ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

415

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98. i 61/00.) i članka 28. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94. i 72/94.), Zastupnički dom Hrvatskoga sabora na sjednici 8. ožujka 2001., donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA »RISNJAK«

I.

Donosi se Prostorni plan područja Nacionalnog parka »Risnjak« (u daljnjem tekstu: Plan).

II.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela koji se čuvaju u ministarstvu nadležnom za poslove prostornog uređenja i nadležnom županijskom zavodu.

III.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

IV.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak (»Narodne novine«, br. 15/86.).

V.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-01/01-01/02
Zagreb, 8. ožujka 2001.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

  ––––––––––––  ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA  –––––––––––– 

A. OPĆE ODREDBE

1. Prostornim planom Nacionalnog parka Risnjak (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuje se:

- ciljevi uređivanja prostora,

- organizacija i namjena prostora,

- uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite parka.

2. S planom se moraju usuglasiti svi važeći dokumenti prostornog uređenja.

3. Plan je izrađen sukladno međunarodnim konvencijama iz domene zaštite okoliša, kojih je potpisnik Republika Hrvatska.

4. Plan je izrađen sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o zaštiti prirode, a u skladu je s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.

5. Odredbama za provođenje Plana utvrđuje se način uređenja i namjene prostora i režimi zaštite, izgradnje i uređenja na području Parka.

6. Plan je sadržan u elaboratu »Prostorni plan Nacionalnog par­ka Risnjak«, što ga je izradio Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Rijeci, 1998. godine, a sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela i

II. Grafičkog dijela, koji sadrži:

kartografske prikaze u mjerilu 1 : 25000:

1. Korištenje i namjena prostora

2. Infrastrukturni sustavi

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

4. Karta biljnih zajednica i

kartografski prikaz u mjerilu 1 : 2880:

5. Osnovna namjena površina u naselju Razloge.

B. CILJEVI UREĐIVANJA PROSTORA

1. Planom se utvrđuju ciljevi i zadaci za zaštitu i uređivanje Parka i to:

- očuvanje prirodnih karakteristika i ravnoteže šumskih ekosistema i hidroloških prilika u izvornom ili zatečenom obliku,

- omogućavanje korištenja prostora Nacionalnog parka u znanstvene, kulturne, odgojne, obrazovne i turističko–rekreacijske svrhe,

- omogućavanje očuvanja i revitalizacije ruralnih naselja.

C. ORGANIZACIJA I NAMJENA PROSTORA

1. Razgraničenje prostora Parka izvršeno je zoniranjem u svezi s određenim namjenama i planiranim korištenjem prostora.

2. Na području Parka utvrđuju se sljedeće zone:

- zona potpune zaštite, unutar koje se izdvajaju zone sa strogim režimom zaštite i

- zona usmjerene zaštite, unutar koje se izdvajaju zone strože zaštite, zone poučnih staza i izvor Kupe.

3. Zonu potpune zaštite čine visokoplaninski predjeli Parka i to: Veliki Risnjak, Južni Mali Risnjak, Sjeverni Risnjak, Cajtnik, Snježnik, Guslica, Međuvrhi i Planina, zatim vršni dijelovi bujične udoline Sušica i strme padine desne strane doline Kupe (Strma Rebar i Dimovac) te sve čiste smrekove šume borealnog tipa i šume jele s rebračom izuzev na području privatnih posjeda. Šumske površine u zoni potpune zaštite čine temeljni fenomen Parka.

U zoni potpune zaštite su i niži predjeli Parka: Livadne visoravni Lazac i Šegine.

4. Zonu sa strogim režimom zaštite čini prašuma Bijele stijene (strogi rezervat), te zone posebne zaštite koju čine područja šume jele s rebračom zapadno od vodotoka Bela Voda i u dolini Leske te područja čiste smrekove šume kod Markovog Brloga, Smrekovca, Javorovog Kala, između Pogleda i Sjevernoga Malog Risnjaka, južno od livade Šegina, u području Lasca te ispod Lazačke Glavice i Bijelog kuka.

U zone sa strogim režimom zaštite uključuju se i zone od florističke i faunističke važnosti koje će se utvrditi posebnim istraživanjima.

