MINISTARSTVO FINANCIJA

870

Na temelju članka 49. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 127/00.) donosim

PRAVILNIK

 O POREZU NA DOHODAK

I. TEMELJNE ODREDBE

1. OpĆe odredbe

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje primjena Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: Zakon).

2. Porezni obveznik

Članak 2.

(1) Porezni obveznik je fizička osoba iz članka 2. Zakona.

(2) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbit­ku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji do­hotka (pravne i fizičke osobe).

(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

(4) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako se bavi poduzetništvom koje pod­liježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj.

II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

Članak 3.

(1) Osnovica poreza na dohodak, prema članku 3. Zakona, utvrđuje se kako slijedi:

 dohodak od nesamostalnog rada,

+ dohodak od samostalne djelatnosti,

+ dohodak od imovine i imovinskih prava,

+ dohodak od kapitala

= ukupni dohodak  

- plaće novozaposlenih i nagrade učenicima prema članku 43. Zakona,

= dohodak nakon propisanih umanjenja,

= porezna osnovica za primjenu poreznih stopa iz članka 5. Zakona.

(2) U osnovicu poreza na dohodak prema stavku 1. ovoga članka ne uključuje se dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 32. Zakona.

(3) Pri oporezivanju tuzemnog poreznog obveznika primjenjuje se načelo svjetskog dohotka, što znači da se oporezuje ukupan dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu i to prema tuzemnim propisima. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se birati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.

(4) Kod tuzemnog poreznog obveznika načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak, što znači da se inozemni gubitak može odbiti od tuzemnog dohotka. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti.

(5) Kod inozemnih poreznih obveznika načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka može odbiti samo tuzemni gubitak.

(6) Gubitak prenesen iz prethodnih poreznih razdoblja odbija se od ukupnog iznosa dohotka koji preostaje nakon saldiranja pozitivnih i negativnih oblika dohotka tekućeg poreznog razdoblja i to nakon umanjenja porezne osnovice za plaće novozaposlenih i za nagrade učenicima i studentima, a uvijek prije odbitka osobnog odbitka iz članka 29. Zakona.

III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA I OPOREZIVOG DOHOTKA

1. Oporezivi i neoporezivi dohoci i dohoci osloboĐeni poreza

Članak 4.

(1) Oporeziv je dohodak iz članka 10. Zakona i dohodak od osiguranja ostvaren na temelju prethodno uplaćenih premija osiguranja života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje su bile porezno priznati izdatak (članak 6. stavak 3. Zakona). Premijama osiguranja života smatraju se premije životnog osiguranja.

(2) Oporezivim primicima smatraju se i primici koje fizičke osobe ostvaruju od osiguravatelja na temelju prijašnjih uplata poslodavca tim osiguravateljima za dokup mirovine. Premije osiguranja uplaćene za dokup mirovine nisu oporezive.

 (3) U skladu s člankom 7. točkom 3. Zakona porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb.

2. Primici i izdaci, naČelo blagajne

Članak 5.

 (1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari na tržištu od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao i od životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni, kad porezni obveznik njima može raspolagati.

(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.

(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.

(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (posredno ili neposredno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31.12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na zadnji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje.

(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.

(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.

(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.

(9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje nap­latom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgo­va­rajući ugovori ili druge isprave).

(10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.

(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.

(12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svog ban­kovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada organizacija ovlaštena za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri pla­ćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiro­računa.

(13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

3. Pripisivanje primitaka i izdataka

Članak 6.

(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka.

(3) Na pripisivanje dohotka kojeg ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(4) Za priznavanje ugovora između pripadnika obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:

1. valjani pravni posao,

2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i

3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno ne­povezanih stranaka.

IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA

1. Posloprimac

Članak 7.

 (1) Posloprimcima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke osobe koje obavljaju ili su obavljale nesamostalni rad i koje po osnovi sadašnjeg ili prijašnjeg rada ostvaruju primitke. Posloprimci su i nasljednici tih osoba sve dok dobivaju plaću po osnovi rada njihovih ostavitelja.

(2) Umirovljenici se oporezuju kao posloprimci. Umirovljenici su u smislu Zakona i ovoga Pravilnika osobe koje dobivaju mirovinu od zakonom utvrđenih ustanova mirovinskog osiguranja na temelju doprinosa koje su izdvajale iz plaća iz prijašnjeg rada i osobe koje od prijašnjeg poslodavca dobivaju dohodak od nesamostalnog rada. Umirovljenici su i osobe koje su obavljale samostalnu djelatnost - poduzetnici koji su plaćali porez na dobit i druge osobe, ako na temelju prijašnjih obveznih doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje, dobivaju mirovine. Umirovljenici su i fizičke osobe koje ostvaruju obiteljsku mirovinu. Umirovljenicima se smatraju i fizičke osobe koje ostvaruju mirovinu od osiguravatelja prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, a na temelju uplaćenih svota za dokup mirovine.

(3) Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i tijela područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave u dijelu dohotka koji ostvaruju po osnovi tih djelatnosti oporezuju se kao posloprimci.

(4) Obveze posloprimaca imaju i primatelji stipendija i nagrada iznad iznosa iz članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(5) Posloprimcem se ne smatra osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivrednu i šumarsku djelatnost i druge samostalne djelatnosti), jer se od primitaka po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.

2. Poslodavac

Članak 8.

(1) Poslodavci u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, su pravne osobe i/ili fizičke osobe koje zapošljavaju ili su zapošljavale fizičke osobe radi obavljanja poslova i koje fizičkim osobama isplaćuju ili su isplaćivale odnosno koje su obvezne isplatiti naknadu.

(2) Poslodavac je i pravna i/ili fizička osoba koja za obavljanje poslova koristi posloprimca od treće osobe, ako mu izravno na svoj teret isplaćuje naknadu.

(3) Obveze poslodavca imaju i:

1. zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja u dijelu isplate mirovina,

2. isplatitelji dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

3. isplatitelji stipendija i nagrada iznad iznosa iz članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika,

4. isplatitelji mirovina (osiguravajuća društva) po osnovama iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika.

3. Nesamostalni rad

Članak 9.

(1) Nesamostalnim radom u smislu ovoga Pravilnika smatra se svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac obvezan raditi po uputama poslodavca.

(2) Za prosudbu o nesamostalnosti ili samostalnosti rada odlučujuća je cjelovita slika odnosa. Pri tome se moraju ocijeniti sva obilježja u prilog ili protiv nesamostalnog rada, a ne vrsta ugovora ili oblik isplate.

(3) Za nesamostalni rad bitna su obilježja da: ne postoji nikakav poslovni rizik za posloprimca, posloprimac ulaže u poslovni proces samo svoj rad (fizički i/ili umni), poslodavac u pravilu određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada, posloprimac je obvezan raditi s određenim učinkom, ali ne i određenim uspjehom, unaprijed se utvrđuje visina isplate koja je u pravilu vezana za radno vrijeme, dogovara se u pravilu trajanje rada posloprimca na neod­re­đeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme, poslodavac preuzima na svoj teret izdatke koji posloprimcu nastaju u radu ili obavljanju poslova (dnevnice, putni troškovi, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i slično), poslodavac stavlja posloprim­cu na raspolaganje sredstva rada (radni prostor i opremu, pomoćne prostorije, posebnu radnu odjeću i obuću i slično), poslodavac isplaćuje naknadu plaće posloprimcu i za vrijeme kad ne radi zbog bolovanja, godišnjeg odmora, slobodnih dana, stručnog usavr­šavanja u interesu poslodavca i slično.

4. Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 10.

Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose te izdataka za uplaćene premije životnih osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 8. Zakona. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema člancima 11., 12. i 13. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema članku 16. ovoga Pravilnika.

5. Primici po osnovi nesamostalnog rada

Članak 11.

 (1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada razumijevaju se svi priljevi koji posloprimcu pritječu na temelju rada (prijaš­njeg, sadašnjeg ili budućeg), bez obzira pod kojim su nazivom ili u kojem obliku ostvareni. Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i mirovine koje se ostvaruju na temelju prijašnjeg izd­vajanja u obvezno zakonom propisano osiguranje, obiteljske mirovine i stipendije za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te nagrade učenicima i studentima za vrijeme naukovanja i praktičnog rada, a koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i:

1. primici za budući rad,

2. poduzetnička plaća koja se poduzetniku vlasniku priznaje u rashode pri utvrđivanju poreza na dobit,

3. isplate naknada zbog:

                                    3.1. godišnjeg i tjednog odmora,

                                    3.2. dopusta,

     3.3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zako-                     nom,

                                    3.4. slobodnih dana,

                                    3.5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili                  odlukom poslodavca,

4. posebni primici za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično,

5. primici koje poslodavac isplaćuje posloprimcu iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,

6. svi drugi primici prema članku 12. i 13. ovoga Pravilnika.

(3) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i iznosi isplaćeni za rad koji kod poslodavca ili isplatitelja u tijeku mjeseca ne traje duže od 10 dana ili 80 sati i uz naknadu do najviše 1.250,00 kuna mjesečno.

(4) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i primici što ih posloprimcima isplati druga osoba u dogovoru s poslodavcem ili bez tog dogovora, kao što su provizije, popusti, napojnice, nagrade i svi drugi primici koje posloprimci ostvaruju od druge osobe na temelju rada kojeg obavljaju kod poslodavca.

(5) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primci koje poslodavac omogućuje posloprimcima u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca (uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu, posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca, obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima, sistematski kontrolni liječnički pregledi, razni oblici obrazovanja koji su u svezi s djelatnosti odnosno prijeko potrebni za ostvarivanje prihoda poslodavca).

(6) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:

1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu:

    1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti,

    1.2. naknada plaće utvrđene u visini razlike plaće između plaće koju prima kao radnik i plaće koju bi primao kao pripadnik gardijske postrojbe istog čina i ustrojbenog mjesta odnosno plaće pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Republike Hrvatske,

    1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja,

2. dodatak uz mirovinu koji isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema Zakonu o prenošenju sredstava državnog proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina,

3. zaštitni dodatak uz mirovinu,

4. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja,

5. doplatak za pomoć i njegu druge osobe,

6. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije.

Članak 12.

(1) U skladu s odredbama članka 12. stavka 1. točke 3. i stavka 2. točke 2. Zakona, primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica, stipendija i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavku 2. i 3. ovoga članka, smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu.

(2) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim zaposlenicima i to:

1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mje­sečne odnosno pojedinačne prijevozne karte,

4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla među­mjes­nim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza,

5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine 30% cijene litre benzina euro super 95 po prije­đe­nom kilometru,

6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna go­dišnje,

7. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna,

8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (supruž­nika, roditelja, roditelja supružnika, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi) do 3.000,00 kuna,

9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu,

10. dar djetetu do 15 godina starosti do 400,00 kuna godišnje,

11. prigodne nagrade do 1.000,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor, i sl.).

12. nagrade zaposlenicima za navršenih:

         12.1. 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna,

         12.2. 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna

         12.3. 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna,

         12.4. 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna,

         12.5. 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna,

         12.6. 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna,

         12.7. 40 godina radnog staža do 5.000,00 kuna.

13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna, za službeno putovanje koje traje preko 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8 a manje od 12 sati neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,

14. dnevnice u inozemstvu do visine iznosa propisanih za korisnike državnog proračuna,

15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno, na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom zaposlenika,

16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno, na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom zaposlenika,

17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno,

18. naknadu za odvojeni život od obitelji do 1.500,00 kuna mjesečno,

19. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu 8.000,00 kuna,

20. otpremnine radi poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza do visine četverostrukog mjesečnog osnovnog osobnog odbitka važećeg u trenutku isplate za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine peterostrukog osnovnog osobnog odbitka važećeg u trenutku isplate za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Plaćom se ne smatraju nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada odnosno naukovanja te stipendije učeni­cima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.250,00 kuna mjesečno. Stipendijama se smatraju potpore učenicima i studentima za školovanje, uz uvjet da učenik ili student nije s isplatiteljem stipendije ugovorio obvezu nesamostalnog rada.

(4) Isplate iz stavka 2. ovoga članka priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog).

(5) Naknade iz stavka 2. točke 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga članka međusobno se isključuju.

(6) Terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobi­čajenog boravišta zaposlenika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobi­čajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegovog radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upu­ćen na službeno putovanje. Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sje­dišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog bora­viš­ta tog radnika.

(7) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točke 16. ovoga članka, odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj.

(8) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se za pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom (duga plovidba, velika obalna plovidba - Mediteran i mala obalna plovidba - Jadran).

(9) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se i za pomorce na brodovima pod stranom zastavom na temelju potvrde stranog isplatitelja o isplaćenim primanjima koju porezni obveznici prilažu uz svoju godišnju poreznu prijavu.

(10) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama izaslanim na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, a za službena putovanja u vezi s djelatnosti tuzemnog isplatitelja.

 (11) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave, a za potrebe obavljanja poslova iz toga djelokruga.

  (12) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga članka koje poslodavci isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi, ako rade s punim radnim vremenom.

Članak 13.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 12. stavkom 3. Zakona smatraju se i primici posloprimaca u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:

1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odma­rališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prije­voznih sredstava koje poslodavac omogućuje posloprimcu, njegovoj obitelji i drugim osobama s njim osobno povezanim,

2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 6% godišnje,

3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu,

4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona,

5. svi drugi primici po osnovi i u svezi s nesamostalnim radom koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

 (2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se fizičkim osobama, osim zaposlenima u upravi, odobravaju iz proračuna ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni.

 (3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, tijelima područne (regionalne) samouprave i tijelima jedinica lokalne samouprave i drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.

 (4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 12. stavkom 3. Zakona smatraju se i rashodi iz članka 5. stavka 18. i 19. i članka 7. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih rashoda ne tereti odgovorna osoba. U tom slučaju primici se pripisuju fizičkoj osobi koja je ovlaštena donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe.

Članak 14.

(1) Vrijednost primitaka iz članka 13. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).

(2) Ako su primici u naravi odobreni posloprimcu uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je posloprimac platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada posloprimca.

(3) Vrijednost primitaka iz članka 13. ovoga Pravilnika utvrđuje se na sljedeći način:

1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,

2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos najamnine odnosno zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze,

3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga,

4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi,

5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe ili se primitak utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja,

5.1. Ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe poslodavac je obvezan donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće posloprimca po toj osnovi,

5.2. Ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac je obvezan voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i/ili vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5. l. ovoga stavka,

5.3. Ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno,

5.4. Ako više posloprimaca tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom posloprimcu,

5.5. Primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na sljedeći način:

5.5.1.            za cestovna motorna vozila - na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 30% cijene litre benzina (euro super 95) po prijeđenom kilometru,

5.5.2. za plovila - na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano,

5.5.3. za sredstva zračnog prometa - na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije,

6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 6% godišnje - na razliku između kamata obračunatih primjenom stope kamate od 6% godišnje i ugovorenih nižih kamata,

7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom zaposleniku godišnje - na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,

8. pri ugošćenjima - na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja,

9. pri davanju dionica - na tržišnu vrijednost dionica.

(4) Podaci o primicima u naravi unose se u poreznu karticu iz članka 23. i 24. ovoga Pravilnika posloprimca i druge propisane evidencije.

Članak 15.

Ako poslodavac isplaćuje posloprimcu plaću sa zakaš­nje­njem, kamate isplaćene po toj osnovi do visine od 6% smatraju se naknadom štete i ne podliježu oporezivanju u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom 2.5. Zakona.

6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

Članak 16.

(1) Izdacima, koji se oduzimaju prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se zakonom propisani obvezni doprinosi iz plaće, i to:

1. za mirovinsko osiguranje,

2. za zdravstveno osiguranje,

3. za zapošljavanje.

 (2) Izdacima koji umanjuju dohodak od nesamostalnog rada smatraju se i premije životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, koje posloprimci uplaćuju na svoj teret. Ovi izdaci mogu umanjiti dohodak od nesamostalnog rada prilikom utvrđivanja predujma poreza tijekom poreznog razdoblja, a na temelju isprava ili preslika isprava o nji­hovoj uplati, a najviše do visine 0,8 mjesečnog osnovnog osobnog odbitka za svaki mjesec poreznog razdoblja.

 (3) Ako izdatke iz stavka 2. ovoga članka poslodavac nije uzimao u obzir prilikom utvrđivanja predujma poreza, priznat će se kao izdaci posloprimcima, u obračunu godišnjeg poreza po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi.

  (4) Izdacima koji umanjuju dohodak od nesamostalnog rada smatraju se i darovanja dana prema članku 9. stavku 7. Zakona. Izdaci po toj osnovi priznaju se u obračunu godišnjeg poreza po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi.

7. UtvrĐivanje i plaĆanje predujma poreza

Članak 17.

(1) Predujam poreza na dohodak kod dohotka od nesamostalnog rada obračunava se od osnovice koju čini svaki isplaćeni iznos po osnovi nesamostalnog rada umanjen za obvezne doprinose iz plaće (ako je takva obveza propisana posebnim zakonima) i umanjen za iznos uplaćenih premija osiguranja prema članku 9. stavku 8. Zakona (do 0,8 osnovnog osobnog odbitka mjesečno) te za neoporezivi dio dohotka - osobni odbitak iz članka 29. Zakona. Obračunani porez se obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom dohotka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

(2) Osobni odbitak utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 1.250,00 kuna mjesečno, primjenom faktora 1,00 za posloprimca, a za uzdržavane članove uže obitelji posloprimca primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 29. stavka 2. Zakona.

