                                       15%

c) Izgradnja nove mreže cesta visoke razine usluga (autoceste, poluautoceste i brze ceste)         39%.

Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske utvr­đe­na je osnovna orijentacija i model financiranja održavanja i grad­nje novih cesta i to na način da se održavanje, modernizacija i rekonstrukcija postojeće mreže cesta rješava prvenstveno iz vlastitih izvora sredstava (naknade za ceste, proračun i drugi), dok će se izgradnja novih cesta visoke razine usluga maksimalno us­mjeriti na korištenje inozemnih dugoročnih kredita, tj. na komercijalnu osnovu.

Ovakav pristup će osigurati:

a) Relativno brzo dovođenje postojeće cestovne mreže u kvalitetno stanje i na nivo primjeren zahtjevima, koje diktira prometna potražnja i

b) Izbalansiran tempo gradnje novih cesta visoke razine usluga (autoceste, poluautoceste i brze ceste) u odnosu na prometnu potražnju i zahtjeve koje diktira prvenstveno gospodarski i naš ukupni razvitak.

Ostvarenja BDP Republike Hrvatske za 2000. godinu je 157,0 milijardi kuna (prethodni podaci), što će činiti osnovicu za utvrđivanje osnovnih proporcija ulaganja u ceste u naredne četiri godine.

Ulaganja u javne ceste na ukupnoj razini od dva posto BDP u 2000. godini iznosila su 3,14 milijarde kuna, što bi po naprijed utvrđenoj strukturi bilo:

a) za održavanje postojeće
mreže cesta 46%                   1,44 mlrd kn

b) za modernizaciju i rekonstrukciju
postojeće mreže cesta 15%     0,48 mlrd kn

c) za izgradnju novih cesta visoke
razine usluga 39%                 1,22 mlrd kn.

U 2000. godini nakon rebalansa državnog proračuna u održavanje državnih, županijskih, lokalnih cesta i objekte s naplatom uloženo je 900 milijuna kuna, što predstavlja 60% od predviđenih sredstava za ovu namjenu u Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske. U modernizaciju i rekonstrukciju uloženo je 500 milijuna kuna, što je na nivou predviđenog, a u izgradnju objekata visoke razine usluga 1,55 milijardi kuna, što predstavlja 23% više od predviđenog.

Predviđeni godišnji rast BDP u sljedeće četiri godine prema prijedlogu strategije »Hrvatska u 21. stoljeću« je sljedeći:

  u 2001. godini BDP od 3,55%, 2002. godine rast BDP od 3,61%, 2003. godine rast BDP od 3,87% i 2004. godine rast BDP od 4,1%.

Mogućnosti razvoja cesta po predviđenoj strukturi bile bi sljedeće:

 

PREGLED
ulaganja vlastitih sredstava u javne ceste u razdoblju od 2001. do 2004. godine

u mlrd kuna

 

 

Red.

br.

Namjena

% ula-

ganja

GODINA

Ukup-

    no

 

2001.

2002.

2003.

2004.

 

0

1

2

3

4

5

6

7

 

1.

Održavanje1

37%

1.205

1.282

1.326

1.428

5.241

 

2.

Rekonstrukcija

i obnova

21%

685

730

756

814

2.985

 

3.

Izgradnja

42%

1.406

1.556

1.556

1.556

6.074

 

 

Ukupno

100

3.296

3.568

3.638

3.798

14.300

 


_________
1U ovom iznosu sadržano je 4.655 mln kn redovnog i pojačanog održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta i 586 mln kn održavanja autocesta.

 

 

 

Ukupno predviđena ulaganja sredstava iz vlastitih sredstava u ceste u naredne četiri godine minimalno odstupa na više za 4,6% ili 630 milijuna kuna. Zbog toga se neznatno mijenja i planirana struktura ulaganja u korist gradnje, no obzirom na ukupno povećanje za održavanje i rekonstrukciju postojeće mreže cesta u apsolutnom iznosu ostvaruje se predviđanje iz Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske.

V. PROGRAM ODRŽAVANJA DRŽAVNIH, ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA

Održavanje javnih cesta podrazumijeva poduzimanje aktivnosti kojima se kontinuirano osigurava nesmetano odvijanje prometa, ili pak osiguranje stanja cesta na nivou u kojem je cesta ili objekt bio u momentu puštanja u promet. Dijelimo ga dalje na redovno (ljetno i zimsko) i na izvanredno ili pojačano održavanje. Ovako definiran pojam održavanja cesta proizlazi iz Zakona o javnim cestama, a pobliža razrada aktivnosti održavanja regulirana je podzakonskim aktima (pravilnicima). Kvantifikacijom ak­tiv­nosti u fizičkom i financijskom izrazu dolazimo do pojma standard održavanja cesta.

Stanje postojeće cestovne mreže ocijenjeno je kao neza­do­voljavajuće, a rezultat je dugogodišnjeg zapostavljanja djelatnosti održavanja. Dok imamo, s jedne strane, precizno razrađene aktivnosti u okviru Zakona o javnim cestama i podzakonskim aktima, s druge strane, u godišnjim programima ni približno se ne osiguravaju dovoljna sredstva za održavanje. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske je prvi dokument, kojim su utvrđeni materijalni okviri ove djelatnosti, kao i nužnost zaokreta na ovom području. Četverogodišnji plan je dokument koji mora slijediti okvire zadane Zakonom o javnim cestama, podzakonskim aktima i precizno razraditi osnovne ciljeve iz ovog područja, koji su zacrtani u Strategiji.

Veličina i karakter cestovnog prometa, koji se danas odvija na cestama u Hrvatskoj, postavlja sasvim druge uvjete pred odr­ža­vanje cesta u odnosu na ono što smo imali u prošlosti. Da bi cesta mogla udovoljiti osnovnim zahtjevima, koje diktira suvremeni cestovni promet, a to su: sigurnost, brzina i udobnost, dje­latnost održavanja mora dobiti na značenju. U tom smislu je potrebno poduzeti sljedeće:

a) Financiranje i organizaciju održavanja, modernizacije i re­konstrukcije postojeće osnovne mreže javnih cesta strogo odvojiti od organizacije i financiranja i gradnje i upravljanja cestama najviše razine usluga (autoceste, poluautoceste i brze ceste). Na taj će se način spriječiti godinama primjenjivana praksa prelijevanja sredstava iz područja održavanja u područje izgradnje.

b) Osigurati postupno povećanje sredstava za djelatnost odr­žavanja.

c) Osigurati kontinuirano poboljšanje ustroja održavanja svih subjekata koji se bave ovom djelatnošću,

d) Djelatnost pojačanog održavanja realizirati na tržišnim principima, tj. putem javnog natječaja, dok će se djelatnost redov­nog održavanja rješavati na osnovi strogo utvrđenih standarda, ugovaranjem na četiri godine, dok traje plansko razdoblje.

e) Cjelokupni ustroj djelatnosti održavanja cesta u Hrvatskoj će u ovom planskom razdoblju biti sljedeći:

– Hrvatska uprava za ceste odnosno nakon preoblikovanja trgovačko društvo za upravljanje državnim cestama bez naplate, upravlja i gospodari mrežom državnih cesta, s time da vrši funkciju koordinacije razvojnih i planskih aktivnosti za cjelokupnu mrežu cesta u Republici Hrvatskoj,

– županijske uprave za ceste upravljaju i gospodare županijskim i lokalnim cestama,

– specijalizirana društva kapitala koja operativno vrše funk­ciju održavanja osnovne mreže javnih cesta,

– trgovačko društvo u čijoj će nadležnosti biti upravljanje i gospodarenje mrežom autocesta i ostalih objekata s naplatom i na koje će država prenijeti operativne poslove koncedenta za objekte koji će se graditi po osnovi davanja koncesije.

Ovakvim će se pristupom djelatnosti održavanja cesta osigurati bolji materijalni položaj, racionalniji ustroj subjekata u čijoj je nadležnosti održavanje cesta, kvalitetnija kadrovska ekipiranost i opremljenost suvremenim sredstvima za održavanje.

Redovno i pojaČano odrŽavanje

Redovno održavanje podrazumijeva aktivnosti koje se u kontinuitetu poduzimaju na cestama, kako bi se u što većoj mjeri mogao osigurati što veći stupanj sigurnosti, odgovarajuća brzina i udobnost odvijanja cestovnog prometa. Sve te aktivnosti mogu se svesti na dvije skupine: skupinu aktivnosti koje obuhvaćaju održavanje kolnika, održavanje signalizacije i opreme, održavanje odvodnje, bankina i pokosa i održavanje objekata i na skupinu aktivnosti koje se nužno poduzimaju u zimskom periodu (zimska služba).

U ovom planskom razdoblju predviđa se uložiti u redovno održavanje mreže državnih, županijskih i lokalnih cesta 3.450 mln kn, u pojačano održavanje (program betterment, obnova objekata i pojačano održavanje županijskih i lokalnih cesta) 1.205 mln kuna, dakle ukupno u održavanje 4.655. mln kn.

 

PREGLED
ulaganja U ODRŽAVANJE cestA u razdoblju od 2001. do 2004. godine

u mln kuna

 

 

Red.

br.

OPIS

Duljina

km

Godišnji

standard

 

Ukupno

2001.

2002.

2003.

2004.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

I

REDOVNO ODRŽAVANJE

27.616

1.276

800

842

882

926

3.450

1.

Državne ceste

  6.930

  566

352

370

388

407

1.517

2.

Županijske ceste

10.510

  433

272

286

300

315

1.173

3.

Lokalne ceste

10.197

  277

176

186

194

204

  760

II

IZVANREDNO ODRŽAVANJE

27.616

1.328

144

310

360

391

1.205

1.

Državne ceste

  6.930

  588

  89

252

300

334

  975

2.

Županijske ceste

10.510

  482

  35

  38

  40

  40

  153

3.

Lokalne ceste

10.197

  258

  20

  20

  20

  17

   17

 

SVEUKUPNO (I + II )

 

2.604

944

1.152

1.242

1.317

4.655

 

Iz tabelarnog priloga proizlazi da bi se za redovno održavanje mreže državnih, županijskih i lokalnih cesta osiguralo godišnje oko 65% sredstava utvrđenih standardom, što u odnosu na sadašnje stanje znači znatno poboljšanje.

