MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

797

Na temelju članka 41. stavka 5. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine« broj 70/97.) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

Pravilnik

o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i Šapa

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju mjere za suzbijanje i iskorje­nji­vanje slinavke i šapa.

Članak 2.

U ovom Pravilniku pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

Gospodarstvo - svako dvorište ili objekt u kojemu borave ili se uzgajaju životinje.

Prijenosnik bolesti - kralježnjak ili bezkralježnjak koji može mehanički ili biološki prenijeti ili širiti uzročnika određene bolesti.

Inkubacijsko razdoblje - vremensko razdoblje koje traje od ulaska uzročnika bolesti u organizam do pojave kliničkih znakova bolesti.

Primljive životinje – domaći ili divlji preživači i svinje.

Zaražene životinje – sve životinje primljivih vrsta u kojih su utvrđeni klinički znakovi (Dodatak I. Pravilnika) ili postmortalne promjene koje ukazuju na slinavku i šap, a što mora biti dokazano laboratorijskim pretragama.

Životinje sumnjive na zaraženje – sve životinje primljivih vrsta sa kliničkim znakovima ili postmortalnim promjenama na osnovu kojih se može posumnjati na slinavku i šap i sve one kod kojih se na osnovu epizootiološkog ispitivanja utvrdi da su bile izravno ili neizravno ispostavljene virusu.

Na zaraznu bolest sumnjivo gospodarstvo – svako ono gospodarstvo na kojem je postavljena sumnja na zaraznu bolest bilo zbog pojave kliničkih znakova bolesti ili ako se nakon epizoo­tiološkog ispitivanja utvrdi da postoji veza sa na zaraznu bolest sumnjivim ili zaraženim gospodarstvom.

Članak 3.

Pri sumnji na zaraznu bolest slinavku i šap ovlaštena veterinarska organizacija dužna je odmah obavijestiti nadležni veterinarski ured i Upravu za veterinarstvo u skladu sa odredbama Zakona o veterinarstvu.

Članak 4.

Nadležni veterinarski inspektor mora odmah po prijavi sum­nje na zaraznu bolest na sumnjivom gospodarstvu narediti:

- zatvaranje sumnjivog gospodarstva,

- zabranu prometa svim životinjama i kretanja svih životinja,

- zabrana ulaska i izlaska svim osobama osim sa ovlaštenjem nadležnog veterinarskog inspektora,

- provođenje svakodnevnih kliničkih pregleda papkara na gospodarstvu,

- popisivanje svih životinja na gospodarstvu te posebno životinja primljivih na bolest, bolesnih ili sumnjivih na oboljenje i uginulih životinja. Popis životinja mora se redovno obnavljati i u njega uključivati sve novorođene životinje te životinje koje uginu u razdoblju sumnje na oboljenje,

- zabranu iznošenja i prometa životinjskih proizvoda, sirovina i otpadaka životinjskog podrijetla, lešina, hrane i stelje za životinje, otpadaka, gnoja i gnojevke, a također i drugih stvari, proizvoda i opreme, kojima se može prenijeti bolest,      

- zatvaranje životinja primljivih na bolest tj. zabranu kretanja za životinje primljive na bolest unutar gospodarstva pri čemu treba obratiti pažnju na prisustvo prijenosnika bolesti,

- zabranu klanja svih vrsta životinja,

- zabranu razmnožavanja životinja,

- zabranu prometovanja prijevoznih sredstava,

- postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu u gospodarstvo i u pojedine objekte na sumnjivom gospodarstvu,

- zatvaranje pasa i mačaka,

- neškodljivo uništenje lešina papkara i drugih životinja,

- provođenje epizootiološkog ispitivanja ( Dodatak II. ovoga Pravilnika ),

- ostale mjere za sprječavanje širenja bolesti.

Ovlašteni veterinar ovlaštene veterinarske organizacije ne smije napustiti sumnjivo dvorište sumnjivog gospodarstva do dolaska nadležnog veterinarskog inspektora.

Mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju se u skladu s ovim Pravilnikom uvesti i na drugim gospodarstvima koja su epizootio­loškim ispitivanjem dovedena u vezu sa na zaraznu bolest sumnjivim gospodarstvom.

Mjere iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi dok se sum­nja na bolest službeno ne isključi.

Članak 5.