(3) Osobni odbitak umirovljenicima, osobama koje primaju invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i korisnicima obiteljske mirovine priznaje se u visini mirovine a najviše do 2.500,00 kuna mjesečno, a dobije se primjenom faktora 2,0 na osnovni osobni odbitak. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji umirovljenika utvrđuje se u skladu s člankom 29. stavkom 1. Zakona, od osnovice 1.250,00 kuna mjesečno, primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 29. stavka 2. Zakona.

 (4) Osobni odbitak posloprimaca koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i gradu Vukovaru i/ili za uzdržavane članove njihove obitelji koji na tim područjima imaju prebivalište i borave, utvrđuje se u skladu s člankom 40. stavkom 1. Zakona.

(5) Obračun predujma poreza obavlja se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) pri svakoj isplati u tijeku jednog kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa iz članka 30. stavka 2. Zakona.

 (6) Iznimno od članka 33. stavka 2. Zakona i stavka 5. ovoga članka obračun poreza na mirovine ili razlike mirovina koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje u tijeku kalendarskog mjeseca za više proteklih mjeseci odnosno poreznih razdoblja, obavlja se na način:

6.1. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istog poreznog razdoblja, primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti isplaćena,

6.2. u slučaju isplate mirovina ili razlika mirovina koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna se primjenjuju propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena (kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu).

(7) Kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog neposredno iz inozemstva (a ne posredno preko tuzemnog poslodavca), posloprimci imaju obveze poslodavca glede obračuna i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su obračunati porez prema stavku 5. ovoga članka i uplatiti ga na propisane račune u roku od osam (8) dana od dana primitka plaće. Na isti način porez obračunavaju i uplaćuju i porezni obveznici zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima stranih država i međunarodnim organizacijama, predstavništvima ili organizacijama koje na teritoriju Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet.

(8) Porez na dohodak od primitaka iz članka 33. stavka 5. Zakona obračunava se i obustavlja pri svakoj isplati po stopi od 25% bez prava na osobni odbitak. Ako porezni obveznik kod istog poslodavca obavlja više poslova za koje ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, granice propisane člankom 33. stavkom 5. Zakona odnose se na ukupno radno vrijeme i ukupne primitke isplaćene u istom mjesecu.

(9) Podaci o primicima iz članka 33. stavka 5. Zakona ne unose se u porezne kartice posloprimaca i druge evidencije o dohotku od nesamostalnog rada propisane ovim Pravilnikom.

(10) Predujam poreza na naknade, potpore i nagrade koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika obra­čunava se od primitka kojeg čini razlika između stvarno ispla­ćenog iznosa i neoporezivog iznosa, na način iz stavka 1., 2. 4. i 5. odnosno stavka 8. ovoga članka.

(11) Predujam poreza od primitaka u naravi iz članka 13. i 14. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu vrijednost, ako posloprimac snosi porezni teret. Ako porez obračunan iz primitaka u naravi pada na teret poslodavca, predujam poreza od primitaka u naravi obračunava se na tržišnu vrijednost tih primitaka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) po preračunatim stopama.

 (12) Predujam poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i mirovina koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata utvrđuje se na način propisan odred­bama stavka 1. do 7. odnosno stavka 8. ovoga članka. Obračunani porez na propisani način poslodavac ili isplatitelj mirovine uma­njuje za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a dobiveni iznos uplaćuje na propisani uplatni račun prilikom svake isplate dohotka od nesamostalnog rada.

(13) Predujam poreza na stipendije obračunava se na razliku između stvarno isplaćene stipendije i neoporezivog iznosa stipendije iz članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika, na način propisan odredbama članka 33. Zakona. Ako razlika između stvarno ispla­ćene i neoporezivog dijela stipendije mjesečno iznosi do 1.250,00 kuna, porez se obračunava na način iz članka 33. stavka 5. i 6. Zakona. Na razliku oporezive stipendije veće od 1.250,00 kuna porez se obračunava na način iz članka 33. stavka 3. Zakona, odnosno primatelj stipendije može koristiti osobni odbitak pod propisanim uvjetima.

8. Obveze poslodavca

8.1. Obveze glede obustave i uplate poreza

Članak 18.

(1) Poslodavac i isplatitelj dohotka koji ima obveze poslodavca obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz stavka 3. i 4. ovoga članka. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada u novcu, plaćanje poreza dospijeva istodobno s isplatom, odnosno isplata toga dohotka i uplata poreza obavlja se istog dana. Za primitak u naravi, porez se plaća najkasnije zadnjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren.

 (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obračunani i obustavljeni porez i prirez iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i do­hotka od samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti uplaćuje se prema općini prebivališta ili uobi­čaje­nog boravišta poreznog obveznika.

(4) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca.

8.2. Obveze glede izvješćivanja

Članak 19.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca obvezan je sastaviti mjesečno »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada, obračunanom porezu na plaće, prirezu i doprinosima u ------ mjesecu ----- godine« (u daljnjem tekstu: Obrazac ID) i dostaviti ga ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu (pravne osobe), prebivalištu ili uobičajenom boravištu (fizičke osobe) do kraja mjeseca za prethodni mjesec.

(2) Obrazac ID obvezno sadrži:

  1. Pod I. – opće podatke o poslodavcu i to naziv/ime i prezi­me, adresi sjedišta/ prebivališta ili uobičajenog boravišta, ma­tič­nom broju/JMBG, broju žiroračuna i organizaciji ovlaštenoj za platni promet kod koje ima otvoren račun te šifri djelatnosti,

 2. Pod II. – podatke o posloprimcima i primicima u izvješ­tajnom mjesecu i to broju posloprimaca u izvještajnom mjesecu, ukupnom iznosu isplaćene plaće (primitaka) u izvještajnom mje­se­cu (u kunama i lipama), oznaku mjeseca i godine na koje se is­plata odnosi,

 3. Pod III. – podatke o utvrđenim ukupnim iznosima obveza za sve posloprimce i to:

          3.1. iznosima obveznih doprinosa prema ukupnoj stopi                (iz plaće i na plaću):

                3.1.1. za mirovinsko osiguranje – I. stup,

                3.1.2. za mirovinsko osiguranje – II. stup,

                3.1.3. za zdravstveno osiguranje,

                3.1.4. za zapošljavanje,

          3.2. ukupnom iznosu doprinosa “iz plaće”,

          3.3. iznosima obustavljenih i uplaćenih premija po                                    osnovi:

                3.3.1. životnog osiguranja,

                3.3.2. dopunskog zdravstvenog osiguranja,

                3.3.3. dobrovoljnog mirovinskog osiguranja,

          3.4. iznosu dohotka svih posloprimaca,

          3.5. ukupnom iznosu osobnih odbitaka svih posloprimaca,

          3.6. iznosu porezne osnovice,

          3.7. ukupnom iznosu poreza na dohodak i prireza i to:

3.7.1. poreza na dohodak i

3.7.2. prireza,

 4. Pod IV. – podatke o iznosima obveznih doprinosa prethodno zaduženim na najnižu osnovicu i konačno obračunanim u izvještajnom mjesecu i to:

4.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – I. stup,

4.2. doprinos za mirovinsko osiguranje – II. stup i

4.3. doprinos za zdravstveno osiguranje,

 5. Pod V. – Podaci o iznosima obveznih doprinosa na najnižu osnovicu u izvještajnom mjesecu (prema ukupnoj stopi “iz” i “na” plaću) i to:

5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje – I. stup,

5.2. doprinos za mirovinsko osiguranje – II. stup i

5.3. doprinos za zdravstveno osiguranje,

 6. Opis primitaka od nesamostalnog rada i to:

6.1. iznos plaće isplaćene u novcu,

6.2. iznos mirovina,

6.3. iznos plaće – primitaka isplaćenih u naravi,

6.4. iznos primitaka po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugim osnovama iznad iznosa propisanih člankom 12. stavak 2. i 3. i članka 14. stavak 3. točka 7. Pravilnika o porezu na dohodak i

6.5. ukupni iznos primitaka u izvještajnom mjesecu.

 7. Pod VII. - Iskaz isplaćenih neoporezivih i oporezivih primitaka po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica, stipendija, otpremnina i darova.

(3) Pod II.3. Obrasca upisuje se podatak o mjesecu/godini na koji se isplaćena plaća odnosi. Ako se u izvještajnom mjesecu plaća isplatila za više proteklih mjeseci, popunjava se oznaka svakog mjeseca/godine za koji je isplata obavljena.

(4) Pod III.2. Obrasca upisuje se iznos obveznih doprinosa “iz plaće” koji se prema članku 13. Zakona smatraju izdacima koji se oduzimaju od primitaka. Podatak se upisuje u ukupnom iznosu (zbir svih obveznih doprinosa “iz plaće”).

(5) Podaci pod III.1.2., IV.2. i V.2. popunjavaju se počevši od 2002. godine (u obrascu za mjesec siječanj 2002. godine).

(6) Podaci pod III.3. - o iznosima obustavljenih i uplaćenih premija za životno osiguranje, dopunsko zdravstveno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje iskazuju se ako poslodavac iznos premije obustavlja od plaće zaposlenika i uplaćuje u korist osiguravatelja.

(7) Podatak pod III. 4. je razlika između ukupno isplaćene plaće (pod II.2.) te iznosa obračunatih obveznih doprinosa “iz plaće” (pod III.2.) i obustavljenih iznosa premija po osnovi životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (pod III.3.).

 (8) Podatak pod III.5. je iznos neoporezivog dohotka-osobnih odbitaka svih posloprimaca koji se dobije primjenom faktora osobnih odbitaka iz porezne kartice (obrasci PK) na iznos osnovnog osobnog odbitka prema članku 29. Zakona.

(9) Podatak pod III.6. je iznos razlike između iznosa dohotka iskazanog pod III. 4. i iznosa neoporezivog osobnog odbitka iskazanog pod III. 5. Obrasca.

(10) Podaci pod IV. popunjavaju se kada se isplaćuju primici (iskazani pod II.2. Obrasca) za mjesece u kojima plaća nije bila isplaćena i u kojima su doprinosi bili utvrđeni i iskazani pod V. Obrasca. Iznosi se iskazuju sa predznakom “–” (minus).

(11) Podaci pod V. popunjavaju se kada u izvještajnom mjesecu (za koji se podnosi Obrazac) nisu isplaćeni primici po osnovi nesamostalnog rada i kada u izvještajnom mjesecu nisu isplaćeni primici koji se odnose na mjesec koji prethodi izvještajnom mjesecu.

(12) Na poleđini Obrasca ID iskazuju se iznosi oporezivih primitaka po osnovi nesamostalnog rada prema pojedinim oblicima u skladu s člankom 12. Zakona.

(13) Ukupan iznos oporezivih primitaka iskazanih na poleđini obrasca mora biti jednak iznosu iskazanom pod II.2. istog Obrasca.

(14) Obrazac ID poslodavac dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave u jednom primjerku za sve posloprimce kojima je obavio ili trebao obaviti isplatu u mjesecu za koji obrazac sastavlja.

(15) Iznimno od stavka 14. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja dva Obrasca ID, jedan za isplate posloprimcima Zavoda i jedan za isplate umirovljenicima i korisnicima obiteljskih mirovina.

(16) Iznimno od stavka 14. ovoga članka Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju dva Obrasca ID, jedan za isplate posloprimcima Zavoda i jedan za isplate naknada umjesto plaća te obračunanim doprinosima iz ovog osnova.

 (17) Podaci o obračunatoj poduzetničkoj plaći koja se smatra rashodom pri utvrđivanju oporezive dobiti mogu se iskazati na posebnom Obrascu ID (odvojeno od podataka o plaći posloprimaca) i to kumulativno na razini poreznog razdoblja. Jedan kumulativni Obrazac ID dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja mjeseca siječnja tekuće za prethodnu godinu.

(18) Obrazac ID sastavljaju i dostavljaju i fizičke osobe koje dohodak od nesamostalnog rada ostvaruju neposredno iz inozemstva (a ne posredno preko tuzemnog poslodavca) prema članku 33. stavku 9. Zakona, na način iz stavka 18. ovoga članka (kumulativno za cijelo porezno razdoblje).

(19) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici mogu Obrazac ID dostaviti ispisan putem računara, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravil­nikom.

(20) Obrazac ID potpisuje ovlaštena osoba poslodavca, isplatitelja odnosno sam porezni obveznik, a pečatom i svojim potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka.

(21) Ako je poslodavac plaću isplatio, a kasnio je s uplatom obveznih doprinosa, poreza i prireza, treba uz obrazac dostaviti i preslike naloga o uplaćenim kamatama zbog nepravodobne uplate.

(22) Obrazac ID sastavni je dio ovog Pravilnika.

8.3. Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada

Članak 20.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca obvezan je voditi “Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada” za svakog posloprimca za svaku kalendarsku godinu. U “Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada” unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.

(2) “Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada” je evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaćenim doprinosima iz i na plaću, premijama osiguranja života, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, porezu i prirezu, kako slijedi:

1. nadnevak isplate (stupac 1),

2. iznos primitka po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. iznos zakonom propisanih obveznih doprinosa iz plaće posloprimca (stupac 3),

4. iznos obračunanih uplaćenih premija osiguranja života, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (stupac 4),

5. iznos osobnog odbitka (stupac 5),

6. porezna osnovica (stupac 6),

7. nadnevak uplate doprinosa, poreza na dohodak i prireza (stupac 7),

8. uplaćeni obvezni doprinosi iz plaće (stupac 8),

9. uplaćeni porez na dohodak i prirez (stupac 9).

(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u “Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada” unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac PK-1/PK-2.

(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada posloprimac tijekom godine kod poslodavca trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac je obvezan zaključiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada.

(5) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca može obrazac “Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada” po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka.

(6) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca nije obvezan voditi poseban obrazac “Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada” kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama (knjigovodstvu plaća) osigurava sve podatke propisane u stavku 1. i 2. ovoga članka.

(7) “Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada” sa propisanim obveznim podacima (Obrazac DNR) sastavni je dio ovoga Pravilnika.

8.4. Porezna kartica

Članak 21.

(1) Odredbama članka 34. Zakona propisano je vođenje porezne kartice. Na temelju podataka iz porezne kartice utvrđuje se neoporezivi dio dohotka - osobni odbitak svakog posloprimca. Porezna kartica je i evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada i uplaćenog poreza i prireza za svakog posloprimca tijekom kalendarske godine iz “Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada (Računa plaća)” ili knjigovodstvene evidencije plaća.

(2) Porezna kartica (Obrazac PK) svakog posloprimca sastoji se iz:

1. dijela koji sadrži opće podatke o posloprimcu i podatke za osobni odbitak i

2. dijela koji sadrži podatke o poslodavcu, o posloprimcu (ime i prezime, jedinstveni matični broj građana i općina prebi­va­lišta ili uobičajenog boravišta posloprimca) i o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada i uplaćenom porezu i prirezu tije­kom godine. Ove podatke poslodavac kome je posloprimac pre­dao Obrazac PK daje na Obrascu PK-1, a ako mu nije predan Ob­razac PK, na Obrascu PK-2.

(3) Obrazac PK izdaje besplatno nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu posloprimca kad posloprimac prvi puta počinje raditi i prati trajno posloprimca u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobi­čaje­nog boravišta posloprimca.

(4) Posloprimac treba od nadležne ispostave Porezne uprave zatražiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu. Svaku pro­mjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) posloprimac treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuće isprave u roku od trideset (30) dana od dana nastanka promjene. Ako posloprimac promijeni općinu pre­bivališta ili uobičajenog boravišta, tu je promjenu dužan prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema novom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a koja će to upisati u Obrazac PK. O pro­mjeni općine prebivališta ili uobičajenog boravišta dužan je izvi­jestiti i sve poslodavce kod kojih ostvaruje plaće, najkasnije u ro­ku sljedećih trideset (30) dana odnosno prije prvog sljedećeg pri­mit­ka po osnovi nesamostalnog rada.

(5) Poslodavac treba čuvati Obrazac PK i na temelju podataka iz tog obrasca obračunavati osobni odbitak svakog posloprimca. Poslodavac mora Obrazac PK dati posloprimcu pri raskidu radnog odnosa radi predaje novom poslodavcu, a mora ga posloprimcu dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca, poslodavac za svoje potrebe odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis obrasca PK kojeg je uručio posloprimcu. Pri odlasku u mirovinu posloprimac Obrazac PK predaje zakonom utvrđenoj ustanovi mirovinskog osiguranja.

(6) U slučaju otuđenja gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu posloprimca izdaje novi s oznakom “DUPLIKAT”.

(7) Obrazac PK-I/PK-2 popunjava poslodavac i dostavlja ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom sjedištu, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu.

(8) Poslodavac koji svoje poslovanje vodi primjenom sredstava za automatsku obradu podataka, podatke iz Obrazaca PK-1/PK-2, može u roku iz stavka 7. ovoga članka dostaviti ispostavi Porezne uprave u vidu ovjerenog ispisa (izlista) ili na magnetnom mediju.