Strogi rezervat (Bijele stijene) i posebni rezervati kao specijalne zone unutar zona potpune i usmjerene zaštite su: posebni hidrološki rezervat (izvor Kupe i rubno područje), rezervat šumske ve­getacije (šume jele s rebračom – Leska, Razloge), termofilne šume oko izvora Kupe – (šuma crnog graba s crnjušom), botanički rezervat – (vršno područje Guslice – Snježnik i Risnjak), livade košanice – (Lazac, Šegine, Leska), ihtiološki rezervat (izvor Kupe), otnitološki rezervat (pjevalište tetrijeba, lokacije ptica grabljivica: suri orao, sove, sivi sokol) i zoološki rezervati (kaljužišta za jelene, divlje svinje, brlozi medvjeda, divljih mačaka, risa, vuka), a utvrdit će se posebnim istraživanjima.

5. Zonu usmjerene zaštite određuje ostali dio parka, a čine je predjeli Leske i Vršička te okoliš ruralnih naselja Leska, Plajzi, Razloški, Donji i Gornji Okrug, Gornja, Donja i Srednja Kraši­će­vica, Razloge, te dijelovi naselja Hrib (Dolari, Podgrič i Konjci).

6. Za Razloge, najznačanije među navedenim naseljima, odre­đeno je građevinsko područje u funkciji za stanovanje (primarno) i pra­teće sadržaje (seoski turizam i javne namjene). Granica gra­đevinskog područja utvrđena je na topografskim kartama u mjerilu 1 : 5000 te na katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 2880 i 1 : 5000.

7. Zonu strože zaštite čini obalni pojas Sušice, Krašićevice i Kupe. U obalnom pojasu Kupe nalaze se zaseoci Donji, Srednji i Gornji Kupari (dijelovi naselja Hrib).

8. Zonu poučne staze čini izdvojeni dio šumskog područja Leske na kojem su na malome prostoru okupljene pojave (razni tipovi šumskih i livadskih zajednica, izvori, vrtače te graditeljska baština). Zone poučnih staza mogu se proširivati i kvalitativno na­do­građivati na temelju prirodnih datosti i tradicionalnog koriš­tenja prostora.

9. Izvor Kupe, krško vrelo u kojem voda izbija na površinu iz dubokog podzemlja u obliku malog jezerca, izuzetna je prirodna rijetkost pod posebnom zaštitom.

D. INFRASTRUKTURA

1. Državna cesta D – 32 (Crni Lug – Prezid – Republika Slovenija) prolazi kroz teritorij Parka na njegovom najužem dijelu i prilagođena je reljefu terena tako da nije narušena pejsažna cjelina kroz koju prolazi.

2. Trasa planirane županijske ceste Ž – 5033 prolazi uz sjeverni rub Parka i njezina izgradnja podliježe strogim uvjetima zaštite jer prolazi obalnim pojasom Kupe i neposredno uz državnu granicu, a posebno na dionici koja prolazi kroz Park, gdje premošćuje rijeku Kupu.

3. Ostale nerazvrstane ceste i šumske ceste smještene su rubno uz granicu ili presijecaju Park tako da ne zadiru u njegove najvrednije dijelove i imaju važnu ulogu za zaštitu od požara. U ovu kategoriju cesta svrstani su i pristupi do zaseoka na području Parka. To su u Parku panoramski putevi namijenjeni pješačkom prometu, a kretanje motornih vozila po tim cestama dozvoljeno je pod posebnim uvjetima.

4. Osnovna prometna povezanost Parka temelji se na pješa­čkom prometu i to na sistemu planinarskih staza i staza za edukaciju (poučne staze).

5. Na području Parka postoji dovoljan broj planinarskih staza, koje vode do svih atraktivnih lokaliteta i vrhova. Stanje ovih staza ne zadovoljava u svim prostorima Parka, pa je potrebna njihova rekonstrukcija, a naročito obilježavanje planinarskim oznakama (markacijama).

Ukoliko se europska pješačka staza E-6 usmjeri kroz Nacionalni park Risnjak, njegova trasa odredit će prema uvjetima izgradnje propisanim ovim odredbama, a na temelju stručne podloge. Ona će u pravilu ići po postojećim stazama.