Za izvanredno održavanje iste mreže cesta osigurava se u naredne četiri godine ukupno 1.205 milijuna kuna što je neznatno u odnosu na utvrđeni standard, no uzimajući u obzir i predviđena sredstva za rekonstrukciju stanje se znatno poboljšava.

Predviđeni odnosi ulaganja u redovno i izvanredno održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta, danih u tabelarnom dijelu, trebaju se zadržati i činiti će osnovicu u utvrđivanju godišnjih programa održavanja Hrvatske uprave za ceste (odnosno nakon preoblikovanja društva »Hrvatske ceste« d.o.o.) i županijskih uprava za ceste.

VI. PROGRAM REKONSTRUKCIJA I GRADNJE JAVNIH CESTA

Sve zahtjevnija prometna potražnja, porast motorizacije i ukupnog cestovnog prometa, zahtjevi za sigurnijim, bržim i udobnijim prometom, nameću pored održavanja potrebu kontinuiranih zahvata, na modernizaciji i rekonstrukciji pojedinih najkritičnijih dionica i objekata na postojećoj mreži javnih cesta. Ispravljanjem tehničkih elemenata, rekonstrukcijom krivina i raskrižja, dograd­njom trećih traka, izgradnjom zaobilaznima mjesta i većih gradova, dolazimo do znatnog dizanja kvalitete odvijanja cestovnog prometa na postojećoj mreži cesta.

Svakodnevna praksa nas upućuje na potrebu maksimalno racionalnog pristupa, gdje sa rješavanjem kritičkih dionica i objekata uz minimalno poboljšanje tehničkih elemenata na postojećoj mreži cesta, odgađamo za neko vrijeme potrebu izgradnje novih skupih dionica autocesta i drugih objekata visoke razine usluga. Na žalost i na ovom području, kao i kod održavanja, u dosadašnjem razvoju nije se vodilo dovoljno računa o zahvatima ove vrste, tako da imamo danas čitav niz projekata koji čekaju na dovršenje.

Posebno se ističu predviđena poboljšanja na državnoj cesti broj 1 iz pravca Karlovac – Plitvice – Gračac – Knin – Sinj, na Jadranskoj turističkoj cesti, podravskoj magistrali, ceste na otocima, zapadna obilaznica Osijeka, zapadna vezna cesta u Slavonskom Brodu, obilaznica Bjelovara, cesta Novigrad – Pontoportone i Učka – Kršan, razminiranje mostova u Istočnoj Slavoniji i drugi.

Detaljni program se daje u prilogu, dok će se godišnjim planovima Hrvatske uprave za ceste i županijskih uprava za ceste ovi programi precizno utvrditi sa specifikacijom radova, potrebnih sredstava i rokovima dovršetka.

U skladu s osnovnim proporcijama predviđenim Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske za modernizaciju i rekonstrukciju postojeće mreže cesta u razdoblju od 2001. do 2004. godine potrebno je izdvajati 2.985 milijuna kuna.

Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje uspješne gospodarske politike na području cestovne infrastrukture leži u ostvarenju ravnoteže između održavanja, modernizacije i rekonstrukcije postojeće mreže cesta i gradnje novih autocesta, poluautocesta i brzih cesta.

U ovom planskom razdoblju od 2001. do 2004. godine planira se uložiti u rekonstrukciju ove mreže cesta ukupno 2.985 mln kn. Od toga na program gradnje i rekonstrukcije brzih cesta 1.440 mln kn, na program poboljšanja-betterment, rekonstrukcije i prelaganja 1.285 mln kn i na razvojne pripreme 260 mln kn.

 
                                                     PRILOG 1
                               PROGRAM
                       REKONSTRUKCIJE DRŽAVNIH, 
                       ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA
 
A PROGRAM GRADNJE I REKONSTRUKCIJE BRZIH CESTA
 
1.      Prigorsko-podravska spojna cesta sa 
        odvojcima (Sv. Helena - Vrbovec - 
        Bjelovar - Virovitica, Križevci - 
        Koprivnica, Bjelovar - Đurđevac)      130,00 mln kn
2.      Zapadna obilaznica Osijeka            130,00 mln kn
3.      Karlovac - Plitvice - Split sa spojem 
        na Sv. Rok                            337,18 mln kn
4.      Opuzen - Dubrovnik                     27,50 mln kn
5.      Jadranska cesta kroz Riječku 
        aglomeraciju                          290,33 mln kn
6.      Jadranska cesta kroz Splitsku 
        aglomeraciju (Čvor Prgomet - 
        Plano - Split - Omiš)                 287,46 mln kn
7.      Buzet - Ponteportone - Novigrad                33,90 mln kn
8.      Porozina - Lošinj                      63,35 mln kn
9.      Cestovno željeznički i cestovno lučki 
        terminali - kombinirani prijevoz       30,00 mln kn
10.     Ostali značajniji zahvati             201,46 mln kn
        Ukupno I                             1.531,18 mln kn

___________________________________________________________________

B       PROGRAM POBOLJŠANJA JAVNIH CESTA 
        (BETTERMENT, REKONSTRUKCIJE I IZMJEŠTANJE)
 
1.      Rekonstrukcije na cesti Karlovac - 
        Plitvice - Split (bez obilaznica I 3) 217,17 mln kn
2.      Rekonstrukcije Jadranske 
        turističke ceste                      180,24 mln kn
3.      Rekonstrukcije u Podravskoj i 
        Podunavskoj magistrali                 28,50 mln kn
4.      Rekonstrukcija i poboljšanje ceste 
        Lupoglav - Labin                       25,00 mln kn
5.      Rekonstrukcije i uređenja cesta na 
        otocima (otočki program)               48,35 mln kn
6.      Rekonstrukcije i uređenja cesta uz 
        granicu (pogranični program)           35,50 mln kn
7.      Program sanacije i obnove oštećenih 
        cesta i mostova                        38,77 mln kn
8.      Ostali programi rekonstrukcija i 
        uređenja postojeće mreže cesta        530,29 mln kn
9.      Ostali posebni programi
        Programi rekonstrukcije županijskih i 
        lokalnih cesta, denivelacije i osiguranja 
        cestovno-željezničkih prijelaza, te 
        skelski i trajektni prijelazi         200,00 mln kn
        Ukupno II                            1.303,82 mln kn

___________________________________________________________________

 
       SVEUKUPNO (I + II + III)             2.985,00 mln kn

___________________________________________________________________

 
 

VII. PROGRAM IZGRADNJE I GOSPODARENJA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM

Hrvatska danas raspolaže s ukupno 593 km cesta visoke razine usluga, od čega na autoceste otpada 417 km, na poluautoceste 72 km i na brze ceste 104 km. Sa izgradnjom ovih cesta se započelo 1970. godine, a prva dionica autoceste dovršena je na relaciji Zagreb-Karlovac 1972 godine. Uzmemo li u obzir da je 593 km ovih cesta Hrvatska gradila zadnjih 30 godina proizlazi da je prosječno godišnje građeno oko 15 km.

Autocesta na pravcu Rijeka-Zagreb nije građena u kontinuitetu, izgrađene su dionice autoceste od Zagreba do Karlovca i od Orehovice do Kikovice još sedamdesetih godina, da bi se nešto kasnije izgradila dionica poluautoceste od Kikovice do Oštrovice, a nastavak izgradnje poluautoceste do Kupjaka započet je i dovršen devedesetih godina. Danas imamo u izgradnji dionicu od 60 km gotovo na cijeloj trasi od Karlovca preko Vrbovskog do Kupjaka.

Autocesta Zagreb-Lipovac građena je za čitavog ovog razdoblja u kontinuitetu, a danas je u izgradnji dionica Bregana-Zagreb (Jankomir) 13,7 km i dionica Velika Kopanica-Županja 26,0 km.

Autocesta na potezu Zagreb-Varaždin-Goričan izgrađena je od 1990. godine do danas na dionicama od Zagreba do Brezničkog Huma i od Varaždina do Goričana, preostalo je za dovršiti 23 km najteže dionice od Brezničkog Huma do Varaždina.

Autocesta od Zagreba do Krapine dovršena je, a preostalo je za dovršiti drugi krak (poluautocestu) na dionici Jankomir-Zaprešić i autocestu na dionici od Krapine do Macelja.

Na potezu Jadranske autoceste dovršena je poluautocesta od Jušića do Orehovice, a samo djelomično od oko 5 km izgrađena je autocesta u punom profilu.

Računa se da je za kompletiranje započete izgradnje ovih cesta, kao i otvaranje u pravcu srednje Dalmacije potrebno izgraditi još oko 750 km, čime bi se dobila zaokružena mreža cesta visoke razine usluga od oko 1.330 km. Ako bi nastavili sa dinamikom izgradnje koja je vrijedila zadnjih 30 godina bilo bi nam potrebno za dovršenje ovih 750 km točno 50 godina. Uz poseban napor i osmišljenu razvojnu politiku, mišljenja smo da je taj rok moguće objektivno smanjiti za četiri do pet puta, tj. na daljnjih deset ili maksimalno na petnaest godina.