(9) Ovjereni primjerak prijepisa ili preslike obrazaca PK-I/PK-2, poslodavac je dužan dati posloprimcu na njegov zahtjev za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za proteklu godinu.

(10) Posloprimac može imati samo jedan Obrazac PK i jedan obrazac PK-1, ako nije mijenjao poslodavca tijekom godine, odnosno onoliko obrazaca PK-1 koliko je imao poslodavaca tijekom godine kojima je predao Obrazac PK. Posloprimac može imati više obrazaca PK-2, ovisno o broju poslodavaca kod kojih je istodobno tijekom poreznog razdoblja ostvarivao primitke po osnovi nesamostalnog rada. Osobni odbitak se tijekom godine može koristiti samo kod onog poslodavca kojemu je posloprimac predao Obrazac PK. Kod drugih poslodavaca osobni odbitak se istodobno ne smije koristiti odnosno ti poslodavci su dužni obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.

(11) Obrasci: PK, PK-1 i PK-2, sastavni su dio ovoga Pravilnika.

8.4.1. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice - obrasca PK

Članak 22.

(1) Porezna kartica - obrazac PK sadrži:

I. Opće podatke o posloprimcu, i

II. Podatke za osobni odbitak.

(2) Opće podatke o posloprimcu, u Obrascu PK pod I., popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadležna tijela države, tijela područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično).

(3) Podatke za osobne odbitke, u Obrascu PK pod II.1., popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava kao što su izvaci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenja o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, uvjerenja o prebivalištu ili uobičajenom boravištu i svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnih odbitaka. U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći podaci:

1. osobni odbitak posloprimca izražen kao faktor (stupac 1),

2. faktor osobnog odbitka za uzdržavanog bračnog druga, bivšeg bračnog druga za kojeg posloprimac plaća alimenatciju, roditelje, roditelje bračnog druga i druge pretke i potomke u izravnoj liniji (stupac 2),

3. faktor osobnog odbitka za uzdržavano prvo, drugo i svako daljnje dijete (stupac 3),

4. faktor osobnog odbitka za svakog uzdržavanog i člana uže obitelji i poreznog obveznika ako su osobe s invaliditetom (stupac 4),

5. ukupni faktor osobnog odbitka, zbroj podataka iz stupaca 1 do 4 (stupac 5),

6. nadnevak od kojeg vrijede utvrđeni faktori osobnih odbitaka (stupac 6),

7. ovjera podataka od strane nadležne ispostave Porezne uprave (stupac 7).

(4) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, napomene o statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i stupnju njegovog invaliditeta, napomene o prebivalištu i boravku na područjima posebne državne skrbi poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova njegove uže obitelji i druge.

(5) U Obrazac PK pod II.3. unose se osobni podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji poreznog obveznika za koje on koristi odbitak prema faktoru iskazanom u Obrascu PK pod II.1. stupac 2, 3 i 4. U Obrazac PK pod II.3. upisuju se podaci o imenu i prezimenu, srodstvu, JMBG i možebitnoj invalidnosti svakog uzdržavanog člana uže obitelji poreznog obveznika (stupci 2, 3, 4 i 5), podatak o faktoru ili dijelu faktora osobnog odbitka koji koristi porezni obveznik (stupac 6), podatak o razdoblju korištenja osobnog odbitka, te podatak o imenu i prezimenu i JMBG osobe s kojom porezni obveznik dijeli faktor osobnog odbitka za uzdržavanje pojedinog člana uže obitelji (stupci 7, 8 i 9).

(6) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak iz određenog stupca u taj stupac upisuje se 0,00.

(7) Prilikom utvrđivanja faktora osobnog odbitka Porezna uprava provjerava je li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od supružnika ili drugih članova obitelji.

(8) Pobliži opis promjena osobnog odbitka tijekom godine unosi se u Obrazac PK pod točkom II.2.

8.4.2. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice-obrasca PK-1

Članak 23.

(1) Porezna kartica - Obrazac PK-1 sadrži podatke o:

1. poslodavcu (pod I.),

2. posloprimcu (pod II.) i

3. isplaćenim primicima od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu, prirezu, obveznim doprinosima i premijama životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (pod III.).

(2) Pod točkom I. Obrasca PK-I unose se opći podaci o poslodavcu: naziv/ime i prezime, matični broj/JMBG i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i k.br.).

(3) Pod točkom II. Obrasca PK-1 unose se podaci o posloprimcu: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta i JMBG.

(4) Pod točkom III. Obrasca PK-1 unose se podaci o:

1. mjesecu u kojemu je isplaćen primitak po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira za koje razdoblje je isplaćen (stupac 1) te mjesečni podaci o:

2. ukupnom iznosu primitaka od nesamostalnog rada po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. obračunatim obveznim doprinosima iz plaće (stupac 3),

4. uplaćenim, porezno priznatim premijama osiguranja (stupac 4),

5. iznosu ukupno obračunatog osobnog odbitka (stupac 5),

6. poreznoj osnovici (stupac 6),

7. iznos uplaćenih doprinosa iz plaće (stupac 7)

8. iznos obračunatog i uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 8).

 (5) Ako mjesečni primitak po osnovi nesamostalnog rada pojedinog posloprimca nakon odbitka obveznih doprinosa iz plaće nije dovoljan za pokriće iznosa uplaćenih premija osiguranja i/ili ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u odgo­varajuće stupce 4 i/ili 5 pod točkom III., upisuje se odgo­varajući iznos premija osiguranja i/ili osobnog odbitka koji se iz dohotka može pokriti, a u stupce 7, 8 i 9 upisuje se oznaka “0,00”.

8.4.3. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice - obrasca PK-2

Članak 24.

(1) U poreznu karticu - Obrazac PK-2, osim podataka iz članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika, koji se odnose na poslodavca i posloprimca, pod točkom III. unose se i sljedeći podaci o:

1. mjesecu u kojem je isplaćen primitak po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira za koje razdoblje je isplaćen (stupac 1), te mjesečni podaci o:

2. ukupnom iznosu primitaka od nesamostalnog rada po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. obračunatim obveznim doprinosima iz plaće (stupac 3),

4. uplaćenim premijama osiguranja koje se porezno priznaju (stupac 4),

5. poreznoj osnovici (stupac 5),

6. iznosu uplaćenih doprinosa iz plaće (stupac 6),

7. iznosu obračunatog i uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 7).

 (2) Ako mjesečni primitak po osnovi nesamostalnog rada pojedinog posloprimca nakon odbitka obveznih doprinosa iz plaće nije dovoljan za pokriće iznosa uplaćenih premija osiguranja, u stupac 4 pod točkom III. upisuje se odgovarajući iznos premija osiguranja koje je moguće pokriti, a u stupce 6, 7 i 8 upisuje se oznaka “0,00”.

8.4.4. Način popunjavanja obrazaca PK-1 i PK-2

Članak 25.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca popunjava Obrasce PK-1/PK-2 na temelju podataka iz “Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada” ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista, knjige blagajne, izvatka žiro-računa, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se unose u obrasce najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćene primici po osnovi nesamostalnog rada.

(2) U Obrazac PK-1/PK-2 unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan u odgovarajuće retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju se oznake “0,00”. Unesene podatke u obrazac PK-1 i PK-2 poslodavac ovjerava svojim pečatom i potpisom.

(3) Podaci u obrasce iz stavka 1. ovoga članka unose se putem računara, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati, ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom uz pečat i potpis odgovorne osobe.

9. Promjene obustavljenog poreza na dohodak

Članak 26.

(1) Poslodavac je obvezan kod idućih isplata vratiti posloprimcu više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedećim slučajevima:

1. ako mu posloprimac predoči poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama faktora osobnog odbitka koje nisu bile poznate u trenutku prijašnjih isplata,

2. ako utvrdi da obračun poreza nije obavljao na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani način.

(2) Ako poslodavac više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(3) Ako iznos dohotka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza, posloprimac je obvezan poslodavcu uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca.

(4) Ako poslodavac u idućoj isplati ne može iz obračunatog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih posloprimaca s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može pisanim putem zahtijevati povrat više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadležne za poslodavca.

(5) Ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan radi čega nisu iskorišteni mjesečni osobni odbici posloprimaca, pa je gornje porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito i porez uplaćen u većem iznosu, poslodavac je obvezan za posloprimce, koji su kod njega radili u cijelom poreznom razdoblju i nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova koji su propisali plaćanje prireza na porez, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada i razlike po tom obračunu izravnati na kraju godine sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada. U tom slučaju, godišnji porez na dohodak obračunava se od osnovice - godišnjeg primitka od nesamostalnog rada ravnomjerno ras­po­ređenog na sve mjesece u godini.

10. Obveze posloprimca glede plaĆanja poreza

Članak 27.

(1) Posloprimac je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću (članak 27. Općeg poreznog zakona).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka posloprimac nije dužnik poreza na dohodak, za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad poslodavcem otvoren postupak stečaja ili sanacije.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka posloprimac može, pod propisanim uvjetima i na temelju podnesene godišnje porezne prijave, zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak.

11. Odgovornost poslodavca u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada

Članak 28.

(1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog Obrasca ID utvrdi da porez nije pravilno obračunan i plaćen, o tome će obavijestiti poslodavca a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog poreza na plaću.

(2) Ako poslodavac sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati poreza odnosno popunjavanju ID obrasca, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novi (ispravljeni) Obrazac ID.

(3) Poslodavac nije odgovoran za uplatu poreza na plaću ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnim odbicima koje je na Obrascu PK ovjerila nadležna ispostava Porezne uprave obračuna i uplati manji porez.

V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 29.

Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja sljedećih djelatnosti:

1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (članak 15. stavak 1. Zakona),

2. slobodnih zanimanja (članak 15. stavak 2. Zakona),

3. poljoprivrede i šumarstva (članak 15. stavak 3. Zakona), i

4. drugih samostalnih djelatnosti (članak 15. stavak 4. Zakona).

2. Temeljna obiljeŽja samostalne djelatnosti

Članak 30.

(1) Sve djelatnosti iz članka 29. ovoga Pravilnika imaju obilježja samostalnosti, trajnosti i namjere ostvarivanja dohotka. Iznimno, kod djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona, obilježje trajnosti nije nužno, već se te djelatnosti mogu obavljati i povremeno.

(2) Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Za razgraničenje samostalnih djelatnosti od nesamostalnog rada mjerodavna su njihova obilje­žja, a ne vrsta ugovora ili oblik isplate. Za samostalnu djelatnost bitna su obilježja: ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti, te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može dje­latnost obavljati osobno i/ili sa posloprimcima, poduzetnik ne ostvaruje dohodak u vrijeme kada se djelatnost ne obavlja. Ako istovremeno postoje obilježja nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, o karakteru rada ili djelatnosti prosuđuje se prema obilježjima koja prevladavaju.

(3) Za trajnu djelatnost bitna je namjera da se njeno obavljanje ponavlja sa ciljem stvaranja stalnog izvora dohotka. Ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti.

(4) Namjera ostvarivanja dohotka postoji onda ako se, na temelju vrste djelatnosti, načina njezina obavljanja i poslovne osposobljenosti može zaključiti da će se ta djelatnost trajno obavljati i tako ostvarivati dohodak.

(5) Obilježje trajnosti postoji i kod višestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava. Ako se u roku od 5 godina otuđi više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste, dohodak od takvih otuđenja utvrđuje se kao dohodak od obrta iz članka 15. stavka 1. Zakona, a ne kao dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 23. stavka 5. Zakona. Razdoblje od 5 godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ugovora. Dohodak od takvog obrta utvrđuje se za sve prodane nekretnine odnosno prodana imovinska prava iste vrste na način iz članka 18. do 22. Zakona. Ako je na otuđenje nekretnina plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od obrta, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od obrta.

(6) Ako se prodaje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište s više gradilišta, jednom nekretninom u smislu stavka 5. ovoga članka smatra se svaki stan ili poslovni prostor odnosno svako gradilište.

(7) Za oporezivanje pojam “obrtničke djelatnosti” treba shvatiti u širem smislu. Obrtničke djelatnosti nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu, već i sve druge vrste djelatnosti koje imaju obilježja iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

(8) Dohodak od obrtničke djelatnosti ostvaruje porezni obveznik bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije.

(9) Davanje u zakup obrta predstavlja obrtničku djelatnost samo u slučaju ako zakupoprimac od zakupodavca preuzme u zakup cijeli obrt i nastavi ga voditi u cijelosti, tako da po isteku zakupa zakupodavac može bez većih troškova obrt ponovo preuzeti i nastaviti voditi. Otuđenje imovine bitne za obrt prije ili za vrijeme trajanja zakupa predstavlja prestanak obrtničke djelatnosti za zakupodavca. Nakon toga dohodak od davanja u zakup utvrđuje se kao dohodak od imovine i imovinskih prava prema članku 23. stavku 1. Zakona.

(10) Upravljanje vlastitom realnom imovinom kojom se ostvaruje dohodak od imovine i imovinskih prava (davanje u zakup i najam), bez obzira na njenu veličinu, količinu i/ili broj, te svrhu za koju se koristi, ne smatra se obrtničkom djelatnošću.

(11) Dohotkom od drugih samostalnih djelatnosti smatra se dohodak od djelatnosti članova predstavničkih tijela državnih vlasti i tijela područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave, dohodak od djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu te dohodak od drugih povremenih samostalnih djelatnosti (članak 15. stavak 4. točke 1., 2. i 3. Zakona).

(12) O povremenoj samostalnoj djelatnosti se radi u slučaju ako se djelatnost ne obavlja u okviru nesamostalnog rada, te ako se obavlja neredovito, s većim prekidima i samo kratkotrajno.

3. UtvrĐivanje dohotka od obrtniČkih i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtniČke

3.1. Temelji utvrđivanja

Članak 31.

(1) U skladu s člankom 18. Zakona, dohodak od obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt iz članka 29. točke 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka.

(2) Poslovnim primicima prema članku 5. stavku 1. ovoga Pravilnika smatraju se sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt.

(3) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja u novcu.

(4) Poslovnim primicima smatraju se i primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti).

(5) Ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine, iznos otpisanog duga je primitak.

(6) Poslovnim izdacima prema članku 5. stavku 2. ovoga Pravilnika smatraju se sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. Poslovnim izdacima smatra se i otpis dugotrajne imovine.

(7) Izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu s Pravilnikom o amortizaciji.

(8) Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja.

(9) Kod dugotrajne imovine, smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njena vrijednost smanjena uslijed izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda odnosno prirodna nepogoda po kojoj je šteta utvrđena od strane mjerodavnog tijela, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja.

(10) Poslovnim izdacima smatraju se sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu.

(11) Poslovnim izdacima smatraju se i izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti.

(12) Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka (članak 18. stavak 7. Zakona). Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

(13) Kod obrtničkih ili djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke djelatnosti koje se po posebnim propisima moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem tog prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.

(14) Ako porezni obveznik obrtničke ili djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke djelatnosti može obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru u poslovne izdatke može uračunati samo povećane izdatke do kojih dolazi zbog korištenja stambenog prostora za obavljanje djelatnosti, a ne i one koji bi nastali neovisno o tome da li se stambeni prostor koristi za obavljanje djelatnosti ili ne.

(15) U slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku 18. stavku 4. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 18. stavku 8. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unijeta u Popis dugotrajne imovine »knjigovodstvena vrijednost« se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom.

(16) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona kao poslovni izdaci priznaju se iznosi naknada, potpora i nagrada za njih osobno, isplate učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije koja ima karakter potpore za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama, te fakultetima, u visini i na način propisan člankom 12. stavkom 3. ovoga Pravilnika.

(17) Izdacima koji se porezno priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona, smatraju se i uplaćene premije životnog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog i dopunskog zdravstvenog osiguranja poduzetnika, u skladu s člankom 9. stavkom 8. Zakona.

(18) Izdacima koji se porezno priznaju pri utvrđivanju dohot­ka od samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona, smatraju se i darovanja dana prema članku 9. stavku 7. toga Zakona.

(19) Poslovnim primicima i poslovnim izdacima smatraju se i naplaćene odnosno plaćene zatezne kamate na potraživanja odnosno obveze iz poslovnih odnosa. Poslovnim izdacima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita.

3.2. Izuzimanja i ulaganja

Članak 32.

(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeta.

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 26. Zakona i nisu porezno priznata pri utvrđivanju dobiti.

(3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.

(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore.

(7) Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti poduzeća i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.

(8) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava.

(9) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak.

(10) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

Članak 33.

(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja je prvenstveno mjerodavna prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.

(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine, mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onog tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti.

(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir kroz otpis.

(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, pri procjeni vrijednosti polazi se od tržišne cijene za nova dobra pri čemu se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu ističe ili je već istekao vijek trajanja.

3.3. Dugotrajna imovina

Članak 34.

(1) Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedi­načna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju iznos od 1.000,00 kuna i ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 20. stavak 1. Zakona u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća - goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

(3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(4) Opremom iz članka 21. stavkom 5. Zakona smatraju se i osobni automobili te druga sredstva prijevoza koja su uvjet za obavljanje određenih djelatnosti kao što su: auto škole, taxi službe, djelatnost iznajmljivanja prijevoznih sredstava, pomoć na cesti, prijevozna sredstva koja služe za izvođenje i/ili održavanje plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti.

