HRVATSKI SABOR

1586

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Proglašavam Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 19. listopada 2001.

Broj: 01-081-01-3313/2

Zagreb, 24. listopada 2001.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

GLAVA I.

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, na način da se propisuju prava kojima se osigurava posebna zaštita članova obitelji poginuloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, članova obitelji umrlih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te uvjeti i postupak za ostvarivanje tih prava.

Članak 2.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je pripadnik oružanih snaga Republike Hrvatske (hrvatska vojska i policija), koji je organizirano sudjelovao u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata (1991. – 1995.) (u daljnjem tekstu: hrvatski branitelj).

(2) Pod sudjelovanjem u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se izravni oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom na bojišnici u obav­ljanju vojne dužnosti (i odlazak u postrojbu radi odlaska na bojišnicu, na borbeni položaj kao i povratak s izravnoga oružanog otpora agresoru).

(3) Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, pripadnik naoružanih dragovoljačkih odreda Narodne zaštite, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i pričuvnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova, koji su dragovoljno od 1991. do 15. siječnja 1992. sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Članak 3.

(1) Obitelj poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je obitelj hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata:

1. koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991. – 1995.) poginuo,

2. koji je od rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske umro u roku od godinu dana nakon ranjavanja, ozljede, a najkasnije do 31. prosinca 1996.,

3. koji je od bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske umro ili izvršio suicid u roku od godinu dana od dana prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31.prosinca 1997.

(2) Prava članova obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđena ovim Zakonom ostvaruje i obitelj osobe (Narodna zaštita, medicinsko osoblje i ratni izvjestitelji) koja je po nalogu nadležnih tijela državne vlasti u Domovinskom ratu (1991.–1995.) u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginula ili je od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dužnosti umrla u roku od godinu dana nakon ranjavanja ili ozljede, a najkasnije do 31. prosinca 1996.

Članak 4.

Obitelj zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je obitelj hrvatskog branitelja koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske zatočen ili je nestao u Domovinskom ratu (1991.–1995.).

Članak 5.

(1) Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) je hrvatski branitelj, kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu (1991.–1995.).

(2) HRVI iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.–1995.).

(3) Prava HRVI iz Domovinskog rata utvrđena ovim Zakonom ostvaruje i osoba (Narodna zaštita, medicinsko osoblje i ratni izvjestitelji) kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobila pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.–1995.).

Članak 6.

HRVI iz Domovinskog rata je i stranac kojem je kao pripadniku oružanih snaga Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.–1995.) organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru ili zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili u razdoblju 30 dana od prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Članak 7.

Zatočenik u neprijateljskom logoru je hrvatski branitelj koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.–1995.) uhićen, a potom zatočen u neprijateljskom logoru najmanje 3 dana (72 sata).

Članak 8.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Članovi obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hr­vat­skog branitelja su bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena i pastorčad (članovi uže obitelji), roditelji, očuh, maćeha, posvojitelj.

2. Članom uže obitelji smatra se i izvanbračni drug poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja koji s hrvat­skim braniteljem ima dijete iz te izvanbračne zajednice i koji je do njegove pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka živio s njim u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

3. Pastorak je osoba koja nema jednog od roditelja živog ili su roditelju oduzeta roditeljska prava pravomoćnom presudom suda, a hrvatski branitelj ga je uzdržavao najmanje godinu dana prije pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka.

4. Očuh, maćeha, posvojitelji su osobe koje su hrvatskog bra­nitelja uzdržavale, odnosno koje je hrvatski branitelj uzdrža­vao najmanje pet godina prije pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka.

Članak 9.

Neprijateljski logor u smislu ovoga Zakona jest zatvoreni i čuvani prostor na neprijateljskom ili okupiranom teritoriju u kojemu su smješteni, zatvoreni, čuvani ili zlostavljani uhićeni hrvatski branitelji, a koji je registriran u Uredu za zatočene i nestale Vlade Republike Hrvatske.

Članak l0.

Prava utvrđena ovim Zakonom mogu ostvariti hrvatski državljani a strani državljani pod uvjetom da ta prava ne ostvaruju prema propisima države čiji su državljani.

GLAVA II.

PRAVA ČLANOVA OBITELJI POGINULOGA HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 11.

(1) Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja pod uvjetima propisanim ovim Zakonom imaju pravo na:

1. obiteljsku invalidninu,

2. povećanu obiteljsku invalidninu,

3. uvećanu obiteljsku invalidninu,

4. obiteljsku mirovinu,

5. prednost pri zapošljavanju,

6. prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora,

7. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti,

8. carinske i porezne olakšice,

9. oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta,

10. prednost pri upisu u obrazovne ustanove,

11. stipendiju,

12. prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove,

13. besplatne udžbenike,

14. opskrbninu,

15. doplatak za pripomoć u kući,

16. obnovu,

17. stambeno zbrinjavanje,

18. oslobađanje od plaćanja sudskih, upravnih i javno bilježničkih pristojbi,

19. prednost pri smještaju u umirovljeničke domove.

(2) Članovi obitelji zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja imaju sva prava koja su ovim Zakonom propisana za članove obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osim prava na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu.

1. OBITELJSKA INVALIDNINA

Članak 12.

(1) Obiteljska invalidnina je osnovno pravo po osnovi gubitka člana obitelji i na temelju tog prava ostvaruju se sva ostala prava.