6. Na području Parka postoji jedna poučna staza (Leska), duljine 3800 m, obilježena informacijskim tablama na kojima posjetitelji mogu upoznati najvažnije prirodno-znanstvene karakteristike pod­ru­čja. Na području Parka može se trasirati više takvih staza za ra­zli­čito obrazovane nivoe i uzraste posjetilaca. Ove staze uglavnom će slijediti postojeće planinarske staze, koje će se za novu namjenu rekonstruirati, proširiti i dobro obilježiti, a bit će određena na temelju stručne podloge kojoj prethode odgovarajuća istraživanja.

7. Glavni ulaz u Park s informativnim centrom je u širem prostoru Crnog Luga (Bela Vodica). Ulazne točke postoje i na svim kolnim komunikacijama na granici Parka, prvenstveno na ulaznim toč­kama u području doline rijeke Kupe (Hrvatsko) i u području Snježnika. Po potrebi ih je moguće realizirati i na ostalim postoje­ćim ulaznim točkama. Njihova funkcija odredit će se posebnim istraživanjima, s time da se prvenstveno valoriziraju ulazi u pod­ru­čju doline Kupe (kod Hrvatskog) i u području Snježnika (kod rekreacijskog centra Platak).

8. Na prostoru Parka dozvoljeno je organizirano parkiranje vozila samo u Donjim Kuparima, u okolišu objekta na Guslici i u naselju Razloge. Sva ostala organizirana parkirališta mogu se izgraditi na ulazima u Park izvan njegove granice.

9. Uz zaselak Srednji Kupari rijeku Kupu premošćuje drveni pješački most. Uzvodno prema izvoru Kupe planira se još jedno premošćenje drvenim mostom za pješački prijelaz.

10. Dugoročnim rješenjem vodoopskrbe Gorskog Kotara nije planirana izgradnja vodoopskrbne mreže na području Nacionalnog parka. Proširenje mreže na to područje ovisi o intenzitetu razvoja seoskog turizma. Do tada su sva domaćinstva i planinarski domovi na području Parka upućeni na opskrbu vodom iz cisterni.

11. Iznimno, gdje to uvjeti dozvoljavaju, vodoopskrba se može poraditi priključenjem na postojeće seoske vodovode, uz rekonstrukciju i nadogradnju, koji se opskrbljuju vodom iz postojećih izvorišta.

12. Odvodnja otpadnih voda rješava se pojedinačno za svaki objekt pod posebnim uvjetima.

13. Elektroopskrba u naseljima na području Parka osigurana je mrežom 20/04 kV iz TS Hrib, Steklice, Konjci, Razloge i Krašićevica. Na području Nacionalnog parka moguće je koristiti dopunske izvore energije, prema kriterijima propisanim za nacionalne parkove.

14. Planinarski domovi elektroopskrbu rješavaju autonomnim izvorima energije, izuzev objekta na Guslici, koji je opskrbljen električnom energijom podzemnim kabelom iz TS 10/04 Platak II.

15. Telekomunikacije na području Parka riješene su UKW radio vezom iz lokalnog RSS Hrib. Izgradnjom optičkoga kabelskog sustava u daljoj budućnosti, omogućit će se razvoj mreže i uvođenje novih usluga.

E. REŽIMI ZAŠTITE, IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

1. U zoni potpune zaštite zatečeno stanje se zadržava u potpunosti.

2. Na postojećim površinama šuma zabranjuje se provoditi bilo koje promjene, što se odnosi na sve šumske zajednice kao i na sve visokoplaninske predjele sa stijenama i liticama te vodotocima.

3. Uklanjanje srušenih stabala kod vjetroizvala dozvoljeno je samo za osposobljavanje pješačkih staza.

4. Iznimno se uz kolne puteve mogu provoditi šumsko-uzgojni radovi i odstranjivati stabla zbog estetsko-pejsažnih i iz sigurnosnih razloga te radi zaštite šuma.