Dosadašnja negativna praksa vezana za izgradnju autocesta u Hrvatskoj mogla bi se u osnovnim crtama svesti na sljedeće:

a) Građene su dionice i objekti u kapacitetima koji nisu usklađeni s prometom (Maslenički most, tunel Sv. Rok, dionica autoceste Varaždin – Goričan, dionica autoceste Orehovica – Kikovica, dionica autoceste Velika Kopanica – Županja)

b) Gradnja pojedinih dionica i objekata nije usklađena s tehničko-tehnološkim i prometnim optimumom tako da je gradnja trajala neopravdano dugo (npr. gradnja 12 km dionice Solin-Klis trajala je preko 10 godina, a objektivno ju je tehnički bilo moguće završiti za 2 do 3 godine) što je rezultiralo zaleđivanjem sredstava na duži rok.

c) Dovršene su pojedine dionice i objekti koje se ne mogu pustiti u promet, tako da su zaleđena sredstva (npr. dionice brze ceste Buje-Nova Vas dužine 6,5 km dovršena još 1994. godine bez mogućnosti puštanja u promet).

d) Započinjalo se sa gradnjom bez prethodno izvršenih priprema (dovršenje istraživanja, izrade studija i projekata, isho­đe­nja nužnih dozvola, izvršenja prelaganja instalacija, izvršenja iz­vlaš­tenja objekata i zemljišta).

e) Započinjalo se s izgradnjom, a da u isto vrijeme nije zatvorena financijska konstrukcija.

f) Odluke o velikim projektima nisu donošene na osnovi prethodno izrađenih studija opravdanosti i na osnovi usuglašenih planova, već pojedinačno za pojedini projekt van konteksta cjeline problema cesta.

Kako bi se ova negativna strana dosadašnje realizacije grad­nje cesta i objekata visoke razine usluga u budućnosti izbjegla, nužno je:

a) usuglasiti razinu ulaganja u ceste po osnovnim namjenama i utvrditi model financiranja:

– za održavanje

– za modernizaciju i rekonstrukciju postojeće mreže cesta i

– za izgradnju novih autocesta i ostalih objekata sa naplatom,

b) da je osnovni kriterij za utvrđivanje prioriteta izgradnje postojeća razina i prognoza budućeg prometa,

c) da su precizno kvantificirani razvojni faktori koji će inicirati novi promet tamo gdje prometna potražnja ne udovoljava osnovnim zahtjevima za početak izgradnje,

d) sve pripreme, koje se odnose na istraživanje, studije, projekte, premještanje instalacija, izvlaštenje, građevinske dozvole i drugo završiti prije početka gradnje,

e) prije početka gradnje zatvoriti financijsku konstrukciju sa točno utvrđenim i osiguranim izvorima sredstava,

f) prije početka gradnje utvrditi optimalan rok i dinamiku gradnje i na taj način spriječiti dosadašnju praksu neopravdanog zaleđivanja financijskih sredstava na duži rok.

Greške na ovom području nisu dozvoljene. Zbog toga je potrebno osigurati krajnje suptilan i stručan pristup u kojem će daljnja izgradnja biti prilagođena porastu prometa i razvojnim ciljevima. U definiranju prometne politike Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske polazi od sljedećih ciljeva:

a) Ciljevi ukupnog razvitka Republike Hrvatske i njenoga međunarodnog povezivanja,

b) Ciljevi prometnog razvitka u funkciji objedinjavanja hr­vat­skog prostora,

c) Ciljevi prometnog razvitka u funkciji europske povezanosti Republike Hrvatske,

d) Ciljevi sukladnog i postupnog razvitka ukupnog prometnog sustava i njegovih pojedinih dijelova,

e) Ciljevi prometnog razvitka glede sigurnosti prometnih pravaca i prometnih tokova,

f) Usklađeni ciljevi razvitka prometa i zaštite okoline.

Na osnovi ovako definiranih općih ciljeva razvoja ukupnog prometa, temeljem ukupnog stanja cestovne infrastrukture i posebno izgrađenosti mreže autocesta, te prognozirane prometne potražnje, utvrđuju se sljedeći kriteriji za utvrđivanje prioriteta u programu buduće izgradnje cesta i objekata visoke razine usluga:

a) Ostvareni i prognozirani budući promet na dionici i prometnom koridoru,

b) Započeta, a nedovršena izgradnja dionice ili objekta u smislu kompletiranja prometnog pravca,

c) Propusna moć postojeće ceste u koridoru,

d) Dovršenje kritičnih dionica i objekata ovih cesta na prilazima i kroz velike gradske aglomeracije,

e) Dovršenje dionica i objekata kojima se pojedini pravci vežu na sustav mreže autocesta razvijene Europe, na koji će se način što prije Hrvatska integrirati u širi europski prostor,

f) Inter-regionalno povezivanje unutar hrvatskog prostora,

g) Izgradnja dionica autocesta i objekata mora biti usklađena sa standardima ekološke zaštite, koji se danas primjenjuju u zemljama razvijene Europe,

h) Svi naprijed navedeni kriteriji trebaju biti usuglašeni sa sadašnjim i prognoziranim prometom, vodeći računa o nagla­še­nom sezonskom karakteru, koji ima cestovni promet zbog turizma u ljetnoj sezoni.

Analiza ostvarenog prometa u narednoj tablici, kako PGDP tako i PLDP na razmatranim dionicama cesta i cijelih koridora, u 1999. godini, te prognoziranog prometa u 2005. godini, upućuje nas na sljedeće konstatacije:

a) Ostvareni i prognozirani promet na cestama Rijeka – Zagreb, Zagreb – Goričan, Zagreb – Krapina – Macelj, Dragonja – Pula, Bregana – Zagreb i Velika Kopanica – Županja i Sv. Helena – Vrbovec, uz činjenicu da je najveći dio tih pravaca izgrađen, opravdava predloženu dinamiku dovršenja započete izgradnje i kompletiranja pravaca,

b) Veoma intenzivan promet kojeg već danas imamo na prilazima i kroz samo gradsko tkivo Rijeke i Splita, sa izrazito naglašenim sezonskim karakterom i izraženom tendencijom porasta, ova dva problema nije moguće sagledavati van ukupnog programa daljnje izgradnje autocesta,

c) Ostvareni i prognozirani promet na potezu Bosiljevo – Gospić – Gračac – Split ne opravdava početak gradnje autoceste u ovom planskom razdoblju. Stvorene ugovorne obveze i razvojni momenti koji su od presudnog značaja za veći dio i za republiku kao cjelinu, presudni su da se sa realizacijom ovog projekta započinje u ovom planskom razdoblju.

Radi aktiviranja započete izgradnje tunela Sv. Rok i mosta Mas­lenica, preusmjerava se dio prometa od Udbine prema Sv. Roku.

Pored navedenih općih razvojnih ciljeva i kriterija za utvr­đi­va­nje prioriteta gradnje, nužno je opet istaći potrebu pridržavanja re­doslijeda u pripremi i samoj gradnji – od osiguranja pravovremenog istraživanja, izrade studija i projekata, izvlaštenja zemljiš­ta i objekata, prelaganja instalacija, dobivanja potrebnih doz­vola, usklađenja sa ostalim razvojnim planovima, osiguranja i zatvaranja financijske konstrukcije za svaki pojedini projekt posebno, te utvrđivanja optimalne dinamike i roka dovršetka izgrad­nje.

 

PROSJEČNI DNEVNI PROMET PO CESTOVNIM PRAVCIMA I ODSJEČCIMA TIJEKOM GODINE (PGDP) I TIJEKOM LJETA (PLDP) U GODINI 1999. I PROGNOZIRANI U GODINI 2005.

 

               

CESTOVNI PRAVAC /

odsječak

1999

2005

PGDP

PLDP

PGDP

PLDP

12 RIJEKA – KARLOVAC

     – ČVOR LUČKO

    Kupjak-Karlovac

 

 

 

 

12.931

20.234

16.798

26.541

7.566

12.447

10.733

16.958

23 ZAGREB – VARAŽDIN

     – GORIČAN

     Breznički Hum – Varaždin

 

 

 

 

10.479

12.041

14.853

17.675

8.878

9.705

12.954

15.415

3 BREGANA – ZAGREB

   – LIPOVAC

   Velika Kopanica – Županja

   Županja – Lipovac

 

 

 

 

9.239

11.352

14.086

17.608

6.252

7.777

9.123

11.404

1.459

1.390

2.129

2.661

4 ČVOR JANKOMIR –

   KRAPINA – MACELJ

   Zagreb (Jankomir) – Zaprešić

   Krapina – Macelj

 

 

 

 

9.037

13.080

12.818

19.483

9.300

12.800

13.192

20.052

6.498

10.597

9.218

14.011

5 PLOVANIJA/KAŠTEL –

   PULA

   Dragonja – Buje

   Nova Vas – Medaki

   Višnjan – Pula

 

 

 

 

4.895

8.577

6.099

10.917

10.939

21.454

14.245

25.499

3.772

6.698

4.912

8.792

8.500

13.750

11.069

19.814

6 RUPA – OREHOVICA –

   ŽUTA LOKVA

   Rupa – Jušići

   Jušići – Orehovica

   Orehovica – Bakar

   Bakar – Križišće

 

 

 

 

8.690

15.192

11.599

20.994

10.380

17.120

14.312

25.905

14.200

21.300

19.580

35.440

9.924

17.261

13.684

24.768

11.350

17.025

15.650

28.327

7A KARLOVAC – PLITVICE

   – SV. ROK

   Karlovac – Plitvice

   Plitvice – Udbina

   Udbina – Gračac

   Gračac – Maslenica

 

 

 

 

6.861

13.484

10.748

21.711

8.855

16.119

11.867

23.971

6.959

14.262

9.326

18.839

6.236

13.457

8.357

16.881

2.974

6.837

3.985

8.050

7B SENJ – KARLOBAG –

     MASLENICA

     Senj – Maslenica

 

 

 

 

2.665

5.610

3.968

8.412

2.665

5.610

3.182

6.746

7C JOSIPDOL – GOSPIĆ –

     SV. ROK

     Bosiljevo – Žuta Lokva

     Žuta Lokva – Gospić

     Gospić – Sv. Rok

     Sv. Rok – čvor Zadar

 

 

 

 

2.033

3.298

2.741

3.618

2.222

3.963

2.653

3.502

2.088

2.852

2.493

3.291

1.377

2.623

1.644

2.170

5.639

12.447

6.733

8.888

8 TROGIR – SPLIT – OMIŠ

   Trogir – Solin

   Solin – Stobreč

   Stobreč – Omiš

15.568

21.233

23.363

32.942

16.515

21.182

24.785

34.947

23.500

32.900

35.267

49.726

10.031

15.129

15.054

21.226

9 ZAGREB – VRBOVEC

   Sesvete – Vrbovec

13.143

12.984

11.135

10.912

13.143

12.984

11.291

11.065


______________

2 Podaci se odnose na promet u koridoru (stara i nova cesta)

3 Isto kao i pod 2

 

PROSJEČNI DNEVNI PROMET PO CESTOVNIM PRAVCIMA I ODSJEČCIMA TIJEKOM GODINE (PGDP) I TIJEKOM LJETA (PLDP) U GODINI 1999. I PROGNOZIRANI U GODINI 2005.

