HRVATSKI SABOR

959

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

o PROGLAŠENJU ZAKONA O  izmjenama i dopunama zakona o srednjem Školstvu

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sred­njem školstvu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 28. lipnja 2001.

Broj: 01-081-01-2081/2
Zagreb, 29. lip­nja 2001.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

o izmjenama i dopunama zakona o srednjem Školstvu

Članak 1.

U Zakonu o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93. i 50/95.) članak 5. mijenja se i glasi:

»Srednjoškolsko obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.«

Članak 2.

Članak 11. briše se.

Članak 3.

U članku 24. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Uvjete i način rada vježbaonica iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: ministar) uz suglasnost ministra znanosti i tehnologije.«

Članak 4.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne pro­grame za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.

Programi iz stavka 1. ovoga članka prilagođeni su dobi, pret­hodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih, a donosi ih ustanova koja ih izvodi na temelju nastavnog programa redovite srednje škole.

Uvjete i način izvođenja programa i stjecanja srednjo­škol­skog obrazovanja odraslih propisuje ministar.«

Članak 5.

Članak 26. briše se.

Članak 6.

Članak 27. mijenja se i glasi:

»Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih može izvoditi srednja škola, pučko otvoreno učilište ili druga ustanova ako ima potreban broj nastavnika i stručnih suradnika za izvođenje programa i ispunjava uvjete propisane aktom iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.«

Članak 7.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»Srednja škola je javna ustanova.

Srednju školu može osnovati:

- Republika Hrvatska,

- jedinica područne (regionalne) samouprave,

- domaća i strana fizička pravna osoba, ako je osigurala sred­stva u iznosu koji je potreban za rad te vrste škole.«

Članak 8.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»Za obavljanje djelatnosti srednjoškolskog obrazovanja utvr­đu­je se mreža srednjoškolskih programa i ustanova, gimnazija, strukovnih i umjetničkih škola u Republici Hrvatskoj, izuzev škola s pravom javnosti.«

Prijedlog mreže srednjih škola na svom području utvrđuje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno grada Zagreba.

Mrežu srednjih škola iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

Članak 9.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»Akt o osnivanju srednje škole, pored uvjeta za osnivanje ustanove propisanih Zakonom o ustanovama, mora sadržavati odredbe o:

- programu srednjoškolskog obrazovanja i uvjetima njegova ostvarivanja,

- stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje programa,

- osiguranju propisanog prostora, nastavnih sredstava i pomagala,

- uvjetima i načinu osiguravanja financijskih sredstava za rad škole.

Srednja škola i druga ustanova srednjeg školstva upisuje se u upisnik ustanova srednjeg školstva koji vodi Ministarstvo prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), nakon donošenja rješenja o odobrenju početka njenog rada.«

Članak 10.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»Srednja škola ima statut.

Statutom srednje škole uređuje se način obavljanja djelatnosti škole, djelokrug tijela upravljanja i stručnih tijela škole, te uređuju druga pitanja od značaja za djelatnost i poslovanje škole, u skladu s aktom o osnivanju škole i zakonom.

Statut srednje škole donosi školski odbor.«

Članak 11.

Članak 33. mijenja se i glasi:

»Početak rada srednje škole odobrava ministar rješenjem.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će se ako škola ima:

- potreban broj stručnih djelatnika za izvođenje nastavnog plana i programa,

- prostor i opremu, u skladu s normativima utvrđenim nastav­nim planom i programom, te

- osigurana sredstva za rad i izvođenje nastavnog programa.

Način i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada srednje škole propisuje ministar.«

Članak 12.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»Privatna srednja škola stječe pravo javnosti rješenjem o odobrenju početka njenog rada.

Djelatnost privatne srednje škole s pravom javnosti može biti financirana iz sredstava državnog proračuna prema kriterijima koje propisuje ministar.

Srednja škola koja je stekla pravo javnosti prema stavku 1. ovoga članka u naziv obvezno dodaje oznaku: žs pravom javnostiž.«

Članak 13.

Članak 38. briše se.

Članak 14.

Podnaslov ispod članka 39. koji glasi: »3. Inozemna srednja škola« briše se, a članak 39. mijenja se i glasi:

»Nastava u srednjoj školi može se izvoditi i na jednom od svjetskih jezika uz suglasnost ministra, ako škola izvodi međuna­rodni program.«

Članak 15.

U članku 47. stavku 1. iza podstavka 3. dodaju se novi podstavci 4. i 5. koji glase:

»– provodi odluku školskog odbora o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika škole te odluke o predstavkama, molbama i žalbama zaposlenika,

- provodi odluke nastavničkog vijeća o izricanju pedagoških mjera, o molbama i žalbama učenika i njihovih roditelja.«

Dosadašnji podstavak 4. postaje podstavak 6.

Članak 16.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»Za ravnatelja srednje škole može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu, ispunjava uvjete za nastavnika i ima najmanje pet godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu.

Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja.

Ravnatelja imenuje i razrješava školski odbor.

Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.

Način i postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja uređuje se statutom škole u skladu s ovim Zakonom.«

Članak 17.

Iza članka 48. dodaje se članak 48.a koji glasi:

»Članak 48.a

Školski odbor razriješit će ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan u slučajevima utvrđenim Zakonom o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93. i 29/97.).

Školski odbor donijet će odluku o razrješenju prema stavku 1. ovoga članka najkasnije u roku od 15 dana od dana kada utvrdi da su se stekli uvjeti za razrješenje.

U slučaju da se steknu uvjeti za razrješenje, a školski odbor ne razriješi ravnatelja prema stavku 2. ovoga članka, ravnatelja može razriješiti ministar prosvjete.«

Članak 18.

Članak 50. mijenja se i glasi:

»Školski odbor broji 9 članova.

Četiri člana školskog odbora biraju zaposlenici škole iz reda nastavnika tajnim glasovanjem, a dva člana biraju roditelji iz reda vijeća roditelja.

Tri člana školskog odbora bira predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba na prijedlog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave na čijem području je sjedište škole.

Članovi školskog odbora biraju se na četiri godine i mogu biti ponovno izabrani.

Odluke školskog odbora valjane su ako se za njih izjasni većina ukupnog broja članova.

Način i postupak izbora i razrješenja članova školskog odbora iz stavka 2. ovoga članka škola propisuje statutom, u skladu s ovim Zakonom.«

Članak 19.

Iza članka 51. dodaje se članak 51.a koji glasi:

»Članak 51.a

Ako školski odbor ne obavlja poslove iz svoga djelokruga u skladu sa zakonom ili te poslove obavlja na način koji ne omo­gućava redovito poslovanje i djelatnost škole, osnivač škole može raspustiti školski odbor.

Ako se školski odbor ne može utemeljiti prema odredbama članka 50. ovoga Zakona, odnosno ako osnivač donese odluku o ras­puštanju školskog odbora, imenovat će povjerenstvo od tri člana iz reda nastavnika, predstavnika jedince lokalne samouprave i roditelja.

Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ima ovlaštenja školskog odbora, ali ne može imenovati odnosno razriješiti ravnatelja. Ovlaštenja povjerenstva su privremena i traju do izbora članova školskog odbora.

Povjerenstvo je dužno provesti izbor članova školskog odbora najkasnije u roku tri mjeseca od dana imenovanja.«

Članak 20.

U članku 53. stavak 3. briše se.

Članak 21.

U članku 55. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. i 4. postaje stavak 2. i 3.

Članak 22.

Iza članka 55. dodaje se članak 55.a koji glasi:

»Članak 55.a

U srednjoj školi osniva se vijeće roditelja. Vijeće roditelja čine predstavnici roditelja učenika svakog razrednog odjela škole.

Broj članova vijeća roditelja, način njihova izbora i djelokrug rada utvrđuje se statutom škole.«

Članak 23.

U članku 57. stavak 6. briše se.

Članak 24.

Iza članka 57. dodaje se članak 57.a koji glasi:

»Članak 57.a

Odlukom o upisu mogu se utvrditi uvjeti i broj učenika koji redovito upisuju program srednje škole prema osobnim potrebama.

Cijenu obrazovanja prema stavku 1. ovoga članka utvrđuje ministar.

Članak 25.

U članku 67. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»Učenici upisani u športski, odnosno umjetnički program srednje škole mogu biti u cijelosti oslobođeni obveze svladavanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture.

Odluku iz stavka 3. ovoga članka donosi nastavničko vijeće škole.«

Članak 26.

Iza članka 72. dodaje se članak 72.a koji glasi:

»Članak 72.a

U srednjoj školi osniva se vijeće učenika. Vijeće učenika čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela škole.

Predstavnik vijeća učenika može sudjelovati u radu tijela ško­le kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava od­lu­čivanja.

Način izbora i djelokrug rada vijeća učenika utvrđuje se statutom škole.«

Članak 27.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»Rad u srednjoj školi ne može obavljati osoba koja je pravo­moć­no osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kaz­ne­no djelo primanja mita ili kazneno djelo protiv spolne slobode ili spolnog ćudoređa, kazneno djelo kršenja obiteljskih obveza, kaz­neno djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ili maloljetne osobe.

Nastavnici srednje škole dužni su poduzimati mjere zaštite prava djeteta, te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, odnosno učenika odmah javiti tijelu socijalne skrbi odnosno drugom nadležnom tijelu.«

Članak 28.

Članak 77.a mijenja se i glasi:

»Obveze nastavnika u srednjoj školi određuju se rješenjem o rasporedu radnih obveza u skladu s godišnjim planom rada škole tako da obuhvate rad s učenicima u nastavi te ostale poslove u okviru utvrđenoga radnog tjedna, u skladu s ovim Zakonom i kolektivnim ugovorom.

tjedna norma rada s učenicima u nastavi, uključujući 2 sata odgojno-obrazovnog rada razrednika, za teoretsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje odgojno-obrazovnih programa u odgojnim grupama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati.