5. Livadne visoravni Lazac i Šegine treba sačuvati u zatečenom obliku zbog njihovih pejsažnih i prirodnih vrijednosti.

6. Košnja livada obvezana je na postojećim površinama radi očuvanja travnatih površina sa specifičnom florom i vegetacijom i radi mogućnosti ishrane divljih životinja. Način i režim košnje propisat će se posebnim Programom.

7. Na području zone potpune zaštite zabranjena je svaka izgradnja izuzev objekata turističke infrastrukture: putova, staza, putokaza, informacijskih tabli i skloništa za posjetioce.

8. Planinarski domovi pod vrhovima Risnjaka i Snježnika i objekt na Guslici zadržavaju se u postojećem broju. Planom se dozvoljava njihova adaptacija ili rekonstrukcija u slučaju kada to zahtijeva dotrajalo stanje cjelokupne građevine ili pojedinih dijelova, odnosno prenamjena objekta.

9. Svi planinski vrhovi u toj zoni predstavljaju prirodne i turističke atraktivnosti, a među njima ističu se vidikovci na vrhu Velikog Risnjaka, Južnoga Malog Risnjaka, Snježnika, Lazačke Glavice, Guslice i Planine.

10. Zona najstrože zaštite, prašume Bijele stijene, slabo je prohodna i teško pristupačna zona i takvom je treba i sačuvati ograničavanjem posjeta.

Režimi zaštite ostalih zona navedenih u točki C.4. odredit će se na temelju daljnjih istraživanja.

11. Zona usmjerene zaštite je zona raznolikih oblika zaštite. Unutrašnja diferencijacija zaštitnih režima od najstrožih do slobodnijih oblika zaštite slijedit će tu raznolikost, a uređenje cjelokupnog prostora usmjerit će se, organizirati i oblikovati na način da se ne oštećuje i ne ugrožava priroda i njene temeljne vrijednosti.

12. U zoni usmjerene zaštite dozvoljene su samo sanitarne sječe. Pritom se sječe ograničavaju na ledolome, snjegolome i stupanj oštećenosti 3b (prema Kušan i dr. 1991: Izgled oštećenih stabala jele, smreke i bukve, Mala ekološka biblioteka).

13. Ruralna naselja i privatni posjedi imaju slobodniji stupanj zaštite koji bi trebao omogućiti njihovo očuvanje i revitalizaciju u skladu s namjenom prostora (tradicionalna poljoprivreda, seoski turizam).

14. Izgradnja u ruralnim naseljima, osim za naselje Razloge, kojemu se planira veće značenje provodi se u skladu sa smjernicama ovoga Plana za izgradnju izvan građevinskih područja.

15. U ruralnim naseljima dozvoljava se rekonstrukcija pos­tojećih objekata radi poboljšanja životnih uvjeta, ali nije dozvoljena izgradnja novih zgrada za stanovanje.

16. U građevinskom području naselja Razloge, dozvoljava se osim rekonstrukcije postojećih stambenih objekata i izgradnja novih u skladu sa smjernicama tekstualnog i grafičkog dijela ovoga Plana.

17. U naselju Razloge, kao i na području cijelog Parka, ne dozvoljava se izgradnja objekata za sekundarno stanovanje (vikendica).

18. Užu okolinu ruralnih naselja treba zadržati u njihovom prostornom obuhvatu i karakteru i održavati košnjom ili obnovljivom biološkom poljoprivredom.

19. Naselja i obalni pojas Kupe, treba strožim mjerama zaštiti od intervencija u prostoru radi očuvanja vrijednosti krajolika.

20. Ograničevanjem posjeta treba sačuvati udolinu Sušice i Krašićevice kao zonu neprohodne divljine.

21. Izvor Kupe zaštićuje se mjerama za ograničeno posje­ći­vanje, uz suglasnost nadležnog resora.

22. Kolne prometnice mogu se obnavljati i održavati, slijedeći reljefne i pejsažne osobnosti terena, u svrhu pristupa do naseljenih dijelova, obavljanja osnovnih funkcija Parka i zaštite od požara.

23. Spoj državne ceste D-32 s naseljem Razloge potrebno je razvrstati u mrežu županijskih cesta shodno kriterijima utvrđenim Uredbom o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (»Narodne novine«, br. 63/99.).