 

Radi dobivanja redoslijeda prioriteta u nastavku se daje pregled kriterija i njihova kvantifikacija.

a) Ostvareni i prognozirani budući promet na prometnom koridoru i posebno dionici, sa ponderom jedan odnosno dva u zavisnosti od količine prometa,

b) Preostalo dovršenje relativno manjeg dijela dionice ili objekta čime se kompletira cijeli prometni pravac,

c) Propusna moć i tehničko stanje postojeće ceste u koridoru,

d) Propusna moć i tehničko stanje dionica i objekata na prilazima i kroz velike gradske aglomeracije,

e) Dovršenje relativno kratke dionice pravca, kojom se Hr­vat­ska izravno veže na sustav mreže autocesta razvijene Europe,

f) Inter-regionalno povezivanje unutar hrvatskog prostora,

g) Stvorene ugovorne obveze.

h) U međunarodnom prometnom koridoru.

Iako je za procjenu rentabiliteta izgradnje svake dionice, velikog objekta ili pak cijelog pravca, potrebno primijeniti daleko složeniji model cost-benefit analize, koji u račun uzima troškove prometnih nesreća, troškove vozila, vrijeme, tercijarne koristi i drugo, već usporedbom navedenih kriterija možemo doći do osnovne orijentacije u redoslijedu prioriteta.

UTVRĐENI PRIORITETI NA OSNOVI KRITERIJA


I   prioritet    1  Kupjak - Vrbovsko - Karlovac
II  prioritet    2  Bregana - Zagreb (Jankomir)
		 3  Zagreb (Jankomir) - Zaprešić 

III prioritet    4  Dragonja - Pula
		 5  Sv. Helena - Vrbovec
		 6  Breznički Hum - Varaždin

IV  prioritet    7  Rupa - Jušići
		 8  Diračje - Orehovica - Križišće
		 9  Velika - Kopanica - Županja
		10  Sv. Rok - tunel - Zadar1

V   prioritet   11  Krapina - Macelj

VI  prioritet  	12  Bosiljevo - Sv. Rok

VII prioritet   13  Most Dubrovnik s prilaznim cestama 

                14  Zadar - Šibenik - Split 


TABELARNI PRIKAZ UTVRĐIVANJA PRIORITETA NA OSNOVI KRITERIJA
_______________________________________________________________________________________________________________ Red Naziv projekta K R I T E R I J I Broj Prio- broj a b c d e f g h bodova ritet _______________________________________________________________________________________________________________ 1.Rijeka - Karlovac - Zagreb Kupjak - Vrbovsko - Karlovac ++ + + + - + + + 8 I 2.Zagreb - Varaždin - Goričan Breznički Hum - Varaždin + + + - + + - + 6 III 3.Bregana - Zagreb - Sl. Brod - Lipovac Bregana - Zagreb (Jankomir) ++ + + + + - - + 7 II V. Kopanica - Županja + + - - + - + + 5 IV 4.Zagreb - Krapina - Macelj Zagreb (Jankomir) - Zaprešić ++ + + + - + - + 7 II Krapina - Macelj - + - - + - + + 4 V 5.Dragonja - Pula - Rijeka Dragonja - Pula ++ + + + + - - - 6 III 6.Rupa - Rijeka - Križišće Rupa - Jušići ++ - + + + - - - 5 III Diračje - Orehovica - Križišće ++ - + + - + - - 5 IV 7.Bosiljevo - Sv. Rok - Zadar - Split Bosiljevo - Sv. Rok - - + - - + + - 3 VI Sv. Rok - tunel - Zadar 1 - + + + - + + - 5 IV Zadar 1 - Šibenik - Split - - - - - + + - 2 VII _______________________________________________________________________________________________________________

 

U planskom razdoblju od 2001. do 2004. godine za odr­ža­vanje i izgradnju autocesta predviđa se osigurati iz vlastitih izvora (cestarina i naknada za ceste u cijeni goriva) ukupno 7.124 mln kn, od toga će se za održavanje i poslovanje subjekata koji gospodare tim objektima izdvojiti 586 mln kn, a razlika od 6.538 mln kn za izgradnju autocesta. Pored redovnih izvora za izgradnju se planira koristiti još 9.442 mln kn iz dugoročnih kredita.

Cjelokupni program gradnje specificiran u ovih sedam proje­ka­ta zahtijeva dovršenje 529,9 km autocesta i poluautocesta, za što bi bilo nužno osigurati oko 22.680 mln kn. Od ovog programa na autocestu Bosiljevo – Sv. Rok – Zadar – Šibenik – Split otpada 308,6 km ili 58% ili u financijskom izrazu oko 12.510 mln kn ili 56%.

Kako se od potrebnih 22.680 mln kn u naredne četiri godine iz vlastitih prihoda može osigurati maksimalno 6.538 mln kn ili 26%, nameće se pitanje, kako uz ovaj nivo vlastitih sredstava osigurati što bržu realizaciju zadanog programa. Uz pretpostavku prolongiranja dijela programa iza 2004. g. u vrijednosti od 6.720 mln kn, preostaje nam program ukupne vrijednosti 15.960 mln kn. U tom smislu imamo sljedeće mogućnosti:

1. Graditi autoceste samo u okviru osiguranih vlastitih sredstava, dakle sa 6.074 mln kn. Ovim sredstvima mogli bi dovršiti pro­gram pod rednim brojem 1., 2. i 3. (Kupjak – Karlovac, Brez­nički Hum – Varaždin i Bregana – Zagreb i Velika Kopanica – Žu­panja).

– Scenarij nije prihvatljiv zbog mogućnosti brže gradnje uz angažiranje dugoročnih kredita na osnovi projektnog financiranja.

2. Graditi autoceste uz korištenje dugoročnih kredita na osnovi potencijala od 6.074 mln kn, po istom principu kao što čini susjedna Republika Slovenija. U tom slučaju moglo bi se aktivirati dodatnih 20 do 30% od vlastitih sredstava, dakle maksimalno 1.822 mln kn čime bi ostvarili program sa 7.896 mln kn.

– Scenarij nije prihvatljiv zbog mogućnosti aktiviranja većih kreditnih sredstava na primjeru modela projektnog financiranja.

3. Graditi autoceste na način da se:

a) Projekt Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – Županja dovrši, s obzirom da je najveći dio ove autoceste dovršen, od 276,4 km dovršeno je 236,7 km, a dobrim dijelom i dionice koje su u izgradnji, iz vlastitih sredstava ili eventualno djelomično iz kredita izvođača radova čija bi otplata teretila razdoblje iza 2004. godine. U tu svrhu se osigurava 750 mln kn.

b) Projekti: Rijeka – Karlovac – Zagreb, Zagreb – Varaždin – Goričan, Zagreb – Krapina – Macelj, Dragonja – Pula – Rijeka i Rupa – Jušići, s obzirom na stupanj njihove dovršenosti, struktu­ri­raju kao samostalni projekti na koncesijskoj osnovi. U tu svrhu za pripreme i eventualne subvencije projekata nužno je osigurati 2.465 mln kn iz vlastitih sredstava koje bi aktiviralo daljnjih 6.115 mln kn kreditnih sredstava. S obzirom da je veći dio ovih projekata dovršen i u prometu, svaki projekt zasebno bi mogao polučiti razinu profitabilnosti koja će osigurati zatvaranje fi­nan­cijske konstrukcije za njegovo dovršenje, bez ili uz dje­lo­mično aktiviranje garancijskog potencijala Države.

c) Projekt autoceste Bosiljevo – Sv. Rok – Zadar – Šibenik – Split realizira u prioritetu na dionici Sv. Rok – tunel – Zadar1, a da se ostale dionice realiziraju u okvirima prethodno izvršenih priprema i unaprijed osiguranih sredstava. Za ovaj projekt osigurava se u razdoblju od 2001. do 2004. godine 3.323 mln kn iz vlastitih sredstava. Dodatna kreditna sredstva moguće je osigurati na način da se ovaj projekt veže na pozitivni efekt naplate i na kredite za koje bi garantirala Država.

– Scenarij pod točkom 3. je najprihvatljiviji, uz uvjet da se ni na jednom projektu, gdje nije zatvorena financijska konstrukcija za tehničko-tehnološki i prometno zaokruženu dionicu i gdje nisu izvršene sve pripreme uključujući građevinsku dozvolu, ne zapo­či­nje s radovima.

Sukladno ovom scenariju, u nastavku se daje projekcija programa gradnje autocesta u razdoblju od 2001. do 2004. godine.