U slučaju sumnje na pojavu slinavke i šapa na klaonici ovlašteni veterinar dužan je odmah obavijestiti nadležnu veterinarsku inspekciju i Upravu za veterinarstvo te odrediti sljedeće mjere:

- zabrana izlaska svim osobama i životinjama koje se trenutno nalaze u klaonici,

- zabrana ulaska u klaonicu svim neovlaštenim osobama,

- zabrana dopreme životinja u klaonicu,

- zabrana prometa životinjama, proizvodima, sirovinama i otpacima te drugim predmetima kojima se može prenijeti zarazna bolest,

- obvezna dezinfekcija te dezinsekcija i deratizacija u klaonici.

Članak 6.

Epizootioološko ispitivanje iz članka 4. stavka 1. podstavka 14. ovoga Pravilnika mora se provesti:

- na svim gospodarstvima s kojih su u zadnjih 21 dan nabav­ljene životinje ili ako su došle u dodir sa životinjama na sumnjivom gospodarstvu,

- na svim gospodarstvima čiji su vlasnici i članovi njihovih obitelji u zadnjih 21 dan bili u dodiru sa životinjama iz sumnjivog gospodarstva.

Članak 7.

Oboljelima od slinavke i šapa smatraju se papkari ako se to potvrdi kliničkim pregledom i propisanim laboratorijskim pretragama.

Laboratorijske metode moraju biti usklađene sa Priručnikom standarda za dijagnostičke testove i vakcine Međunarodnog ureda za epizootije (OIE Manual of Standards for Diagnostic Tests and Vaccines).

Laboratorijske pretrage obavljaju se na Hrvatskom veterinarskom institutu.

Članak 8.

Kad je bolest službeno potvrđena na zaraženom gospodarstvu moraju se narediti, pored mjera iz članka 4. ovoga Pravilnika i sljedeće mjere:

- postavljanje ploče žute boje s natpisom crvene boje “Zabranjen ulaz – SLINAVKA I ŠAP” na vidljivo mjesto na ulazu u zaraženo gospodarstvo,

- usmrćenje i neškodljivo uništenje svih papkara na zaraženom gospodarstvu,

- zatvaranje svih životinja u objekte i ograđene prostore,

- zabrana prometa svim životinjama i kretanja svih životinja,

- zabrana iznošenja i prometa životinjskih proizvoda, sirovina i otpadaka životinjskog podrijetla, lešina, hrane i stelje za životinje, otpadaka, gnoja i gnojevke, a također i drugih stvari, proizvoda i opreme, kojima se može prenijeti bolest,      

- zabrana klanja i skidanja kože svih vrsta životinja,

- svi životinjski proizvodi podrijetlom od primljivih životinja moraju se neškodljivo uništiti,

- meso životinja primljivih vrsta zaklanih u razdoblju od pretpostavljenog datuma unosa bolesti na gospodarstvo do dana uvođenja naređenih mjera za kontrolu bolesti treba pronaći i neškodljivo uništiti pod nadzorom nadležnog veterinarskog inspektora,

- svi životinjski proizvodi, sirovine i otpaci životinjskog podrijetla, lešine, hrana i stelja za životinje, gnoj i gnojevka te svi proizvodi, otpaci, stvari i oprema na zaraženom gospodarstvu kojima se može prenijeti zarazna bolest moraju se neškodljivo uništiti ili, ako je moguće, dezinficirati pod nadzorom nadležnog veterinarskog inspektora,

- zabrana razmnožavanja svih vrsta životinja,

- zabrana ulaska i izlaska svim osobama sa zaraženog gospodarstva osim s ovlaštenjem nadležnog veterinarskog inspektora,

- usmrćenje i neškodljivo uništenje pasa i mačaka lutalica,

- postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu u zaraženo gospodarstvo i pojedine objekte u zaraženom gospodarstvu i provođenje svih zoosanitarnih mjera u skladu sa Zakonom o veterinarstvu,

- dezinfekcija ruku, odjeće i obuće osoba koje su bile u neposrednom ili posrednom dodiru sa uzročnikom zarazne bolesti kao i stambenih površina i radne odjeće,

- svakodnevna dezinfekcija štala, objekata, dvorišta, pašnja­ka, odvoda, gnoja, gnojišta i septičkih jama, napajališta i drugih mjesta na kojima su bile životinje kao i svih predmeta, opreme i prijevoznih sredstava koji su bili u dodiru sa životinjama, a na kraju još i završna dezinfekcija,

- dezinsekcija i deratizacija svih objekata.