24. Kolne prometnice grada sa širinom kolnika 3,5 m i uzdužnim nagibom do 8%. Uz kolne prometnice mogu se provoditi šumsko-uzgojni radovi.

25. Planinarske staze su različite prolaznosti, širine 0,8 do 1,5 m.

26. Sve pješačke komunikacije posebno se uređuju i obilježavaju po namjenama.

27. Trasu planirane ceste Ž-5033 koja prolazi sjevernim rubom Parka treba maksimalno prilagoditi vrijednostima krajolika, a osobitu pažnju posvetiti odabiru materijala za konstrukciju mosta.

28. U grafičkom dijelu Plana utvrđena je osovina ceste Ž-5033, s koridorom širine 30 m.

29. Na području zone usmjerene zaštite mogu se graditi objekti turističke infrastrukture: putovi, staze, putokazi, kiosci za informacije, hranilišta za životinje, skloništa za posjetioce, mali uslužni objekti te piknik prostori.

30. Uređivanje šuma obavljat će se u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o šumama i s Nacionalnom strategijom i akcijskim planom očuvanja biološke raznolikosti Hrvatske, te posebnim programom zaštite i unapređenja šuma u Nacionalnom parku Risnjak.

31. Program zaštite i unapređenja šuma treba izraditi sukladno kriterijima o upravljanju nacionalnim parkovima.

32. Na parcelama u privatnom vlasništvu, obraslim šumom, dopušteni su uzgojno-sanitarni zahvati (ogrjev, građa) za potrebe domicilnog stanovništva.

33. Na području Parka trajno su zaštićene sve životinjske vrste, osim riba u zoni rekreativnog ribolova.

34. Na području Parka zaštićuje se samoniklo bilje i gljive, a osobito endemične vrste.

35. Svi radovi elektroopskrbe, tt. mreže, vodoopskrbe i odvodnje moraju se voditi podzemno, u pravilu u trasama putova.

36. Izvorišta koja se koriste za lokalne vodovode štite se mjerama za njihovo ograničeno korištenje.

37. Zaštita tla od zagađivanja otpadnim vodama iz lokalnih ispusta štite se stalnom kontrolom i sanacijom u skladu s pozitivnim ekološkim normama.

F. REŽIMI KORIŠTENJA PROSTORA

1. Na području Parka zabranjena je svaka ekonomska eksploatacija prirode, dok se dozvoljava samo doživljajna percepcija cjelokupne prirode u znanstvene, odgojne i turističko-rekreacijske svrhe.

2. U ruralnim naseljima iznimno se dozvoljava obnova tradicionalnoga seoskog gospodarstva i uključivanje eko-turizma.

3. Na području Parka lovne aktivnosti su zabranjene.

4. Rekreativni ribolov nije dozvojen u izvorišnom dijelu Kupe do ušća Sušice.

5. Na području Parka zabranjeno je sabiranje samoniklog bilja i gljiva, a osobito endemičnih vrsta.

6. Na dijelu državne ceste D-32, koja prolazi granicom Parka i presijeca područje Parka, brzinu vožnje, režim održavanja i mjere za zaštitu utjecaja na okoliš treba prilagoditi potrebama zaštite prirode Parka.

7. U pravilu se na području Parka primjenjuje pješački režim korištenja svih cesta i puteva, na kojima se pravo prvenstva daje pješaku.

8. Planinarske staze, izletničke trase i putevi mogu se koristiti osim za pješačenje i za trčanje i vožnju biciklom.

9. Kolni pristup omogućen je stanovnicima i zaposlenicima Parka, a ostalima s dozvolom, što se određuje Pravilnikom o unutarnjem redu.

10. Nadlijetanje helikopterom i sportskim avionima zabranjeno je osim za iznimne slučajeve koje određuje Uprava Parka posebnom odlukom u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

11. Unutar Parka selekcionira se pristup pojedinim strogo zaštićenim zonama.

12. Unutrašnji raspored cesta i način posjećivanja moraju biti vidljivo istaknuti na ulazima u Park.

G. SMJERNICE ZA GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

1. Na području Parka nije dozvoljena izgradnja novih objekata za stanovanje izuzev u građevinskom području naselja Razloge.