											PRILOG 2
		PROJEKCIJA PROGRAMA GRADNJE CESTA VISOKE RAZINE USLUGA U RAZDOBLJU
					  OD 2001. DO 2004. GODINE

_________________________________________________________________________________________________________________________	
Red.	NAZIV PROJEKTA				Km     	Preostala	  PLAN 2001. - 2004. g.	
br.					       		vrijednost     ukupna	   vlastita   krediti	Opaska
					       		investicije    vrijednost  sredstva
_________________________________________________________________________________________________________________________	
0		1				2	     3		  4		5        6	   7
_________________________________________________________________________________________________________________________
		
	PROGRAM I GRUPE PRIORITETA 
	(Strategija)
1.	RIJEKA - KARLOVAC - ZAGREB		149,2	   2.900	2.900		 925	1.975
	- Rijeka (Orehovica) - Kupjak		47,6	     -		  -		  -	  -	u prometu           
	- Kupjak - Vrbovsko			19,8	    1000	 1000		 300	  700	- u izgradnji
	- Vrbovsko -  Bosiljevo			16,0	     700	  700		 220	  480	- u izgradnji
	- Bosiljevo -  Vukova Gorica		6,9	     360	  360		 165	  195	- u planu
	- Vukova Gorica -  Karlovac		18,2	     840	  840		 240	  600	- u izgradnji
	- Karlovac -  Zagreb			40,7	      -		   -		  -	   -	- u prometu
2.	ZAGREB -  VARAŽDIN -  GORIČAN		95,3	   1.430	1.430		 140	1.290
	- Zagreb (I. Reka)- Breznički Hum	40,7	      -		   -		  -	   -	- u prometu
	- Breznički Hum - Novi Marof		9,6	     530	  530		  50	  480	- u planu
	- Novi Marof - Varaždin			13,6	     900	  900		  90	  810	- u planu
	- Varaždin -  Goričan			35,0	      -		   -		  -	   -	- u prometu
3.	BREGANA - ZAGREB - SL. BROD -
	LIPOVAC					276,4	     750	  750		 750	   -	
	- Bregana - Zagreb (Jankomir)		13,7	      60	   60		  60	   -	- u izgradnji
	- Zagreb (Jankomir) - V. Kopanica	236,7	      -		   -		  -	   -	- u prometu
	- V. Kopanica -  Županja		26,0	     690	  690		 690	   -	- u izgradnji
4.	ZAGREB - KRAPINA - MACELJ		64,0	   1.440	1.440		 140	1.300	
	- Zagreb (Jankomir) - Zaprešić		7,4	      40	   40		  10	   30	- u planu
	- Zaprešić - Krapina			37,2	      -		   -		  -	  -	- u prometu
	- Krapina -  Macelj			19,4	   1.400	1.400		 130	1.270	- u planu
5.	DRAGONJA - PULA - RIJEKA		146,8	   1.300	1.300		 400	  900	
	- Dragonja - Buje			10,2	     220	  220		  40	  180	- u planu
	- Buje - Medaki				35,1	     760	  760		 230	  530	- u planu
	- Medaki -  Vodnjan			24,9	      -		   -		  -	  -	- u prometu
	- Vodnjan - Pula			9,5	     320	  320		 130	  190	- u planu
	- Kanfanar - tunel Učka - Matulji	67,1	      -		   -		  -	  -	- u prometu
6.	RUPA -  RIJEKA - KRIŽIŠĆE		56,5	   2.350	1.510		 860	  650	
	- Rupa - Jušići				17,2	     790	  790		 140	  650	- u planu
	- Jušići - Diračje (čvor Diračje)	4,5	      30	   30		  30	  -	- u prometu
	- Diračje - Orehovica			11,8	     360	   -		  -	  -	- plan iza 2004.
	- Orehovica - Bakar			12,4	     690	  690		 690	  -	- u planu
	- Bakar - Križišće			10,6	     480	   -		  -	  -	- plan iza 2004.
7.	BOSILJEVO - SV. ROK - ZADAR -
	ŠIBENIK - SPLIT				308,6	  12.510	6.630		3.323	3.307	
	- Bosiljevo - Žuta Lokva		59,3	   4.000	3.000		1.493	1.507	- u planu sa 
													dovršetkom 2006.
	- Žuta Lokva - Sv. Rok			82,0	   2.830	1.830		  630	1.200	- u planu sa
													dovršetkom 2006.
	- Sv. Rok - Maslenica - Zadar 1		43,4	   1.800	1.800		1.200	  600	- u planu
	- Zadar 1 - Šibenik			46,7	   1.220	   -		  -	  -	- plan iza 2004.
	- Šibenik - Prgomet			49,8	   1.680	   -		  -	  -	- plan iza 2004.
	- Prgomet - Dugopolje			27,4	     980	   -	          -	  -	- plan iza 2004.
_________________________________________________________________________________________________________________________		
	UKUPNO						  22.680      15.960	       6.538    9.422
_________________________________________________________________________________________________________________________	

U koloni broj 3 tabelarnog dijela iskazana je procijenjena vrijednost investicija za ukupno dovršenje preostalih dionica na svih sedam projekata. Ta suma iznosi 22.680 mln kn čime bi se dovršilo 529,9 km autocesta i poluautocesta. Ocjenjuje se da nije moguće niti financijski niti fizički ovaj program realizirati u naredne četiri godine, a obzirom na postojeću razinu i prognozu prometa nije nužno njegovo dovršenje u ovom planskom razdob­lju.

U koloni broj 4 iskazana su sredstva u ukupnom iznosu od 15.960 mln kn, koja bi se orijentaciono angažirala u sljedeće četiri godine. Tim bi se sredstvima dovršili svi projekti, osim dionica autoceste Bosiljevo – Sv. Rok čije se dovršenje predviđa 2006. godine i onih dionica čiji je početak gradnje predviđen iza 2004. godine.

Ovakvim pristupom u definiranju programa i modela financiranja, Vlada Republike Hrvatske utvrđuje osnovne okvire sa re­doslijedom prioriteta, a utvrđenom tehnologijom realizacije pro­gra­ma ne ostavlja mogućnosti neracionalne gradnje. Svaki drugi pristup, u kojem ne bi bio ovaj program precizno razrađen, ostavlja otvorenu mogućnost ugrožavanja svih projekata od strane projekta autoceste Bosiljevo – Sv. Rok – Zadar – Šibenik – Split, koja sama iznosi preko 50% ukupnog programa, a samim time potpunu upitnost programa kao takvog.

U 2001. godini predviđa se za realizaciju ovog programa ostvariti iz vlastitih sredstava 1.206 mln kn. Ovim sredstvima nastavit će se izgradnja autoceste Kupjak – Karlovac, Bregana – Zagreb, Velika Kopanica – Županja, Sv. Rok – tunel – Zadar1 i dovršiti sve preostale pripreme na ostalim projektima kako bi se sa izgradnjom moglo započeti po mogućnosti već u ovoj godini, odnosno 2002. godine.

S obzirom na stupanj dovršenosti priprema po dionicama i na činjenicu da postojeća razina prometa gotovo ni na jednom projektu ne prejudicira žurbu i potrebu za momentalnim počet­kom gradnje, bez izvršenih priprema i osiguranog financiranja, tijekom 2001. godine »Hrvatske autoceste« mogu testirati i eventualne druge mogućnosti i model financiranja. U skladu sa rezultatom, pribjeći će se onom rješenju koje neće ugroziti utvrđeni redoslijed prioriteta i koji će dati najbolji financijski efekt.

VIII. FINANCIRANJE PROGRAMA

Program razvoja cesta u Hrvatskoj za naredne četiri godine temeljen je na osnovnim odrednicama utvrđenim Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske. Cjelokupni program je podijeljen u dvije osnovne skupine i to na: razvoj osnovne mreže državnih, županijskih i lokalnih cesta i na razvoj cesta visoke razine usluga – autocesta, poluautocesta i brzih cesta.

Prvi dio programa realizirat će Hrvatska uprava za ceste (odnosno nakon preoblikovanje kroz »Hrvatske ceste« d.o.o) i županijske uprave za ceste, a drugi dio programa realizirat će »Hrvat­ske autoceste« d.o.o. i koncesijska društva. Od 2002. godine će se cjelokupni program realizirati putem vlastitih izvornih prihoda i kreditnih sredstava, tako da će dosadašnji sustav proračunskog financiranja otpasti.


a)Proračunska sredstva:
  2001. godina		 975 mln kn
  Ukupno 2001. g.				975 mln kn

b)Naknada u cijeni goriva (0,60 kn/l) 
  2002. godina		1.258 mln kn
  2003. godina		1.258 mln kn
  2004. godina		1.258 mln kn
  Ukupno 2002. - 2004. g.			3.774 mln kn

c)Godišnja naknada za ceste od registracije vozila: 
  2001. godina		  355 mln kn
  2002. godina		  365 mln kn
  2003. godina		  375 mln kn
  2004. godina		  395 mln kn
  Ukupno 2001. - 2004. g.			1.490 mln kn

d)Krediti:
  2001. godina 		   80 mln kn
  2002. godina		  330 mln kn
  2003. godina 		  446 mln kn
  2004. godina		  545 mln kn
  Ukupno 2001. - 2004. g.	 		1.401 mln kn
  
  SVEUKUPNO (a + b + c + d)			7.640 mln kn

2. Financiranje programa autocesta
a) Proračunska sredstva:
  2001. godina		  536 mln kn
  Ukupno 2001. g.				  536 mln kn

b) Naknada u cijeni goriva 
  (0,40 kn/l 2001. g. i 050 kn/l 2002., 2003. i 2004. g.)
  2001. godina		  670 mln kn
  2002. godina		1.100 mln kn
  2003. godina		1.100 mln kn
  2004. godina		1.100 mln kn
  Ukupno 2001. - 2004. g. 			 3.970 mln kn

c)Cestarina:
  2002. godina		  677 mln kn
  2003. godina		  677 mln kn
  2004. godina		  678 mln kn
  
  Ukupno 2001. - 2004. g.			 2.032 mln kn
  
  SVEUKUPNO (a + b + c)			 	 6.538 mln kn

d) Krediti		9.442 mln kn
		 
   SVEUKUPNO (a + b + c + d) 			15.960 mln kn

Vlada Republike Hrvatske će jedanput godišnje razmatrati izvješće o realizaciji programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, temeljem kojeg će utvrditi po potrebi posebne mjere kako bi se zacrtani program što uspješnije realizirao.

IX. PREUSTROJ ORGANIZACIJSKE STRUKTURE GOSPODARENJA CESTAMA U HRVATSKOJ

Ukupna mreža cesta u Hrvatskoj se dijeli na:

– državne ceste, uključivo ceste visoke razine usluga (autoceste, poluautocesta i brze ceste)

– županijske ceste,

– lokalne ceste i

Temeljem Zakona o javnim cestama upravljanje javnim cestama povjereno je:

– Hrvatskoj upravi za ceste u čijoj je nadležnosti gospodarenje svim državnim cestama,

– županijskim upravama za ceste u čijoj su nadležnosti gos­po­darenje županijskim i lokalnim cestama,

– koncesijskim društvima za financiranje, građenje i održa­va­nje pojedine autoceste,

a izvođenje radova redovnog održavanja svih javnih cesta obav­ljaju za to specijalizirana društva kapitala osnovana tijekom 1997. godine preoblikovanjem javnog poduzeća »Hrvatske ceste«.

