Hrvatski sabor

957

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 28. lipnja 2001.

Broj: 01-081-01-2079/2
Zagreb, 29. lip­nja 2001.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE

Članak 1.

U Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00. i 127/00.), u nazivu ovoga Zakona riječi: »samouprave i uprave« zamjenjuju se riječima: »i područne (regionalne) samouprave«.

Članak 2.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»Županijski porezi su:

1. porez na nasljedstva i darove,

2. porez na cestovna motorna vozila,

3. porez na plovila,

4. porez na automate za zabavne igre.«

Članak 3.

Članak 6. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine, u skladu sa zakonom, na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50.000,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze.

(2) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se ako se na nas­lije­đene ili darovane pokretnine plaća porez na dodanu vrijednost.«

Članak 4.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove su fizičke i pravne osobe, koje na teritoriju Republike Hrvatske naslijede ili prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

(2) Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.«

Članak 5.

Članak 8. briše se.

Članak 6.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini iznos gotova novca, te tržišna vrijednost financijske i druge imovine, na dan utvrđivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez.

(2) Osnovicu poreza na nasljedstva i darove iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje nadležno porezno tijelo.«

Članak 7.

Članak 10. briše se.

Članak 8.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke držav­nog tijela ili suda ili u trenutku primitka dara.

(2) Dar se smatra primljenim u trenutku potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pisani ugovor o darovanju, u trenu­t­­ku primitka dara.

(3) Ako se rješenje o nasljeđivanju ili odluka tijela državne uprave ili suda ili ugovor o darovanju, ne prijave ili se ne prijave pravodobno, porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti naslijeđene ili na dar primljene imovine na dan prijavljivanja ili otkrivanja porezne obveze.«

Članak 9.

Članak 12. briše se.

Članak 10.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju:

1. bračni drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, te posvojenici i posvojitelji umrlog ili darovatelja,

2. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu s ostaviteljem u trenutku njegove smrti ili s darovateljem u trenutku primitka dara. Zajedničkim kućanstvom u smislu ovoga Zakona smatra se zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje,

3. fizičke i pravne osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje pokretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,

4. Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni križ i druge humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,

5. fizičke i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrđene posebnim propisima.«

Članak 11.

Članak 15. briše se.

Članak 12.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove moraju nadlež­nom poreznom tijelu dostaviti rješenje o nasljeđivanju odnosno odluku tijela državne uprave ili suda ili ugovor o darovanju, i to u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke tijela državne uprave ili suda ili od dana sklapanja ugovora o darovanju.

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka treba dostaviti nadležnom poreznom tijelu prema prebivalištu ili uobičajenom bora­viš­tu ili sjedištu poreznog obveznika.

(3) Porez na nasljedstva i darove plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(4) Porez na nasljedstva i darove prihod je županije prema pre­bivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu nasljednika ili daroprimatelja.«

Članak 13.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikla.

(2) Osobni automobil, u smislu ovoga Zakona, motorno je vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kilograma.

(3) Motocikl, u smislu ovoga Zakona, motorno je vozilo na dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje i motorno vozilo na tri kotača, ako njegova masa nije veća od 400 kilograma.

(4) Porez na cestovna motorna vozila plaća se godišnje prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama starosti vozila i to:

1.      za osobne automobile:

                         55            300,00              250,00            200,00

        55             70            400,00              350,00            250,00

        70           100            600,00              500,00            400,00

      100           130            900,00              700,00            600,00

2.      za motocikle:

                   20           100,00           80,00         50,00            –

     20          50           200,00         150,00       100,00         50,00

     50          80           500,00         400,00       300,00        200,00

Članak 14.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na cestovna motorna vozila ne plaća se na vozila Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na vozila tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na vozila zdravstvenih ustanova, vatrogasnih jedinica, diplomatskih i konzularnih predstav­ni­šta­va i stranoga diplomatskog osoblja te na posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registriranu djelatnosti za prijevoz umrlih i taksi službu.

(2) Porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (poreza na promet) pri nabavi vozila.«

Članak 15.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na cestovna motorna vozila plaća se prema rje­šenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno tijelo.

(2) Pri promjeni vlasništva cestovnoga motornog vozila tije­kom kalendarske godine novi vlasnik ne plaća porez na cestovna motorna vozila ako je taj porez bio utvrđen prijašnjem vlasniku.

