485
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik
Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija,
Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković,
odlučujući o prijedlogu Vlade Republike Hrvatske, na sjednici održanoj dana 28.
ožujka 2001. godine, donio je
1. Produljuje se rok odgode prestanka važenja odredaba Zakona o
naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
(»Narodne novine«, broj 92/96), ukinutih Odlukom i rješenjem Ustavnog suda,
broj U-I-673/1996 i dr. od 21. travnja 1999. godine, objavljenima u
»Narodnim novinama«, broj 39/99.
II. Određuje se novi rok
prestanka važenja ukinutih zakonskih odredaba iz točke I. ove izreke, tako da
one prestaju važiti na dan 15. srpnja 2001. godine.
Obrazloženje
1. Ustavnom sudu Republike Hrvatske dostavljen je 14. ožujka 2001.
godine podnesak Vlade Republike Hrvatske, klasa: 934/01/00-02/02, urbroj:
5030109-01-2 od 9. ožujka 2001. godine, pod nazivom »Prijedlog za produljenje
roka za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu
oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine«.
Iz sadržaja podneska razvidno je da se radi o (ponovnom) prijedlogu
Vlade Republike Hrvatske za odgodu prestanka važenja pojedinih odredaba
Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke
vladavine (»Narodne novine«, broj 92/96, u daljnjem tekstu: Zakon), koje je
Ustavni sud ukinuo svojom Odlukom i rješenjem, broj: U-I-673/1996 i dr. od
21. travnja 1999. godine, objavljenima u »Narodnim novinama«, broj 39/99 (u
daljnjem tekstu: odluka Ustavnog suda).
2. U podnesku kojim predlaže produljenje roka prestanka važenja
ukinutih odredaba Zakona, predlagateljica napominje da je na sjednici Vlade
Republike Hrvatske, održanoj 9. ožujka 2001. godine, utvrđen Prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme
jugoslavenske komunističke vladavine, kojim se predlaže ispuniti obveze koje
proizlaze iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske u ovom iznimno složenom
području, ali otklanjaju i drugi nedostaci važećeg Zakona. Predlagateljica
posebno ističe da se »radi o jednom od zakona koji je u ovom trenutku od
izuzetnog značaja za Republiku Hrvatsku«, te stoga napominje da će se, osim
rasprave u Hrvatskom saboru u dva čitanja, u vezi s prijedlogom izmjena i
dopuna Zakona obaviti i šira javna rasprava. Budući da se cjelokupni postupak
neće moći realizirati do 31. ožujka 2001. godine, istekom kojeg dana prestaju
važiti odredbe Zakona koje je svojom odlukom ukinuo Ustavni sud, predlagateljica
predlaže određenje novog roka odgode prestanka važenja ukinutih odredaba
Zakona.
Prijedlog je osnovan.
3. Ustavni sud Republike Hrvatske je Odlukom i rješenjem, broj:
U-I-673/1996 i dr. od 21. travnja 1999. godine, objavljenima u »Narodnim
novinama«, broj 39/99, ukinuo pojedine odredbe Zakona o naknadi za imovinu
oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. U točki 3. izreke te
odluke, Ustavni sud je odredio da ukinute odredbe Zakona, navedene pod točkom
1. a), b) i c) izreke, prestaju važiti stupanjem na snagu zakona kojim će
(tadašnji) Hrvatski državni sabor donijeti nove odredbe umjesto ukinutih, a
najkasnije istekom roka od jedne (1) godine od dana objave te odluke u
»Narodnim novinama«, to jest do 23. travnja 2000. godine.
Na prijedlog Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, Ustavni sud
je odlukom pod istim brojem, donesenom 20. travnja 2000. godine, a objavljenom
u »Narodnim novinama«, broj 43/2000, produljio rok odgode prestanka važenja
ukinutih odredaba Zakona do 31. prosinca 2000. godine.
Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, Ustavni sud je odlukom pod istim
brojem, donesenom 20. prosinca 2000. godine, a objavljenom u »Narodnim
novinama«, broj 131/2000, iznova produljio rok odgode prestanka važenja
ukinutih odredaba Zakona do 31. ožujka 2001. godine.
4. Ocjenjujući sve okolnosti slučaja važne za donošenje odluke o
ovom ustavnopravnom predmetu, Ustavni sud je utvrdio da se razlozi za ponovno
produljenje odgodnog roka prestanka važenja ukinutih odredaba Zakona,
vezani uz iznimnu složenost i važnost građe koja se novim zakonom treba
urediti, više ne bi mogli smatrati opravdanim. Predlagateljica je, prema
ocjeni Suda, imala dovoljno vremena za pripremu novog zakonskog prijedloga,
osobito stoga što je u prethodnom prijedlogu sama predložila duljinu trajanja
odgodnog roka (do 31. ožujka 2001. godine), iz čega se treba zaključiti da
je taj odgodni rok i prema ocjeni same predlagateljice trebao biti dostatan
za pripremu odgovarajućih izmjena i dopuna Zakona.
5. Uvažavajući, međutim, činjenicu da je predlagateljica početkom
ožujka 2001. godine uputila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u
parlamentarnu proceduru, Ustavni sud utvrđuje da je produljenje odgodnog
roka prestanka važenja ukinutih odredaba Zakona u takvim okolnostima i iz tog
razloga opravdano.
U postupku ocjene opravdanosti ponovnog produljenja odgodnog roka
prestanka važenja ukinutih odredaba Zakona, Ustavni sud je uzeo u obzir
prosječno trajanje postupka donošenja zakona u Hrvatskom saboru, ali i
iskazanu namjeru predlagateljice da se o tom prijedlogu zakona provede »šira
javna rasprava«. Budući da svaki oblik javne, a osobito stručne rasprave,
provedene prije izglasavanja prijedloga zakona u Hrvatskom saboru, doprinosi
ostvarivanju najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske utvrđenih
u članku 3. Ustava, Ustavni sud je prijedlog ocijenio osnovanim, a ponovno
produljenje roka opravdanim.
6. Iz navedenih razloga, temeljem članka 53. stavka 2. Ustavnog
zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99),
Ustavni sud je odlučio kao u izreci.
Klasa: U-I-673/1996 i dr.
Zagreb, 28. ožujka 2001.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.