(2) Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja imaju pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima i u visini propisanim ovim Zakonom.

Članak 13.

(1) Pravo na obiteljsku invalidninu članovi uže obitelji mogu ostvariti pod sljedećim uvjetima:

1. udovica, odnosno udovac stječu pravo na obiteljsku invalidninu kada navrše 40 godina života, a prije navršenih 40 godina života ako su nesposobni za privređivanje,

2. djeca, posvojenici i pastorčad do navršene 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do navršene 26 godine života, a ako su nesposobna za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15 godine života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja prije navršene 26 godine života. Ako je školovanje prekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti, pravo na obiteljsku invalidninu ove osobe mogu koristiti i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene 26. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka, odnosno bolesti izgubile od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje nastavljeno prije 26. godine života,

3. djeca koja završe redovno trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, a nastave školovanje u četvrtom razredu po redovnom ili izvanrednom programu za vlastite potrebe, zadržavaju to pravo, ako nisu zaposleni,

(2) Ako užu obitelj čine bračni drug s jednim članom ili više članova obitelji iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, bračni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i to dok i jedno dijete od te djece ima pravo na invalidninu.

Članak 14.

(1) Roditelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo.

(2) Očuh, maćeha i posvojitelj, koji su hrvatskog branitelja od kojeg izvode pravo uzdržavali ili ih je on uzdržavao najmanje pet godina prije pogibije ili smrti, imaju također pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo.

(3) Očuh, maćeha ili posvojitelj koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu isključuje roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema osobi od koje bi izvodio pravo, te mu je roditeljska skrb oduzeta odlukom suda u izvanparničnom postupku.

Članak 15.

(1) Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine.

(2) Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iznosi 15% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza poginuloga hrvatskog branitelja iznosi 40% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje više članova obitelji za svakog sukorisnika iznos obiteljske invalidnine iz stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%.

(5) Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje dva ili više članova obitelji, obiteljska invalidnina pripada sukorisnicima u jednakim dijelovima.

(6) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka roditelji poginuloga hrvatskog branitelja, koji nisu u radnom odnosu i nisu korisnici mirovine prema ovom Zakonu ili po propisima o mirovinskom osiguranju veće od 50% proračunske osnovice, imaju pravo na obiteljsku invalidninu i to:

– jedan roditelj u iznosu od 70% od osnovice mjesečno,

– oba roditelja u iznosu od 100% od osnovice mjesečno.

(7) Djeca, posvojenici i pastorčad poginulog i umrloga hr­vat­skog branitelja ostvaruju pravo na obiteljsku invalidninu i nakon završetka redovnog školovanja, ako su neuposlena, a naj­duže 12 mjeseci nakon završetka redovnog školovanja.

Članak 16.

(1) Članovi obitelji koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi dvije ili više osoba imaju pravo na obiteljsku invalidninu u nesmanjenom iznosu za svaku od tih osoba, s tim da obiteljsku invalidninu u iznosu iz članka 15. stavka 6. ovoga Zakona imaju samo po osnovi jedne osobe.

(2) Pravo na obiteljsku invalidninu imaju, uz uvjete propisane ovim Zakonom i korisnici osobne invalidnine.

                             

2. POVEĆANA OBITELJSKA INVALIDNINA

Članak 17.

(1) Roditelj čije je jedino dijete poginulo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na obiteljsku invalidninu iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona povećanu za 50%.

(2) Ako obiteljsku invalidninu po stavku 1. ovoga članka koriste oba roditelja kao sukorisnici iznos obiteljske invalidnine određen po članku 15. stavku 4. ovoga Zakona povećava se za 50%.

3. UVEĆANA OBITELJSKA INVALIDNINA

Članak 18.

(1) Roditelj i bračni drug poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nemaju djece, odnosno imaju jedno ili više djece koja su sva nesposobna za privređivanje uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije petnaeste godine života, odnosno prije navršene dvadesetšeste godine života, ako je dijete bilo na redovnom školovanju, imaju uz pravo na obiteljsku invalidninu i pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu.

(2) Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu ima i dijete poginuloga hrvatskog branitelja bez oba roditelja neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja.

(3) Uvećana obiteljska invalidnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka iznosi 34,50% mjesečno od mjesečnog iznosa osobne invalidnine invalida I. skupine.

(4) Ako više osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka ispunjavaju uvjete za ostvarivanjem prava na uvećanu obiteljsku invalidninu, uvećana obiteljska invalidnina u iznosu iz stavka 3. ovoga članka pripada svakoj od njih.

(5) Korisnici koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na uvećanu obiteljsku invalidninu po ovom Zakonu, po osnovi dviju ili više osoba imaju pravo na tu invalidninu samo iza jedne osobe.

GLAVA III.

PRAVA HRVATSKIH RATNIH VOJNIH INVALIDA IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 19.

Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata pod uvjetima propisanim ovim Zakonom imaju pravo na:

1. osobnu invalidninu,

2. doplatak za njegu i pomoć druge osobe,

3. ortopedski doplatak,

4. posebni doplatak,

5. usluge osobe za pružanje njege i pomoći,

6. medicinsku, odnosno fizikalnu rehabilitaciju,

7. profesionalnu rehabilitaciju,

8. prilagodbu prilaza do zgrade,

9. troškove pogreba uz odavanje vojne počasti,

10. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti,

11. prednost pri zapošljavanju,

12. prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora,

13. oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta,

14. carinske i porezne olakšice,

15. prednost pri upisu u obrazovne ustanove,

16. stipendiju,

17. prednost pri smještaju u studentske domove,

18. besplatne udžbenike,

19. opskrbninu,

20. doplatak za pripomoć u kući,

21. obnovu,

22. stambeno zbrinjavanje,

23. oslobađanje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi,

24. prednost pri smještaju u umirovljeničke domove,

25. invalidsku mirovinu.

Članak 20.

(1) Oštećenje organizma, u smislu ovoga Zakona, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogor­šanja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kod zatočenika u neprijateljskom logoru. Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona HRVI Domovinskog rata razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina:

– I.    skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovan život potrebna njega i pomoć druge osobe,

– II.  skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma,

– III. skupina – invalidi sa 90% oštećenja organizma,

– IV. skupina – invalidi sa 80% oštećenja organizma,

– V.  skupina – invalidi sa 70% oštećenja organizma,

– VI. skupina – invalidi sa 60% oštećenja organizma,

– VII.skupina – invalidi sa 50% oštećenja organizma,

– VIII.skupina – invalidi sa 40% oštećenja organizma,

– IX. skupina – invalidi sa 30% oštećenja organizma,

– X.  skupina – invalidi sa 20% oštećenja organizma.

(2) Invalidu koji je zadobio više oštećenja organizma pod različitim okolnostima i to:

– u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, na odsluženju obveznoga vojnog roka mirnodopski vojni invalid (MVI) u svezi s ratnim događajima civilni invalid rata (CIR) i u II. svjetskom ratu (NOR), pri ocjenjivanju postotka oštećenja organizma uzimaju se u obzir sva takova oštećenja organizma, a status se određuje prema oštećenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnog postotka oštećenja, utvrdi najveći postotak.

(3) Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osobama kojima je oštećenje organizma nastalo kao posljedica pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma s tim da po toj osnovi utvrđeni postotak oštećenja organizma ne može iznositi više od 80%.

(4) Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma iz stavka 1. i 3. ovoga članka daju Liječnička povjerenstva u prvom i drugom stupnju koje imenuje ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

1. OSOBNA INVALIDNINA

Članak 21.

(1) Osobna invalidnina je osnovno pravo HRVI iz Domovinskog rata po osnovi oštećenja organizma i na temelju tog prava ostvaruju se sva ostala prava. Osobna invalidnina određuje se HRVI iz Domovinskog rata prema skupini oštećenja organizma u koju je razvrstan i pripada mu u mjesečnom iznosu.

(2) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određuje se u visini od 115% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.

(3) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida od II. do X. skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine invalida I. skupine i to:

Skupina	Postotak
II.	73,00
III.	55,00
IV.	41,00
V.	29,00
VI.	18,00
VII.	12,00
VIII.	6,00
IX.	4,00
X.	3,00

 

2. DOPLATAK ZA NJEGU I POMOĆ DRUGE OSOBE

Članak 22.

(1) Pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe imaju:

1. HRVI iz Domovinskog rata I. skupine,

2. HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine kojima je organizam oštećen i neovisno o vojnom invaliditetu, a koje je oštećenje, zajedno s vojnim invaliditetom, jednako oštećenju organizma invalida I. skupine

(2) HRVI iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka radi ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se u dva stupnja:

1. U prvi stupanj – HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji su potpuno nesposobni za obavljanje svih životnih potreba i kojima je potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe.

2. U drugi stupanj – ostali HRVI iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 23.

(1) Osnovica za određivanje doplatka za njegu i pomoć druge osobe je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine.

(2) Doplatak za njegu i pomoć druge osobe iznosi mjesečno:

1) za I. stupanj 100% od osnovice,

2) za II. stupanj 66% od osnovice.

Članak 24.

(1) Doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje se za vrijeme koje je korisnik doplatka proveo u zdravstvenoj ustanovi ili u drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe.

(2) Pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne ostvaruje hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine koji koristi usluge osobe za pružanje njege i pomoći, osim oboljelih od Kvadriplegije i Kvadripareze.

(3) Izbor između primanja doplatka za njegu i pomoć druge osobe i korištenja usluge osobe za pružanje njege i pomoći vrši HRVI iz Domovinskog rata I. skupine izjavom na zapisnik prvostupanjskom tijelu.

(4) Izbor iz stavka 3. ovoga članka ne može se promijeniti prije proteka roka od tri mjeseca od dana izvršenog izbora.

3. ORTOPEDSKI DOPLATAK

Članak 25.

(1) Pravo na ortopedski doplatak imaju HRVI iz Domovinskog rata kojima je oštećenje organizma utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta, teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.

(2) Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini, vrsti i uzroku oštećenja.

Članak 26.

(1) Osnovica za određivanje ortopedskog doplatka je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine.

(2) Ortopedski doplatak iznosi mjesečno:

1) za I. stupanj 29% od osnovice,

2) za II. stupanj 22% od osnovice,

3) za III. stupanj 14% od osnovice,

4) za IV. stupanj 7% od osnovice.

(3) Ortopedski doplatak iz stavka 2. točke 1. ovoga članka povećava se za 25% invalidu kod kojega postoje dva ili više oštećenja I. stupnja.