(5) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona u poslovne izdatke ne priznaje se otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Poreznom obvezniku iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. Zakona ne priznaju se izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Ovi izdaci mogu se priznati pod uvjetom da je porezni obveznik prijavljen u registar obveznika poreza na dohodak i da dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga u skladu s člancima 18. do 22. Zakona.

3.4. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja

Članak 35.

(1) Za poslovnu godinu iza koje slijedi nastavak poduzet­ničkog poslovanja dohodak se utvrđuje prema članku 18. do 22. Zakona i članku 31. ovoga Pravilnika.

(2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da slijednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe i tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu.

(3) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od po­re­znog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otu­đenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno).

3.5. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja

Članak 36.

(1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi prema članku 35. stavku 2. ovoga Pravilnika. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kome je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao:

1. poslovne primitke:

1.1. cijenu koju je platio stjecatelj,

1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge,

1.3. tržišne vrijednosti predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije pre­uzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom otu­đe­nja.

2. poslovne izdatke:

2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj,

2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge,

2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njenoga stavljanja stjecatelju na raspolaganje i

2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja s poslovanjem, dohodak se utvrđuje prema članku 35. ovoga Pravilnika.

(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik je obvezan u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:

1. Poslovne primitke:

1.1. Usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine,

1.2. Usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog.

1.3. Nenaplaćene tražbine od kupaca.

2. Poslovne izdatke: 

2.2. Knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije,

2.3. Neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću,

2.4. Druge izdatke u svezi s likvidacijom.

(4) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:

1. poslovne primitke - obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge

2. poslovne izdatke:

2.1. vrijednost preuzetih zaliha,

          2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i               dugotrajnu imovinu, i

2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.

(5) Primici i izdaci iz stavka 4. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.

(6) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 4. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi:

cijena stjecanja,

+ preuzeti dugovi svih vrsta,

- preuzeto stanje gotovine u blagajni,

- vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava,

- preuzete tražbine svih vrsta.

(7) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 6. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje.

(8) Odredbe ovoga članka i članka 35. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.

3.6. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka

Članak 37.

 (1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz zaključne bilance dobiti, kao:

1. poslovni primici:

1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga,

1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge,

1.3. obveze za obračunate, a neisplaćene plaće,

1.4. pasivna vremenska razgraničenja,

1.5. dugoročna rezerviranja,

1.6. obveze po osnovi poreza na promet i obveze po osnovi sličnih poreza,

2. poslovni izdaci: 

2.1. zalihe,

2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge,

2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga,

2.4. aktivna vremenska razgraničenja i

2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet.

(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima.

3.7. Poslovne knjige

3.7.1. Temeljne knjige

Članak 38.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona utvrđuju dohodak temeljem poslovnih knjiga (članak 19. stavak 2. Zakona).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni obveznici iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona, koji su odabrali oporezivanje u skladu s člankom 18. stavkom 12. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga. 

(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka su Knjiga primitaka i izdataka, Evidencija o tražbinama i obvezama, Knjiga prometa i Popis dugotrajne imovine.

(4) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o traž­binama i obvezama odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja.

(5) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje po­datke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.

(6) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama iz stavka 4. i 5. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama.

(7) Porezni obveznici koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. Zakona mogu radi utvrđivanja dohotka voditi poslovne knjige iz stavka 3. ovoga članka, pod uvjetom da se upišu u registar poreznih obveznika. Pisanu izjavu da žele voditi poslovne knjige i utvrđivati dohodak na način propisan odredbama članka 18. do 22. Zakona dužni su podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave na početku obavljanja djelatnosti ili do isteka godine koja prethodi godini u kojoj dohodak žele početi utvrđivati na način propisan za obrtničke djelatnosti.

(8) Ako porezni obveznici koji obavljaju drugu samostalnu djelatnost iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona ne vode poslovne knjige, a podnesu godišnju poreznu prijavu po toj osnovi, dohodak utvrđuju na temelju pregleda ostvarenih poslovnih primitaka i nastalih poslovnih izdataka, sastavljenog na osnovi vjerodostojnih isprava. U pregledu poslovnih primitaka i izdataka ne mogu biti iskazani izdaci otpisa dugotrajne imovine. Pregled primitaka i izdataka sastavlja se na način propisan za Knjigu primitaka i izdataka iz članka 39. ovoga Pravilnika.

(9) Porezni obveznici koji obavljaju drugu samostalnu djelatnost iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona za koju ne vode propisane poslovne knjige, a po toj osnovi podnose godišnju poreznu prijavu, ne sastavljaju i ne prilažu pregled primitaka i izdataka. U tom slučaju priznaju se izdaci u visini 25 odnosno 40% od iznosa ostvarenih poslovnih primitaka u skladu s člankom 18. stavkom 12. Zakona.

3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka

Članak 39.

(1) Knjiga primitaka i izdataka je evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.

(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: naziv/ime i prezime, JMBG odnosno JMBG nositelja zajedničke djelatnosti, adresa.

(3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi:

 1.Redni broj (stupac 1),

 2.Nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka upisuje se crtica (stupac 2),

 3. Broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3),

 4.Opis isprava (računi od - do, izvodi žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4),

 5. Iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5),

 6. Iznos primitaka putem žiroračuna (stupac 6),

 7. Iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7),

 8.Porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima - naplaćenim naknadama i primljenim dobrima i uslugama          (stupac 8),

 9. Ukupni primici - zbroj iznosa iz stupaca 5 , 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9),

10. Iznos izdataka u gotovom novcu (stupac 10),

11. Iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11),

12.                         Iznos ostalih izdataka u naravi uslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12),

13.                         Porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima - plaćenim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13),

14. Izdaci iz članka 22. stavka 1. točke 1. i 5. Zakona na koje         se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14),

15. Ukupni porezno dopustivi izdaci - zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12, umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržanog u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka 22. stavka 1. točke 1. i 5. Zakona iz stupca 14 (stupac 15).

(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(5) Iznimno od stavka 1. i stavka 3. točke 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanim za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec.

(6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima uključujući i izdatke iz članka 22. stavka 1. točke 1. i 5. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka 22. stavka 1. točke 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka.

(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost.

(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica.

(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.

(10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema članku 36. i 37. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka ovako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema Pravil­niku o amortizaciji i članku 31. stavku 7. ovoga Pravilnika.

3.7.3. Knjiga prometa

Članak 40.

(1) Porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju.

 (2) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo.

(3) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana a najkasnije prije početka idućeg radnog dana upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima.

(4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 39. stavka 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci:

1. redni broj (stupac 1),

2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2),

3. broj temeljnice (stupac 3),

4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama članka 39. stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika (stupac 4),

5. iznos naplaćen u gotovini (stupac 5),

6. iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i

7. ukupno - zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7).

(5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka.

(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanim u stavku 3. ovoga članka.

(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.

3.7.4. Popis dugotrajne imovine

Članak 41.

(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo ili na početku obav­ljanja samostalne djelatnosti i vodi se neprekidno tijekom obav­ljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

(2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 39. stavka 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi:

1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni brojevi se unose prema novome upisu (stupac 1),

2. naziv stvari ili prava (stupac 2),

3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3),

4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4),

5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5),

6. skupina u koju se razvrstava imovina prema Pravilniku o amortizaciji (stupac 6),

7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Pravilnikom o amortizaciji (stupac 7),

8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava, koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i podijeli sa 100 ili svota jednokratnog otpisa u godini nabave opreme i poslovnog objekta, koja je jednaka iznosu iskazanom u stupcu 4 ili svota ubrzanog djelomičnog otpisa samo u godini nabave opreme i poslovnog objekta, kao dio iznosa iskazanog u stupcu 4 (stupac 8 ),

8.1. Za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Pravilnikom o amortizaciji, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način:

12

8.2. Mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do otuđenja ili uništenja.

9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac 9).

(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu.

3.7.5. Vođenje knjiga, knjigovodstvene isprave te čuvanje knjiga i isprava

Članak 42.

(1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru, a i izvan tih područja, a koriste olakšice iz članka 41. Zakona, obvezni su radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima.

(3) Obrasci „Knjiga prometa“ (Obrazac KP), „Knjiga primitaka i izdataka“ (Obrazac KPI) i „Popis dugotrajne imovine“ (Obrazac DI) i „Evidencija o tražbinama i obvezama“ (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(4) Prema članku 19. stavku 3. Zakona za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.

(5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 7. ovoga članka.

(6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji je oblik i sadržaj uređen propisima o porezu na dodanu vrijednost.

(7) Računi iz stavka 4. i 5. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na dohodak, obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podaci o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti), poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, nadnevku izdavanja računa, broju računa, nazivu robe ili usluge, jediničnoj cijeni i ukupnom iznosu računa, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.

(8) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, za koje nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, a pretežni dio poslovnih primitaka ostvaruju prodajom dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica te prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima, nisu obvezni ispostavljati račune iz stavka 4. ovoga članka.

(9) Tržnicama i otvorenim prostorima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se mjesta koja mjerodavna tijela odrede kao tržnice ili mjesta gdje se može prigodno trgovati ili se mogu obavljati usluge. Prodajom na otvorenim prostorima, u smislu ovoga Pravilnika smatra se i prodaja karata u sredstvima javnog prijevoza i prodaja putem automata.

4. UtvrĐivanje dohotka od drugih samostalnih djelatnosti

Članak 43.

(1) Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. Zakona, utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i priznatih izdataka.

(2) Poreznim obveznicima za dohodak od povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona mogu se priznati stvarno nastali izdaci, na temelju urednih, točnih i vjerodostojnih isprava, u godišnjem obračunu na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

(3) Poreznim obveznicima iz stavka 2. ovoga članka priznaju se kao izdaci i izdaci za službena putovanja do visine utvrđene člankom 12. stavkom 2. točkom 1., 2., 5., 13. i 14. ovoga Pravilnika, izdaci za darovanja iz članka 9. stavka 7. Zakona te izdaci za uplaćene premije životnog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog i dopunskog zdravstvenog osiguranja iz članka 9. stavka 8. Zakona.

(4) Poslovnim izdacima obveznika poreza na dohodak od povremenih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona smatra se iznos u visini 25% od ostvarenih primitaka, izdaci za darovanja iz članka 9. stavka 7. Zakona te uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavka 8. Zakona.

(5) Poslovnim izdacima poreznih obveznika koji kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i drugi u okviru drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona, povremeno ostvaruju autorske naknade smatra se iznos u visini 40% od ostvarenih primitaka (članak 18. stavak 12. Zakona) te iznos danih darovanja iz članka 9. stavka 7. Zakona i iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 9. stavka 8. Zakona.

(6) Autorskim naknadama, kod kojih se prema stavku 5. ovoga članka priznaju izdaci u visini 40% od ostvarenih primitaka, smatraju se svi primici ostvareni kao naknade za korištenje ili za pravo na korištenje bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, patent, zaštitni znak, nacrt, model, plan, tajne formule ili postupka, kao i obavijesti o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu, a po posebnom zakonu, pod uvjetom da se ne ostvaruju u okviru samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona.

(7) Poreznim obveznicima koji kao športaši obavljaju samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja, od kojih se dohodak na njihov zahtjev oporezuje na način propisan za druge povremene samostalne djelatnosti, kao poslovni izdaci priznaju se izdaci prema stavku 4. ovoga članka.

(8) Poreznim obveznicima koji kao novinari i umjetnici obav­ljaju samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja, od kojih se dohodak na njihov zahtjev oporezuje na način propisan za druge povremene samostalne djelatnosti, kao poslovni izdaci priznaju se izdaci prema stavku 5. ovoga članka.

 (9) Poreznim obveznicima koji obavljaju druge samostalne djelatnosti i dohodak utvrđuju na način iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka, ne priznaju se izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

 (10) Porezni obveznici koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. Zakona, mogu na vlastiti zahtjev, dohodak utvrđivati na način propisan člankom 18. do 22. Zakona. Zahtjev za promjenom načina oporezivanja podnose do kraja tekuće za iduću godinu.

 (11) U slučajevima iz stavka 10. ovoga članka porezni obveznici mogu umjesto dohotka utvrđivati dobit i plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Zahtjev za prelazak na utvrđivanje dobiti i obratno, obvezni su podnijeti do kraja tekuće, za iduću godinu.

VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 44.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od izdavanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stvari, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava i otuđenja nekretnina i imovinskih prava.

(2) Pri utvrđivanju dohotka ostvarenog od zakupnine ili najamnine na ime izdataka odbija se 30% od ostvarenih primitaka, a pri utvrđivanju dohotka pri iznajmljivanju apartmana, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, 50% od ostvarenih primitaka. Ako porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, izdaci se priznaju u visini stvarno nastalih, a na temelju urednih i vjerodostojnih isprava.

(3) Ako je pri utvrđivanju dohotka iz stavka 2. ovoga članka najamnina ili zakupnina prijavljena u nerealnom iznosu, utvrdit će je Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi ili imovinsko pravo daje na korištenje.

(4) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona. U tom slučaju obvezan je, prije početka godine u kojoj prelazi na utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja i poljoprivrede i šumarstva, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u registar obveznika poreza na dohodak.

(5) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i po toj osnovi je obveznik poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona, te ima druga prava i obveze propisane za dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka l., 2. i 3. Zakona.

(6) Autorskim pravima se između ostalog smatraju: pisana i govorna djela, djela glazbene i likovne umjetnosti, znanstveni ili tehnički radovi (crteži, planovi, zemljovidi, skice i drugo) i pronalasci, u skladu s posebnim zakonom.

(7) Pravima industrijskog vlasništva se između ostalog smatraju: pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra se dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 15. stavku 1. i 2. odnosno stavku 4. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava.

(8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji), ako stečena imovinska prava (autorska prava i prava industrijskog vlasništva) ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u slučaju ako umjetnici, znanstvenici ili pronalazači ustupaju pravo na vlastita autorska djela, već se po toj osnovi ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 2. točke 2. odnosno stavka 4. točke 3. Zakona.

(9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja nekretnina prema članku 23. stavku 5., 6. i 7. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu.

(10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njene nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržna vrijednost u trenutku nabave.

(11) Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir tek kod utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu.

(12) Izdacima koji se porezno priznaju kod utvrđivanja dohotka od imovine i imovinskih prava, osim izdataka iz stavka 2. i 11. ovoga članka, smatraju se i darovanja dana prema članku 9. stavku 7. Zakona, a i uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s člankom 9. stavkom 8. Zakona.

VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA

Članak 45.

(1) Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamata, udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika trgovačkih društava dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekućeg razdoblja.

 (2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 15. stavku 1., 2. i 3. Zakona (djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja i poljoprivrede i šumarstva), po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe.

(3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s člankom 32. stavkom 5. ovoga Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu.

(4) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici što ih fizičke osobe ostvaruju od potraživanja po osnovi danih zajmova i kredita, uključivo i one primitke ostvarene preko banaka po komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se naplaćene kamate iz članka 6. stavka 1. Zakona, kao ni naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela državne uprave te područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave.

(5) Dohodak od opcijske kupnje dionica utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.

(6) U smislu stavka 5. ovoga članka realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (zaposlenika i članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.

(7) Dohodak od prava iz opcije utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije.

(8) Primicima po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave i zaposlenici trgovačkih društava ostvaruju putem dodjele dionica smatraju se tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica ili razlika između tržišnih vrijednosti i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu. Vrijednost dionica utvrđuje se na uređenom i neuređenom tržištu dionica.

(9) Dohodak od kapitala prema stavku 5., 6., i 7. ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije, kotiraju na uređenom tržištu kapitala. Ako se prava iz opcije realiziraju na teret dobiti tekuće godine, pri realizaciji se obračunava, obustavlja i uplaćuje porez po stopi od 35%.

(10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala izdaci se ne priznaju, osim izdataka za dana darovanja u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona i izdataka po osnovi uplaćenih premija za životno, dopunsko zdravstveno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje u skladu s člankom 9. stavkom 8. Zakona, koji ako nisu umanjili dohodak po drugim osnovama, mogu umanjiti dohodak od kapitala u godišnjem obračunu po godišnjoj poreznoj prijavi.

VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA

Članak 46.

(1) Primicima po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine uplaćenih premija osiguranja tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile u tim razdobljima porezno priznati izdatak.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kod otkupa polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja odnosno prestanka osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.

(3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom.

(4) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku 1. ovoga članka, bez mogućnosti umanjenja porezne osnovice za izdatke i za osobni odbitak prema članku 29. Zakona.

(5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka.

 (6) Dohodak od premija osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka.

 (7) Isplatitelj je obvezan u trenutku isplate, od dohotka po osnovi osiguranja obračunati, obustaviti i uplatiti porez na propisani račun kao porez po odbitku i to po stopi od 15%, bez obzira da li isplatu obavlja osiguraniku ili korisniku osiguranja.

