600

Temeljem članka 6. Ustava Republike Hrvatske i članka 10. Zakona o političkim strankama Republike Hrvatske (»Narodne no­­vine« 111/96 i 164/98), te odluke osnivačkog sabora Hrvatskih demokršćana od 7. prosinca 2000. godine, donesen je

STATUT

POLITIČKE STRANKE HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Hrvatski demokršćani su politička stranka, osnovana sa ciljem da se Republika Hrvatska uredi na načelima kršćanske demokracije i sa svrhom promicanja i ostvarivanja ciljeva nazna­čenih u svojoj Programskoj deklaraciji.

Posebna je zadaća Stranke poticati duhovnu obnovu hrvat­skog naroda i svih građana Republike Hrvatske.

Hrvatski demokršćani će se posebno starati o očuvanju i unapređenju onih vrijednosti koje odražavaju identitet hrvatskog naroda i hrvatske države kao što su vjera u Boga, hrvatska povijest, kultura, jezik, pismo, pravo, tradicija i prostor koji sve te vrijednosti sadrži i čuva.

Članak 2.

Ovim Statutom Hrvatski demokršćani:

1. Naznačuju svoje ciljeve i načela

2. Uređuju svoj pravni položaj, naziv i sjedište, te znak i oblik štambilja i zastave

3. Propisuje oblike organiziranja i svoje ustrojstvo, upravna tijela te način njihovog izbora i opoziva

4. Određuje nadležnosti pojedinih upravnih tijela stranke

5. Određuje se način stjecanja sredstava za rad stranke i određuje način njenog prestanka i propisuje postupak što će biti sa imovinom stranke u tom slučaju te sva ostala pitanja koja propisuje zakon o političkim strankama, a koji se utvrđuju ovim statutom.

Članak 3.

Hrvatski demokršćani ostvaruju svoje ciljeve neposredno radom središnjice ili putem podružnica i ogranaka Stranke.

Njeni ciljevi su:

– uređenje države na demokršćanskim načelima;

– kulturna i duhovna obnova Hrvatske;

– zalaganje i stvaranje uvjeta za pravedan i trajan mir u Hrvat­skoj, u susjednim zemljama i u svijetu;

– suradnja sa susjednim zemljama, europskim zemljama i zemljama svijeta;

– uključivanje Hrvatske u Europsku uniju bez posrednih krov­nih međunarodnih organizacija;

– stvaranje uvjeta, organiziranje i poticanje znanstveno tehnološkog i gospodarskog razvoja u Republici Hrvatskoj;

 - očuvanje i poticanje kulturnih, znanstvenih, tehničkih i gospodarskih odnosa sa drugim zemljama širom svijeta, a napose u Europi;

– promicanje i unapređivanje najviših obrazovnih i znanstvenih standarda kao i unapređivanje tih standarda u socijalnoj politici;

– poticanje i promicanje i unapređivanje demokracije zasnovane na demokršćanskim načelima te prava i pravne države, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu;

– uključivanje Hrvatske u rad u kulturnoj i duhovnoj obnovi Europe i svijeta kroz uključivanje u međunarodne organizacije;

– ravnopravnost svih ljudi bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo, spol, imovinski status i tome slično, te davanje jednakih izgleda i mogućnosti na uspjeh svima;

– sveobuhvatna skrb za čovjeka i svaku osobu – pojedinca;

– zaštita obitelji, mlađeg naraštaja, djece i mladeži;

– posebna briga i skrb o odgoju mladoga naraštaja;

– poticaj i zaštita poduzetništva;

– posebna briga o potrebitima, tj. invalidima, starima, ne­moćnima i hendikepiranima;

– poštivanje principa subsidijarnosti, trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku;

– razvoj kulture i javnih medija;

– suzbijanje svih oblika radikalizma;

– poticanje i zaštita solidarnosti i socijalne brige onih koji imaju za one koji nemaju;

– očuvanje života i njegova zaštita te zaštita okoline.

Članak 4.

Ostvarivanje svojih ciljeva, a napose ciljeva naznačenih u svojoj Programskoj deklaraciji Hrvatski demokršćani će nastojati postići svojim političkim djelovanjem na svim državnim i društvenim razinama.

Ujedno će to nastojati ostvariti kroz sve svoje organizacijske oblike, tj. središnjicu, podružnice i ogranke, a posebno organiziranjem raznih djelatnosti kroz druge interesne oblike djelovanja.

Ostvarivanje naznačenih ciljeva je zadatak svakog člana Hrvatskih demokršćana.

NAZIV, SJEDIŠTA I ZNAKOVLJE STRANKE

Članak 5.

Puni naziv stranke je HRVATSKI DEMOKRŠĆANI.

Skraćeni naziv stranke je DEMOKRŠĆANI.

Sjedište stranke je u Zagrebu.

Odluku o promjeni adrese sjedišta Stranke donosi Veliko vi­je­će.

Članak 6.

Hrvatski demokršćani su politička stranka s pravnom osob­nošću.

Demokršćani djeluju u Republici Hrvatskoj.