4. POSEBNI DOPLATAK

Članak 27.

HRVI iz Domovinskog rata ima pravo na posebni doplatak u visini od 50% od pripadajućeg iznosa osobne invalidnine, ako nije u radnom odnosu, ne prima mirovinu i naknadu plaće od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju kao i tijekom profesionalne rehabilitacije.

5. USLUGE OSOBE ZA PRUŽANJE NJEGE I POMOĆI

Članak 28.

(1) HRVI Domovinskog rata I. skupine može koristiti usluge osobe za pružanje njege i pomoći.

(2) Osoba koja pruža njegu i pomoć ima pravo na naknadu plaće u visini osobne invalidnine invalida I. skupine, prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, pravo na doplatak za djecu i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

(3) Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata isplaćuje naknadu plaće iz stavka 2. ovoga članka i uplaćuje doprinose na naknadu plaće i iz naknade plaće a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.

(4) Osnovica za uplatu doprinosa je visina naknade plaće uvećana za doprinos iz plaće.

Članak 29.

Mjerila za izbor osobe koja može pružati njegu i pomoć, te postupak i način ostvarivanja prava iz članka 28. ovoga Zakona propisuje pravilnikom ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

6. MEDICINSKA, ODNOSNO FIZIKALNA REHABILITACIJA

Članak 30.

(1) Iznimno od odredbe članka 37. ovoga Zakona HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine ima pravo na medicinsku, odnosno fizikalnu rehabilitaciju ako mu je ta rehabilitacija prijeko potrebna u svezi s oštećenjem organizma koje je zadobio pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona i na temelju kojeg mu je priznat status HRVI iz Domovinskog rata.

(2) Indikacije, trajanje, postupak i način ostvarivanja medicinske, odnosno fizikalne rehabilitacije propisuje pravilnikom ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

7. PROFESIONALNA REHABILITACIJA

Članak 31.

(1) HRVI iz Domovinskog rata kod kojeg nakon ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, zbog bolesti, a bolest je, pogor­šanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost, ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje, ako nema navr­šene određene godine života i to: žena 40 godina, a muškarac 45 godina.

(2) O pravu na profesionalnu rehabilitaciju rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti HRVI iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije.

(3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, HRVI iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Republike Hrvatske istog čina i ustrojbenog mjesta, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i na čiju svotu se primjenjuju odredbe o smanjenju sukladno odredbi članka 75. stavka 10. i 11. ovoga Zakona.

(4) Nakon završene profesionalne rehabilitacije HRVI iz Domovinskog rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada plaće iz stavka 3. ovoga članka najduže 12 mjeseci od dana završene profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovno prijavljuje toj službi.

(5) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti HRVI iz Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.

(6) Pravne osobe, tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvanproračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: poslodavac) obvezni su primati na profesionalnu rehabilitaciju HRVI iz Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

(7) Evidenciju o korištenju prava iz stavka 1. ovoga članka vodi nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba na temelju rješenja o pravu na profesionalnu rehabilitaciju.

8. PRILAGODBA PRILAZA DO ZGRADE

Članak 32.

(1) HRVI Domovinskog rata koji nisu sposobni za kretanje bez invalidskih kolica ili drugih ortopedskih pomagala i slijepi HRVI, imaju pravo na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za kretanje u kolicima, ako se te prilagodbe mogu izvesti, sukladno posebnim propisima.

(2) Zahtjev za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo.

(3) Postupak i način prilagodbe utvrđuje se pravilnikom koji donosi ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo.

(4) Pravo na prilagodbu iz stavka 1. ovoga članka HRVI iz Domovinskog rata može ostvariti samo jedanput.

9. PRAVO NA TROŠKOVE POGREBA UZ ODAVANJE VOJNE POČASTI

Članak 33.

(1) Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata snosi troškove prijevoza i pogreba posmrtnih ostataka poginulog hrvatskog branitelja uz odavanje vojne počasti, nakon postupka ekshumacije i identifikacije.

(2) Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata snosi troškove prijevoza posmrtnih ostataka umrlog HRVI iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske i troškove pogreba HRVI iz Domovinskog rata uz odavanje vojne počasti, ukoliko obitelj pravovremeno obavijesti Ministarstvo.

(3) Ovlašćuje se ministar hrvatskih branitelja da u skladu s pravilnikom propiše uvjete i korištenje počasne odore prigodom obilježavanja obljetnica postrojbi, svečanosti i ukopa posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja.

GLAVA IV.

PRAVA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 34.

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata pod uvjetima propisanim ovim Zakonom imaju pravo na:

1. ocjenu radne sposobnosti,

2. staž u dvostrukom trajanju,

3. prava iz zdravstvene zaštite,

4. prednost pri zapošljavanju,

5. prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora,

6. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti,

7. oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta,

8. prednost pri upisu u obrazovne ustanove,

9. stipendiju,

10. prednost pri smještaju u studentske domove,

11. besplatne udžbenike,

12. carinske i porezne olakšice,

13. dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate,

14. opskrbninu,

15. doplatak za pripomoć u kući.

 

GLAVA V.

OSTALA PRAVA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

1. OCJENA RADNE SPOSOBNOSTI

Članak 35.