(3) Ako je tijekom kalendarske godine nabavljeno novo motorno vozilo, vlasnik toga vozila plaća godišnji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila.

(4) Porez na cestovna motorna vozila plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Županija može svojom odlukom propisati da se porez na cestovna motorna vozila plaća pri registraciji vozila.

(6) Porez na cestovna motorna vozila prihod je županije u kojoj je sjedište ili prebivalište obveznika toga poreza.«

Članak 16.

Ispred članka 20. podnaslov: »3. Porez na plovne objekte« zamjenjuje se podnaslovom: »3. Porez na plovila«, a članak 20. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na plovila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici plovila.

(2) Plovilom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se brod (jahta ili brodica) i čamac unutarnje plovidbe koji služe razonodi, športu ili rekreaciji.

(3) Porez na plovila plaća se godišnje prema dužini plovila iskazanoj u metrima, godinama starosti plovila, ima li plovilo kabinu ili nema te snazi motora iskazanoj u kW i to:

1.      za plovila bez kabine:

          5               7                  –                 200,00            400,00

          7             10            100,00              300,00            500,00

2.      za plovila s kabinom na motorni pogon:

      5            7                  –            200,00       300,00            –

      7           10           200,00         400,00       500,00      2.500,00

     10          12           300,00         500,00    1.000,00      3.500,00

3.      za plovila s kabinom i pogonom na jedra:

      5            7                   –           300,00       400,00         500,00

      7           10           200,00         600,00    1.000,00      2.000,00

     10          12           300,00         800,00    2.000,00      3.000,00

Članak 17.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»Porez na plovila ne plaća se na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost i brodice u vlasništvu domicilnog stanovni­št­va na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održa­va­nje posjeda na otocima.«

Članak 18.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na plovila plaća se prema rješenju o utvrđivanju poreza kojeg donosi nadležno porezno tijelo na području koje je plovilo registrirano.

(2) Porez na plovila plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(3) Porez na plovila prihod je županije na području koje je plovilo registrirano.«

Članak 19.

Ispred članka 23. podnaslov: »4. Porez na priređivanje zabav­nih i športskih priredaba« zamjenjuje se podnaslovom: »4. porez na automate za zabavne igre« a članak 23. mijenja se i glasi:

»(1) Predmet oporezivanja su automati za zabavne igre koji se stavljaju u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objek­tima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

(2) Pod automatima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se automati koji služe za priređivanje zabavnih igara na raču­nali­ma, simulatorima, videoautomatima, fliperima, pikadima, biljarima, stolnim nogometom i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon s pomoću kovanica, žetona ili uz naplatu, pri čemu igrač ne ostvaruje dobitak u novcu, stvarima ili pravima.

(3) Automati za zabavne igre razvrstavaju se u dvije skupine:

1. automati skupine A (videoigre, simulatori i drugi elektronski automati za zabavu na kojima igrač ne ostvaruje dobitak),

2. automati skupine B (fliperi, biljar, hokej, stolni nogomet, pikada i drugi mehanički automati).«

Članak 20.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Pod zabavnim klubovima u smislu stavka 1. članka 23. ovoga Zakona smatraju se prostori u kojima se priređuju zabavne igre na automatima za zabavu, a čija površina ne može biti manja od 30 m² i u kojima mora biti postavljeno najmanje 5 automata za zabavne igre.«

Članak 21.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»Obveznik poreza na automate za zabavne igre je pravna ili fizička osoba koja automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.«

Članak 22.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na automate za zabavne igre plaća se mjesečno 100,00 kuna.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se na automate za zabavu vrste biljar, ako imaju na vidnom mjestu istaknutu markicu Hrvatskog biljarskog saveza.«

Članak 23.

Članak 27. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na automate za zabavne igre plaća se prema mje­stu gdje se automat za zabavne igre stavlja u uporabu.