2. U zonama zaselaka i seoskih cjelina postojeći objekti stambene ili druge namjene mogu se rekonstruirati ili zamijeniti u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada u skladu s namjenom prostora, a to je obnova seoskih gospodarstava, tradicionalne poljoprivrede, obrta ili uključivanje u seoski turizam.

3. Rekonstrukcijom u smislu ovih smjernica smatra se:

- izgradnja zamjenskog objekta,

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova objekata,

- adaptacija i dogradnja sanitarnih prostorija,

- adaptacija i dogradnja manjih pomoćnih i gospodarskih objekata,

- izgradnja cisterni,

- izgradnja nepropusnih sabirnih jama za otpadnu vodu,

- zamjena dotrajalih i uvođenje novih instalacija,

- funkcionalna preinaka dijela stambenog objekta,

- funkcionalna preinaka pomoćnog ili gospodarskog objekta.

4. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati ili zamijeniti u skladu s normama zaštite graditeljskog nasljeđa, što u pravilu pod­razumijeva primjenu određenih mjerila objekata i prostora te autohtonih oblika i materijala, uz očuvanje izvornog krajolika.

5. U naseljima u obalnom pojasu Kupe rekonstrukcijom ili zamjenom se ne dozvoljavaju nikakve promjene gabarita (dogradnje).

6. Dozvoljava se upotreba građevinskih materijala kamena, drva i opeke, bijelo ožbukane.

7. Krov je dvostrešni, nagiba od 30 - 45 stupnjeva, često ukra­šenog zabata – orijentiranog na ulicu. Pokrov se izvodi krovnom strešnom daskom, šindrom ili odgovarajućim modernijim materijalom.

8. Definirajući pročelja treba naglasiti spomeničko svojstvo sa malim prozorskim otvorima i obrađenim drvenim portalima.

9. Sve potrebe prometa u mirovanju rješavaju se unutar pri­pa­­da­juće parcele.

10. Novi zahtjevi za rješavanjem vodoopskrbe rješavaju se isključivo cisternama. Na postojećim lokalnim vodovodima moguća je rekonstrukcija i dogradnja.

11. Odvodnja otpadnih voda rješava se pojedinačno za svaki objekt nepropusnim septičkim jamama ili lokalnom kanalizacijom s biološkim pročišćivačem na kraju. Za objekt na Guslici moguće je temeljem odgovarajuće dokumentacije izgraditi uređaj za pročiš­ćavanje otpadnih voda, kojim se ista pročisti do odgovarajućeg stupnja i takva ispusti u tlo.

12. Za izdavanje lokacijske dozvole treba izraditi idejni projekt cjelovite građevinske parcele (stambenog objekta, pomoćnih i gospodarskih objekata te oblikovanje i ozelenjavanje okućnice).

13. Sastavni dio dokumentacije čini geodetska snimka radi utvrđivanja točnog stanja, položaja i veličine građevinske parcele i svih objekata na njoj. U ovisnosti od složenosti situacije preporučuje se da mjerilo geodetsko-katastarske snimke situacije bude 1 : 200 do 1 : 1000.

14. Kolne prometnice mogu se rekonstruirati slijedeći reljefne i pejsažne osobitosti terena, isključivo u svrhu obnavljanja osnovnih funkcija Parka. Kod rekonstrukcije kolnih treba preferirati male zasjeke i potporne zidove. Završni sloj treba izvesti u prirodnom materijalu, a samo izuzetno može se izvesti u asfaltu.

15. Zbog estetsko-pejsažnih i sigurnosnih razloga, te zaštite šume, uz kolne putove određuje se zaštitni pojas od 30 m sa svake strane u kojemu se mogu obavljati šumsko-uzgojni radovi i odstranjivati bolesna stabla.

16. Kod rekonstrukcije i izgradnje novih staza unutar Parka treba se pridržavati tradicionalnog načina izvedbe takvih staza, te iste prilagoditi zaštiti prirodnih vrijednosti i karakteru izvornoga prirodnog krajolika.