(1) Nakon završenog liječenja hrvatski branitelj je obvezan odazvati se pozivu nadležnog tijela mirovinskog osiguranja i pristupiti ocjeni sposobnosti za rad.

(2) Ako se ne odazove pozivu iz stavka 1. ovoga članka, hrvatskom branitelju prestaje pravo na naknadu plaće, osim ako je bio spriječen razlozima koji su izvan njegove volje.

(3) Na zahtjev hrvatskog branitelja nadležno tijelo mirovinskog osiguranja obvezno je u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva ocijeniti njegovu radnu sposobnost.

2. STAŽ U DVOSTRUKOM TRAJANJU

Članak 36.

Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su zaposleni ili im se staž osiguranja računa po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a hrvatskim braniteljima koji nisu zaposleni ili ne ostvaruju staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju, sukladno propisima o obrani.

3. PRAVA IZ ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Članak 37.

HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu s posebnim propisima.

4. PREDNOST PRI ZAPOŠLJAVANJU

Članak 38.

(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvanproračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske obvezni su pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dati prednost nezaposlenom i to sljedećim redoslijedom:

1. djetetu poginuloga hrvatskog branitelja bez oba roditelja,

2. HRVI iz Domovinskog rata,

3. članu obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

4. hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata.

Pravo prednosti pri zapošljavanju ostvaruje se redoslijedom od točke 1. prema točki 4.

(2) Prednost pri zapošljavanju za osobe iz stavka 1. ovoga članka predvidjet će se kolektivnim ugovorima i s drugim gospodarskim subjektima.

(3) Poslodavac je oslobođen plaćanja doprinosa na plaću kod zapošljavanja osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku godinu dana od dana njihovog zaposlenja uz uvjet da u tom roku ne otpusti drugog zaposlenika ili mu ne otkaže ugovor o radu.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju dužne su uz molbu, odnosno ponudu na natječaj priložiti rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo.

(5) Osoba koja ne bude primljena u tijelo državne uprave, tijelo sudbene vlasti ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju da bi ostvarila navedeno pravo obvezna je podnijeti prigovor na rješenje o prijamu.

(6) Po konačnosti rješenja o prijamu iz stavka 5. ovoga članka ili po proteku roka od petnaest dana od dana podnošenja prigovora protiv tog rješenja, osoba koja ocijeni da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može u narednih petnaest dana podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu nadzora.

(7) Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za nadzor obavijestiti donosioca rješenja o prijamu o pokretanju postupka nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.

(8) Donositelj rješenja o prijamu – čelnik tijela ne može donijeti rješenje o postavljenju na radno mjesto izabranog kandidata do okončanja postupka nadzora.

(9) Rješenje o postavljenju (rasporedu) donijeto prije okon­ča­nja postupka nadzora upravna inspekcija proglasit će ništav­nim.

(10) Upravna inspekcija po provedbi nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti rješenjem poništiti rješenje o prijamu u državnu službu. Protiv tog rješenja može se voditi upravni spor.

(11) Ako je zasnovan radni odnos zaključivanjem ugovora o radu, a povrijeđeno je pravo prednosti osoba iz stavka 1. ovoga članka, osoba čije je pravo prednosti pri zapošljavanju povrijeđeno da bi ostvarila navedeno pravo obvezna je podnijeti prigovor na ugovor o radu nadležnoj inspekciji rada za provedbu nadzora. Nadležna inspekcija rada obvezna je razmotriti zahtjev i izvijestiti podnositelja o pokretanju postupka nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju, najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimljenog prigovora.

(12) Inspekcija rada po provedbi nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti rješenjem poništiti ugovor o radu. Protiv tog rješenja može se voditi upravni spor.

(13) Ukoliko upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijama nije izvršena povreda prava, izvijestit će podnositelja zahtjeva za nadzor o rezultatima provedenoga upravnog nadzora.

(14) Ukoliko inspekcija rada utvrdi da kod zasnivanja radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu nije izvršena povreda prava izvijestit će podnositelja zahtjeva za provedbu nadzora.

(15) Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno, osim u slučajevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao njihovom krivicom (otkaz ili sporazumni prestanak radnog odnosa).

5. PRVENSTVENO PRAVO NA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA

Članak 39.

(1) Općine, gradovi, županije, Grad Zagreb i Republika Hrvatska te pravne osobe u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu obvezni su na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost ako sudjeluju u javnom natječaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude:

1. sa članom obitelji poginuloga hrvatskog branitelja,

2. sa HRVI iz Domovinskog rata,

3. sa hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora ako nisu korisnici mirovine ostvarene po ovome Zakonu.

(3) Poslovni prostor na kojem je zasnovan zakup na temelju uvjeta iz ovoga članka, ne može se dati u podzakup.

(4) Ugovor o zakupu sklopljen protivno odredbama ovoga članka ništavan je.

(5) Na pitanja koja se odnose na zasnivanje i prestanak zakupa poslovnog prostora te međusobna prava i obveze ugovornih strana koja nisu uređena ovim člankom primjenjuje se Zakon o zakupu poslovnog prostora.

(6) Prednost pri zakupu poslovnog prostora može se ostvariti samo jednokratno.