Postojeća organizacija, u kojoj su županijske i lokalne ceste date u nadležnost županijskim upravama za ceste, a Hrvatskoj upravi za ceste državne ceste, može se ocijeniti dobrom i ona je u svega nekoliko godina dala pozitivne rezultate. Dok je u razdoblju od 1990. do 1997. godine gospodarenje cjelokupnom mre­žom javnih cesta koncentrirano na nivou države u javno poduzeće »Hrvatske ceste«, mreža županijskih i lokalnih cesta je bila zapostavljena. Jedino što bi danas mogli istaći je činjenica da Hrvatska uprava za ceste u segmentu dodijeljene koordinativne, razvojne i usmjeravajuće uloge nije dala prave rezultate i u tom smislu bi tu ulogu trebalo ojačati i izmijeniti.

Broj županijskih uprava za ceste vezan je na broj županija u Re­publici Hrvatskoj. S eventualnim izmjenama političkog ustro­ja, broja i područja županija prilagodit će se i organizacija ovih subjekata.

Značajnijem zahvatu treba pribjeći kod organizacije gospodarenja autocestama, što obuhvaća financiranje, gradnju i održa­va­nje autocesta i drugih objekata s naplatom. Poseban položaj ove mreže cesta, čije se poslovanje mora maksimalno prebaciti na komercijalnu osnovu, od ostale mreže cesta, nužno je učiniti iz više razloga. Upravljanje mrežom državnih cesta bez naplate, te županijskih i lokalnih cesta ima sasvim različit karakter od gospodarenja autocestama i drugim objektima s naplatom. Ovdje se radi u pravilu o ogromnim projektima čije pripreme zahtijevaju veoma precizan i stručan pristup. Svaki se projekt mora precizno definirati, koji će činiti zaokruženu ekonomsku, prometnu i tehnološku cjelinu.

Dosadašnja praksa, u kojoj su se isprepletale nadležnosti investitora, projektanta i izvođača radova, gdje je jedan subjekt gospodario ukupnom mrežom cesta od lokalnih, županijskih, državnih i autocestama, često je bila uzrokom mnogim neracionalnostima, koje su se na ovom području desile u zadnjih desetak godina. Svaki zahvat u organizaciju gospodarenja cestama mora biti izvršen sa preciznim ciljem, na osnovi detaljno urađene analize iz koje proizlaze pozitivni i negativni efekti postojeće organizacije, a ne radi zaštite određenih uskih cehovskih ili regionalnih interesa.

Sama organizacijska rješenja trebaju se temeljiti na iskustvima razvijenih zemalja, ali isto tako na preciznom saznanju naših uvjeta i specifičnostima s kojima se svakodnevno susrećemo. Prethodne kvantifikacije naših mogućnosti i potrebe, veoma nam zorno ukazuju kojim putem trebamo ići ukoliko želimo brže i racionalnije graditi. Dok se razvijenije zemlje, pa i naš prvi susjed Slovenija, oslanjaju prvenstveno na vlastite izvore sredstava, a samo kod izgradnje autocesta za oko 30% kreditnih sredstava, mi ćemo morati tražiti druge modele ukoliko želimo brže izgraditi mrežu autocesta, koja će zadovoljiti naše osnovne razvojne potrebe. Računica nam pokazuje da je potrebno iznaći ne jednu trećinu, već gotovo dvije trećine sredstva od onoga čime objektivno raspolažemo, ukoliko želimo osigurati ostvarenje zacrtanih programa na području izgradnje autocesta. Prvenstveno tom zahtjevu, kao i činjenici da je potrebno pravovremeno i kvalitetno izvršiti sve pripreme od istraživanja, studija, projektiranja, ishođenja svih potrebnih dozvola, do zatvaranja financijske konstrukcije, treba podrediti novu organizaciju gospodarenja autocestama.

Na »Hrvatske autoceste« d.o.o. (HAC) prenijet će se svi operativni poslovi koncedenta za one projekte koji će se realizirati na osnovi projektnog financiranja, odnosno izravnog investitora za projekte koje će realizirati iz vlastitih izvora i uz dodatna kreditna sredstva.

MJERE ZA REALIZACIJU PROGRAMA

Program gradnje i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine je dokument kojim se integralno rješavaju pitanja budućeg razvoja i održavanja ukupne mreže javnih cesta (održavanje, rekonstrukcija i gradnja državnih, županijskih i lokalnih cesta, te cesta visoke razine usluga – autocesta, poluautocesta i brzih cesta). Ovaj Program čini osnovicu za daljnju razradu i ostvarenje osnovnih ciljeva utvrđenih strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske.

Radi što efikasnije realizacije utvrđenog Programa Vlada Republike Hrvatske donosi sljedeće mjere:

1. Vlada Republike Hrvatske ocjenjuje program razvoja cestovne infrastrukture od izuzetne važnosti za naš cjelokupni razvitak. Zbog toga se nalaže svim subjektima, koji sudjeluju u realizaciji ovog programa, maksimalna odgovornost u pravovremenom izvršenju svih priprema, kao i realizaciji samog programa u zadanim okvirima i dinamici.

2. Vlada Republike Hrvatske ocjenjuje da su sa ovako definiranim programom gradnje autocesta i sa predloženim modelom financiranja, stvoreni preduvjeti, s jedne strane, za ulaz stranog kapitala i samim time daleko bržu realizaciju strateških projekata u cestovnoj infrastrukturi, a s druge strane, za trenutačno aktiviranje građevinske operative, što povlači novo zapošljavanje i gospodarsko oživljavanje niza pratećih privrednih grana.

Osnovna mreža cesta – državne, županijske, lokalne

3. Redovno održavanje

Za ovu namjenu u naredne četiri godine usmjeriti će se ukupno 3.450 mln kn. Ovakva ulaganja uklapaju se u zacrtani cilj da se 2007. godine ostvari puni standard održavanja cesta u Hrvat­skoj. Specifičnost poslova redovnog održavanja cesta zahtijeva specijalizirane firme opremljene za tu vrstu radova i teritorijalno organizirane za promptno reagiranje u svako vrijeme i u posebnim uvjetima. Ovo nameće nužnost višegodišnjeg ugovaranja, te u tom smislu četverogodišnji plan čini osnovicu za ugovaranje sa tim firmama.

4. Izvanredno (pojačano) održavanje

Za izvanredno održavanje javnih cesta u ovom će se planskom razdoblju osigurati 1.205 mln kn. Ugovaranje ove vrste radova će se vršiti putem javnog natječaja.

5. Rekonstrukcija i gradnja

Rekonstrukcija i gradnja osnovne mreže cesta vršit će se na osnovu utvrđenog programa i u okvirima predviđene dinamike. Za ovu namjenu predviđa se uložiti ukupno 2.985 mln kn, od čega za gradnju i rekonstrukciju brzih cesta 1.531 mln kn, za program poboljšanja 1.303 mln kn i za pripreme 150 mln kn. Ugovaranje ove vrste radova će se vršiti putem javnog natječaja.

6. Godišnji plan građenja i održavanja

Program građenja i održavanja javnih cesta u razdoblju od 2001. do 2004. godine, sa utvrđenom orijentacionom dinamikom, čini osnovicu za izradu godišnjih planova na državnom i županijskom nivou.

Ceste visoke razine usluga – autoceste,
poluautoceste, brze ceste

7. Prihvaćaju se kriteriji i lista prioriteta koja čini osnovnu okosnicu realizacije utvrđenog programa gradnje. Utvrđuje se obveza pravne osobe koja prema Zakonu gospodari autocestama da jedanput godišnje podnese izvješće Vladi Republike Hrvatske o realizaciji programa gradnje usklađenog s utvrđenim prioritetima i dinamikom.

8. Prihvaća se program gradnje cesta visoke razine usluga – autocesta, poluautocesta i brzih cesta, koje ulaze u sustav naplate, kako je iskazan u tabelarnom dijelu, zajedno s orijentacionom dinamikom realizacije date u prilogu. Ovaj program čini osnovicu za izradu godišnjih planova održavanja i gradnje autocesta i za strukturiranje projekata, koji će se financirati na projektnoj osnovi.

9. Iskazane dionice po projektima (pravcima) čine zaokruženu tehničko – tehnološku, prometnu i ekonomsku cjelinu i čine osnovicu za organizaciju gradnje i zatvaranja financijske konstrukcije. Početak gradnje pojedine dionice, iskazane u tabelarnom dijelu ne može započeti bez prethodno obavljenih svih zakonom predviđenih priprema, uključujući i građevinsku dozvolu i osiguranih izvora financiranja.

10. Prihvaća se model financiranja iskazan u točki 3. a), b) i c) na stranici 21, s time da se tijekom 2001. godine ostavlja mogućnost paralelnog testiranja drugih mogućnosti i upućivanja dopunskih prijedloga Vladi Republike Hrvatske na razmatranje.

11. Prihvaća se prijedlog prema kojem će se za gradnju autocesta u razdoblju od 2001. do 2004. godine osigurati iz vlastitih sredstava ukupno 6.538 ml kn, od čega u 2001. godini 536 mln kn iz državnog proračuna.

Klasa: 340-03/00-01/14
Urbroj: 5030115-01-4
Zagreb, 22. veljače 2001.

Potpredsjednik,
zamjenik predsjednika
dr. sc. Goran Granić, v. r.