(2) Porezni obveznik dužan je prije stavljanja u uporabu automata za zabavne igre nadležnom poreznom tijelu prema mjestu uporabe automata mjesečno podnositi zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) za označavanje automata. Uz zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) porezni obveznik mora priložiti:

1) dokaz o odobrenju za obavljanje djelatnosti priređivanja zabavne igre,

2) podatke o broju i vrsti automata za zabavne igre koje stav­lja u uporabu,

3) podatke o mjestu postavljanja svakoga pojedinačnog automata za zabavne igre,

4) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja automata za zabavne igre,

5) dokaz (certifikacija) tehničke ispravnosti prema Zakonu o normizaciji,

6) dokaz o vlasništvu ili ugovor o zakupu sklopljen sa vlasnikom ili korisnikom prostora u koji postavlja automat za zabavne igre,

7) uvjerenje o tehničkoj ispravnosti ovlaštene atestne kuće,

8) dokaz o izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre iz članka 26. ovoga Zakona.

(3) Za svaki prijavljeni automat za zabavne igre, a nakon izvr­šene uplate poreza na automate za zabavne igre porezni ob­veznik će od nadležnoga poreznog tijela dobiti nadzornu naljepnicu (markicu). Oblik, veličinu, sadržaj, boju i druga obilježja koja treba sadržavati nadzorna markica propisat će ministar financija posebnim propisom.

(4) Ministarstvo financija povjerit će tiskanje markica u skladu s propisanim uvjetima o postupku nabave roba i usluga i ustupanju radova, pravnoj ili fizičkoj osobi koja može osigurati njihovu zaštitu i sigurnost.

(5) Nadležno tijelo Porezne uprave izdaje poreznom obvezniku za svaki prijavljeni automat za zabavne igre nadzornu naljepnicu (markicu) za označavanje automata koja važi samo za mjesec u kojem je izvršena prijava i plaćen porez na automate. Troškove izdavanja naljepnice ( markice) snosi podnositelj zahtjeva za izdavanjem naljepnice.

(6) Za svaki sljedeći mjesec uporabe automata na istoj lokaciji porezni obveznik dužan je uz zahtjev za izdavanje naljepnice dostaviti samo dokaz o izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre iz članka 26. ovoga Zakona. Kod promjene mjesta uporabe automata za zabavne igre porezni obveznik dostavlja uz zah­tjev i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka.

(7) U zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima mogu biti postavljeni samo automati za zabavne igre na kojima je na vidnom mjestu istaknuta nadzorna naljepnica (markica) s propisanim podacima. Svaki automat bez propisane naljepnice (markice) bit će privremeno oduzet.

(8) Porez na automate za zabavne igre prihod je županije prema mjestu gdje se automat za zabavne igre stavlja u uporabu.«

Članak 24.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:

1. prirez porezu na dohodak,

2. porez na potrošnju,

3. porez na kuće za odmor,

4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,

5. porez na nekorištene poduzetničke nekretnine,

6. porez na neizgrađeno građevno zemljište,

7. porez na tvrtku ili naziv,

8. porez na korištenje javnih površina.«

Članak 25.

Iza članka 30. dodaje se podnaslov »1. Prirez porezu na dohodak« i članak 30.a koji glasi:

»Članak 30.a

(1) Općina, odnosno grad mogu obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja propisati plaćanje prireza porezu na dohodak i to:

1. općina po stopi do 10%,

2. grad ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12%,

3. grad iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15%,

4. Grad Zagreb po stopi do 30%.

(2) Prirez porezu na dohodak po odredbama ovoga članka plaća se po stopi koju utvrdi općina ili grad i pripada općini ili gradu na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika prireza.«

Članak 26.

Ispred članka 31. podnaslov: »1. Porez na potrošnju« zamje­nju­je se podnaslovom: »2. Porez na potrošnju«.

Članak 27.

Ispred članka 35. podnaslov: »2. Porez na kuće za odmor« zamjenjuje se podnaslovom: »3. Porez na kuće za odmor«, a članak 35. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor.

(2) Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski.

(3) Kućom za odmor, u smislu ovoga Zakona ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.«

Članak 28.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 do 15,00 kuna po jednom četvornom metru korisne površine kuće za odmor.

(2) Visinu poreza na kuće za odmor propisuju svojom odlu­kom općina ili grad.

(3) Općina ili grad propisuju visinu poreza na kuće za odmor ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor.«

Članak 29.

Članak 37. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti.

(2) Kućama za odmor iz stavka 1. ovoga članka smatraju se kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), te starosti i trošnosti.

(3) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice.

(4) Porez na kuće za odmor ne plaća se na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ko­ja služe za smještaj djece do 15 godina starosti.

(5) Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor iz gospodarstvenih i socijalnih razloga.«

Članak 30.