6. NOVČANA NAKNADA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Članak 40.

(1) Djeca poginuloga hrvatskog branitelja koja nemaju ni drugog roditelja i udovica (udovac) koja nije stekla pravo na obiteljsku mirovinu, jer nema navršenih godina života sukladno članku 75. stavku 2. ovoga Zakona ili joj je prestalo pravo na obiteljsku mirovinu, jer je dijete završilo redovno školovanje imaju pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ako se u roku od tri mjeseca od dana prestanka prava na mirovinu, odnosno od dana kada im je odbijen zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu ili u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prijave Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

(2) Udovici (udovcu) iz stavka 1. ovoga članka pripada pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti do dana stjecanja prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama ovoga Zakona.

(3) Djeci iz stavka 1. ovoga članka pripada novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti u visini pripadajuće obiteljske mirovine i to za vrijeme od 12 mjeseci od dana završetka redovnog školovanja, pod uvjetom da se redovno prijavljuju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i da se u tom vremenu ne zaposle.

(4) Ako se u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Zakona prijavi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, raz­voja­čeni nezaposleni hrvatski branitelj stječe pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u trajanju:

– od 104 dana – ako je proveo do 3 mjeseca u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

– od 156 dana – ako je proveo više od 3 mjeseca u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

– od 208 dana – ako je proveo više od 4 mjeseca u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

– od 260 dana – ako je proveo više od 5 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

– od 312 dana – ako je proveo više od 6 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

– od 364 dana – ako je proveo više od 7 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

– od 416 dana – ako je proveo više od 8 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

– od 468 dana – ako je proveo više od 10 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(5) Prava iz stavka 4. ovoga članka prestaju s prvom ponudom za zapošljavanje hrvatskom branitelju, a nastavljaju se ako zbog stečaja, odnosno likvidacije pravne osobe ili trgovačkog društva dobiju otkaz ugovora o radu.

(6) U dane iz stavka 4. ovoga članka ne uračunavaju se nedjelje.

(7) Novčana naknada iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se u iznosu prosječne novčane naknade isplaćene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u mjesecu koji predhodi mjesecu podnošenja prijave uvećane za 20%, a koja ne može iznositi više od najvišeg iznosa novčane naknade koja se isplaćuje u Zavodu.

(8) Hrvatski zavod za zapošljavanje obvezan je objaviti podatke o iznosu prosječne novčane naknade iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Na pitanje u svezi s pravom iz stavka 1.–4. ovoga članka, a koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuje se Zakon o zapošljavanju.

7. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA NAKNADE ZA PRENAMJENU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Članak 41.

(1) Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji oslobođeni su od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta za izgradnju stambenoga, gospodarskoga, poslovnog ili javnoga objekta pri dobivanju lokacijske dozvole, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno.

8. PREDNOST PRI UPISU U OBRAZOVNE USTANOVE

Članak 42.

Djeca poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i djeca HRVI iz Domovinskog rata I. skupine i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata izravno se upisuju u srednje škole, visoka učilišta ili veleučilišta pod uvjetom da prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag, odnosno da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u srednjim školama na kojima se provodi prijamni ispit.

9. STIPENDIJE

Članak 43.

(1) Djeca poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i njihova djeca i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju pravo na stipendiju tijekom redovnog studiranja na visokim učilištima ili veleučilištima pod uvjetom ako im redovni prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovnih novčanih prihoda iz članka 50. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(2) Uvjete i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar znanosti i tehnologije pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

10. PREDNOST PRI SMJEŠTAJU U UČENIČKE ODNOSNO STUDENTSKE DOMOVE

Članak 44.

Djeca poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i djeca HRVI iz Domovinskog rata I. skupine i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, pod uvjetom, ako im redovni prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovnih novčanih prihoda iz članka 50. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

11. BESPLATNI UDŽBENICI

Članak 45.

(1) Djeca poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i njihova djeca i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog ili izvanrednog školovanja u osnovnim i srednjim školama, te na visokim učilištima ili veleučilištima pod uvjetom ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im redovni prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovnih novčanih prihoda iz članka 50. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(2) Iznos sredstava potrebnih za kupnju udžbenika iz stavka 1. ovoga članka osigurava Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pravilnikom utvrđuje način i postupak dodjele.

12. CARINSKE I POREZNE OLAKŠICE

Članak 46.

(1) Bračni drug, punoljetna djeca i roditelji poginuloga hr­vat­skog branitelja iz Domovinskog rata imaju jednokratno pravo uvoza osobnog automobila za vlastite potrebe bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost.

(2) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 100% I. skupine ima pravo na osobni automobil koji mu u vlasništvo daje Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata svakih 7 godina.

(3) Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pri uvozu, ili kupnji osobnog automobila za osobu iz stavka 2. ovoga članka oslobođeno je plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost.

(4) HRVI iz Domovinskog rata od II. do IV. skupine čije utvrđeno oštećenje organizma ima za posljedicu oštećenje funkcije donjih ekstremiteta, ima pravo na uvoz osobnog automobila bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost u visini utvrđenog postotka oštećenja organizma svakih 5 godina.

(5) Ako bračni drug, punoljetna djeca i roditelji poginuloga hrvatskog branitelja i HRVI iz Domovinskog rata korisnici povlastice iz stavka 1. i 4. ovoga članka osobni automobil proda, daruje ili otuđi po drugoj osnovi u roku od 5 godina od dana nabave obvezan je naknadno srazmjerno vremenu korištenja platiti dio carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost, prema odredbama carinskog Zakona.