												PRILOG 1
		DINAMIKA (orijentaciona) ulaganja sredstava po godinama i projektima 
				(državne, županijske i lokalne ceste)
											u mln kn

________________________________________________________________________________________________________
Red.							Preostala		G O D I N A
br.		NAZIV PROJEKTA				vrijednost 
							investicije	2001.	2002.	2003.	2004.
________________________________________________________________________________________________________
0			1				      3		  4	  5	  6	  7
________________________________________________________________________________________________________

I.	PROGRAM GRADNJE I REKONSTRUKCIJE 
	BRZIH CESTA
1.	PRIGORSKO - PODRAVSKA SPOJNA CESTA 
	S ODVOJCIMA					130,00		39,00	63,00	8,00	20,00
	Obilaznica grada Bjelovara			 45,20		15,70	29,50	  -	  -
	Brza cesta Vrbovec  -  Sveta Helena		 51,50		21,30	30,20	  -	  -
	Križevci - Koprivnica - Gola i Vrbovec - 
	Bjelovar - Đurđevci				 33,30		2,00	 3,30	8,00	20,00
	
2.	ZAPADNA ZAOBILAZNICA OSIJEKA			130,00		18,00	48,00	44,00	20,00
	Darda - Osijek					 48,00		  -	 4,00	24,00	20,00
	Osijek - Čepin					 82,00		18,00	44,00	20,00	   -
	
3.	KARLOVAC - PLITVICE - SPLIT SA SPOJEM NA
	SVETI ROK					337,18		38,43	70,00	124,75	104,00
	Obilaznica Slunja				 41,77		 2,56	10,71	 28,50	   -
	Obilaznica Plitvica				117,35		11,40	17,70	 38,75	 49,50
	Obilaznica Korenice				 17,70		 3,00	 4,70	 10,00	   -
	Obilaznica Udbine				 37,20		10,20	17,00	 10,00	   -
	Obilaznica Knina				 42,29		 6,27	 0,52	 16,00	 19,50
	Obilaznica Sinja				 61,37		 5,00	17,87	 18,50	 20,00
	Rekonstrukcija ceste Udbina - Čvor Gornja 
	Ploča (Sveti Rok)				 19,50		  -	 1,50	  3,00	 15,00
	
4.	OPUZEN - DUBROVNIK				 27,50		1,50	 1,00	 15,00	 10,00
	Opuzen - Dubrovnik (Raba) - treća traka		 27,50		1,50	 1,00	 15,00	 10,00
	
5.	JADRANSKA CESTA KROZ RIJEČKU AGLOMERACIJU	290,33		29,04	84,82	 87,50	 88,97
	Orehovica - Križišće (uskladiti s programom 
	autocesta)					181,80		21,18	63,12	 57,50	 40,00
	Spojna cesta, industr. zona  -  Bakar, Čvor 
	"Čavle"  -  G-B-A				 33,86		 2,16	11,70	 10,00	 10,00
	Spojna cesta Luka Brajdica - Čvor Draga D 404	 65,97		  -	 7,00	 20,00	 38,97
	Šmrika - Križišće				  7,50		 4,50	 3,00	   -	   -
	JTC - Prolaz kroz grad Novi Vinodolski		  1,20		 1,20	  -	   -	   -
	
6.	JADRANSKA CESTA KROZ SPLITSKU AGLOMERACIJU	287,46		38,42	84,04	 82,50	 82,50
	Plano - Split, Lovrinac - Stobreč - Dugi Rat	287,46		38,42	84,04	 82,50	 82,50
	
7.	BUZET - PONTE PORTONE - NOVIGRAD		 33,90		  -	12,00	 14,58	  7,32
	Ponte Portone - Čvor Nova Vas - Novigrad	 33,90		12,00	14,58	  7,32
	
8.	POROZINA - LOŠINJ				 63,35		 2,70	13,45	15,50	 31,70
	Porozina - Vransko jezero - Cres - Lošinj	 63,35	 	 2,70	13,45	15,50	 31,70
	
9.	CESTOVNO-ŽELJEZNIČKI I CESTOVNO-LUČKI 
	TERMINALI - KOMBINIRANI PRIJEVOZ		30,00		  -	 1,50	 1,50	 27,00
	Cestovno - željeznički i cestovno - lučki 
	terminali - 
	kombinirani prijevoz				30,00		  -	 1,50	 1,50	 27,00
	
10.	OSTALI ZNAČAJNIJI ZAHVATI			201,46		 39,17	 74,83	46,00	 41,46
	Most "Dubrovnik" s prilaznim cestama		 50,00		 28,37	 21,63
	Most preko Drave kod Belišća			 60,00		 10,80	 23,20	16,00	 10,00
	Zaobilaznice i ostali zahvati (Vinkovci, 
	 Nova Gradiška, Slatina, 
	Pula - aerodrom, Imotski - Lovreć i drugi)	 91,46		 	30,00	 30,00	 31,46
________________________________________________________________________________________________________
	
	UKUPNO I.				      1.531,18		206,26	452,64	439,33	432,95
________________________________________________________________________________________________________

II.	PROGRAM POBOLJŠANJA JAVNIH CESTA 
	(BETTERMENT, REKONSTRUKCIJE I IZMJEŠTANJE)
	
1.	REKONSTRUKCIJE NA CESTI KARLOVAC - 
	PLITVICE - SPLIT				217,17		25,74	59,82	69,20	62,40
	Prolaz kroz Knin - uređenje ceste		 22,50		 1,20	11,30	10,00	  -
	Jakino Gumno					  3,52		 3,40	 0,12	  -	  -
	Pavkovići - Krnjak - Vukmatovići		 32,20		 6,50	 0,70	10,00	15,00
	Vukmanički Cerovac - Mostanje			 52,56		 1,00	11,56	19,00	21,00
	Raskrižje Banija				  2,84		 2,84	  -	  -	  -
	Prolaz Debelo Brdo				 52,13		 3,15	 1,58	21,00	26,40
	Uspon Malovan (dodatne trake)			 32,70		 2,40	30,30	  -	  -
	Most preko Orašnice u Kninu			  1,32		 1,25	 0,07	  -	  -
	Križanje u Staroj Straži			  5,60		 1,00	 2,60	 2,00	  -
	dionica Split - Sinj, Kamenolom Križica		 11,80		 3,00	 1,60	 7,20	  -
	
2.	REKONSTRUKCIJE JADRANSKE TURISTIČKE CESTE	180,24		33,18	47,56	66,50	33,00
	Spojna cesta, industr. zona - Bakar, Bakar - 
	Sveti Kuzam					 71,30		 9,78	12,52	39,00	10,00
	Prolaz Sv. Juraj				  9,68		 1,14	 8,54	  -	  -
	Rekonstrukcija državne ceste D 8 kroz Zadar	 90,80		19,20	26,10	24,50	21,00
	Križanje Rogoznica				  3,06		 3,06	  -	  -	  -
	Križanja u Makarskoj (istok i zapad)		  5,40		  -	 0,40	 3,00	 2,00
	
3.	REKONSTRUKCIJE U PODRAVSKOJ I PODUNAVSKOJ
	MAGISTRALI					 28,50		12,80	 7,70	 2,00	 6,00
	Obilaznica grada Virovitice			 10,50		 2,00	 0,50	 2,00	 6,00
	Obilaznica grada Đurđevca			 16,00		 9,60	 6,40	  -	  -
	Most "Ilok"					  2,00		 1,20	 0,80	  -	  -
	
4.	REKONSTRUKCIJA I POBOLJŠANJE CESTE 
	LUPOGLAV - LABIN				 25,00		 7,32	 17,68	  -	  -
	Rekonstrukcija i poboljšanje ceste Lupoglav - 
	Labin						 25,00		 7,32	 17,68	  -	  -
	
5.	REKONSTRUKCIJE I UREĐENJE CESTA NA 
	OTOCIMA (OTOČKI PROGRAM)			 48,35		 2,61	 13,29	 11,85	 20,60
	Otok Hvar - D 116 kroz grad Hvar		  3,00		 1,80	  1,20	  -	   -
	Otok Brač (prilaz trajektu u Supetru)		  3,70		 0,12	  3,58	  -	   -
	Otok Šolta - Izgradnja spojne ceste 
	Trajektna luka Rogač - Grohote			  4,60		 0,09	  0,66	  3,85	   -
	Dovršetak obilaznice grada Visa			  0,60		 0,60	   -	  -	   -
	Prolaz Dinjiška					  6,75		   -	  6,75	  -	   -
	Obilaznica grada Krka				  7,70		   -	  0,60	  1,50	  5,60
	Otok Korčula - kritične dionice			 22,00		   -	  0,50	  6,50	 15,00
	
6.	REKONSTRUKCIJE I UREĐENJE CESTA UZ GRANICU	 35,50		 3,50	 12,00	 20,00	   -
	Pogranični program (Čabar - Zamost - Gašparci - 
	Hrvatsko)					 35,50		 3,50	 12,00	 20,00	   -
	
7.	PROGRAM SANACIJE I OBNOVE OŠTEĆENIH 
	CESTA I MOSTOVA					 38,77		 8,67	 19,80	 10,30	   -
	Sanacija mostova u Vukovarsko-srijemskoj 
	županiji					 30,50		 5,70	 14,80	 10,00	   -
	Financijsko praćenje obnove mostova između RH i 
	BiH sredstvima donatora				  5,19		 2,21	  2,98	    -	   -
	Razmin. mostova u ist. Slavoniji, Vuk. - srijem. 
	županija					  0,63		 0,38	  0,25	    -	   -
	Razmin. mostova u ist. Slavoniji, Osječko - 
	baranjska županija				  0,63		 0,38	  0,25	    -	   -
	Sanacija mostova u Osječko - baranjskoj županiji  1,82		   -	  1,52	  0,30	   -
	