Članak 9.

Svakodnevna dezinfekcija iz članka 8. stavka 1. podstavka 15. obuhvaća dezinfekciju štala, objekata, dvorišta, pašnjaka, odvoda, gnoja, gnojišta i septičkih jama, napajališta i drugih mjesta na kojima su bile životinje kao i predmeta i opreme koji su bili u dodiru sa životinjama i to dezinfekcijskim sredstvom koje sigurno uništava uzročnika.

Svakodnevna dezinfekcija provodi se još dva dana po usmrćenju i neškodljivom uništenju zadnje životinje.

Završna dezinfekcija iz članka 8. stavka 1. podstavka 15. obavlja se po obavljenoj svakodnevnoj dezinfekciji i treći dan po usmrćenju i neškodljivom uništenju zadnje životinje.

Dezinfekciju provodi ovlaštena veterinarska organizacija pod nadzorom nadležnog veterinarskog inspektora.

Prije provođenja završne dezinfekcije mora se obaviti dezinsekcija i deratizacija objekata u kojima su boravile životinje i objekata u kojima se drži hrana za životinje.

Deratizacija se istodobno mora obaviti i u susjednim gospodarstvima.

Članak 10.

Neškodljivo uništenje je postupak u slučaju pojave bolesti po kojem je potrebno sve životinje na gospodarstvu koje su primljive na slinavku i šap usmrtiti na samome gospodarstvu. Uginule i usmrćene životinje odvozi se u kafileriju ako ista postoji na zaraženom području ili ih se spali i zakopa na mjestu usmrćenja. Isti je postupak za životinjske proizvode, sirovine i otpatke životinjskog podrijetla, hranu i stelju za životinje kao i sve one stvari kojima se može prenijeti zarazna bolest.

 Zakopavanje mora biti dovoljno duboko da mesožderi ne mogu otkopavati i raznositi lešine i otpatke, a treba poštivati i geografske i geološke faktore zbog sprječavanja onečišćenja okoliša.

Članak 11.

Kad je bolest službeno potvrđena nadležni veterinarski inspektor mora odrediti granice zaraženog područja polumjera od najmanje 3 km i granice ugroženog područja polumjera od najmanje 10 km od izvora zaraze. Pri tome se moraju uzeti u obzir geografski, administrativni, ekološki i epizootiološki faktori s obzirom na bolest i mogući nadzor.

Granice zaraženog i ugroženog područja mogu se promijeniti ali se pri tome mora uzeti u obzir:

- geografski položaj i ekološki faktori,

- meteorološki uvjeti,

- prisutnost, raširenost i vrsta prenositelja bolesti,

- rezultati epizootiološkog ispitivanja,

- naređene mjere.

Članak 12.

Na zaraženom području iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravil­nika moraju se narediti sljedeće mjere:

- popis svih gospodarstava sa životinjama primljivim na bolest,

- svakodnevni klinički pregledi svih papkara na zaraženom području te po potrebi i uzimanje uzoraka za laboratorijske pretrage,

- zatvaranje papkara u objekte, štale ili ograđene prostore,

- usmrćenje i neškodljivo uništenje svih papkara,

- zabrana prometa svih životinja u zaraženom i preko zara­ženog područja,

- zabrana izvođenja životinja na pašu preko zaraženog pod­ručja,

- zabrana iznošenja i prometa životinjskih proizvoda, sirovina i otpadaka životinjskog podrijetla, lešina, hrane i stelje za životinje, otpadaka, gnoja i gnojevke, a također i drugih stvari, proiz­voda i opreme kojima se može prenijeti bolest,       

- postavljanje dezinfekcijskih barijera na cestama koje vode iz zaraženog područja, a i drugdje gdje je to potrebno,

- zabrana prijevoza ljudi vozilima po određenim cestama,

- zabrana zadržavanja vozila na zaraženom području,

- zabrana prometovanja željezničkih prijevoznih sredstava koja prevoze žive životinje,

- usmrćenje i neškodljivo uništenje pasa i mačaka lutalica,

- zatvaranje pasa i mačaka,

- zabrana održavanja sajmova, izložbi, natjecanja, dogona i svih drugih načina sakupljanja životinja,

- zabrana razmnožavanja životinja,

- zabrana upotrebe neprokuhanih pomija,

- zabrana skladištenja proizvoda, sirovina, otpadaka i hrane dopremljenih iz nezaraženog područja,

- zabrana održavanja skupova ljudi i ograničenje sportskih aktivnosti na otvorenom prostoru,

- zabrana lova na zaraženom području,

- zabrana kastracije životinja.