(6) Ako bračni drug, punoljetna djeca i roditelji poginuloga hrvatskog branitelja i HRVI iz Domovinskog rata korisnici povlastice iz stavka 1., 2. i 4. ovoga članka umre prije isteka roka od 7 odnosno 5 godina od dana dodjele, odnosno nabave osobnog automobila zakonski nasljednici mogu prodati osobni automobil koji su naslijedili bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost.

(7) Evidenciju o korištenju prava iz stavka 1., 2. i 4. ovoga članka vodi nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.

Članak 47.

(1) Bračni drug, punoljetna djeca i roditelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj oslobođen je od plaćanja carine i posebnog poreza pri uvozu ili kupnji strojeva i opreme za obavljanje gospodarske djelatnosti, odnosno samostalne profesionalne dje­lat­nosti, ili radi uloga u trgovačko društvo u kojem su većinski vlasnici, sukladno posebnim propisima.

(2) Carinske i porezne olakšice iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti samo jednokratno.

(3) Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata obvezuje se osobama iz stavka 1. ovoga članka nadoknaditi sredstva koja su platila pri uvozu ili kupnji strojeva i opreme u visini iznosa poreza na dodanu vrijednost.

(4) U ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe iz članka 46. stavka 5. i 6. ovoga Zakona.

(5) Evidenciju o korištenju prava iz stavka 1. ovoga članka vodi nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.

13. DIONICE ODNOSNO UDJELE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA BEZ NAPLATE

Članak 48.

Pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima i pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koje će se privatizirati, bez naplate, imaju članovi obitelji poginuloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji, sukladno mjerilima u visini i po postupku koje će odrediti svojom odlukom Vlada Republike Hrvatske.

14. OPSKRBNINA

Članak 49.

Pravo na opskrbninu imaju korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne invalidnine, i hrvatski branitelji koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ako su nesposobni za privređivanje i ako ispunjavaju uvjete propisane odredbama članka 50.–52. ovoga Zakona.

Članak 50.

(1) Osobe iz članka 49. ovoga Zakona pravo na opskrbninu mogu ostvariti pod uvjetom:

1. da nisu zaposleni,

2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost,

3. da nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za određivanje opskrbnine,

4. da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zbog nezaposlenosti ili stalne mjesečne novčane pomoći po propisima o socijalnoj zaštiti,

5. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.

(2) Pravo na opskrbninu, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti HRVI.

Članak 51.

Sukorisnicima obiteljske invalidnine i korisnicima više invalidnina pripada jedna opskrbnina.

Članak 52.

(1) Nesposobnima za privređivanje prema ovom Zakonu smatraju se:

1. HRVI I. – V. skupine koji nije zaposlen niti samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost,

2. žena kad navrši 40 godina života ili muškarac kad navrši 50 godina života, odnosno za mlađe osobe kod kojih se utvrdi nesposobnost za privređivanje koju utvrđuje nadležno Liječničko povjerenstvo koje imenuje ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata a prema kriterijima medicinske znanosti imajući u vidu zanimanje i godine života,

3. dijete do navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, a ako je nesposobno za samostalan život i rad, prema kriterijima medicinske znanosti za vrijeme dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja prije navršenih 26 godina života,

4. udovica ili udovac iza osobe od koje izvode pravo, ako je nakon smrti te osobe ostalo jedno ili više djece prema kojima oni obavljaju roditeljske dužnosti, dok su ta djeca nesposobna za samostalan život i rad, prema točki 3. ovoga stavka.

(2) Dijete iz stavka 1. točke 3. ovoga članka koje prekine školovanje zbog bolesti koju je utvrdila nadležna zdravstvena ustanova, smatra se nesposobnim za samostalan život i rad i za vrijeme trajanja bolesti do navršenih 26 godina života kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.         

Članak 53.

(1) Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 33% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.

(2) Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini osnovice.

(3) Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva, odnosno druge redovne prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje opskrbnine.

(4) Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, opskrbnina određena prema stavku 2. odnosno 3. ovoga članka povećava se za 50% za svakoga daljnjeg korisnika.

(5) Ako oba bračna druga ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, po različitim osnovama, opskrbnina im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugoga bračnog druga.

Članak 54.

(1) Sukorisnicima opskrbnine koji žive u zajedničkom kućanstvu, opskrbnina, određena po članku 53. stavku 4. ovoga Zakona, pripada na jednake dijelove.

(2) Ako obiteljsku invalidninu koristi više osoba koje žive odvojeno (razvedeni roditelji, djeca rođena u braku i djeca rođena izvan braka i dr.), a prihodi im ne potječu iz zajedničkih izvora, opskrbnina pripada samo onim sukorisnicima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu.

(3) Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine iz stavka 2. ovoga članka ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, svakome od njih pripada iznos koji bi mu pripadao kao samostalnom korisniku, s time da zbroj tih iznosa ne može biti veći od osnovice za određivanje opskrbnine povećane po članku 53. stavku 4. ovoga Zakona. Ako je zbroj tih iznosa veći, opskrbnina pripada svakom od sukorisnika u omjeru s iznosima koji bi im pripadali kao samostalnim korisnicima.

Članak 55.

Samohranim korisnicima opskrbnina, određena prema članku 53. ovoga Zakona, povećava se za 50%.

Članak 56.