Demokršćani surađuju sa svojim članstvom i organizacionim jedinicama u inozemstvu u skladu s propisima dotične zemlje.

ZNAKOVLJE STRANKE

Članak 7.

Hrvatski demokršćani imaju znak, štambilj i zastavu.

Članak 8.

Znak Demokršćana čini grafičko likovni element iz glago­ljičkog pisma, ravna ploha – crta na kojoj likovni element (slovo D) leži, te tipografski ispis Hrvatski demokršćani.

Likovni element stiliziranog glagoljičkog slova D vrste Vatikanski misal (u glagoljici pod imenom “dobro”) obojen je kardinalsko crvenom bojom, a pozicionirano u središtu tipografskog ispisa Hrvatski demokršćani.

Po horizontali znak D zauzima jednu trećinu dužine ispisa imena stranke.

Ravna ploha – crta, obojena je istom crvenom bojom, a od znaka D odvojena je praznim prostorom koji iznosi dvije trećine debljine donje nožice znaka D.

Ravna ploha – crta, dignuta je iznad ispisa imena stranke polovicom svoje debljine.

Ime – naziv stranke ispisano je vrstom pisma (fonta) Myriad Bold Italic, a obojeno kobaltno plavom bojom. Za crno-bijelu primjenu zaštitnog znaka stranke sva tri sastavna elementa bojimo crnom bojom. Dopušta se i prigodna uporaba boja (godišnjice, Božić, Nova godina, Uskrs, državni blagdani…). prema opisu u knjizi grafičkih standarda.

Svako smanjenje ili povećanje zaštitnog znaka mora se obaviti u skladu i propisanoj proporciji.

Knjiga grafičkih standarda predviđa pozicioniranje znaka D i van opisanog konteksta (ispred imena, ispred imena kada se ime piše u dva reda, samostalno ugrađeno u crveni kvadrat, i sl.).

Članak 9.

Štambilj Demokršćana je okruglog oblika, promjera 38 mm, a tvore ga sljedeći elementi:

Puna obodna linija – kružnica debljine 0,40 mm; upisana puna linija – kružnica promjera 36 mm, a debljine 0,20 mm; likov­ni element – stilizirano glagoljičko slovo D iz vrste g. pisma Vatikanski misal; ravna podloga – crta debljine 0,50 mm odvojena od znaka D praznim prostorom koji iznosi dvije trećine debljine donje nožice znaka D, a ista je dignuta iznad ispisa imena stranke polovicom svoje debljine. Ispis imena stranke pozicioniran je ispod ravne plohe u dva reda tako da u prvom redu piše Hrvatski, a u drugom redu Demokršćani vrstom pisma Myriad Bold Italic. Ispod ispisa imena stranke vrstom pisma Amerigo MD BT veličinom slova od 2,5 mm u prvom redu ispisana je riječ Središnjica, a u drugom riječ Zagreb. Prva, riječ Središnjica od­vo­jena je od naziva stranke 1,25 mm, a istim je razmakom odvojena i riječ Zagreb. Svi su elementi pečata unutar koncen­tričnih kružnica pocentrirani po vertikalnoj osi.

Takav štambilju će koristiti i podružnice uz nužne izmjene tj. naznake podružnica ili ogranka i njenog sjedišta.

Članak 10.

Zastava Demokršćana se sastoji od znaka Demokršćana na platnu pravokutnog oblika dvostruko dužem od širine.

Oblik, način i upotrebu te boju platna će odrediti Veliko vijeće svojom odlukom.

PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE U HRVATSKIM DEMOKRŠĆANIMA

Članak 11.

Stranku predstavlja i zastupa predsjednik Demokršćana.

U odsutnosti predsjednika Stranku zastupa dopredsjednik Stranke, kojega odredi predsjednik Stranke.

U slučaju izvanredne spriječenosti predsjednika, pred­sjed­ništvo Stranke može posebnom odlukom odrediti jednog od dopredsjednika Stranke da predstavlja i zastupa Stranku.

JAVNOST RADA HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 12.

Rad Stranke i njezinih tijela je javan. Za javnost rada odgovoran je predsjednik Demokršćana.

Iznimno, tijela Demokršćana sa svojih sjednica mogu isklju­čiti javnost, kada raspravljaju o unutarstranačkim pitanjima.

ODNOS PREMA DRUGIM STRANKAMA
I UDRUGAMA

Članak 13.

U ostvarivanju svoga političkoga programa Demokršćani surađuju sa strankama i udrugama u zemlji i inozemstvu te se po potrebi udružuju u koalicije i druge oblike suradnje.

Stranka se može udružiti u međunarodne udruge srodnih stranaka.

UČLANJENJE U HRVATSKE DEMOKRŠĆANE

Članak 14.

U članstvo Demokršćana može se učlaniti svaki punoljetni, poslovno sposobni, državljanin Republike Hrvatske, koji prihvaća Statut i Programsku deklaraciju Demokršćana i koji je spreman raditi na ostvarivanju ciljeva Stranke.