U iznimnim slučajevima dopušta se klanje životinja, osim papkara, u registriranoj klaonici koja je na zaraženom području.

Zaraženo područje proglašava se ugroženim područjem 21 dan nakon provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka.   

Članak 13.

Na ugroženom području moraju se narediti sljedeće mjere:

- popis svih gospodarstava sa životinjama primljivim na bolest,

- klinički pregled svih papkara svakodnevno do prestanka važenja mjera na zaraženom području,

- zabrana kretanja papkara izvan gospodarstva,

- zabrana prijevoza papkara cestovnim prijevoznim sredstvima ili zadržavanje istih,

- zabrana zadržavanja željezničkih prijevoznih sredstava koja prevoze papkare,

- zabrana tjeranja životinja na pašu kroz ugroženo područje,

- zabrana prometa proizvodima, sirovinama i otpacima pod­rijetlom od papkara, lešinama, hranom i steljom za životinje, gnojem i gnojevkom te svim stvarima i opremom kojima se može prenijeti zarazna bolest,

- zabrana održavanja skupova ljudi,

- zabrana kretanja i prijevoza i drugih vrsta živih životinja osim papkara, osim upućivanja na klanje u klaonicu koja se nalazi unutar ugroženog područja,

- usmrćenje i neškodljivo uništenje pasa i mačaka lutalica,

- zatvaranje pasa i mačaka,

- zabrana dogona, sajmova, izložbi, natjecanja i drugih načina sakupljanja životinja,

- zabrana prirodnoga pripusta. Umjetno osjemenjivanje dopušteno je samo sjemenom životinja iz nezaraženog područja uz provođenje svih Zakonom o veterinarstvu propisanih zoosanitarnih mjera,

- zabrana upotrebe neprokuhanih pomija,

- zabrana lova na ugroženom području,

- zabrana kastracije životinja.

Članak 14.

Pri utvrđivanju pojave slinavke i šapa u zemlji naređuje se:

- privremena zabrana prometa svih životinja na području cijele zemlje,

- klinička pretraga svih papkara na kliničke znakove slinavke i šapa pri čemu je obvezno za:

a) svinje – zabrana prometa u trajanju od najmanje 10 dana osim slanja klinički zdravih životinja na klanje u klaonicu u istom epizootiološkom području uz provođenje pojačanog ante mortem pregleda i uzorkovanje krvi statistički određenog broja životinja koji će osigurati utvrđivanje bolesti ako je prisutna te provođenje pojačane dezinfekcije nakon klanja,

b) goveda – zabrana prometa u trajanju od najmanje 5 dana uz obvezni pojedinačni klinički pregled i mjerenje tjelesne temperature,

c) ovce i koze - zabrana prometa u trajanju od najmanje 5 dana uz obvezni klinički pregled stada.

Dopušta se promet životinja primljivih vrsta jedino nakon provođenja svih mjera iz stavka 1. ovoga članka i to u području iz kojih se otpremaju i u koje se dopremaju.

Prije stavljanja u promet životinje primljivih vrsta moraju biti označene na način da im se može sigurno utvrditi mjesto uzgoja ili podrijetla te da se može pratiti njihovo kretanje od mjesta pola­zišta.

Vlasnik životinje mora, u skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu, pri stavljanju životinje u promet osigurati propisanu veterinarsko-zdravstvenu dokumentaciju.

Sve naređene mjere iz ovoga članka provode se pod nadzorom nadležnog veterinarskog inspektora.

Članak 15.

Pri svakodnevnom kliničkom pregledu životinja u slučaju sumnje na slinavku i šap veterinar koji obavlja preglede mora pri prelasku iz jednog gospodarstva u drugo primjenjivati mjere dezinfekcije ruku, odjeće, obuće, opreme, prijevoznih sredstava i svih ostalih stvari kojima se može prenijeti zarazna bolest.

Članak 16.

Na području Republike Hrvatske vakcinacija životinja protiv slinavke i šapa nije dopuštena.