17. Sve staze moraju biti obilježene funkcionalno izvedenim oznakama i putokazima, a prema elaboratu broj 03-531-98 »Obilježavanje i signalizacija u NP Risnjak«, pohranjenom u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja sukladno točki IV Pravilnika o unutrašnjem redu u nacionalnom parku »Risnjak« (»Narodne novine«, br. 78/00.).

18. Na opasnim mjestima moraju biti sve staze na odgovarajući način osigurane.

19. Izgradnja hranilišta za životinje i objekata-skloništa za posjetioce dozvoljena je upotrebom drvenih nosivih i krovnih konstrukcija od tesane građe, brvna i oblica, te krovom pokrivenim šindrom.

20. Lociranje piknik prostora dozvoljeno je na mjestima povoljnim u pogledu zaštite od požara.

21. Na piknik prostorima dozvoljeno je postavljanje stolova i klupa od trupaca ili od tesane građe, izvedenih prema elaboratu broj 03-531-98 »Obilježavanje i signalizacija u NP Risnjak«, pohra­nje­nom u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja sukladno točki IV Pravlnika o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku »Risnjak« (»Narodne novine«, br. 78/00.).

22. U zaseočnoj cjelini Leska, koja se sastoji od 2 stambena objekta i 3 gospodarske zgrade, dozvoljena je prenamjena i rekonstrukcija u funkciji Nacionalnog parka.

23. Planinarski domovi na Risnjaku i Snježniku mogu se rekonstruirati u postojećem gabaritu i arhitektonskom obliku.

24. Za rekonstrukciju i prenamjenu dosadašnjega vojnog ob­jek­ta na Guslici koji se prenamjenjuje u planinarski dom više kategorije (ili hotel) treba izraditi idejno rješenje s elementima krajobraznog rješenja okoliša.

H. SMJERNICE ZA GRAĐENJE U NASELJU RAZLOGE

1. Građevinsko područje naselja utvrđeno je na katastarskom planu u mjerilu 1 : 2880.

2. Katastarska podloga ne odgovara točnom stanju na terenu. Objekti koji su na terenu nisu evidentirani u katastarskoj podlozi i obrnuto, objekti ucrtani u katastarskoj podlozi više ne postoje na terenu.

3. Za ishođenje lokacijske odnosno građevinske dozvole, svaki investitor dužan je utvrditi točno stanje, položaj i veličinu građevin­ske parcele i svih objekta na njoj. Ovisno o složenosti situacije, geodetsko-katastarske snimke situacije izrađuju se u mjerilu od 1 : 200 do 1 : 1000.

4. Izgradnja se obavlja u skladu sa smjernicama tekstualnog i grafičkog dijela ovog Plana – kartografski prikaz: Osnovna namjena površina u naselju Razloge.

5. Za uređenje naselja Razloge planiraju se sljedeće aktivnosti:

- rekonstruirati postojeću cestu, koja vodi do naselja, te izvesti ugibališta na pojedinim mjestima za nesmetano mimoilaženje vozila,

- na ulazu u naselje, kraj zgrade postojeće škole, urediti okretište za manje autobuse i parkiralište kapaciteta (5) mjesta, na kojem bi posjetitelji mogli ostaviti svoj automobil. Pri uređenju parkirališta treba pažljivo štititi prirodu ne narušavajući opći izgled krajolika,

- rekonstrukcija i prenamjena objekta škole u funkciji Nacionalnog parka pod uvjetom razrješenja imovinsko-pravnih odnosa, a prema potrebnom idejnom rješenju u postupku izdavanja lokacijske dozvole,

- prenamjena i rekonstrukcija zgrade na KČ. 1971 u mini pansion s ugostiteljskim sadržajem u prizemlju, a prema potrebnom idejnom rješenju u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

6. U okviru građevinskog područja naselja planira se izgradnja objekata za mješovito stanovanje (stanovanje, seoski turizam, trgovina i sl.), i malih obiteljskih pansiona u svrhu bavljenja seoskim turizmom odnosno smještajnih i ugostiteljskih sadržaja prema sljedećim kriterijima:

- građevinska čestica ne smije biti manja od 500 m²,

- izgrađenost građevinske parcele ne smije biti manja od 20%, niti veća od 60%,

- ukupna površina pod objektima na izgrađenoj čestici ne smije biti manja od 60 m², niti veća od 150 m²,

- maksimalna visina objekata do visine P+1 (prizemlje plus kat) ili P₀+P (suteren plus prizemlje).