 (8) Uplaćeni predujam poreza prema stavku 7. ovoga članka, smatra se konačno utvrđenim i uplaćenim porezom za porezno razdoblje, radi čega porezni obveznik (korisnik osiguranja) po toj osnovi nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(9) Osiguravatelji odnosno isplatitelji osiguranih svota obvezni su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama osiguranja u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate i to po svakom osiguraniku, posebno po vrstama osiguranja (životno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje), a po kojima su osiguranici koristili poreznu olakšicu i iznosu tih olakšica.

(10) Podatke o tijekom poreznog razdoblja iskorištenim olakšicama na temelju uplaćenih premija osiguranja, obvezni su po proteku poreznog razdoblja Poreznoj upravi dostaviti poslodavci, koji su pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, dohodak umanjivali za uplaćene premije osiguranja prema članku 13. stavku 3. Zakona.

(11) Porezni obveznici odnosno poslodavci obvezni su Poreznoj upravi, uz godišnju poreznu prijavu odnosno po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, dostaviti podatke o premijama osiguranja za koje je korištena olakšica.

(12) Pregled iz stavka 10. i 11. ovoga članka sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu i JMBG poreznog obveznika (ugovaratelja osiguranja/osiguranika), naziv osiguravatelja, adresu osiguravatelja, matični broj osiguravatelja, broj i nadnevak police osiguranja, vrstu osiguranja, početak i ugovoreno razdoblje osiguranja, iznos ugovorene premije osiguranja, iznos u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja i iznos uplaćene premije osiguranja koji je u odgovarajućem razdoblju bio porezna olakšica.

(13) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 9. ovoga članka podatke o poreznim obveznicima koji su u pojedinom poreznom razdoblju iskazali izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja, podatke o visini tih izdataka po pojedinim vrstama osiguranja i svakom osiguravatelju, tim osiguravateljima pisanim putem (ili na mediju) dostavlja Porezna uprava, a na temelju zaprimljenih i obrađenih godišnjih poreznih prijava i podataka dobivenih od poslodavaca prema stavku 10. ovoga članka.

(14) Pregled iz stavka 10., 11. i 12. ovoga članka sastavlja se po svakom osiguravatelju posebno i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

IX. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI

1. Temelji utvrĐivanja

Članak 47.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava mogu zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u daljnjem tekstu: supoduzetnici).

(2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba, oporezuje se prema odredbama članka 27. Zakona.

(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.

(4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti i o tome je nositelj zajedničke djelatnosti obvezan iz­vije­stiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebi­vali­štu ili uobičajenom boravištu prije početka obavljanja zajed­ničke djelatnosti.

(5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik ob­vezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti.

(6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem.

(7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti, dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajed­ničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike.

2. ZajedniČki dohodak

Članak 48.

(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 18. do 22. Zakona.

(2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 23. stavkom 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 44. stavka 4. ovoga Pravilnika u skladu s člancima 18. do 22. Zakona.

(3) Ako iznajmljivanje zajedničke nekretnine odnosno imovine podliježe porezu na dodanu vrijednost, zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člancima 18. do 22. Zakona.

(4) U skladu s odredbama članka 25. stavka 3. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju nekretnine mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički.

(5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavka 6., 7., 8., i 9. ovoga članka.

(6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajed­ničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama pro­pisanim za dohodak od nesamostalnog rada, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj dje­lat­nosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti.

(7) Ako supoduzetnik dade uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada pov­e­ćava njegov dohodak od samostalne djelatnosti.

(8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz članka 20. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika.

(9) Izdaci što ih je supoduzetnik osobno imao u poslovne svrhe, koji se, prema odredbama o utvrđivanju dohotka, smatraju poslovnim izdacima, a nisu odbijeni (iskazani kao izdaci zajed­ničke djelatnosti), smanjuju njegov dohodak od zajedničke djelatnosti.

X. POREZNI GUBITAK I OSOBNI ODBITAK

1. Gubitak

Članak 49.

(1) Gubitak koji se u godini u kojoj nastane ne može podmiriti iz drugih oblika ostvarenog dohotka u istoj godini, može se prenijeti i nadoknaditi iz ostvarenog dohotka (od nesamostalnog rada i/ili samostalne djelatnosti i/ili od imovine i imovinskih prava i/ili od kapitala i/ili od osiguranja) najduže u pet sljedećih poreznih razdoblja.

(2) Gubitak se u godini u kojoj nastane poravnava (prebija) s ostalim oblicima ostvarenog dohotka. Prenosi se samo onaj iznos koji preostane nakon takva prebijanja.

(3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno ako se radi o istom poreznom obvezniku.

(4) Ako gubici nastaju više godina uzastopno, najprije se podmiruju oni koji su prvi nastali.

(5) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem o porezu na dohodak i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju.

2. Osobni odbitak

Članak 50.

(1) Prema odredbi članka 29. stavka 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 1.250,00 kuna za sva­ki mjesec poreznog razdoblja. Osobni odbitak za umirov­ljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, korisnika obiteljske mirovine i osobu koja ostvaruje primitke prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, priznaje se u visini mirovine a najviše do 2.500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe navedene u članku 7. stavku 2. ovoga Pravilnika.

(2) Ako porezni obveznik uzdržava više djece, faktori za izračunavanje osobnog odbitka utvrđuju se na ovaj način:

1. za prvo uzdržavano dijete 0,5 osnovnog osobnog odbitka,

2. za drugo uzdržavano dijete 0,7 osnovnog osobnog odbitka, 1,00 za treće dijete, 1,4 za četvrto dijete, 1,9 za peto dijete, a za svako daljnje dijete faktor se progresivno povećava, i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,00 ... i više u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete.

(3) Za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i poreznog obveznika s invaliditetom osobni odbitak iz članka 29. stavka 2. točke 1. i 2. Zakona povećava se za 0,3 osnovnog osobnog odbitka. Uzdržavanim članovima uže obitelji i poreznim obveznikom s invaliditetom smatraju se osobe kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju i prema drugim propisima utvrđeno tjelesno oštećenje ili invalidnost.

(4) Ako tijekom godine porezni obveznik prestane uzdržavati člana uže obitelji, osobni odbitak za toga člana može koristiti samo za razdoblje u kojemu ga je uzdržavao. Pri tome se razdoblje korištenja osobnog odbitka zaokružuje uvijek na puni mjesec, i to u korist poreznog obveznika.

(5) Odbitak za uzdržavanje bračnih drugova prema članku 29. stavku 2. točka 1. Zakona, može se koristiti samo u bračnoj zajednici. Iznimno, osobni odbitak porezni obveznik može koristiti i za bivše bračne drugove kojima plaća alimentaciju.

(6) Uzdržavanim članovima uže obitelji iz članka 29. stavka 2. točke 1. Zakona, pored supružnika smatraju se i roditelji poreznog obveznika, roditelji bračnog druga poreznog obveznika, preci i potomci u izravnoj liniji te maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava. Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i djeca nakon završetka redovnog školovanja.

(7) Djetetom iz članka 29. stavka 2. točke 1. i 2. Zakona smatra se dijete kojega roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti te osobne odbitke.

(8) Ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovu mogućnost mogu koristiti i druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istovremeno zajednički uzdržavaju jednog ili više članova njihove uže obitelji. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji može se preraspodijeliti pri predaji porezne prijave ako nije iskorišten tijekom godine. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, poreznoj prijavi obvezno prilažu izjavu o omjeru raspodjele osobnog odbitka, kao i o imenima i prezimenima i JMBG-u osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile.

(9) Ako tuzemni porezni obveznik zahtijeva osobni odbitak za članove uže obitelji koji žive u inozemstvu, obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog odbitka, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 60. stavku 2. ovoga Pravilnika. Inozemni porezni obveznici ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, bez obzira da li ti članovi uže obitelji žive u tuzemstvu ili inozemstvu.

(10) Kao osobni odbitak tuzemnim poreznim obveznicima priznaju se i iznosi plaćeni za dobrovoljno odnosno privatno zdrav­stveno osiguranje ako porezni obveznik nije drugačije ili obvezno osiguran, najviše do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje koje plaćaju poslodavac i posloprimac. Inozemni porezni obveznici mogu kao osobni odbitak odbiti plaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, do visine zakonom propisanih doprinosa za posloprimca i poslodavca.

 (11) Osobni odbitak poreznih obveznika koji imaju pre­bi­valište i borave na područjima posebne državne skrbi, kao i osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na tim područjima utvrđuje se člankom 40. stavkom 1. Zakona.

 (12) Ako porezni obveznik ima više prebivališta na području posebne državne skrbi, mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 37. stavak 1. i 2. Općeg poreznog zakona).

 (13) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan područja posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 40. stavku 1. Zakona, samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tim područjima.

 (14) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan područja posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 40. stavku 1. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice iz članka 29. stavka 1. Zakona.

XI. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK

1. Predujam poreza po odbitku

1.1. Način utvrđivanja predujma

Članak 51.

(1) Predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje za poreznog obveznika poslodavac, osoba koja ima obveze poslodavca ili isplatitelj, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s isplatom i to od:

1. dohotka od nesamostalnog rada i primitaka iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika, primjenom stope od 15% na iznos porezne osnovice do dvostrukog iznosa mjesečnog osnovnog osobnog odbitka (do 2500,00 kuna mjesečno), na razliku osnovice iznad dvostrukog i peterostrukog osnovnog osobnog odbitka po stopi od 25% (na idućih do 3.750 kuna mjesečno), a na razliku porezne osnovice iznad peterostrukog osnovnog osobnog odbitka po stopi od 35% (iznad 6.250,00), sa ili bez prava na osobni odbitak, a prema članku 33. stavku 1. do 4. Zakona i članku 17. ovoga Pravilnika,

2. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. Zakona primjenom stope od 25% bez prava na osobni odbitak,

3. dohotka članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz članka 15. stavka 4. točke 1. i članka 36. stavka 3. Zakona, na način iz stavka 1. točke 1. ili točke 2. ovoga članka,

4. dohotka od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu iz članka 15. stavka 4. točke 2. i članka 36. stavka 2. Zakona, od porezne osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 35% bez prava na osobni odbitak,

5. dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. i članka 36. stavka 2. Zakona od osnovice ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 25% od ostvarenog primitka, primjenom stope od 35% , bez prava na osobni odbitak,

6. dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. i članka 36. stavka 2. Zakona od osnovice, ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 40% od ostvarenog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

7. dohotka od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavka 2. točke 4., članka 18. stavka 13., članka 36. stavka 2. i članka 42. stavka 2. Zakona, od osnovice ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 25% (športaši) odnosno 40% (novinari) odnosno 25 i 40% (umjetnici) od ostvarenog primitka (autorske naknade), primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

8. dohotka kojega ostvare inozemni porezni obveznici obav­ljanjem djelatnosti iz članka 36. stavka 1. Zakona, od osnovice ostvarenog poslovnog primitka umanjenog za izdatke u visini 40% od ostvarenog primitka, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

9. dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, preko posrednika, iz članka 23. stavka 1. i 3. i članka 37. stavka 2. Zakona, od osnovice najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

10. dohotka od imovinskih prava iz članka 23. stavka 1. i 4. i članka 37. stavka 3. Zakona, od osnovice ukupne naknade, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

11. dohotka od iznajmljivanja nekretnina iz članka 23. stavka 1. i članka 37. stavka 5. Zakona, od osnovice ukupne naknade, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

12. dohotka od dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika, iz članka 26. stavka 1. i 3. i članka 38. stavka 1. i 5. Zakona, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak,

13. dohotka od kamata, izuzimanja i predujmova dividendi i udjela u dobiti iz članka 26. stavka 1. i 2. i članka 38. stavka 2., 3. i 4. Zakona te članka 45. stavka 2. I 3. i stavka 9. ovoga Pravilnika, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak.

14. dohotka od premija osiguranja svota iz članka 6. stavka 3. Zakona, od osnovice primitka od premija osiguranja iz članka 46. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak.

(2) Predujam poreza po odbitku obračunava i uplaćuje stjecatelj dohotka:

1. od izravnog iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, iz članka 23. stavka 1. i 3. i članka 37. stavka 2. Zakona, i to od najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 25% bez prava na osobni odbitak,

2. od kamata na temelju izravnog kreditiranja između fizičkih osoba iz članka 18. stavka 11. Zakona i članka 45. stavka 1. i 4. ovoga Pravilnika od osnovice ukupnog primitka primjenom stope od 35% bez prava na osobni odbitak,

3. od dohotka po osnovi nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva ili od organizacija iz članka 33. stavka 8. Zakona na način iz stavka 1. točke 1. odnosno točke 2. ovoga članka,

4. od dohotka ostvarenog obavljanjem druge samostalne djelatnosti iz članka 36. stavka 2. Zakona u inozemstvu odnosno ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima u inozemstvu, na način iz stavka 1. točke 4., 5., 6., 7. i 9. ovoga članka,

5. dohotka od imovinskih prava izravno iz inozemstva iz članka 23. stavka 1. i 4. i članka 37. stavka 3. Zakona, na način iz stavka 1. točke 10. ovoga članka,

6. dohotka od kapitala izravno iz inozemstva na način iz stav­ka 1. točke 12. i 13. ovoga članka,

7. dohotka od premija osiguranja izravno iz inozemstva na način iz stavka 1. točke 14. ovoga članka.

1.2. Konačni predujam poreza po odbitku

Članak 52.

(1) Ako je poslodavac, isplatitelj ili sam porezni obveznik predujmove poreza na dohodak po odbitku pravilno obustavljao, obračunavao i uplaćivao, uplaćeni predujmovi smatraju se konačnim godišnjim porezom:

1. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 51. stavka 1. točke 1. i 3. i stavka 2. točke 3. ovoga Pravilnika, ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario samo taj dohodak i ako je taj dohodak ostvario istodobno samo kod jednog tuzemnog poslodav­ca za rad u tuzemstvu ili inozemstvu ili kod jednog isplatitelja (članak 31. stavak 3. točka 1. Zakona),

2. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 51. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Pravilnika (članak 33. stavak 5. i 6. Zakona),

3. dohotka od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 51. stavka 1. točke 4., 5., 6. i 7. i stavka 2. točke 4. ovoga Pravilnika (članak 36. stavak 2. Zakona).

4. dohotka kojeg ostvare inozemni porezni obveznici iz članka 51. stavka 1. točke 8. ovog Pravilnika (članak 36. stavak 1. Zakona),

5. dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 51. stavka 1. točke 9. i stavka 2. točke 1. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i 3. i članak 37. stavak 2. Zakona),

6. dohotka od imovinskih prava iz članka 51. stavka 1. točke 10. i stavka 2. točke 5. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i 4. i članak 37. stavak 3. Zakona),

7. dohotka od iznajmljivanja nekretnina iz članka 51. stavka 1. točke 11. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i članak 37. stavak 5. Zakona),

8. dohotka od kapitala iz članka 51. stavka 1. točke 12. i 13. i stavka 2. točke 2. i 6. ovoga Pravilnika, osim dohotka po osnovi predujmova dividendi i udjela u kapitalu, izuzimanja iz članka 45. stavka 2. i 3. ovoga Pravilnika te dohotka od realizacije prava iz opcije na teret dobiti tekuće godine iz članka 45. stavka 9. ovoga Pravilnika (članak 26. i članak 38. Zakona),

9. dohotka od osiguranja iz članka 51. stavka 1. točke 14. i stavka 2. točke 7. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik može, radi ostvarivanja prava na iskorištenje osobnog odbitka, umanjenje porezne osnovice za tekući gubitak ili preneseni gubitak od obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1. do 3. Zakona, priznavanja nastalih izdataka od obavljanja drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona, ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, priznavanja izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ili priznavanja izdataka za dana darovanja, oblike dohotka iz stavka 1. ovoga članka, osim dohotka po osnovi izuzimanja prema članku 45. stavku 2. i 3. ovoga Pravilnika i dohotka od opcijskih prava iz članka 45. stavka 9. ovoga Pravilnika, unijeti u godišnju poreznu prijavu. U tom slučaju plaćeni predujmovi po odbitku iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se konačnim godišnjim porezom, radi čega je porezni obveznik u godišnju poreznu prijavu obvezan unijeti sve oblike u poreznom razdoblju ostvarenog dohotka prema stavku 1. ovoga članka.

(3) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu za dohodak od iznajmljivanja nekretnina iz članka 37. stavka 5. Zakona, dohodak po toj osnovi utvrđuje se kao razlika između ostvarene najamnine ili zakupnine i izdataka u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine u skladu s člankom 23. stav­kom 1. i 2. Zakona.

(4) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu za dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, dohodak po toj osnovi utvrđuje se kao razlika između ostvarene najamnine i stvarno nastalih izdataka u vezi s tim iznajmljivanjem.

(5) Plaćeni predujmovi poreza po odbitku ne smatraju se konačnim godišnjim porezom i u slučaju dohotka od nesamostalnog rada koji je tijekom poreznog razdoblja ostvarivan iz više odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno kod više poslodavaca ili ako je porezni obveznik ostvarivao dohodak od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva bez posredstva tuzemnog poslodavca ili je uz dohodak od nesamostalnog rada ostvarivao druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave.