Za učlanjenje u Stranku potrebno je potpisati pristupnicu u članstvo Stranke. Potpisana pristupnica dostavlja se jednoj od temeljnih organizacija Stranke koja je dužna utvrditi udovoljava li potpisnik pristupnice uvjetima iz stavka 1. ovoga članka te odmah o svome stavu, zajedno s pristupnicom izvješćuje središnjicu Stranke u Zagrebu gdje se vodi središnja evidencija članstva Hrvatskih demokršćana.

Ukoliko Predsjedništvo Stranke u roku od 30 dana od dana prispjele pristupnice pismenom odlukom ne odbije učlanjenje, smatrat će se da je izvršen upis u središnju evidenciju članstva stranke i od tog trenutka potpisnik pristupnice se smatra članom Stranke.

Ukoliko je odluka Predsjedništva Stranke negativna u odnosu na učlanjenje nekoga građanina Republike Hrvatske, o tome treba obavijestiti dotičnu osobu pismeno.

Ukoliko građanin Republike Hrvatske nije zadovoljan odlu­kom Predsjedništva Stranke, o svome članstvu može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od primitka odluke o kojoj odlučuje Veliko vijeće Stranke, čija odluka je konačna.

Nakon konačne odluke o upisu novoga člana, izdaje mu se članska iskaznica.

Za evidenciju članstva Stranke odgovoran je glavni tajnik Stranke.

Članak 15.

Predsjedništvo Stranke može osobu posebno zaslužnu za razvoj Stranke i za ostvarivanje njezinih zadataka i ciljeva proglasiti počasnim članom. Uvjete i postupak dodjele statusa počasnog člana donosi Predsjedništvo Hrvatskih demokršćana.

PRAVA I OBVEZE ČLANOVA

Članak 16.

Član Stranke ima sljedeća prava i obveze:

– postupati sukladno Statutu i Programskoj deklaraciji Stran­ke;

– sudjelovati u stvaranju i ostvarivanju politike Stranke;

– birati i biti biran u tijela Stranke te biti kandidat Stranke za državne i lokalne izbore;

– samostalno politički djelovati u skladu sa Statutom, Programskom deklaracijom Stranke i odlukama političkih tijela Stran­ke;

– sudjelovati u političkim i drugim aktivnostima Stranke;

– izvještavati o svome političkom djelovanju nadležna tijela Stranke;

– držati se zakona Republike Hrvatske i u svome javnom djelovanju postupati na način koji ne šteti njegovom osobnom ugledu i ugledu Stranke;

– plaćati članarinu.

PRESTANAK ČLANSTVA

Članak 17.

Članstvo u Demokršćanima prestaje:

– smrću člana;

– istupanjem iz Stranke;

– isključenjem.

Odluku o isključenju člana Stranke donosi Časni sud Stranke u stegovnom postupku zbog težih povreda obveza predviđenih u članku 41. ovoga Statuta.

USTROJSTVO STRANKE

Članak 18.

Hrvatski demokršćani svoj teritorijalni ustroj usklađuju sa teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske.

Stranka se organizira tako da ima svoje organizacijske oblike i to: podružnice i ogranke.

Stranka se teritorijalno širi organiziranjem podružnica u svim većim gradovima i mjestima, time da se ogranci organiziraju po manjim mjestima i tamo gdje nema uvjeta za organiziranje podružnice.

Ogranci su čvrsto povezani sa svojim podružnicama po teritorijalnom principu.

Članovi Stranke stranački djeluju u organizaciji Stranke na čijem području imaju prebivalište.

Prava i obveze podružnica Stranke određuje svojom odukom Predsjedništvo Stranke, a u skladu s ovim Statutom.

Unutar Stranke mogu djelovati i drugi oblici udruživanja osim po teritorijalnom principu i to po raznim društvenim, interesnim skupinama kao što su umirovljenici, mladež i tome slično.

Ustrojstvo klubova, odnosno drugih interesnih organizacionih oblika Stranke, njihova prava i dužnosti propisuje Predsjedništvo Stranke svojom odlukom o njihovom osnivanju.

Članak 19.

Zadaća je svih organizacionih oblika Stranke raditi na stvaranju i provođenju politike Stranke, a posebno sudjelovati u provođenju izbornih i predizbornih aktivnosti prije, tijekom i nakon državnih izbora i izbora za tijela lokalne uprave i samouprave.

UNUTARNJE USTROJSTVO TERITORIJALNIH ORGANIZACIJA HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 20.

Podružnice i ogranci Stranke se organiziraju analogno Središnjici. Od političkih tijela imaju predsjedništvo i skupštinu a mogu imati i druga tijela npr. vijeće i druga organizacijsko tehnička tijela, što svojom odlukom o osnivanju određuje Pred­sjedništvo Stranke.

Detalje ustroja podružnica i ogranaka Stranke određuje svo­jom odlukom Predsjedništvo Stranke.

Članak 21.

Podružnice i ogranci Stranke osnivaju se tako da predsjednik Stranke imenuje povjerenika za županiju, grad ili općinu, koji sastavlja inicijativni odbor radi pripreme osnivačke skupštine.