Članak 38. mijenja se i glasi:

»(1) Obračun i način plaćanja poreza na kuće za odmor ure­đuju se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, te korisnu površinu.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor.

(4) Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez na kuće za odmor pripada općini ili gradu na čijem se području nalazi kuća za odmor.«

Članak 31.

Iza članka 38. dodaje se podnaslov »4. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište« i članci 38.a, 38.b, 38.c, 38.d, 38.e, podnaslov »5. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine« i članci 38.f, 38.g, 38.h, 38.i, 38.j, 38.k, i podnaslov »6. porez na neizgrađeno građevno zemljište« i članci 38.l, 38.m i 38.n, koji glase:

»4. Porez na neobraĐeno OBRADIVO
poljoprivredno zemljiŠte

Članak 38.a

(1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište pla­ćaju vlasnici ili zakupci toga zemljišta ako zemljište ne obrađu­ju godinu dana.

(2) Pod neobrađenim obradivim poljoprivrednim zemljištem iz stavka 1. ovoga članka smatra se zemljište koje se po svojoj veli­čini, klasi i kulturi može obrađivati i privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ali ga ne obrađuju vlasnici ili zakupci toga zemljišta.

Članak 38.b

Osnovica poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno ze­mlji­šte je površina neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog ze­mljišta izražena u hektarima.

Članak 38.c

(1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se po jednom hektaru neobrađenoga obradivoga poljopriv­red­nog zemljišta u iznosu:

1. na oranice do 500,00 kuna godišnje,

2. na povrtnjake do 800,00 kuna godišnje,

3. na voćnjake do 1.000,00 kuna godišnje,

4. na maslinike do 1.000,00 kuna godišnje,

5. na vinograde do 1.000,00 kuna godišnje,

6. na livade do 250,00 kuna godišnje.

(2) Visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište propisuju svojom odlukom općina ili grad.

(3) Općina ili grad propisuju visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ovisno o lokaciji, veličini, klasi, kulturi i drugim okolnostima bitnim za korištenje neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta.

Članak 38.d

(1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ne plaća se na zemljište koje je povjereno na privremeno uprav­ljanje općini ili gradu.

(2) Općina ili grad mogu svojom odlukom propisati oslobo­đenja od plaćanja poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište ovisno o mjestu (planinsko, brdsko), veličini, klasi i kulturi zemljišta te zbog nesposobnosti za rad poreznog obveznika zbog starosti ili bolesti.

Članak 38.e

(1) Obračun i način plaćanja poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište utvrđuju se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o mjestu, veličini, klasi i kulturi zemljišta koje se ne obrađuje.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

(4) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez je prihod općine ili grada na čijem se području nalazi neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište.

5. Porez na nekoriŠtene poduzetniČke nekretnine

Članak 38.f

(1) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine plaća se na nekretnine namijenjene obavljanju poduzetničke djelatnosti (pro­iz­vodni i drugi poslovni prostori) koje se ne koriste.

(2) Pod nekorištenim poduzetničkim nekretninama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se nekretnine u kojima se ne obavlja djelatnost godinu dana.

Članak 38.g

Obveznik poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine je fizička ili pravna osoba, vlasnik nekretnina.

Članak 38.h

Osnovica poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine je korisna površina nekretnine izražena u četvornim metrima.

Članak 38.i

(1) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine plaća se od 5,00 do 15,00 kuna po četvornom metru korisne površine poduzet­ničke nekretnine.

(2) Visinu poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine propisuje svojom odlukom općina ili grad.

Članak 38.j

(1) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine ne plaća se na nekretnine koje su povjerene na privremeno upravljanje općini ili gradu.

(2) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine ne plaća se na nekretnine koje imaju svojstvo kulturnog dobra prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99.).

(3) Općina ili grad mogu propisati oslobođenja od plaćanja poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine u slučaju više sile, prirodnih nepogoda ili ako postoje druge zapreke njihovu koriš­tenju.

Članak 38.k

(1) Obračun i način plaćanja poreza na nekorištene poduzet­ničke nekretnine utvrđuju se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o nekori­š­tenim poduzetničkim nekretninama.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

(4) Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez je prihod općine ili grada na čijem se području nalazi nekorištena poduzetnička nekretnina.

6. Porez na neizgraĐeno graĐevno zemljiŠte

Članak 38.l

(1) Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici neizgrađenoga građevnog zemljišta.