Normu rada za pojedini nastavni predmet propisuje ministar.«

Članak 29.

Članak 79. mijenja se i glasi:

»Nastavnici zasnivaju radni odnos ugovorom o radu.

Potrebu za nastavnikom škola obvezno oglašava putem Zavoda za zapošljavanje. Oglas se može objaviti i u dnevnom tisku, odnosno »Školskim novinama«.

S nastavnikom koji ima zasnovan radni odnos u srednjoj školi s nepunom tjednom normom može se zasnovati radni odnos u dru­goj školi do propisane tjedne norme rada bez javnog oglašavanja iz stavka 2. ovoga članka.

S osobom koja u pogledu stupnja stručne spreme ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga Zakona može se zasnovati rad­ni odnos na određeno vrijeme, najdulje na godinu dana.«

Članak 30.

Članak 81. briše se.

Članak 31.

Naziv glave VII.a »Nadzor« briše se, a članak 86.a mijenja se i glasi:

»Nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

Upravni nadzor nad radom srednje škole obavlja tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba u skladu sa zakonom.«

Članak 32.

Članak 87. mijenja se i glasi:

»Javne potrebe u srednjem školstvu utvrđuju se pedagoškim standardom srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: pedagoški standard).

Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti te osigurava podjednak razvoj srednjeg školstva u srednjoročnom razdoblju.

Pedagoški standard donosi Hrvatski sabor.«

Članak 33.

Članak 88. mijenja se i glasi:

»Sredstva za financiranje javnih potreba u srednjem školstvu osiguravaju se državnim proračunom i proračunom županije, odnosno Grada Zagreba.

u državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:

- plaće zaposlenika za ostvarivanje redovnoga nastavnog programa srednje škole,

- naknade zaposlenika srednje škole utvrđene kolektivnim ugovorom,

- stručno usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika,

- povećane troškove školovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

- programe za rad s darovitim učenicima,

- programe informatizacije srednjeg školstva,

- programe opremanja školskih knjižnica,

- povećane troškove školovanja učenika s teškoćama u razvoju,

- sufinanciranje programa privatnog školstva,

- kapitalne projekte izgradnje utvrđene posebnim dijelom Državnog proračuna za 2001. godinu razdjelom 0.80 – glava XX. do njihove potpune funkcionalnosti te kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema kriterijima i mjerilima za osiguranje minimalnoga financijskog standarda srednjeg školstva,

- druge programe od zajedničkog interesa za djelatnost srednjeg školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije te programi izvannastavnih aktivnosti).

U proračunu županije, odnosno Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za:

- investicijsko održavanje školskog prostora, opreme i nas­tav­nih sredstava i pomagala,

- nabavu školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,

- materijalne troškove srednje škole,

- prijevoz zaposlenika srednje škole,

- potpore za sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima,

- kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema standardima i normativima koje utvrđuje ministar.

Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnoga financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba prema stavku 2. i 3. ovoga članka i odredbama članka 87. ovoga Zakona.«

Članak 34.

Iza članka 88. dodaje se članak 88.a koji glasi:

»Članak 88.a

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi šire javne potrebe u srednjem školstvu (sufinanciranje programa privatnog školstva, ostale programe srednjeg školstva od interesa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) za koje ista sredstva osigurava u svojem proračunu.«

Članak 35.

Članak 89. briše se.

Članak 36.

Članak 90. mijenja se i glasi:

»Ako srednja škola ostvari dobit, dobit mora upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove, u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.«

Članak 37.

Osnivačka prava nad srednjom školom, čiji je osnivač Repub­lika Hrvatska, Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo može prenijeti na jedinicu područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, u skladu s odredbama ovoga Za­kona, na zahtjev poglavarstva jedinice područne (regionalne) sa­mouprave, odnosno Grada Zagreba.

Članak 38.

Županija odnosno Grad Zagreb dužni su predložiti plan mre­že srednjih škola prema članku 30. ovoga Zakona najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 39.

Srednje škole dužne su uskladiti opće akte i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

U srednjoj školi u kojoj je imenovan vršitelj dužnosti ravnatelja prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, školski odbor dužan je raspisati javni natječaj za izbor ravnatelja najkasnije u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Postupak za izbor ravnatelja započet do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 40.

Nositelji izvođenja programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih dužni su uskladiti opće akte i poslovanje u skladu s od­red­bama ovoga Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 41.

U svim odredbama Zakona o srednjem školstvu riječi: »ministar prosvjete i športa«, »Ministarstvo prosvjete i športa«, »organ«, »organizacija« i »komisija« zamjenjuju se riječima: »ministar«, »Ministarstvo«, »tijela«, »ustanova«, i »povjerenstvo« u odgovarajućem padežu.

Članak 42.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o srednjem školstvu.

Članak 43.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. srpnja 2001.

Klasa: 602-03/01-01/01
Zagreb, 28. lipnja 2001.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.