Osnivačku skupštinu ogranaka Stranke u gradovima i općinama čine svi članovi Stranke s područja dotičnog grada ili općine.

Osnivačku skupštinu podružnica u županiji čine također svi članovi Stranke s područja županije sve do osnivanja gradskih ili općinskih podružnica i ogranaka Stranke, nakon čega se skupština županijske podružnice Stranke sastoji od predstavnika gradskih i općinski ogranaka Stranke.

Ako se županijska skupština bira na delegatskom principu, ona se bira analogno izboru u Sabor stranke.

Skupštine mogu pravovaljano odlučivati ako im je nazočna natpolovična većina članova, a odlučuju većinom glasova nazoč­nih.

Zadaća skupština podružnica i ogranaka Stranke je da daju prijedloge za utvrđivanje politike Stranke, raspravljaju o načinu provođenja odluka središnjih tijela Stranke i biraju tijela podružnica, odnosno ogranaka Stranke te predstavnike u središnja tijela stranke.

Skupštinu teritorijalnih ogranaka Stranke saziva povjerenik, predsjednik ili predsjedništvo odnosne organizacije, a može je sazvati i predsjednik Stranke.

Članak 22.

Predsjedništva podružnica i ogranaka imaju zadaću odlučivati o neposrednom provođenju politike Stranke na svome području te o drugim zadaćama od značaja za područje na kojem djeluju temeljem smjernica središnjih tijela Stranke, ili odluka skupština podružnica i ogranaka.

Predsjedništva podružnica i ogranaka Stranke mogu brojiti 5-15 članova, a predsjedništva mogu svojom odlukom izabrati još do 1/4 broja članova izabranih na skupštini.

Mandat predsjednika i članova predsjedništva podružnica i ogranaka Stranke traje 3 godine.

Predsjedništva pravovaljano odlučuju na sjednicama kojima je nazočno više od polovine ukupnoga broja članova natpolovičnim brojem glasova nazočnih.

Predsjednici svih oblika teritorijalnoga organiziranja Stranke neposredno rukovode njezinim radom, provode odluke i odgovorni su za svoj rad Predsjedništvu Stranke.

Članak 23.

Nadzorni odbor u podružnici ili u ogranku u kojem je izabran broji 3-5 članova, uključujući i predsjednika. Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti birani niti u jedno od tijela teritorijalnih organizacija Stranke.

Nadzorni odbor može odlučivati u najmanjem sastavu od 3 člana i donositi pravovaljane odluke većinom glasova.

Zadaća nadzornih odbora je kontrola materijalno-financijskih poslova podružnice ili ogranka za koji su izabrani.

Nadzorni odbor Stranke u središnjici kontrolira rad svih nadzornih odbora teritorijalnih organizacija Stranke.

SREDIŠNJA TIJELA HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 24.

Hrvatski demokršćani imaju sljedeća središnja tijela:

POLITIČKA:

1. Sabor

2. Predsjedništvo

3. Veliko vijeće.

ORGANIZACIJSKO TEHNIČKA:

1. Savjet Stranke

2. Tajništvo Stranke

3. Nadzorni odbor Stranke

4. Odbor za statutarna pitanja

5. Časni sud

6. Rizničar.

SABOR HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 25.

Najviše tijelo demokršćana je Sabor Stranke.

Sabor čine osnivači Stranke, a nakon osnivanja:

– izaslanici podružnica i ogranaka, i to iz podružnica po tri, a iz ogranaka po jedan;

– do 50 istaknutih članova Stranke koje će imenovati Pred­sjedništvo Stranke;

– svi članovi središnjih tijela – članovi predsjedništva, članovi Velikog vijeća, glavni tajnik i tajnici imenovani od predsjednika stranke, Nadzorni odbor, Odbor za statutarna pitanja, 10 članova koje izabere Savjet demokršćana iz svojega sastava, Časni sud Stranke i rizničar Stranke;

– zastupnici Stranke u Saboru RH.

Sabor se saziva svake tri godine na redovno zasjedanje, po potrebi i češće, a saziva ga predsjednik Stranke.

Radi izvanrednih razloga Sabor može sazvati i na izvanredno zasjedanje: predsjednik Stranke, 3/4 članova Velikog vijeća Stranke ili 2/3 svih podružnica Stranke.

Sabor Stranke svoj rad regulira posebnim poslovnikom.

Ukoliko predsjednik Stranke ne sazove Sabor u roku od 30 dana, moći će ga sazvati naprijed imenovani predlagači.

Članak 26.

Sabor Hrvatskih demokršćana:

1. Donosi Programsku deklaraciju Stranke

2. Donosi i mijenja Statut Stranke

3. Raspravlja o izvješćima najviših upravnih tijela Stranke, donosi odluke o njima te daje smjernice za njihov daljnji rad

4. Bira i razrješava predsjednika, dopredsjednike i članove Velikog vijeća Stranke te Nadzorni odbor i Odbor za statutarna pitanja Stranke

5. Donosi Poslovnik o svom radu

6. Razrješava tijela i dužnosnike stranke.

Sabor Stranke može pravovaljano odlučivati ako je njegovom za­sjedanju nazočno više od polovine članova Sabora Stranke, a odluke se donose većinom nazočnih članova.