(2) Pod neizgrađenim građevnim zemljištem iz stavka 1. ovoga članka smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica gra­đev­noga područja naselja na kojemu se u skladu s prostornim planom mogu graditi građevine za stambene, poslovne i druge namjene, a na kojemu nije izgrađena nikakva građevina. Neizgrađenim gra­đev­nim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu postoji privre­me­na građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za grad­nju kao i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje gra­đe­vine.

Članak 38.m

(1) Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaća se od 1,00 do 5,00 kuna po četvornom metru neizgrađenoga građevnog ze­mljiš­ta.

(2) Visinu poreza na neizgrađeno građevno zemljište propisuje svojom odlukom općina ili grad, ovisno o lokaciji, veličini i dru­gim okolnostima bitnim za korištenje neizgrađenoga građev­nog zemljišta.

Članak 38.n

(1) Obračun i način plaćanja poreza na neizgrađeno građevno zemljište utvrđuje se odlukom općine ili grada.

(2) Obveznici poreza na neizgrađeno građevno zemljište mo­ra­ju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o mjestu i veličini neizgrađenoga građevnog zemljišta.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

(4) Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

(5) Porez je prihod općine ili grada na čijem se području nalazi neizgrađeno građevno zemljište.«

Članak 32.

Ispred članka 39. podnaslov »3. Porez na reklame« i članci 39., 40. i 41. brišu se.

Članak 33.

Ispred članka 42. podnaslov: »4. Porez na tvrtku ili naziv« zamjenjuje se podnaslovom »7. Porez na tvrtku ili naziv«, a članak 42. mijenja se i glasi:

»(1) Obveznici poreza na tvrtku ili naziv su pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirane su za obavljanje djelatnosti.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje u svome sastavu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta), obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu.

(3) Obveznici poreza na tvrtku koji ne obavljaju djelatnost ne plaćaju porez na tvrtku.

(4) Porez na tvrtku ili naziv plaća se u godišnjem iznosu koji propisuju općina ili grad, a ne može iznositi više od 2.000,00 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu.

(5) Obračun i način plaćanja poreza na tvrtku ili naziv uređuju svojom odlukom općina ili grad.

(6) Porez na tvrtku ili naziv prihod je općine ili grada na pod­ručju kojih je sjedište ili prebivalište ili uobičajeno boravište obvez­nika toga poreza. Ako obveznik poreza na tvrtku u svome sastavu ima poslovne jedinice porez na tvrtku za poslovnu jedinicu prihod je općine ili grada na čijem se području poslovna jedinica nalazi.«

Članak 34.

Ispred članka 43. podnaslov: »5. Porez na korištenje javnih površina« zamjenjuje se podnaslovom: »8. Porez na korištenje jav­nih površina«, a članak 43. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad.

(3) Što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad.«

Članak 35.

Članak 45. mijenja se i glasi:

»(1) Zajednički porezi su:

1. porez na dohodak,

2. porez na dobit,

3. porez na promet nekretnina.

(2) Prihodi iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka dijele se između države, općine, grada i županije.

(3) Prihodi iz stavka 1. točke 3. ovoga članka dijele se izme­đu države, općine i grada.

(4) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se i to :

1. Na području općine, odnosno grada koji ne financira de­cen­tralizirane izdatke osnovnog školstva prema posebnom zakonu udio u porezu na dohodak iznosi i to :

a) Udio općine, odnosno grada 32%,

b) Udio županije 8%, uvećano za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

c) Udio pozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) Udio države 29,20%.

2. Na području općine, odnosno grada posebne državne skrbi (Zakon o područjima posebne državne skrbi, »Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97. i 73/00.) u razdoblju utvrđenom član­kom 14.a navedenoga Zakona, koji ne financira decentralizirane funk­cije osnovnog školstva prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi i to:

- Općine, odnosno grada iz članka 4. stavka 1. i 2. točke a) te iz članka 5. stavka 1. navedenoga Zakona iznosi:

a) udio općine, odnosno grada 32%, uvećano za udio poreza na dohodak države od 60% ustupljen općini, odnosno gradu prema članku 14.a navedenoga Zakona,

b) udio županije 8%,

c) udio pozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funkcije 0%,

d) udio države 0%.