U pojedinim epizootiološkim prilikama, kada postoji opas­nost od nekontroliranog širenja bolesti na šire područje države, ministar može propisati zaštitnu mjeru cijepljenja životinja protiv slinavke i šapa. Mjere zaštitnog cijepljenja na slinavku i šap primljivih vrsta životinja donose se isključivo u cilju sprječavanja šire­nja bolesti te se sve cijepljene životinje moraju neškodljivo uniš­titi.

Na područjima na kojima je provedeno zaštitno cijepljenje životinja zabranjuje se promet papkarima u trajanju od 21 dana od dana cijepljenja.

Cijepljene životinje moraju se označiti propisanim oznakama.

Članak 17.

Dok traje bolest na graničnim prijelazima Republike Hrvat­ske mora se pooštriti pregled životinja koje se izvoze.

Pregled životinja iz stavka 1. ovoga članka smije se obavljati samo po danu.

Životinje namijenjene izvozu ne smiju potjecati iz zaraženog ili ugroženog područja.

Članak 18.

Da bi se spriječila ponovna pojava bolesti u gospodarstvu naređuju se sljedeće mjere:

- novonabavljene životinje primljivih vrsta ne smiju se uvoditi u gospodarstvo najmanje 90 dana po prestanku bolesti,

- gnoj iz objekata ne smije se izvoziti na njive i pašnjake u ljetnom razdoblju najmanje 30 dana, a u zimskom razdoblju najmanje 90 dana nakon prestanka bolesti,

- hrana za životinje ne smije se odnositi iz objekta 60 dana nakon prestanka bolesti.

Članak 19.

Ako se bolest pojavi na graničnom području susjedne države u svim epizootiološkim područjima koja graniče s tom državom naređuju se sljedeće mjere:

- zabrana održavanja sajmova, izložbi, natjecanja, dogona i drugih načina sakupljanja životinja u području 10 km od granice,

- svi posjednici papkara moraju pri radu sa životinjama nositi radnu odjeću koja se dezinficira svaki dan i koja se ne smije iznositi iz gospodarstva,

- osobe koje su u dodiru sa životinjama moraju redovito dezinficirati ruke pri odlasku iz prostora ili prostorija u kojima se nalaze životinje,

- ograničenje ulaza neovlaštenim osobama u prostore sa životinjama na pojedinačnim gospodarstvima,

- odvojeno naseljavanje i držanje u gospodarstvu novonabav­ljenih životinja od ostalih životinja iz toga gospodarstva,

- svakodnevni pregled svih životinja primljivih na bolest.

Članak 20.

Smatra se da je zarazna bolest prestala kad nakon eutanazije ili uginuća posljednje oboljele životinje i nakon provedene završne dezinfekcije protekne najdulje vrijeme inkubacije za slinavku i šap u trajanju od 21 dana.

Članak 21.

Svi troškovi nastali provođenjem mjera iz ovoga Pravilnika plaćaju se iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Članak 22.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/01-01/39

Urbroj: 525-01-01-1

Zagreb, 17. svibnja 2001.

Ministar
poljoprivrede i šumarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

Dodatak I.

KLINIČKI ZNAKOVI BOLESTI

Dodatak II.

EPIZOOTIOLOŠKO ISPITIVANJE

Ovlaštena veterinarska organizacija: ________________________________

Ovlašteni veterinar (ime i prezime): ________________________________

Slinavka i šap

Datum postavljanja sumnje na bolest: ________________________________

Datum sigurnog utvrđivanja bolesti: _________________________________

Datum pretpostavljenog ulaska uzročnika slinavke i šapa na ispitivano
gospodarstvo prije postavljanja sumnje na bolest: ___________________

Ime, prezime i adresa posjednika životinje: _________________________

_____________________________________________________________________ 

Veličina gospodarstva (ha): _________________________________________

Geografski smještaj: ________________________________________________

Po uputama Uprave za veterinarstvo određeno je zatvaranje gospodarstva
dana:  _______________________

              (datum)

Broj i kategorizacija životinja na gospodarstvu

Broj i kategorizacija zaraženih životinja na gospodarstvu po objektima                               

Objekt 1. (naziv objekta): ____________________

Objekt 2. (naziv objekta): ____________________

Objekt 3. (naziv objekta): ____________________

Pašnjak

Drugo

Podatke opisati po stavkama:

Datum:

Sat:                                                                                                  Potpis i žig       

                                                                                            veterinarskog inspektora          

                                                        M.P.                   __________________________________