Statut, njegove izmjene i dopune i odluka o prestanku rada Stranke donosi se dvotrećinskom većinom glasova.

PREDSJEDNIŠTVO HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 27.

Predsjedništvo Stranke čine: Predsjednik Stranke i 4 do 12 dopredsjednika Stranke.

Predsjednik Stranke predstavlja i zastupa Stranku, a suodgovoran je s ostalim članovima Predsjedništva za cjelokupan rad Stranke. On saziva sjednice Predsjedništva i Velikog vijeća Stran­ke, te predsjedava Predsjedništvu i Velikom vijeću Stranke. Između dviju sjednica Velikog vijeća Predsjedništvo donosi potrebne odluke za normalan rad Stranke.

Na zahtjev većine članova Predsjedništva Stranke, predsjednik Stranke mora u roku koje traži Predsjedništvo sazvati sjednicu bilo kojeg upravnog tijela stranke.

U slučaju odsutnosti predsjednika Stranke njega zamjenjuje jedan od dopredsjednika kojeg odredi predsjednik Stranke.

U slučaju trajnije spriječenosti predsjednika Stranke (bolest i sl.), Predsjedništvo Stranke će odrediti jednog od dopredsjednika koji će do povratka predsjednika Stranke obavljati njegove zadaće odnosno njega zamjenjivati.

Predsjedništvo Stranke:

– pomaže predsjedniku u njegovu radu i obavljanu zadataka;

– djeluje u podružnicama i ograncima demokršćana prema rasporedu koji sami dogovore;

– raspravlja o prijedlozima predsjednika Stranke i o tome donosi odluku;

– prihvaća plan kratkoročnog rada Stranke koji predlaže pred­sjednik ili donosi vlastiti plan rada stranke i njenih dužnosnika;

– daje prijedloge i upute za rad Stranke, kako predsjedniku, tako i Velikom vijeću Stranke;

– daje prijedlog Velikom vijeću Stranke o osnivanju odbora za razno razna političko gospodarska pitanja;

– određuje im djelokrug rada i predlaže imenovanje njihovih rukovodioca;

– utvrđuje prijedlog za imenovanje čelnika stranke u pojedina njena tijela i daje ga Velikom vijeću Stranke na odlučivanje;

– posebno motri i bdije nad sveukupnim društveno poli­tičkim životom u Državi te pravovremeno reagira bilo stranci ili javnim medijima u interesu Hrvatske Države i Hrvatskih demo­kršćana;

– daje potrebite instrukcije i pokreće inicijative za razvoj i napredak Stranke na svim nivoima.

Na prijedlog Predsjedništva Stranke Veliko vijeće može popuniti broj članova Predsjedništva stranke do 1/3 izabranog članstva.

VELIKO VIJEĆE HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 28.

Veliko vijeće Stranke je najviše upravno tijelo Stranke iz­me­đu dva zasjedanja Sabora Stranke. Mandat Velikog vijeća traje 3 godine.

Veliko vijeće čine:

– Predsjedništvo Stranke

– 5-15 članova koje izabere Sabor Stranke

– 1 predstavnik Stranke iz svake županije kojega će izabrati županijske podružnice Stranke unutar godine dana od sabora Stranke, a u protivnom će Predsjedništvo Stranke imenovati predstavnika i člana u Veliko vijeće iz županije koja nije izabrala člana Velikog vijeća.

U radu Velikog vijeća s pravom glasa mogu sudjelovati:

– glavni tajnik Stranke

– zastupnici i članovi Stranke u Hrvatskom Saboru.

U radu Velikog vijeća Stranke sudjeluju i predsjednici Nadzornoga odbora i Odbora za statutarna pitanja, bez prava glasovanja, kada to zahtijeva sadržaj rada Velikog vijeća Stranke.

Kad su izabrana sva tijela stranke onda Veliko vijeće Stranke sačinjavaju 13 članova predsjedništva, 15 članova Velikog vijeća izabranih na Saboru Stranke, 21 delegat iz županijskih podružnica, odnosno Grada Zagreba i tajnik Stranke, što ukupno čini 50 članova. Broj članova Velikog vijeća Stranke se povećava razmjerno broju članova Demokršćana zastupnika u Hrvatskom Saboru.

Članak 29.

Veliko vijeće Stranke:

– raspravlja i odlučuje o političkim pitanjima i određuje politiku Stranke u okviru političkoga programa Stranke;

– određuje izbornu strategiju Stranke i utvrđuje liste kandidata za državne i predsjedničke izbore;

– donosi odluku o stupanju u izbornu li parlamentarnu koaliciju i o istupanju iz nje;

– daje obvezne upute za rad Predsjedništvu Stranke i drugim tijelima i organizacijama Stranke;

– usvaja završni računa i financijski plan Stranke te određuje visinu članarine;

– donosi poslovnik o svom radu;

– donosi plan o stjecanju i trošenju financijskih sredstava;

– donosi obvezujući plan rada i razvoja stranke;

– osniva odbore i druga tijela potrebna za rad i razvoj stranke, te provođenje politike stranke, naročito ostvarivanje njenih ciljeva i realizaciju programskih načela;

– donosi odluke o radu predsjednika i Predsjedništva Stranke.