- Općine, odnosno grada iz članka 4. stavka 2. točke b). i c) te iz članka 5. stavka 2. navedenoga Zakona iznosi:

a) udio općine, odnosno grada 32%, uvećano za udio poreza na dohodak države ustupljen općini, odnosno gradu prema članku 14.a navedenoga Zakona,

b) udio županije 8%, uvećano za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

c) udio pozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funk­cije 21%,

d) udio države 29,20%, umanjen za udio poreza na dohodak države ustupljen općini, odnosno gradu prema članku 14.a navedenoga Zakona.

3. Na području općine, odnosno grada na otoku koji ne financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio općine, odnosno grada 32%, uvećano za udio poreza na dohodak države od 29,20% ustupljen općini ili gradu koji zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka,

b) udio županije 8%, uvećano za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

c) udio pozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) udio države 0%.

4. Na području grada koji financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio grada 32%, uvećano za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

b) udio županije 8%, uvećano za dodatni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka umanjen za udio poreza na dohodak za osnovno školstvo,

c) pozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) države 29,20%.

5. Na području Grada Zagreba, koji financira decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio Grada Zagreba 45%, uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

b) udio pozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

c) udio države 24,20%.

6. Na području grada posebne državne skrbi iz članka 4. stav­ka 2 točke b) i c) te iz članka 5. stavka 2. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97. i 73/00.) u razdoblju utvrđenom člankom 14.a Zakona o pod­ru­čjima posebne državne skrbi, koji financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva prema posebnom zakonu, udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio grada 32%, uvećano za udio poreza na dohodak drža­ve ustupljen gradu prema članku 14.a navedenoga Zakona i za do­datni udio poreza na dohodak iz točke 7. ovoga stavka,

b) udio županije 8%, uvećano za dodatni udio poreza na do­hodak iz točke 7. ovoga stavka, umanjen za udio poreza na dohodak za osnovno školstvo,

c) udio pozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funkcije 21%,

d) udio države 29,20%, umanjeno za udio poreza na dohodak države ustupljen gradu prema članku 14.a navedenoga Zakona.

7. Grad, županija i Grad Zagreb za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak za funkcije i to:

Osnovno školstvo                                     2,9%

Srednje školstvo                                       2,0%

Socijalnu skrb

- centre za socijalni rad                             0,4%

- domove umirovljenika                            1,6%

Zdravstvo

- investicijsko održavanje ustanova u
         vlasništvu županija                                  2,5%

- zdravstvena zaštita neosiguranih osoba    0,3%

- zdravstvena zaštita članova poljoprivrednih
         kućanstava iznad 65 godina života         0,1%.

(5) Udio općine i grada u porezu na dobit iznosi 20%, županije 10%, a države 70%.

(6) Udio općine i grada u porezu na promet nekretnina iznosi 60%, a države 40%.

(7) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđenim ovim Zakonom ostvareni na njihovu području.

(8) Raspodjela zajedničkih poreza iz ovoga članka primjenju­je se na uplate i povrate tih poreza.«

Članak 36.

Iza članka 45. dodaju se članci 45.a, 45.b i 45.c koji glase:

»Članak 45.a

(1) Za pokriće javnih izdataka u oblasti osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi i zdravstva koji se prema posebnom zakonu prenose na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave raspodjeljuju se sredstva sa pozicije potpore izravnanja za de­cen­tralizirane funkcije u Državnom proračunu Republike Hrvat­ske.

(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izra­ču­na iznosa potpora izravnanja za decentralizirane funkcije jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave.

(3) Prihodi s pozicije potpora izravnanja koji nisu utrošeni tijekom proračunske godine ostaju na računu proračuna kao zaliha da se omogući plaćanje potpora u narednoj godini ako se ne ostvare planirani prihodi.

(4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorna za prenesene funkcije dužna je u 2001. i 2002. godini pre­nositi sredstva ostvarena od povećanog udjela iz poreza na dohodak i od potpore izravnanja svakoj ustanovi razmjerno izvr­šenim izdacima te ustanove u 1999. godini.

(5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2003. godini može raspodijeliti sredstva ostvarena od povećanog udjela u porezu na dohodak i od potpore izravnanja po ustanovama unutar skupina pojedine djelatnosti, ali se preraspodjela mora zasnivati na planu objavljenom najmanje 2 mjeseca prije njegova usvajanja. Preraspodjelom se pojedinoj ustanovi ne mogu smanjiti sredstva za više od 10% od njezinoga prošlogodišnjeg proračuna.