8.	OSTALI PROGRAMI, REKONSTRUKCIJA I 
	UREĐENJE POSTOJEĆE MREŽE CESTA			530,29		98,01	131,28	102,00	199,00
	Zapadna vezna cesta u Slavonskom Brodu		 49,40		19,00	 30,40	    -	   -
	Ulaz u luku Ploče				  5,00		 5,00	   -	    -	   -
	Rješavanje prometnog problema na području 
	Karlovca					 24,10		23,50	  0,60	    -	   -
	Pelješka cesta					  4,33		 2,40	  1,93	    -	   -
	Prilaz mostu u Hrvatskoj Kostajnici		  4,74		 4,74	   -	    -	   -
	Modern. državne ceste D 38, dionica Kalenić - 
	Djedina Rijeka					 13,00		 5,46	  6,04	  1,50	   -
	Izmještanje D 30 iz centra Velike Gorice	 40,70		 0,25	 17,95	  7,50	 15,00
	Križanje Novo Čiče				  1,50		 1,50	   -	    -	   -
	Most Pag - Ražanac (završni sloj)		  4,50		 2,70	  1,80	    -	   -
	Rekonstrukcija D 121 Kapela - Tisno		  2,00		 2,00	   -	    -	   -
	Rekonstrukcija ceste kroz Benkovac		  2,00		 1,50	  0,50	    -	   -
	Rekonstrukcija križanja D 205 (D 24 Kumrovec - 
	Klanjec) i Ž
	2093 (Sveti Križ - Tuheljske Toplice)		  3,50		 3,50	   -	    -	   -
	Obilaznica grada Varaždina			 34,00		 2,00	  7,00	 10,00	 15,00
	Uređenje D 209 kroz Mursko Središće i prilaz 
	graničnom prijelazu				  3,30		 3,30	   -	    -	   -
	Prolaz D 24 kroz Bedekovčinu			  1,20		 1,20	   -	    -	   -
	Sanacija klizišta				  1,50		 1,50	   -	    -	   -
	Semaforizacija raskrižja D 60 i D 39 u Cisti 
	Provo						  0,60		 0,60	   -	    -	   -
	Križanje Kožlje - Labin				  4,15		 2,49	 1,66	    -	   -
	Sjeverni ulaz u Ogulin				  5,00		 3,00	 2,00	    -	   -
	Prelaganje trase ceste D 7 Slavonski Šamac	 12,40		 2,40	10,00	    -	   -
	Cesta Šibenik - Drniš - Knin, Obilaznica 
	Konjevratske Drage				 15,78		 1,07	 7,21	  7,50	   -
	Ražine - Tromilja				  2,20		 2,20	  -	    -	   -
	Južna obilaznica grada Čakovca			 66,50		 2,50	 5,00	 20,00	39,00
	Kičer - Korajba - Motovun			  4,20		 4,20	  -	    -	   -
	Rekonstrukcija državne ceste D 415 - Košarni Do 
	- Trpanj					  6,00		   -	 6,00	    -	   -
	Cesta Gorica - Povljana				  3,30		   -	 3,30	    -	   -
	Južna obilaznica Karlovca			 39,80		   -	 0,80	  9,00	 30,00
	Izgradnja obilaznice Novi Marof			  5,90		   -	 1,40	  4,50	   -
	Rogovići - Podberam				  7,00		   -	 7,00	    -	   -
	Program Bettermenta				162,70		   -	20,70	 42,00	100,00
	
9.	OSTALI POSEBNI PROGRAMI				200,00		48,11	33,13	 48,13	 70,63
	Program denivelacije i osiguranja cestovno - 
	željezničkih prijelaza				 50,00		   -	 0,50	 15,50	 34,00
	Skelski i trajektni prijelazi			 40,00		   -	12,00	 12,00	 16,00
	Program rekonstrukcije županijskih i lokalnih 
	cesta						110,00		48,11	 20,63	 20,63	 20,63
________________________________________________________________________________________________________
	
	UKUPNO II.				      1.303,82	       239,94	342,27	329,98	391,63
________________________________________________________________________________________________________

III.	PROGRAM RAZVOJNE PRIPREME ZA MREŽU
	JAVNIH CESTA
	
1.	RAZVOJNE PRIPREME ZA AUTOCESTE S NAPLATOM 
	(istraživanja, studije i projekti do lokacijske 
	dozvole)					 20,00		   -	 7,00	  7,00	  6,00
	Razvojne pripreme za autoceste s naplatom 
	(istraživanja, 
	studije i projekti do lokacijske dozvole)	 20,00		   -	 7,00	  7,00	  6,00
	
2.	RAZVOJNE PRIPREME ZA OSTALE CESTE VISOKE 
	RAZINE USLUGA					 30,00		   -	10,00	 10,00	 10,00
	Razvojne pripreme za ostale ceste visoke razine 
	usluga						 30,00		   -	10,00	 10,00	 10,00
	
3.	ISTRAŽIVANJA, STUDIJE, PROJEKTI ZA PROGRAM 
	REKONSTRUKCIJE JAVNIH CESTA			100,00		 19,80	 27,00	 27,00	 26,20
	Istraživanja, izrada studija i projekata	100,00		 19,80	 27,00	 27,00	 26,20
________________________________________________________________________________________________________
	
	UKUPNO III.					150,00		 19,80	 44,00	 44,00	 42,20
________________________________________________________________________________________________________
	
	SVEUKUPNO I. + II. + III.		      2.985,00		466,00	838,91	813,31	866,78
________________________________________________________________________________________________________



PRILOG 2 DINAMIKA (orijentaciona) ulaganja sredstava po godinama i projektima (autoceste) u mln kn ________________________________________________________________________________________________________________ Red. Preostala G O D I N A OPASKA broj NAZIV PROJEKTA Km vrijednost dovršenje investicije 2001. 2002. 2003. 2004. radova ________________________________________________________________________________________________________________ 0 1 2 3 4 5 6 7 8 ________________________________________________________________________________________________________________ 1. RIJEKA - KARLOVAC - ZAGREB (dionica Kupjak - Karlovac) 60,9 2.900 850 800 1.075 175 - vlastita sredstva 925 250 200 475 - - kreditna sredstva 1.975 600 600 600 175 a) Kupjak - Vrbovsko 19,8 1.000 150 660 190 2003. - vlastita sredstva 300 50 160 90 - kreditna sredstva 700 100 500 100 b) Vrbovsko - Bosiljevo 16,0 700 - - 625 75 2004. - vlastita sredstva 220 - - 220 - - kreditna sredstva 480 - - 405 75 c) Bosiljevo - Vukova Gorica 6,9 360 - - 260 100 2004. - vlastita sredstva 165 - - 165 - - kreditna sredstva 195 - - 95 100 d) Vukova Gorica - Karlovac 18,2 840 700 140 - - 2001./2002. - vlastita sredstva 240 200 40 - - - kreditna sredstva 600 500 100 - - 2. ZAGREB - VARAŽDIN - GORIČAN (dionica Breznički Hum - Varaždin)23,2 1.430 170 470 400 390 2004. - vlastita sredstva 140 70 70 - - - kreditna sredstva 1.290 100 400 400 390 a) Breznički Hum - Novi Marof 9,6 530 150 380 - - 2002. - vlastita sredstva 50 50 - - - - kreditna sredstva 480 100 380 - - b) Novi Marof - Varaždin 13,6 900 20 90 400 390 2004. - vlastita sredstva 90 20 70 - - - kreditna sredstva 810 - 20 400 390 3. BREGANA - ZAGREB - SLAVONSKI BROD - LIPOVAC 750 150 200 200 200 - vlastita sredstva 750 150 200 200 200 - kreditna sredstva - - - - - a) dionica Bregana - Zagreb/Jankomir13,7 60 60 - - - 2001. - vlastita sredstva 60 60 - - - - kreditna sredstva - - - - - b) dionica V. Kopanica - Županja 26,0 690 90 200 200 200 2004. - vlastita sredstva 690 90 200 200 200 - kreditna sredstva - - - - - 4. ZAGREB - KRAPINA - MACELJ 26,8 1.440 90 350 400 600 - vlastita sredstva 140 40 100 - - - kreditna sredstva 1.300 50 250 400 600 a) dionica Jankomir - Zaprešić 7,4 40 15 25 - - 2002. - vlastita sredstva 8 4 14 - - - kreditna sredstva 32 11 11 - - b) dionica Krapina - Macelj 19,4 1.400 75 325 400 600 2004. - vlastita sredstva 132 36 86 - - - kreditna sredstva 1.268 39 239 400 600 5. DRAGONJA - PULA - RIJEKA 54,8 1.300 300 400 400 200 - vlastita sredstva 400 200 100 100 - - kreditna sredstva 900 100 300 300 200 a) dionica Dragonja - Buje 10,2 220 30 30 140 20 2004. - vlastita sredstva 60 30 30 - - - kreditna sredstva 160 - - 140 20 b) dionica Buje - Medaki 35,1 760 200 330 160 70 2004. - vlastita sredstva 230 100 30 100 - - kreditna sredstva 530 100 300 60 70 c) dionica Vodnjan - Pula 9,5 320 70 40 100 110 2004. - vlastita sredstva 110 70 40 - - - kreditna sredstva 210 - - 100 110 6. RUPA - RIJEKA - KRIŽIŠĆE 29,6 1.510 40 300 400 770 - vlastita sredstva 860 40 100 200 520 - kreditna sredstva 650 - 200 200 250 a) dionica Rupa - Jušići 17,2 790 10 250 250 280 2004. - vlastita sredstva 140 10 50 50 30 - kreditna sredstva 650 - 200 200 250 b) dionica Orehovica - Bakar na čvoru Diračje 12,4 720 30 50 150 490 2004. - vlastita sredstva 720 30 50 150 490 - kreditna sredstva - - - - - 7. BOSILJEVO - SVETI ROK - ZADAR - ŠIBENIK - SPLIT 184,7 6.630 1.427 1.786 1.581 1.836 - vlastita sredstva 2.859 656 786 581 836 - kreditna sredstva 3.771 771 1.000 1.000 1.000 a) dionica Bosiljevo - Žuta Lokva 59,3 3.000 621 886 700 793 2006. - vlastita sredstva 1.029 150 286 100 493 - kreditna sredstva 1.971 471 600 600 300 b) dionica Žuta Lokva - Sveti Rok 82,0 1.830 206 300 281 1.043 2006. - vlastita sredstva 630 106 100 81 343 - kreditna sredstva 1.200 100 200 200 700 c) dionica Sveti Rok - Maslenica - Zadar1 43,4 1.800 600 600 600 - 2003. - vlastita sredstva 1.200 400 400 400 - - kreditna sredstva 600 200 200 200 - U K U P N O (1-7) 15.960 3.027 4.306 4.456 4.171 - vlastita sredstva 6.074 1.406 1.556 1.556 1.556 - kreditna sredstva 9.886 1.621 2.750 2.900 2.615