Članak 30.

Predsjednik Stranke je po položaju predsjednik Velikog vijeća Stranke, saziva ga i rukovodi njegovim radom.

Veliko vijeće Stranke odlučuje pravovaljano ako je njegovoj sjednici nazočno više od polovine njegovih članova, a odluke donosi natpolovičnim brojem glasova nazočnih članova Velikog vijeća Stranke.

Veliko vijeće se sastaje najmanje jedanput mjesečno, a po potrebi i češće.

TAJNIŠTVO HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 31.

Tajništvo Stranke sačinjavaju:

– glavni tajnik Stranke

– drugi tajnici za određeni djelokrug rada

– rizničar Stranke.

Tajništvo Stranke je odgovorno za cjelokupno administrativno poslovanje Stranke, koordinaciju rada između pojedinih tijela Stranke u središnjici i teritorijalnim organizacijama Stranke, nadzire rad teritorijalnih organizacija i neposredno nadzire njihovo materijalno i financijsko poslovanje, brine o članstvu Stranke i odgovorno je za središnju evidenciju članova Stranke.

Neposredne zadatke pojedinih članova tajništva Stranke u obavljanju zadataka tajništva Stranke određuje tajništvo Stranke svojom odlukom.

Predsjedništvo Stranke stavlja prijedlog za osnivanje određene stručne službe u tajništvu Stranke i prijedlog imenovanja njihovih rukovoditelja i izvršitelja, o čemu odlučuje Veliko Vijeće Stranke. Tajništvo se sastaje po potrebi. Njime rukovodi glavni tajnik, a može ga sazvati i njemu predsjedavati i predsjednik Stranke odnosno jedan od dopredsjednika Stranke kojega za to odredi predsjednik Stranke. Glavni tajnik je izravno odgovoran i podređen predsjedniku Stranke, a on i tajništvo su odgovorni Predsjedništvu Stranke.

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 32.

Nadzorni odbor Stranke ima pet članova, uključujući i pred­sjednika, koji treba raspolagati stručnim znanjem potrebnim za nadzor materijalno-financijskoga poslovanja Stranke. Članovi Nadzornoga odbora Stranke ne mogu biti članovi niti jednoga drugoga središnjeg tijela Stranke.

Nadzorni odbor o svome radu podnosi izvješće najmanje jedanput godišnje Velikom vijeću Stranke i svaki put Saboru Stranke kada on zasjeda. Sabor i Veliko vijeće mogu tražiti i češća izvješća od Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor odlučuje većinom glasova prisutnih članova, time da može donositi valjane odluke ukoliko je prisutno najmanje 3 članova Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor je o uočenim nepravilnostima u radu dužan izvijestiti predsjednika Stranke i Veliko vijeće, s prijedlogom mjera za njihovo uklanjanje.

Nadzorni odbor nadzire i koordinira rad nadzornih odbora teritorijalnih organizacija Stranke.

ODBOR ZA STATUTARNA PITANJA HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 33.

Odbor za statutarna pitanja Stranke ima pet članova uklju­čujući i predsjednika Odbora.

Zadaća je Odbora za statutarna pitanja pratiti provođenje odredaba Statuta Stranke, davati prijedloge za njihovu doradu, kontrolirati suglasnost općih akata i drugih odluka Središnjice i svih oblika rada Stranke sa zakonom i ovim Statutom, izrađivati prijedloge pojedinih akata za Veliko vijeće i Sabor Stranke te razrješavati sporove statutarnoga karaktera u Stranci.

Odbor za statutarna pitanja izvješće o svome radu podnosi Velikom vijeću i predsjedniku Stranke, ovisno o značajnim događajima za Stranku, a obvezno za svako zasjedanje Sabora Stranke.

Odbor za statutarna pitanja odlučuje većinom glasova prisutnih članova time da je neophodno najmanje 3 člana za donošenje valjane odluke.

SAVJET HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 34.

Savjet Stranke je savjetodavno tijelo Stranke koje raspravlja o općim političkim pitanjima od značaja za Stranku, daje preporuke i savjete predsjedniku Stranke te Velikom vijeću i Saboru Stranke.

Savjet broji do 70 članova koje imenuje:

– do 1/3 predsjednik Stranke;

– ostale članove biraju podružnice Stranke po županijama temeljem odluke o broju koji se bira, a koju donosi predsjednik Stran­ke.

Radom Savjeta Stranke rukovodi predsjednik Savjeta kojega, između izabranih članova, imenuje predsjednik Stranke.

ČASNI SUD HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 35.

Časni sud Stranke sastoji se od 5 članova time da može odlučivati i donositi odluke u sastavu najmanje od tri člana.