 (6) Plaćeni predujmovi poreza po odbitku iz dohotka od kapitala iz članka 26. stavka 1. i 2. i članka 38. stavka 4. Zakona te članka 45. stavka 2. i 3. i stavka 9. ovoga Pravilnika, ne smatraju se konačno plaćenim porezom, ali porezni obveznici za tijekom poreznog razdoblja primljene predujmove dividendi i udjela u kapitalu, izuzimanja u novcu i primitke po osnovi realizacije prava iz opcije na teret tekuće dobiti, ne mogu podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za to razdoblje, jer se u godišnju poreznu prijavu mogu unijeti samo podaci o dohotku po osnovi konačno isplaćenih dividendi, udjela u dobiti, izuzimanja i realizacije prava iz opcije.

 (7) Isplatitelji predujma dividendi i udjela u dobiti i porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od izuzimanja iz članka 45. stavka 2. i 3. ovoga Pravilnika te dohodak od realizacije prava iz opcije na teret tekuće dobiti, mogu za svrhe iz stavka 6. ovoga članka, nakon podnesene prijave poreza na dobit i nakon uplate razlike poreza na dobit, od Porezne uprave nadležne prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu, pisanim putem zahtijevati povrat putem predujma više plaćenog poreza na dohodak. Više plaćeni porez na dohodak utvrđuje se kao razlika poreza obračunatog i uplaćenog putem predujma po stopi od 35% i poreza na dohodak obračunatog primjenom stope od 15% po konačnoj raspodjeli ostvarene dobiti i to od ukupnih primitaka po osnovi dividendi i udjela u dobiti dioničara i vlasnika udjela, po osnovi izuzimanja (skrivenih isplata dobiti) i ukupnih izuzimanja fizičkih osoba koje od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuju dobit te po osnovi realizacije prava iz opcije.

 (8) Iznos više plaćenog poreza na dohodak iz predujmova dividendi, udjela u dobiti, izuzimanja u novcu i primitaka po osnovi realizacije prava iz opcije na teret tekuće dobiti, vraća se po podnesenom zahtjevu iz stavka 7. ovoga članka, a na temelju potvrde isplatitelja s podacima o: imenima i prezimenima, adresi prebivališta ili uobičajnog boravišta i JMBG poreznih obveznika; pojedinačnim iznosima isplaćenih predujmova dividendi, udjela u dobiti, izuzimanja i primitka od realizacije prava na teret tekuće dobiti; nadnevcima isplate; iznosima uplaćenih predujmova poreza i prireza; iznosima obveze poreza i prireza prema članku 51. stavku 1. točki 12. ovoga Pravilnika te razlici poreza i prireza za povrat, s naznakom uplatnog računa s kojega će se povrat obaviti (brojčane oznake i općine).       

1.3. Obveze isplatitelja dohotka iz kojeg se predujam plaća po odbitku

Članak 53.

(1) Isplatitelj dohotka na kojeg se plaća porez po odbitku obvezan je u svojim poslovnim knjigama i knjigovodstvenim ispravama osigurati podatke o isplaćenom dohotku te o obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak po odbitku za svakog poreznog obveznika.

(2) Pri uplati predujma poreza po odbitku isplatitelj treba na nalogu za uplatu navesti propisani račun i druge propisane podatke kao što su matični broj ili jedinstveni matični broj isplatitelja, JMBG poreznog obveznika, matični broj za strance ili sistemski financijski broj za strance i druge podatke propisane Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

(3) Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine), isplatitelj dohotka na koji se plaća porez po odbitku, osim dohotka iz članka 51. stavka 1. točke 1. i 3. ovoga Pravilnika, obvezan je sastaviti godišnje izvješće o isplaćenim primicima od kojih su utvrdili dohodak i obustavili i uplatili porez po odbitku na propisani način, porezu i prirezu po pojedinim poreznim obveznicima i ukupno (Obrazac ID-1), te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(4) Izvješće iz stavka 3. ovoga članka osim općih podataka o isplatitelju naziv/ime i prezime, matični broj/JMBG i adresa) sadrži sljedeće podatke:

1. redni broj (stupac 1),

2. ime i prezime poreznog obveznika (stupac 2),

3. JMBG poreznog obveznika (stupac 3),

4. oznaku grada ili općine prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika (stupac 4),

5. iznos godišnjeg primitka, grupiran prema oblicima dohotka odnosno brojčanim oznakama računa za uplatu predujma (stupac 5),

6. iznos godišnjeg izdatka (stupac 6),

7. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1414 (stupac 7)

8. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1457 (stupac 8),

9. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1465 (stupac 9),

10. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1473 (stupac 10),

11. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1503 (stupac 11),

12. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1511 (stupac 12),

13. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1538 (stupac 13),

14. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1570 (stupac 14),

15. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1589 (stupac 15),

16. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1597 (stupac 16),

17. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1600 (stupac 17),

18. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1422 (stupac 18),

19. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1546 (stupac 19),

20. ukupno uplaćeni porez i prirez – zbroj iznosa iz stupaca 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 (stupac 20),

21. isplaćeni iznos dohotka (stupac 21).

(5) Isplatitelji mogu Obrazac ID-l dostaviti ispisan putem računara ili na magnetnom mediju uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom.

(6) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj dohotka iz članka 51. stavka 1. točka 2. i točka 4. do 14. ovoga Pravilnika, obvezan je poreznim obveznicima na njihov zahtjev dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po oblicima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu dohotka, nadnevku isplate dohotka i uplate poreza i prireza i iznosu obustavljenog i uplaćenog poreza i prireza.

(7) Tuzemni porezni obveznik obvezan je isplatitelju dohotka na kojeg se plaća porez po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza i to JMBG, adresu prebivališta ili uo­bi­čaje­nog boravišta te broj računa kod ovlaštene organizacije za platni promet.

(8) Isplatitelj može izvršiti isplatu dohotka iz kojeg se porez plaća po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 7. ovoga članka.

(10) Obrazac ID-1 i Obrazac potvrde iz stavka 3., 4. i 6. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

2. Predujam poreza po rjeŠenju

Članak 54.

(1) Predujam poreza na dohodak plaća se i po rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se predujmovi za:

1. dohodak od samostalnih djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se prema zakonu ili na zahtjev poreznog obveznika oporezuju kao obrt (članak 35. stavak 1. Zakona),

2. dohodak od samostalnih djelatnosti koji se paušalno oporezuje (članak 32. stavak 2. Zakona),

3. dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina koji čini zakupnina odnosno najamnina umanjena za 30% (članak 37. stavak 1. Zakona),

4. dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina, ako po toj osnovi postoji i obveza poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (članak 35. stavak 1., u vezi s člankom 25. stavkom 1. Zakona),

5. dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava (članak 37. stavak 4. Zakona).

(3) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točki 1. i 4. ovoga članka plaća se mjesečno do posljednjeg dana mjeseca za prethodni mjesec.

(4) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točki 2. i 3. ovoga članka plaća se mjesečno do kraja mjeseca za tekući mjesec.

(5) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točki 5. ovoga članka plaća se jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, a u roku od osam dana od dana primitka rješenja o utvrđenom porezu i prirezu.

(6) Predujmovi iz stavka 2. ovoga članka, osim predujma poreza iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, ne smatraju se konačnim godišnjim porezom, pa porezni obveznici za te oblike dohotka obvezno podnose godišnju poreznu prijavu.

(7) Rješenje o predujmu poreza donosi se:

1. nakon početka obavljanja djelatnosti. U tom slučaju predujam poreza na dohodak utvrđuje se na temelju podataka koje porezni obveznik treba dostaviti Poreznoj upravi radi upisa u registar poreznih obveznika ili na osnovi procjene Porezne uprave ako porezni obveznik ne izvrši tu svoju obvezu (članak 56. stavak 1. Općeg poreznog zakona i članak 44. stavak 1. Zakona),

2. ako Porezna uprava udovolji zahtjevu obveznika da promijeni visinu utvrđenih predujmova. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se smanje utvrđeni predujmovi obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma (članak 35. stavak 3. Zakona). Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rješenje o odbijanju zahtjeva,

3. ako porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu za proteklu godinu ili ako ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 35. stavku 6. Zakona.

XII. OPOREZIVANJE TUZEMNOG DOHOTKA INOZEMNIH POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 55.

(1) Tuzemni isplatitelji koji dohodak isplaćuju inozemnim poreznim obveznicima dužni su pri svakoj isplati dohotka obra­čunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, ako ti inozemni porezni obveznici imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska nema ili ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja dohotka izdaje na zahtjev inozemnog poreznog obveznika potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj.

(3) Tuzemni isplatitelji koji dohodak isplaćuju inozemnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalište ili uobičajeno bo­ravište u državama s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugo­vor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (rezidenti država ugovornica), obvezni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način određen ugovorom i tuzemnim Zakonom.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, odredbe sklopljenog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjivat će se na način propisan stavkom 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka.

(5) Inozemni porezni obveznici kojima tuzemni isplatitelj isplaćuje dohodak iz kojega se porez plaća po odbitku ostvaruju prava iz ugovora temeljem obrazaca: Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ----------- prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------- - Obrazac – Dividende, Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ---------- prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i---- ------------ - Obrazac – Kamate, Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ----------- prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ---------- - Obrazac – Licence i Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ---------- prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------- - Obrazac – Ostali dohodak.

 (6) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka - primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja dohotka, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac iz stavka 5. ovoga članka podnositelj zahtjeva - rezident države ugovornice dužan je ovjeroviti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, a preostala tri primjerka ovjerovljenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti i trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugom, inozemni porezni obveznik dostavlja isplatitelju dohotka.

(7) Ako tuzemni isplatitelj dohotka u trenutku isplate dohotka rezidentima država ugovornica raspolaže popunjenim primjercima odgovarajućeg obrasca iz stavka 5. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Isplatitelj dohotka je u tom slučaju obvezan jedan primjerak odgovarajućeg obrasca zahtjeva popunjenog podacima o isplatitelju, isplaćenom dohotku i načinu oporezivanja (primjenjenoj po­reznoj stopi), dostaviti inozemnom poreznom obvezniku - podnositelju zahtjeva, jedan Poreznoj upravi, a jedan primjerak zadržava za svoje potrebe.

 (8) Ako inozemni porezni obveznik tuzemnom isplatitelju ne dostavi u trenutku isplate dohotka ovjerovljeni obrazac Zahtjeva, tuzemni isplatitelj je obvezan prilikom isplate dohotka primijeniti odredbe tuzemnog Zakona.

 (9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka rezident države ugovornice može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je dohodak isplaćen, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Podru­čnom uredu Zagreb, dostaviti ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi pov­rata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti pla­ćen.

 (10) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležna je i za vođenje evidencije o postupanju po zah­tje­vima u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka.

 (11) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

 (12) Tuzemni isplatitelji dohotka odnosno tuzemni poslodavci obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Podru­čnom uredu Zagreb, pisanim putem prijaviti svaku djelatnost i nesamostalni rad inozemnih poreznih obveznika odnosno svaku isplatu po zaključenom ugovoru sa inozemnim poreznim obveznicima i to u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora.

XIII. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA

1. Prijava dohotka od zajedniČke djelatnosti

Članak 56.

 (1) Po isteku kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičaje­nom boravištu u skladu s odredbama članka 27. stavka 7. Zakona.

(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članka 31. Zakona, a najkasnije do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.

(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti,

2. ime i prezime, JMBG, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti,

3. imena i prezimena, JMBG, mjesto prebivališta ili uobičaje­nog boravišta i adresu svakog supoduzetnika,

4. iznos zajedničkog dohotka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 18. do 22. Zakona ili u skladu s odredbama članka 23. Zakona za za­jed­ničku imovinu i imovinska prava,

5. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema članku 48. stavku 6. do 9. ovoga Pravilnika, te ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka koji pripada pojedinom supoduzetniku.

(4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i poseban dio u koji se opisuju podaci o korištenju olakšica, oslobođenja i drugog i to:

1. podatak o zajedničkom dohotku (podatak pod 4. Obrasca), uvećan za:

2. iznos iskorištenog umanjenja dohotka za djelatnost na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru (članak 41. Zakona),

3. iznos primljenih darovanja koji se ne smatraju primicima umjetnika (članak 42. stavak 1. Zakona),

4. iznos umanjenja dohotka za dana darovanja iz zajedničke djelatnosti (članak 9. stavak 7. Zakona),

5. iznos uvećanih izdataka otpisa po osnovi jednokratnog ili djelomičnog ubrzanog otpisa u odnosu na iznos otpisa prema stopama propisanim Pravilnikom o amortizaciji (članak 21. stavak 6. Zakona),

6. iznos porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona),

7. iznos neoporezivih primitaka umjetnika (članak 42. stavak 2. Zakona),

8. iznos isplaćenih plaća novozaposlenim osobama koje su umanjile poreznu osnovicu (članak 43. Zakona),

9. iznos isplaćenih nagrada učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada koje su umanjile poreznu osnovicu (članak 43. Zakona).

(5) Posebnom dijelu prijave od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog dohotka iz stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz stavka 4. ovoga članka, te tako isprav­ljeni zajednički dohodak raspodijeli na pojedine supoduzetnike na način iz stavka 2. točke 6. ovoga članka.

(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti:

1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,

3. pregled poslovnih primitaka i izdataka u slučaju ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),

4. presliku popisa dugotrajne imovine,

5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslike naloga o primljenim darovanjima, ugovori i preslike naloga o danim darovanjima).

(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

(8) Obrazac prijave dohotka od zajedničke djelatnosti – Opći i Poseban dio sastavni je dio ovoga Pravilnika.

2. GodiŠnja porezna prijava

2.1. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 57.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

(2) Godišnju poreznu prijavu na propisanom obrascu obvezni su podnijeti svi tuzemni i inozemni porezni obveznici koji ostvaruju oblike dohotka prema članku 3. Zakona i članku 3. stavku 1. ovoga Pravilnika.

 (3) Tuzemni porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a inozemni porezni obveznici samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu.

2.2. Tko nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu

Članak 58.

(1) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti sljedeći obveznici poreza na dohodak:

1. posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad u tuzemstvu ili inozemstvu samo od jednog tuzemnog poslodavca istodobno. Ako su posloprimci radili istodobno kod više poslodavaca i ostvarivali primitke po osnovi nesamostalnog rada ili su te primitke ostvarili za nesamostalni rad neposredno iz inozemstva, obvezni su podnijeti godišnju poreznu prijavu,

 2. umirovljenici koji su ostvarili mirovinu od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja u tuzemstvu i od osiguravatelja prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, pod uvjetom da uz mirovinu iz jednog izvora nisu ostvarivali druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave,

3. posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad koji mjesečno nije trajao duže od 10 dana (80 sati) i za koji je isplaćen primitak do 1.250,00 kuna mjesečno i članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti koji su iz te djelatnosti ostvarili dohodak do mjesečnog iznosa 1.250,00 kuna,

4. članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti za dohodak koji su primali za tu djelatnost prema članku 36. stavku 3. Zakona, pod uvjetom da osim tog dohotka nisu ostvarili druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave,

5. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 36. stavka 2. Zakona,

6. inozemni porezni obveznici za dohodak od djelatnosti iz članka 36. stavka 1. Zakona,

7. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona, a koji je bio oporezivan u skladu s odredbama članka 18. stavka 13. Zakona,

8. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od imovine iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba,

9. porezni obveznici koji su kao pojedinci ostvarili dohodak od imovinskih prava,

10. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iznajmljivanjem nekretnina u skladu s člankom 37. stavkom 5. Zakona,

11. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od kapitala,

12. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od osiguranja,

13. porezni obveznici koji su ostvarivali dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja koji se paušalno oporezivao, pod uvjetom da uz taj dohodak nisu ostvarili druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave.

(2) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti ni porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju istodobno ostvarili dohodak po svim osnovama iz stavka 1. točke 3. i 5. do 12. ovoga članka ili samo pojedine oblike toga dohotka.

(3) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka, osim onih koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja koji se paušalno oporezuje, mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja svojih prava i poreznih olakšica (osobni odbitak, pokriće tekućeg ili prenesenog gubitka, dane donacije po posebnim propisima i drugog). U tom slučaju u godišnjoj poreznoj prijavi obvezni su iskazati ukupan dohodak kojeg su u poreznom razdoblju ostvarili po svim tim osnovama.

 (4) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka obvezno podnose godišnju poreznu prijavu na posebnom dijelu, ako su tijekom poreznog razdoblja ili u godišnjoj poreznoj prijavi koristili olakšice i oslobođenja iz članka 59. stavka 7. ovoga Pravilnika.

2.3. Sadržaj godišnje porezne prijave

Članak 59.

(1) Godišnja porezna prijava sastoji se iz općeg i posebnog dijela.

 (2) Opći dio godišnje porezne prijave sadrži dio s podacima o poreznom obvezniku, o uzdržavanim članovima uže obitelji i ukupnom faktoru osobnog odbitka, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza i prireza, dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza i prireza, dohotku od osiguranja i uplaćenom predujmu poreza i prireza, inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu, ukupnom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prenesenom gubitku, te dio s ispisom priloga uz godišnju poreznu prijavu i naputkom za popunjavanje. Opći dio godišnje porezne prijave sadrži i prilog A s podacima o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prilog B s podacima o dohotku od imovine i imovinskih prava i uplaćenom predujmu poreza i prireza i prilog C na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike (Obračunski list).