(6) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2004. godini i dalje može raspodijeliti sredstva ostvarena od povećanog udjela u porezu na dohodak i od potpore izravnanja po ustanovama unutar skupina pojedine djelatnosti, ali se preraspodjela mora zasnivati na planu objavljenom najmanje 2 mjeseca prije njegova usvajanja.

(7) Ako se od dodatnog udjela u porezu na dohodak ostvari više sredstava nego što im pripada, na temelju uredbe iz stavka 2. ovoga članka, za funkciju, Ministarstvo financija može koristiti višak za smanjenje potpora u skladu s drugim funkcijama, u godini za koju su namijenjena sredstva ili za sljedeću godinu.

(8) Iznos potpora izravnanja za svaku godinu utvrđuje se na temelju uredbe iz stavka 2. ovoga članka, a osigurava se u državnom proračunu Republike Hrvatske za određenu godinu.

Članak 45.b

(1) Predstavničko tijelo općine ili grada s više od 8000 sta­nov­nika može donijeti odluku da će financirati izdatke osnovnog školstva utvrđene na temelju uredbe iz članka 45.a stavka 2. ovoga Zakona i da će osigurati pohađanje osnovne škole učenicima sa područja druge općine ili grada uz uvjet da te općine ili gradovi sudjeluju u financiranju tih izdataka.

(2) Više općina ili gradova koji zajedno imaju najmanje 8000 stanovnika mogu odlučiti da zajednički obavljaju funkcije za osnovno školstvo na svom području pod uvjetom da predstavnička tijela svih gradova i općina:

- utvrde da funkciju osnovnog školstva mogu obavljati sredstvima utvrđenim na temelju uredbe iz članka 45.a stavka 2. ovoga Zakona,

- donesu odluku o pravu pohađanja osnovne škole učenicima koji nemaju prebivalište na području tih općina i gradova pod uvjetom da jedinica područne (regionalne) samouprave na kojoj ti učenici imaju prebivalište sudjeluje u financiranju izdataka,

- donesu odluku o osnivanju zajedničkog tijela radi obav­ljanja poslova nabave, računovodstva i financijskog izvješći­vanja.

Članak 45.c

(1) Zajednički prihodi, države, općine i grada su i prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za koncesije, prema Zakonu o koncesijama (»Narodne novine«, br. 89/92.), i to:

1. za crpljenje mineralnih i termalnih voda,

2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.

(2) Prihodi iz stavka 1. ovoga članka dijele se između države, općine i grada na čijem se području ostvaruje pravo crpljenja mineralnih i termalnih voda te zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu tako da:

1. udio općine i grada u prihodu od naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih i termalnih voda iznosi 50 %, a države 50%,

2. udio općine i grada u prihodu od naknada za koncesiju za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu iznosi 30%, a države 70%.«

Članak 37.

Članci 46., 47., 83., 84., 85. i 86. brišu se.

Članak 38.

Članak 89. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđi­vanje poreza na nasljedstva i darove (članak 16. stavak 1. i 3.),

2. pravna ili fizička osoba koja ne obračuna i ne uplati porez na potrošnju u propisanom roku (članak 32. stavak 3.),

3. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na kuće za odmor (članak 38. stavak 2. i 3.),

4. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđi­vanje poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište (članak 38.e, stavak 2. i 3.),

5. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke za utvrđi­vanje poreza na nekorištene poduzetničke nekretnine (članak 38.k, stavak 2. i 3.),

6. pravna ili fizička osoba koja ne dostavi podatke potrebne za utvrđivanje poreza na neizgrađeno građevno zemljište (članak 38.n stavak 2. i 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.«

Članak 39.

Iza članka 89. dodaje se članak 89.a koji glasi:

»Članak 89.a

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pravna ili fizička osoba koja stavi u uporabu automate za zabavne igre protivno odredbi članka 23. stavka 2. ovoga Zakona,

2. pravna ili fizička osoba koja neovlašteno izdaje i tiska   nad­zorne markice protivno članku 27. stavku 3. i 4. ovoga Zakona,

3. pravna ili fizička osoba koja stavi u uporabu automat za zabavne igre bez nadzorne naljepnice s propisanim podacima koje je izdalo nadležno porezno tijelo (članak 27. stavak 7.).