7. U građevinskom području naselja nije dozvoljena izgradnja dvojnih i višestambenih objekata. Dopuštena je izgradnja isključivo samostojećih jednoobiteljskih objekata.

8. Moguće je izvesti spajanje više parcela u jednu veću, odnosno cijepanje veće u više manjih parcela u svrhu izgradnje novih građevina, pod uvjetom razrješenja imovinsko-pravnih odnosa.

9. Novi objekti trebaju biti projektirani u skladu s tradicijom, pri čemu je potrebno koristiti odgovarajuće dimenzije i u pravilu tradicionalni materijal.

10. Kuće treba graditi od kamena i drva, a samo iznimno od opeke, glatko ožbukane.

11. Objekte u pravilu treba graditi s dvostrešnim krovovima, a rjeđe i samo za veće objekte s višestrešnim krovom.

12. Pokrov se izvodi krovnom strešnom daskom, šindrom ili odgovarajućim modernijim materijalom.

13. Otvori moraju oblikom i veličinom odgovarati otvorima postojećeg tipa izgradnje.

14. Na građevinskim česticama uz stambene objekte mogu se graditi pomoćni i gospodarski objekti koji s tim objektima čine gospodarsku odnosno stambenu cjelinu.

15. Pomoćnim objektima smatra se garaža, drvarnica, spre­mište, i sl., a gospodarskim objektima smatra se podrum, ljetna ku­hinja, spremište poljoprivrednih proizvoda i alata, staje, kokošinjci i sl.

16. Posebnu pažnju treba posvetiti pejsažnom uređenju samog naselja i čestica planiranih za gradnju objekata u vlasništvu građana.

17. Nakon svakoga građevinskog zahvata potrebno je urediti okoliš, a pri uređenju okućnice dozvoljena je upotreba samo autohtonog bilja.

18. Rekonstrukcija postojećih stambenih i gospodarskih objekata podliježe istim odredbama kao i nova izgradnja.

19. Rekonstrukcijom se smatra dogradnja, nadogradnja ili zamjena postojećeg objekta.

20. U okviru rekonstrukcije postojećih stambenih i gospodarskih objekata moguća je promjena namjene objekata u funkciji Nacionalnog parka i/ili za potrebe seoskog turizma.

21. Vodoopskrba se rješava postojećim lokalnim vodovodom, na kojemu je dozvoljena rekonstrukcija.

22. Odvodnja se rješava za svaki objekt pojedinačno, nepropusnim septičkim jamama ili lokalnom kanalizacijom s biološkim pročišćavanjem na kraju, pomoću biljaka: trska, rogoz i šaševi (pod nazivom »constractiv wetlands«).

I. MJERE PROVEDBE PLANA

1. Javna ustanova »Nacionalni park Risnjak« upravlja područjem Parka na temelju programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94. i 72/94.) i Pravilniku o unutarnjem redu u NP Risnjak (»Narodne novine«, br. 78/00.).

2. Javna ustanova u okviru svojih djelatnosti potiče osnivanje i vođenje prirodoznanstvenih zbirki, etnografske zbirke, botaničkog vrta, znanstvenih istraživanja i vodi obrazovni rad s mladeži kroz ekskurzije sa stručnim vodstvom.

3. Javna ustanova potiče revitalizaciju ruralnih naselja i pomaže domicilnom stanovništvu kod uključivanja u raznoliku turističku ponudu Parka, sukladno smjernicama ovoga Plana.

4. Javna ustanova u sklopu skrbi o zaštiti i održavanju Parka vodi dokumentaciju (kroniku) Parka koja sadrži naročito podatke o prirodnim pojavama, vrsti i obimu svih radova u Parku, stanju i promjenama u flori i fauni, turističko-izletničkom prometu, organizaciji i upravljanju ostalim pojavama značajnim za Park.

5. Prostorne planove uređenja gradova Delnica i Čabra treba uskladiti s ovim Planom.