(3) Posebni dio sadrži podatke o korištenim olakšicama i oslobođenjima u poreznom razdoblju odnosno razdoblju za kojeg porezni obveznik podnosi godišnju poreznu prijavu i obračunski list.

(4) Opći dio godišnje porezne prijave, osim priloga A i priloga B, sastavljaju i Poreznoj upravi podnose svi porezni obveznici koji su obvezni ili žele prijaviti ostvareni dohodak u poreznom razdoblju. Opći dio godišnje porezne prijave s prilogom A i prilogom B, sastavljaju i Poreznoj upravi podnose oni porezni obveznici koji tu prijavu podnose po osnovi ostvarenog dohotka od samostalnih djelatnosti i/ili po osnovi ostvarenog dohotka od imovine i imovinskih prava. Porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati Prilog C Općeg dijela godišnje porezne prijave.

(5) Posebni dio godišnje porezne prijave sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju samo oni porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju iskoristili propisane olakšice i oslobođenja iz stavka 7. ovoga članka.

(6) U godišnju poreznu prijavu – Opći dio upisuje se:

1. podatak o nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

2. pod I. 1. do 5. opći podaci o poreznom obvezniku – ime i prezime, JMBG, mjesto i adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, brojeve računa otvorenih kod organizacija ovlaštenih za platni promet i naziv tih organizacija, te podatke o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine,

3. pod I.6. podatke o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog bo­ravišta odnosno sjedišta, adresa, te JMBG/MB,

4. pod II. podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime, srodstvo, JMBG, podatak o invalidnosti i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine, podatak o faktoru osobnog odbitka, te podatak o JMBG fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak,

5. pod III. podatke o ukupnom faktoru osobnog odbitka poreznog obveznika po mjesecima (faktor za poreznog obveznika i faktor za uzdržavanje članova uže obitelji). Pod ovim rednim brojem umirovljenici ne iskazuju vlastiti osobni odbitak (osobni odbitak samog poreznog obveznika). Pod ovim rednim brojem podatke iskazuju i porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi za sebe osobno, kao i za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi (za poreznog obveznika na području prve skupine faktor 3,00, druge skupine 2,5, treće skupine 2,00, kao i odgovarajuće faktore za uzdržavane članove uže obitelji prema članku 29. stavku 2. Zakona),

6. pod IV. podatke o dohotku po oblicima i uplaćenim predujmovima poreza i prireza u godišnjem iznosu u kunama i lipama,

7. pod IV.1. podatke o dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

8. pod IV.1.a. podatke o dohotku od nesamostalnog rada i dohotku članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema podacima iz Obrazaca PK-l i PK-2. Fizičke osobe sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom porezu i prirezu nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona,

9. pod IV.1.b. podatke o mirovinama i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema obrascima PK-1 i PK-2 odnosno potvrdi isplatitelja. Fizičke osobe sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom porezu i prirezu nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona,

10. pod IV.1.c. podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. Zakona i dohotku članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti do mjesečnog iznosa u visini 1.250,00 kuna i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama poslodavca odnosno isplatitelja dohotka. Fizičke osobe sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom porezu i prirezu nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona,

11. pod IV.2. – Prilog A – podatke o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

12. pod IV.2. a. podatke o ostvarenom dohotku od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, dohotku koji se oporezuje na način propisan za obrtničke djelatnosti i dohotku od iznajmljivanja nekretnina za koju djelatnost je porezni obveznik istodobno i obveznik poreza na dodanu vrijednost i to za obveznika pojedinca, odnosno za obveznika supoduzetnika ili suvlasnika i podatke o uplaćenom predujmu poreza i prireza. Ove podatke ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1. i 2. Zakona oporezuje na način propisan člankom 32. Zakona. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru, iskazuju podatak o tom dohotku umanjen za olakšicu prema članku 41. stavku 1. Zakona. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. Zakona na području Grada Vukovara, pod uvjetima propisanim u članku 41. stavku 2. Zakona, ne iskazuju podatak o ostvarenom dohotku po toj osnovi za razdoblje 2001. do 2005. godine. Podaci se iskazuju prema priloženom iskazu (pregledu) iz poslovnih knjiga,

13. pod IV.2.b. podatke o ostvarenomu dohotku od drugih samostalnih djelatnosti (članak 15. stavak 4. točka 2. i 3. Zakona) i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja i pregledu primitaka i izdataka,

14. pod IV.2.c. podatke o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza,

15. pod IV.3. – prilog B – podatke o dohotku od imovine i imovinskih prava i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

16. pod IV.3.a. podatke o ostvarenom dohotku od davanja u najam ili zakup nekretnina i pokretnih stvari obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika) i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

17. pod IV.3.b. podatke o ostvarenom dohotku od otuđenja nekretnina i imovinskih prava za obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika) i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

18. pod IV.3.c. podatke o ostvarenom dohotku od iznajmljivanja stanova, soba i postelja za obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika) i uplaćenom predujmu prema potvrdama isplatitelja i priloženom pregledu primitaka i izdataka. U pregledu primitaka i izdataka porezni obveznik iskazuje stvarne izdatke nastale u vezi s tim iznajmljivanjem (članak 37. stavak 2. Zakona),

19. pod IV.3.d. podatke o ostvarenom dohotku od imovinskih prava prema potvrdama isplatitelja i pregledu primitaka i izdataka,

20. pod IV.3.e. podatke o dohotku od iznamljivanja nekretnina koji se oporezuje po odbitku (članak 37. stavak 5. Zakona) prema potvrdama isplatitelja,

21. pod IV.3.f. podatak o ukupnom dohotku od imovine i imovinskih prava i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza.

22. pod IV.4. podatke o dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

23. pod IV.4.a. podatke o ostvarenom dohotku od dividendi i udjela u dobiti i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja,

24. pod IV.4.b. podatke o ostvarenim kamatama i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,

25. pod IV.4.c. podatke o izuzimanjima vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava te izuzimanjima fizičkih osoba i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,

26. pod IV.4.d. podatke o ostvarenom dohotku po osnovi dodjele vlastitih dionica ili opcijske kupnje vlastitih dionica i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,

27. pod IV.4.e. podatak o ukupnom dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,

28. pod IV.5. podatke o dohotku od osiguranja i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja,

29. pod IV.6. podatke o inozemnom dohotku kojeg je tuzemni porezni obveznik ostvario u inozemstvu u poreznom razdoblju, bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne. Mogućnost oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope, utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju iskazanih podataka o vrsti ostvarenog dohotka i državi u kojoj je ostvaren, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Podaci se popunjavaju prema potvrdama inozemnih isplatitelja i inozemnih poreznih tijela,

30. pod V. podatke o sveukupno ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza u godini za koju je godišnja porezna prijava podnesena,

31. pod VI. podatke o prenesenim gubicima po godinama njihova nastanka,

32. pod VII. popis priloženih isprava,

33. pod VIII. napomene poreznog obveznika,

34. pod IX. – Prilog C – utvrđivanje godišnjeg poreza. Ove podatke porezni obveznik može, ali ne mora popunjavati,

(7) U godišnju poreznu prijavu – Posebni dio upisuju se podaci o korištenju poreznih olakšica i oslobođenja i to:

1. pod 1. podatak o iznosu dohotka iskazanog pod V. općeg dijela godišnje porezne prijave,

2. pod 2. podatak o iznosu plaća isplaćenih novozaposlenim osobama za koji je umanjena porezna osnovica (članak 43. Zakona),

3. pod 3. podatak o iznosu nagrada učenicima i studentima za koji je umanjena porezna osnovica (članak 43. Zakona),

4. pod 4. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji je umanjena porena osnovica (pod VI. Općeg dijela godišnje porezne prijave),

5. pod 5. iznos neoporezivih darovanja koja su primili umjetnici (članak 42. stavak 1. Zakona),

6. pod 6. iznos neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara umjetnika (članak 42. stavak 2. Zakona),

7. pod 7. iznos danih darovanja (članak 9. stavak 7. Zakona),

8. pod 8. iznos uplaćenih premija životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (članak 9. stavak 8. Zakona),

9. pod 9. iznos uvećanih izdataka otpisa u odnosu na izdatke otpisa prema stopama propisanim Pravilnikom o amortizaciji (članak 21. stavak 6. Zakona),

10. pod 10. iznos porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona),

11. pod 11. iznos za koji je umanjen dohodak ostvaren na područjima posebne državne skrbi (članak 41. Zakona),

12. pod 12. iznos dohotka bez olakšica i umanjenja,

13. pod 13. iznos razlike između uvećanog osobnog odbitka prema članku 40. stavku 1. Zakona u odnosu na osobni odbitka iz članka 29. Zakona,

14. pod 14. iznos porezne osnovice bez olakšica i umanjenja,

15. pod 15. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (članak 39. Zakona).

 (8) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje obrazac godišnje porezne prijave.

(9) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama.

(10) Obrazac godišnje porezne prijave sastavni je dio ovoga Pravilnika.

2.4. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu

Članak 60.

(1) Poreznoj prijavi treba priložiti ove isprave:

1. za dohodak od nesamostalnoga rada i za dohodak od samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona, osim dohotka koji se oporezuje prema članku 33. stavku 5. Zakona, preslike poreznih kartica PK-1 i/ili PK-2 iz članka 23. i 24. ovoga Pravilnika,

2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se oporezuje kao dohodak od obrta:

2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenih premijama osiguranja, porezno priznatih izdataka reprezentacije i danih darovanja,

2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,

2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,

2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

3. ugovore o otuđenju nekretnina i imovinskih prava za dohodak od imovine prema članku 23. stavku 5. Zakona,

4. za dohodak od imovinskih prava pregled poslovnih primitaka i izdataka,

5. za dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona koji se oporezuje po odbitku, druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona, za dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 23. stavka 1. i 3. Zakona, za dohodak od imovinskih prava iz članka 23. stavka 1. i 4. Zakona, za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. Zakona, za dohodak članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 36. stavka 3. u vezi s člankom 33. stavkom 5. Zakona i za dohodak od iznajmljivanja nekretnina iz članka 37. stavka 5. Zakona, pregled ostvarenih primitaka i izdataka,

6. za dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona i dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona, pregled primitaka i izdataka, ako porezni obveznik taj dohodak umanjuje za dana darovanja i za iznos uplaćenih premija osiguranja prema članku 9. stavku 7. i 8. Zakona,

7. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim darovanjima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 42. stavka 1. Zakona ne oporezuju,

8. za priznavanje neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara, potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije prema članku 42. stavku 4. Zakona,

9. za priznavanje izdataka po osnovi darovanja prema članku 9. stavku 7. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu ili ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama,

10. za inozemni dohodak tuzemnih poreznih obveznika dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu,

11. za korištenje olakšice na temelju uplaćenih premija osiguranja pregled prema članku 46. stavku 11. i 12. ovoga Pravilnika.

(2) Ako supružnik, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji tuzemnog poreznog obveznika imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:

1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci te uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,

2. podatke o dohotku i drugim primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može procijeniti mogu li se smatrati uzdržavanim,

3. rješenja o možebitnoj invalidnosti tih članova uže obitelji.

3. GodiŠnji obraČun poreza i prireza

3.1. Razdoblje za koje se utvrđuje porez i prirez

Članak 61.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i obračunava za kalendarsku godinu. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja (članak 4. stavak 2. Zakona).

(2) Ako tijekom kalendarske godine tuzemni porezni obveznik postane inozemni porezni obveznik ili inozemni porezni obveznik tuzemni, porezni obveznik je obvezan u prilogu porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun.

3.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza

Članak 62.

(1) Godišnji porez na dohodak i prirez utvrđuje se prema odredbama članka 3. Zakona i članka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza i prireza umirovljenicima, korisnicima obiteljske mirovine i osobama koje su ostvarile dohodak prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, na osnovi godišnje porezne prijave, godišnji iznos osobnog odbitka (neoporezivog dohotka) izračunava se tako da se osobni odbitak za samog umirovljenika, korisnika obiteljske mirovine odnosno osobu koja ostvaruje dohodak prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, utvrđuje u visini isplaćene mirovine odnosno primitka, najmanje 1.250,00 kuna, a najviše 2.500,00 kuna mjesečno i tom se iznosu dodaje apsolutni iznos osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji utvrđen prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.

(3) Ako je porezni obveznik ostvarivao mirovinu odnosno primitak prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, samo u dijelu kalendarske godine, osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se za razmjerni dio godine.

 (4) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza i prireza na osnovi godišnje porezne prijave, poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi, godišnji iznos osobnog odbitka izračunava se prema odredbama članka 40. Zakona i članka 50. stavka 11. do 14. ovoga Pravilnika.

(5) Od utvrđenog godišnjeg poreza i prireza odbijaju se, tijekom razdoblja za kojeg se podnosi godišnja porezna prijava uplaćeni predujmovi, po osnovi:

1. dohotka od nesamostalnog rada koje je obračunao i uplatio poslodavac ili sam porezni obveznik u slučaju toga dohotka ostvarenog neposredno iz inozemstva ili organizacija iz članka 33. stavka 8. i 9. Zakona ili isplatitelj mirovine odnosno primitaka prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti,

2. dohotka od samostalne djelatnosti, osim dohotka koji se paušalno oporezuje,

3. dohotka od drugih samostalnih djelatnosti,

4. dohotka od imovine,

5. dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba,

6. dohotka od imovinskih prava,

7. dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava,

8. dohotka od osiguranja,

9. dohotka od kapitala,

10. plaćeni porezi u inozemstvu koji se mogu uračunati prema članku 63. ovoga Pravilnika.

(6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 5. ovoga članka preostane razlika poreza za uplatu, porezni obveznik je tu razliku obvezan platiti u roku od petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu i prirezu na dohodak.

(7) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza od utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza, preostane razlika više plaćenog poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja odnosno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja (članak 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona).

(8) Iznimno od odredbi stavka 7. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz članka 113. stavka 6. Općeg poreznog zakona.

3.3. Uračunavanje inozemnog poreza

Članak 63.

(1) U inozemstvu plaćen porez iz dohotka tuzemnog poreznog obveznika, koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu uračunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili višestranim međudržavnim ugovorima i sporazumima nije drukčije određeno (članak 30. stavak 4. Zakona).

(2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu.

(3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak i to do visine obračunatog tuzemnog poreza na inozemni dohodak.

(4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja poreza.

(5) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni, utvrđuje se na sljedeći način:

1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanog tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupnog godišnjeg dohotka (prije umanjenja za plaće novozaposlenih i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, za preneseni gubitak i osobni odbitak) utvrđuje se prosječna porezna stopa,

2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.

XIV. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA

1. Isplate u gotovom novcu

Članak 64.

(1) Tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državne tijela i službe jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici - pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na njihov račun kod ovlaštene organizacije za platni promet.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak u gotovu novcu isplatiti:

1. primitke koji se u skladu s člankom 6. Zakona ne smatraju dohotkom,

2. primitke na koje se u skladu s člankom 7. Zakona ne plaća porez na dohodak,

3. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 12. Zakona,

4. dohodak kojeg ostvaruju fizičke osobe kao članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona,

5. dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona,

6. dohodak od osiguranja iz članka 6. stavka 3. Zakona i članka 46. ovoga Pravilnika,

7. dohodak po osnovi iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika,

8. isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost poreznog obveznika u skladu s člankom 15. stavkom 1. Zakona, odnosno da se ne radi o drugoj samostalnoj povremenoj djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. Zakona, poduzetoj s namjerom ostvarivanja dohotka i uz uvjet da porezni obveznik kod jednog isplatitelja ostvari prihod od najviše 1.250,00 kuna mjesečno,

9. isplate naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu građana koja nije služila za obavljanje samostalne djelatnosti odnosno ostvarivanje dohotka,

10. primitke koje ostvaruju djeca i omladina do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturnoumjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze iznos od 5.000,00 kuna godišnje.

(3) Za svrhe oporezivanja dohotka, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotovog novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene neposredno odnosno mimo računa poreznih obveznika otvorenih kod ovlaštenih organizacija za poslove platnog prometa.

2. Prijava u registar poreznih obveznika

Članak 65.

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:

1. obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke,

2. imovine, osim dohotka od imovine koji se oporezuje na način propisan člankom 37. stavkom 5. Zakona,

3. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,

4. samostalne djelatnosti iz inozemstva,

5. imovine i imovinskih prava iz inozemstva,

6. kapitala iz inozemstva,

7. osiguranja iz inozemstva.

(3) Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti odnosno početka ostvarivanja primitaka.

(4) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prestanku ostvarivanja dohotka od imovine, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti i ostvarivanja dohotka, a u roku iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava:

1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika,

2. osobne podatke poreznog obveznika - ime i prezime, ime roditelja, JMBG, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,

3. razloge upisa u registar poreznih obveznika,

4. podatke o opunomoćeniku - ime i prezime ili naziv, JMBG/MB, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,

5. napomene poreznog obveznika,

6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika.