Odluke se donose većinom prisutnih.

Članove Časnog suda bira Veliko Vijeće, a predsjednika biraju oni sami između sebe.

Ukoliko Časni sud ne izabere predsjednika, Veliko vijeće će im odrediti rok u kojem to trebaju učiniti, a u protivnom će Veliko vijeće odrediti predsjednika Časnog suda između izabranih sudaca. Na sjednicama Časnoga suda može prisustvovati predsjednik Stranke ili osoba koju on imenuje radi zaštite interesa Stranke i njenih članova.

Članak 36.

Časni sud raspravlja o povredama prava i obveza članova Stranke i po potrebi izriče stegovne mjere članovima Stranke.

Pravilnik o radu Časnog suda časti donosi Veliko vijeće na pri­jedlog Časnog suda uz pribavljeno mišljenje o tom pravilniku od Odbora za statutarna pitanja stranke.

Predsjednik Stranke može u hitnim slučajevima svojom odlukom izreći stegovne mjere i suspendirati rad pojedinog organizacionog oblika Stranke, s time da je o svojim odlukama dužan izvijestiti Časni sud u roku od 8 dana.

Časni sud je dužan u daljnjem roku od 8 dana donijeti svoju odluku.

RIZNIČAR HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 37.

Rizničar Stranke se brine za financijske poslove Stranke, a imenuje ga predsjednik Stranke.

Rizničar Stranke sudjeluje u radu Velikog vijeća Stranke, na zahtjev predsjednika Stranke.

Rizničar obavlja svoje poslove u skladu sa zakonom i propisnikom kojega će donijeti na njegov prijedlog ili prijedlog Predsjedništva stranke Veliko vijeće Stranke.

IZBORI I TRAJANJE MANDATA

NAČIN PROVOĐENJA IZBORA

Članak 38.

Izbori za sva tijela Stranke i njihove predsjednike obavljaju se, u pravilu, javnim glasovanjem s lista na kojima je, u pravilu, istaknuto više kandidata nego što ih se bira. Nadležna tijela za izbor mogu donijeti odluku i o tajnom glasovanju.

Prilikom kandidiranja i ustanovljenja lista kandidata vodi se računa o odgovarajućoj zastupljenosti Županija, o programsko-političkom stanju u podružnicama i ograncima Stranke, te o su­dioništvu žena i muškaraca svih uzrasta.

Kod utvrđivanja stranačke liste kandidata za državne izbore potrebno je izvršiti prethodnu konzultaciju sa županijskim organizacijama Stranke.

TRAJANJE I PRESTANAK MANDATA

Članak 39.

Mandat svih tijela Stranke i njegovih članova traje tri godine. U trajanju mandata nositelja dužnosti izabranog umjesto nositelja dužnosti kojemu je prestao mandat, računa se i vrijeme koje je ovaj obnašao dužnost.

U slučaju da mandat nekoga tijela prestane prije roka iz stav­ka 1. ovoga članka, prestaje i mandat svih njegovih članova.

Članak 40.

Osim protekom vremena na koje su izabrani, mandat nositeljima pojedinih dužnosti u Stranci prestaje od trenutka kada su prestali biti članovi Stranke, kada su podnijeli ostavke, ili kada su razriješeni dužnosti.

Nositelj dužnosti i članovi središnjih i ostalih tijela Stranke mogu svoj mandat staviti na raspolaganje (uvjetna ostavka) pismenom ili usmenom izjavom. U tom slučaju, tijelo kojemu je podnesena uvjetna ostavka, glasuje o povjerenju nositelju dužnosti, kojemu prestaje mandat ako mu nije izglasovano povjerenje.

Tijelo kojemu je podnesena uvjetna ostavka može odbiti glasovati o povjerenju nositelja dužnosti koji je tu ostavku podnio, nakon čega on može ili nastaviti obnašati dužnost, ili podnijeti ostavku.

Nakon odluke o prihvaćanju uvjetne ostavke podnositelj ne može dalje obavljati dužnost za koju je podnio ostavku. U slučaju neprihvaćanja uvjetne odluke podnositelj uvjetne ostavke može nastaviti obavljati dužnost ili podnijeti neopozivu ostavku.

Svatko može biti razriješen dužnosti prema postupku analog­no onome kojim je izabran, uključujući tajno glasovanje i razrješavanje, ako je ono primijenjeno kod izbora. Predlagatelj razrješenja mora navesti razloge zbog kojih razrješenje predlaže. Do razrješenja može doći ako je odnosni član Stranke djelovao suprotno utvrđenoj politici Stranke, ili protivno ovom Statutu, ili ako je nemarno obnašao dužnosti koje su mu povjerene.

Veliko vijeće Stranke može imenovati drugoga člana Stranke na mjesto člana nekoga tijela Stranke kojemu je iz bilo kojega razloga prestao mandat, ali ne više od 1/3 članova odnosnog tijela.

POSEBNE ODREDBE

STEGOVNE ODGOVORNOSTI ČLANOVA HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 41.