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i pravna ili fizička osoba vlasnik automata ili vlasnik, odnosno korisnik prostora u kojem se stavljaju u uporabu automati za zabavne igre protivno odredbi članka 27. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgo­vorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Do konačnog rješenja o prekršaju iz stavka 1. točke 1. i 3. ovoga članka nadležno tijelo rješenjem će zabraniti daljnje prire­đivanje zabavne igre.

(5) Rješenje o zabrani priređivanja igara na automatima za zabavu izvršava se njihovim pečaćenjem i privremenim oduzima­njem tih automata do okončanja prekršajnog postupka.

(6) Troškove privremenog oduzimanja automata iz stavka 5. ovoga članka snosi vlasnik automata.«

Članak 40.

Članak 90. briše se.

Članak 41.

(1) Županija, općina ili grad mogu svojom odlukom, pored oslobođenja iz ovoga Zakona, propisati i druga oslobođenja i olakšice od plaćanja županijskih, općinskih ili gradskih poreza.

(2) Županija, općina ili grad moraju svoju odluku kojom propisuju visinu poreza i način njegova plaćanja donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Županija, općina ili grad moraju svoje odluke iz stavka 1. i 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Središnjem uredu Porezne uprave u roku od osam dana od dana njihova dono­šenja.

(4) Prijedlog proračuna županije, općine ili grada u svom obrazloženju mora sadržavati i procjenu svote svakog uvedenog poreza te procjenu troškova utvrđivanja, naplate, ovrhe, nadzora i evidencije po svakom uvedenom porezu.

Članak 42.

(1) Poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom županijskih i općin­skih ili gradskih poreza osim prireza porezu na dohodak obavljaju nadležna županijska i općinska ili gradska tijela.

(2) Poslove u svezi s utvrđivanjem i naplatom prireza porezu na dohodak obavlja Porezna uprava.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom županijskih poreza te općinskih ili grad­skih poreza za 2001. godinu obavljat će Porezna uprava prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00. i 127/00.).

(4) Porezna uprava može obavljati poslove u vezi s utvr­đivanjem i naplatom županijskih, općinskih ili gradskih poreza iz stavka 1. ovoga članka na temelju propisa što ga donosi pred­stavničko tijelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave ili drugo nadležno tijelo uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(5) Iz dijela zajedničkih poreza što pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, za troškove utvrđi­vanja, naplate, ovrhe, nadzora i evidencije tih poreza, državnom proračunu pripada 1%. Ta će se sredstva koristiti za unapređenje rada Porezne uprave.

Članak 43.

(1) Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave koja preuzima financiranje decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu dužna je uskladiti svoj proračun za 2001. godinu u skladu sa člankom 5. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 92/94.) najkasnije do 30. rujna 2001.

(2) Potpore izravnanja na temelju uredbe iz članka 45.a stav­ka 2. ovoga Zakona doznačit će se iz državnog proračuna nakon usklađivanja proračuna iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Do usklađivanja proračuna iz stavka 1. ovoga članka, mogu se vršiti preraspodjele utvrđenih sredstava iznad postotka utvr­đenog u članku 25. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 92/94.) za izvršenje decentraliziranih funkcija prema posebnom zakonu.

Članak 44.

Članak 98. briše se.

Članak 45.

U cijelom tekstu Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00. i 127/00.) riječi: »kotar s posebnim samoupravnim polo­žajem« u određenom padežu, brišu se, a riječi: »jedinica lokalne sa­mouprave i uprave« u određenom padežu, zamjenjuju se rije­či­ma: »jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave« u od­govarajućem broju i padežu.

Članak 46.

(1) Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da uredbu iz članka 45.a ovoga Zakona donese u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Obvezuje se ministar financija da propis iz članka 27. stav­ka 3. ovoga Zakona kao i odluku o povjeravanju tiskanja markica prema članku 27. stavku 4. ovoga Zakona donese u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 47.

Ovlašćuje se ministar financija da prema potrebi donosi provedbene propise za primjenu odredaba ovoga Zakona.

Članak 48.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave.

Članak 49.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. srpnja 2001., osim odredaba članka 23., 24., 25., 26., 27. i 89.a koje se primjenjuju od 1. siječnja 2002.

Klasa: 015-01/01-01/03
Zagreb, 28. lipnja 2001.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.