(6) Pored podataka iz stavka 5. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo), dohotkom od imovine i imovinskih prava i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost, obvezni su na prilogu dati i ove podatke:

1. o djelatnosti - naziv poduzeća, naziv i šifru djelatnosti, adresu obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti,

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak - imenima i prezimenima, JMBG, adresama prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležnoj ispostavi Porezne uprave i udjelima u ostvarivanju zajedničkog dohotka,

3. predviđenom dohotku u tekućoj godini,

4. predviđenom broju posloprimaca u tekućoj godini,

5. o poslovnim jedinicama - naziv i adresu poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležnim ispostavama Porezne uprave, naziv i šifru djelatnosti,

6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige - ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjestu prebivališta ili boravišta, odnosno sjedišta, ulici i kućnom broju i JMBG, odnosno MB društva.

(7) Pored podataka iz stavka 5. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od imovine i imovinskih prava obvezni su u prilogu dati i podatke o:

1. obliku dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevka, početka i prestanka ostvarivanja dohotka,

2. osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imenima i prezimenima, JMBG, adresama prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležnim ispostavama Porezne uprave i udjelima u dohotku,

3. predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su dohodak počeli ostvarivati.

 (8) Obrazac prijave u registar poreznih obveznika sastavni je dio ovoga Pravilnika.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

(1) Godišnji porez na dohodak i prirez za 2001. godinu utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.

(2) Odredbe članka 38., 39., 40. i 41. ovoga Pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 2002. godine.

Članak 67.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 132/00. i 1/01.), osim članka 9. toga Pravilnika koji prestaje važiti 31. prosinca 2001. godine.

Članak 68.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/01-01/586

Urbroj: 513-07/01-1

Zagreb, 6. lipnja 2001. 

 

Ministar financija
 dr. Mato Crkvenac, v. r.

 

                                                                                                                                                                          Obrazac ID

I  Z V J E Š Ć E

 

O PRIMICIMA OD NESAMOSTALNOG RADA, OBRAČUNANOM POREZU, PRIREZU
I DOPRINOSIMA  U  MJESECU  ______  GODINE ________ (iznosi u kunama i lipama)

 

I.     PODACI O POSLODAVCU
1.  NAZIV/IME I PREZIME:
2.  SJEDIŠTE / PREBIVALIŠTE / UOBIČAJENO BORAVIŠTE:
3.  MB / JMBG:                                                                                ŠIFRA DJELATNOSTI:
4.  BROJ ŽIRO RAČUNA:                                                     KOD:
II.   PODACI O POSLOPRIMCIMA I PRIMICIMA U IZVJEŠTAJNOM MJESECU
1.   Broj posloprimaca u izvještajnom mjesecu
2.       Ukupan iznos primitaka tijekom izvještajnog mjeseca
3.   Oznaka mjeseca/godine na koji se isplata odnosi	.. / ..	.. / ..	.. / ..	.. / ..	.. / ..	.. / ..
III.  PODACI O UTVRĐENIM UKUPNIM IZNOSIMA OBVEZA (ZA SVE ZAPOSLENE)
1.      Iznosi obveznih doprinosa iz plaće i na plaću:
1.1.     za mirovinsko osiguranje – I. stup
1.2.     za mirovinsko osiguranje – II. stup
1.3.     za zdravstveno osiguranje
1.4.     za zapošljavanje
2.   Ukupan iznos obveznih doprinosa "iz plaće"
3.  Iznosi obustavljenih i uplaćenih premija po osnovi:
3.1.     životnog osiguranja
3.2.     dopunskog zdravstvenog osiguranja
3.3.     dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
4.   D o h o d a k  (II.2. – III.2. – III.3.1. – III.3.2. – III.3.3.)
5.   Ukupan iznos osobnih odbitaka
6.   Porezna osnovica (III.4 - III.5.)
7.      Iznosi poreza na dohodak i prireza:
7.1.  porez na dohodak
7.2.  prirez
IV. PODACI O IZNOSIMA OBVEZNIH DOPRINOSA PRETHODNO ZADUŽENIM NA NAJNIŽU         OSNOVICU  I KONAČNO OBRAČUNANIM U IZVJEŠTAJNOM MJESECU (pod III.1.)
1.  za mirovinsko osiguranje  - I. stup					-
2.  za mirovinsko osiguranje - II. stup					-
3.   za zdravstveno osiguranje					-
V. PODACI O IZNOSIMA OBVEZNIH DOPRINOSA NA NAJNIŽU OSNOVICU U IZVJEŠTAJNOM     MJESECU  (prema ukupnoj stopi)
1.  za mirovinsko osiguranje - I. stup
2.  za mirovinsko osiguranje - II. stup
3.  za zdravstveno osiguranje

 

 

 

Nadnevak sastavljanja:                                                                    ________________________

                                                                                                              (Pečat i potpis ovlaštene osobe)

                                       Potvrda primitka:

 

 

 

O p i s  primitaka od nesamostalnog rada

 

 

 

 

Rednibroj	Oznaka	Opis primitaka od nesamostalnog rada	Iznos
1.	2.	3.	4.
1.	010	Plaća isplaćena u novcu
2.	020	Mirovina
3.	030	Plaća isplaćena u naravi
4.	040	Primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i dr. iznad  propisanih iznosa
5.	050	Ostali primici po osnovi nesamostalnog rada
6.		UKUPNO (010 + 020 + 030 + 040+ 050)

 

 

                                                                                                                                                Obrazac DNR

 

 

EVIDENCIJA O DOHOTKU OD NESAMOSTALNOG RADA

 

 

I.  PODACI O POSLODAVCU
1.  NAZIV/IME I PREZIME
2.  MATIČNI BROJ/JMBG
3.  ADRESA
II. PODACI O POSLOPRIMCU
1.  IME I PREZIME
2.  JMBG
3.  ADRESA
III. PODACI O PRIMICIMA OD NESAM. RADA, DOPRINOSIMA, POREZU I PRIREZU
NADNEVAK ISPLATE	ISPLAĆENI IZNOS	OBVEZNI DOPRINOSI	PREMIJE OSIGURANJA*	OSOBNI ODBITAK	POREZNA OSNOVICA	NADNEVAK UPLATE	UPLAĆENI DOPRINOSI	UPLAĆENI POREZ I PRIREZ
1	2	3	4	5	6  (2-3-4-5)	7	8	9

 

 

* OBRAČUNANE I UPLAĆENE PREMIJE OSIGURANJA

 

 

                                                                                                                                    OBRAZAC PK

 

POREZNA UPRAVA

PODRUČNI URED ___________________________

ISPOSTAVA ________________________________

NADNEVAK IZDANJA _______________________                                   JMBG _____________________

 

 

 

KARTICA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

 

I. OPĆI PODACI O POSLOPRIMCU
IME I PREZIME
1.
2.
3.
ŠIFRA OPĆINE/GRADA		NASELJE	ULICA	ŠIFRA ULICE	KUĆNI BROJ	PODACI VRIJEDE OD
1.
2.
3.
II.1.  PODACI ZA OSOBNI  ODBITAK
FAKTOR OSNOVNOG OSOBNOG ODBITKA	FAKTOR ZA ČLANOVE UŽE OBITELJI	FAKTOR ZA DJECU	FAKTOR ZA INVALIDNOST	UKUPNI FAKTOR	PODACI VRIJEDE OD	NADNEVAK, PEČAT I POTPIS OVL. SLUŽBENIKA
1	2	3	4	5	6	7
II. 2. OPIS PROMJENA

II. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI
R. br.	IME I PREZIME	SRODSTVO	JMBG	INVALIDNI ČLAN DA/NE	FAKTOR ILI DIO FAKTORA OSOBNOG ODBITKA	RAZDOBLJE KORIŠTENJA OSOBNOG ODBITKA	OSOBNI ODBITAK DIJELI SE S OSOBOM
							IME I PREZIME	JMBG
1	2	3	4	5	6	7	8	9
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.

 

 

                                                                                                            Obrazac PK – 1

 

 

 

I. PODACI O POSLODAVCU					II. PODACI O POSLOPRIMCU
1. NAZIV/IME I PREZIME					1. IME I PREZIME
2. ADRESA					2. ADRESA
3. MB/JMBG					3. JMBG
III. PODACI O PRIMICIMA OD NESAM. RADA, POREZU I PRIREZU ZA _________ GODINU (PODACI IZ OBRASCA DNR)
MJESEC ISPLATE	UKUPNI PRIMICI	OBVEZNI DOPRINOSI IZ PLAĆE	UPLAĆENE PREMIJE OSIGURANJA	OSOBNI ODBITAK		POREZNA OSNOVICA	UPLAĆENO
							DOPRINOSA	POREZA I PRIREZA
1	2	3	4	5		6 (2-3-4-5)	7	8

 

 

 

 

                                                                                                                                                                                                                                Obrazac TO

 

 

EVIDENCIJA O TRAŽBINAMA I OBVEZAMA

 

 

NAZIV I ADRESA DJELATNOSTI                    ___________________________________________________________________________
IME I PREZIME POREZNOG OBVEZNIKA     ___________________________________________________________________________
ADRESA POREZNOG OBVEZNIKA                 ___________________________________________________________________________
JMBG  ____________________________________________________________________________________________________________
REDNI BROJ	KUPAC/DOBAVLJAČ	IZLAZNI/ULAZNI RAČUN			NAPLAĆENO/PLAĆENO
		BROJ	NADNEVAK	IZNOS	NADNEVAK	IZNOS
1	2	3	4	5	6	7

 

 

 

 

 

                                                                                                                                                                                                                                                Obrazac KPI

 

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

 

I. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU

1. NAZIV DJELATNOSTI                                                                                                                                                   ŠIFRA DJELATNOSTI

2. IME I PREZIME PODUZETNIKA/NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI

3. ADRESA PREBIVALIŠTA/UOBIČAJENOG BORAVIŠTA

4. JMBG PODUZETNIKA/NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI

II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA

R.  br.

NADNEVAK PRIMITKA /IZDATKA

BROJ TEMELJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICI

PDV U PRIMI- CIMA

UKUPNI PRIMICI

IZDACI

PDV U IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22. st 1. t.1.i t.5.

UKUPNO DOPUŠTENI IZDACI

U GOTOVINI

NA ŽIRO -RAČUN

U NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-RAČUNA

U NARAVI

1

2

3

4

5

6

7

8

9 (5+6+7-8)

10

11

12

13

14

15 (10+11+12-13-14)

 

                                                                                                                                                                                                                                                Obrazac KPR

 

KNJIGA PROMETA

 

I. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU
1. NAZIV DJELATNOSTI					ŠIFRA DJELATNOSTI
2. IME I PREZIME PODUZETNIKA/NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI
3. ADRESA PREBIVALIŠTA/UOBIČAJENA BORAVIŠTA
4. JMBG PODUZETNIKA/NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI
II. PODACI O POSLOVNOJ JEDINICI
1. NAZIV
2. ADRESA
Red. broj	NADNEVAK	BROJ TEMELJNICE	OPIS ISPRAVA O PRIMICIMA U GOTOVINI	IZNOS NAPLAĆEN U GOTOVINI	IZNOS NAPLAĆEN U ČEKOVIMA	UKUPNO NAPLAĆEN IZNOS
1	2	3	4	5	6	7 (5+6)

 

 

                                                                                                                                                                Obrazac DI

 

 

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE

 

I. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU
1. NAZIV DJELATNOSTI
2.  IME I PREZIME PODUZETNIKA/NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI
3. ADRESA PREBIVALIŠTA/UOBIČAJENOG BORAVIŠTA
4. JMBG PODUZETNIKA/NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI
II. PODACI O DUGOTRAJNOJ IMOVINI
Red. br.	NAZIV STVARI ILI PRAVA	ISPRAVA BROJ/NADNEVAK	NABAVNA VRIJEDNOST	KNJIGOV. VRIJEDNOST	SKUPINA	STOPA OTPISA	SVOTA OTPISA	KNIGOVOD. VRIJEDN. STVARI ILI PRAVA NA KRAJU GODINE
1	2	3	4	5	6	7	8	9

 

 

MINISTARSTVO FINANCIJA

POREZNA UPRAVA

PODRUČNI URED  _________________________

ISPOSTAVA _______________________________

 

IME I PREZIME OSIGURANKA _______________________

PREBIVALIŠTE/UOB. BOR. __________________________

  ULICA I KUĆNI BROJ ______________________________

      JMBG ______________________________

 

 

PODACI O POREZNO PRIZNATIM PREMIJAMA OSIGURANJA
NAZIV OSIGURAVATE-LJA	ADRESA OSIGURAVATE-LJA	MATIČNI BROJ	BROJ I NADNEVAK POLICE OSIGURANJA	VRSTA OSIGURANJA	POČETAK I RAZDOBLJE OSIGURANJA	UGOVORENA PREMIJA OSIGURANJA	IZNOS UPLAĆENE PREMIJE OSIGURANJA	IZNOS UMANJENJA POREZNE OSNOVICE
1	2	3	4	5	6	7	8	9

 

 

 

                                                                                                                                                                                                                                Obrazac ID-1         

-u kunama i lipama –

 

 

IZVJEŠĆE O ISPLAĆENIM DOHOCIMA, UPLAĆENOM POREZU PO ODBITKU I PRIREZU ZA _______ GODINU

 

 

I. PODACI O ISPLATITELJU
1. NAZIV/IME I PREZIME
2. MATIČNI BROJ/JMBG
3. ADRESA
II. PODACI O DOHOCIMA, UPLAĆENOM POREZU I PRIREZU
R. br.	Ime i prezime poreznog obveznika	JMBG	Oznaka grada/ općine	Iznos primitka	Iznos izdatka	IZNOS UPLAĆENOG POREZA I PRIREZA NA RAČUN BROJČANE OZNAKE														Ispl.-doh.
						1414	1457	1465	1473	1503	1511	1538	1570	1589	1597	1600	1422	1546	Ukupno
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18	19	20	21

 

 

NAZIV/IME I PREZIME ISPLATITELJA _________________________                             IME I PREZIME POREZNOG OBVEZNIKA ___________________________________

ADRESA ISPLATITELJA ______________________________________                        ADRESA POREZNOG OBVEZNIKA _______

MB/JMBG ___________________________________________________                     JMBG ______________________________

 

 

 

POTVRDA O ISPLAĆENOM DOHOTKU, UPLAĆENOM POREZU PO ODBITKU I PRIREZU ZA ______ GODINU

 

R. br.	OBLIK DOHOTKA	IZNOS PRIMITKA	POSTOTAK IZDATKA	IZNOS IZDATKA	DOHODAK	NADNEVAK DOZNAKE POR. PRIR. I DOHOTKA	IZNOS  POREZA I PRIREZA
1	2	3	4	5	6	7	8

 

 

NADNEVAK ______________________________                                                                                                                                 POTPIS I PEČAT ISPLATITELJA

 

 

 

 

PRIMJERAK 1

- za podnositelja zahtjeva -

COPY 1

- for the claimant -

 

R E P U B L I K A  H R V A T SK A
MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA

THE REPUBLIC OF CROATIA

MINISTRY OF FINANCE – TAX ADMINISTRATION

 

ZAHTJEV ZA UMANJENJE POREZNE OBVEZE ILI POVRAT VIŠE PLAĆENOG POREZA NA DIVIDENDE

PREMA UGOVORU O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA IZMEĐU

REPUBLIKE HRVATSKE I ………………………………

("Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj: ..…)

APPLICATION FOR TAX RELIEF OR TAX REFUND FOR DIVIDENDS UNDER

THE AGREEMENT  FOR THE AVOIDANCE OF DOUBLE TAXATION BETWEEN

THE REPUBLIC OF CROATIA AND .........................................

("Official Gazette – International Agreements", number: ..…)

 

Podaci iz ovog Zahtjeva potrebni su zbog primjene članka 26. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 127/00.) i članka 22. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 127/00.) – The data to be given in this application are requested under Article 26 of Income Tax Act ("Official Gazette", number 127/00) and Article 22 of Profit Tax Act ("Official Gazette", number 127/00)

 

 

 

 

 

 

PRIMJERAK 2

- za isplatitelja dohotka -

COPY 2

- for the payer of the income -

 

            

R E P U B L I K A  H R V A T SK A
MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA

THE REPUBLIC OF CROATIA

MINISTRY OF FINANCE – TAX ADMINISTRATION

 

ZAHTJEV ZA UMANJENJE POREZNE OBVEZE ILI POVRAT VIŠE PLAĆENOG POREZA NA DIVIDENDE

PREMA UGOVORU O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA IZMEĐU

REPUBLIKE HRVATSKE I ………………………………

("Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj: ..…)

APPLICATION FOR TAX RELIEF OR TAX REFUND FOR DIVIDENDS UNDER

THE AGREEMENT  FOR THE AVOIDANCE OF DOUBLE TAXATION BETWEEN

THE REPUBLIC OF CROATIA AND .........................................

("Official Gazette – International Agreements", number: ..…)

 

Podaci iz ovog Zahtjeva potrebni su zbog primjene članka 26. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 127/00.) i članka 22. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 127/00.) – The data to be given in this application are requested under Article 26 of Income Tax Act ("Official Gazette", number 127/00) and Article 22 of Profit Tax Act ("Official Gazette", number 127/00)

 

 

 

 

 

 

       

 

PRIMJERAK 3

- za Poreznu upravu Republike Hrvatske -

COPY 3

- for the Tax Administration of the Republic of Croatia