Članovi Stranke odgovorni su stegovno za povrede obveza člana Stranke.

Organizacijski oblici Stranke su stegovno odgovorni za nepridržavanje političkih odluka središnjih tijela Stranke, ili za povredu odredaba ovoga Statuta.

Povrede stegovnih obveza (stegovni prijestupi) mogu biti teže i lakše.

Težom povredom obveze smatra se svako činjenje i neči­njenje koje je izazvalo, ili je moglo izazvati štetne posljedice za rad i ugled Stranke, a posebno kršenje odredaba Statuta Stranke i nepridržavanje Programske deklaracije Stranke. Težom povredom se smatra i višestruko ponavljanje lakših povreda obveza člana ili teritorijalne organizacije Stranke.

Lakšom povredom obveze se smatra kršenje odredaba Statuta i nepoštivanje Programske deklaracije Stranke koji nije ili nije mogao izazvati štetne posljedice za rad ili ugled Stranke.

Članak 42.

Stegovne mjere su:

– opomena;

– isključenje iz Stranke i raspuštanje organizacijskih oblika Stranke.

Isključenje iz Stranke i raspuštanje organizacijskih oblika Stranke, može se izreći samo za teže povrede obveza.

Stegovne mjere izriče Časni sud Stranke.

Na odluku o stegovnoj mjeri okrivljeni član Stranke, ili organizacijski oblik, odnosno podnositelj prijedloga određenih mjera, mogu podnijeti žalbu Velikom vijeću Stranke u roku od 8 dana od dana kada im je uručena odluka prvoga stupnja. Odluka Velikog vijeća Stranke je konačna.

RAD HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA

Članak 43.

U slučaju izvanrednih okolnosti zbog kojih nije moguć rad Stranke prema odredbama ovoga Statuta, Veliko vijeće Stranke, a ako se ono ne može sastati, predsjednik Stranke, donosi odluku o načinu rada u izvanrednim okolnostima, koja traje dok traje izvanredno stanje, osim odluka o izmjeni Statuta i izboru tijela Stranke.

SREDSTVA ZA RAD I IMOVINA HRVATSKIH DEMOKRŠĆANA

Članak 44.

Hrvatski demokršćani su neprofitabilna politička stranka i sva imovina i sredstva kojima raspolaže služe ostvarivanju političkih ciljeva radi kojih je osnovana.

Imovinom i sredstvima Stranke upravlja se na način pred­viđen ovim Statutom i temeljem njega donesenim aktima.

Stranka se bavi samo zakonom dopuštenim djelatnostima ko­je su u funkciji ostvarivanja političkih ciljeva (izdavačka djelatnost sukladna zakonu, organiziranje priredaba, davanje u najam ili zakup vlastite imovine i drugo), a radi osiguravanja sredstava za političku djelatnost može osnivati poduzeća i druge oblike obav­ljanja gospodarskih ili drugih djelatnosti u skladu s postojećim propisima.

Sredstva za rad Stranka osigurava od:

– članarine, darova, nasljedstva i drugih doprinosa članova i simpatizera;

– prihoda od izdavaštva, prodaje propagandnoga materijala, stranačkih priredaba i drugih aktivnosti koje Stranka obavlja;

– prihoda od imovine i prava;

– prihoda iz državnoga proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave te iz drugih zakonskih izvora.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Od osnutka Stranke, pa do prvog izbornog sabora Stranke ne moraju se popuniti sva upravna tijela, pa tako, npr. ni Pred­sjedništvo brojem dopredsjednika, niti Veliko vijeće svim brojem članova, kao ni ostala druga tijela.

Pri izboru članova za pojedina stranačka tijela mora se voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti predstavnika iz svih hrvat­skih županija.

Tijela Stranke će se popunjavati do prvog izbornog sabora Stranke koji će se održati najkasnije u roku godine dana od dana osnutka stranke i to članovima koje predloži predsjednik stranke odlukom Velikog vijeća Stranke.

Članak 46.

Svi poslovnici i pravilnici, kao i drugi normativni akti pred­viđeni ovim Statutom donose se uz prethodno mišljenje Odbora za statutarna pitanja Stranke.

Članak 47.

Za sva pitanja koja ovim Statutom nisu stavljena u nadležnost niti jednog upravnog tijela Stranke, a pojavi se potreba za njihovo rješavanje i odlučivanje, stavljaju se u nadležnost Predsjedništva Stranke.

Članak 48.

Osim u slučajevima predviđenim zakonom, Stranka prestaje postojati kada o tome donese odluku Sabor Stranke 2/3 većinom glasova ukupnog broja Sabora.

Ako Sabor Stranke u odluci o prestanku rada Stranke ne od­redi kome će pripasti imovina Stranke, tada ona pripada Sve­učilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Članak 49.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

Drugi akti predviđeni da se donesu odredbama ovog Statuta, donijet će se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Statuta.

Odbor za statutarna pitanja donosi pročišćeni tekst Statuta Stranke, i daje njegovo službeno tumačenje.

Predsjednik Stranke
dipl. ing. Ante Ledić, v. r.