(1) Samohranim, prema ovom Zakonu, smatra se korisnik opskrbnine koji nema zemljište, šume u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu čiji proizvodi prema Zakonu služe kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost te da u svom kućanstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje, niti ima članova obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva, koji su zaposleni ili korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, ili da imaju zemljište, šume u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu čiji proizvodi prema Zakonu služe kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pri utvrđivanju svojstva samohrane osobe ne uzima se u obzir pastorčad, koja ne živi s njom u kućanstvu.

(3) Ne smatraju se sposobnim za privređivanje, u smislu stavka 1. ovoga članka, članovi kućanstva koji su nesposobni za privređivanje prema članku 52. ovoga Zakona ako nisu zaposleni, odnosno samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost.

Članak 57.

(1) Pravo na opskrbninu i visina opskrbnine ovisi o ukupnom prihodu od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva, korisnika opskrbnine i svih članova njegova kućanstva kao i o drugim redovnim novčanim prihodima korisnika opskrbnine i članova njegove obitelji koji žive s njim u kućanstvu.

(2) Kućanstvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.

Članak 58.

(1) Kao prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva smatra se dohodak od poljoprivrede i šumarstva ostvaren korištenjem prirodnih bogatstava zemlje i šume i upotrebe od tih djelatnosti dobivenih proizvoda, koji je služio kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost u prethodnoj godini.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dohodak od poljoprivrede i šumarstva uzima se umanjen za 50%, ako su u pitanju korisnici koji u kućanstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje u smislu članka 52. i 56. stavka 3. ovoga Zakona, te korisnici doplatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici doplatka za pripomoć u kući.

(3) Ako je poljoprivredno zemljište ili šuma dato u zakup, kao prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva smatra se mjesečni iznos zakupnine.

(4) Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta ili šume, prihod od poljoprivrede i šumarstva uzima se po odbitku ugovorene naknade za korištenje tuđeg zemljišta.

(5) Prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva uzima se u obzir i kada se radi o prihodu od korištenja prirodnih bogatstava zemlje i šume i uporabe od tih djelatnosti dobivenih proiz­voda sa zemljišta na kojemu korisnik ima pravo plodo­korištenja.

Članak 59.

Drugim redovnim novčanim prihodima, u smislu ovoga Zakona smatraju se:

1. prosječna mjesečna neto plaća, odnosno naknada s osnove zaposlenja ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno ostvarena za prvi cijeli mjesec po zaposlenju u tekućoj godini,

2. mirovina u prosječnom mjesečnom iznosu ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u mjesečnom iznosu za prvi cijeli mjesec tekuće godine po ostvarenju,

3. prihod od samostalnog obavljanja privredne ili profesionalne djelatnosti, prihod ostvaren od iznajmljivanja soba i pružanja usluga i prehrane turistima, prihod od imovine i drugi porezu podložni prihodi prema dobiti, odnosno prihodu iz prethodne godine koji je služio za osnovicu pri određivanju poreza.

Članak 60.

U druge redovne novčane prihode koji su od utjecaja na opskrbninu ne ulaze: obiteljska invalidnina, osobna invalidnina, posebni doplatak, novčana primanja po propisima o socijalnoj zaštiti, novčana naknada za tjelesno oštećenje, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, doplatak za pripomoć u kući, ortopedski doplatak, doplatak za djecu, zatim stipendije, nagrade i druga slična primanja učenika i studenata, a niti druga stalna mjesečna novčana primanja korisnika, odnosno članova njegove obitelji, za koja je propisima o njihovu utvrđivanju određeno da se ne uzimaju u obzir kao prihodi kod stjecanja i određivanja prava koje ovisi o prihodima.

Članak 61.

(1) Dio prihoda koji otpada na člana kućanstva korisnika opskrbnine o kojemu ovisi pravo na opskrbninu i visina opskrbnine izračunava se tako da se:

1. ukupni prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva podijeli na korisnika opskrbnine i sve članove njegova kućanstva,

2. drugi redovni novčani prihodi podijele na korisnika opskrbnine, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi i članove njegove obitelji koji s njim žive u kućanstvu, ako ih taj član, odnosno korisnik, uzdržava i ako prema njima ima obvezu uzdržavanja. Ovi prihodi dijele se i na unučad korisnika, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi, ako ih taj član obitelji, odnosno korisnik uzdržava kao članove svoga kućanstva zato što su nesposobni za privređivanje i nemaju roditelje niti prihode ili su im roditelji nesposobni za privređivanje i bez prihoda.

(2) Ako je bračni drug korisnika opskrbnine zaposlen u inozemstvu kod inozemnog poslodavca ili tamo samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihod po članu kućanstva korisnika prelazi svotu iz članka 50. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

 Članak 62.

Promjene u visini prihoda i broju članova kućanstva, o kojima ovisi pravo na opskrbninu i visina opskrbnine, utječu na opskrbninu tako, da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje opskrbnine uzimaju u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje opskrbnine uzimaju se u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajućeg zahtjeva.

15. DOPLATAK ZA PRIPOMOĆ U KUĆI

Članak 63.

(1) Korisniku opskrbnine koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam ispunjavati osnovne životne zahtjeve, pripada doplatak za pripomoć u kući, ako ne koristi doplatak za njegu i pomoć druge osobe po ovom Zakonu ili drugim propisima.

(2) Doplatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.

(3) Doplatak za pripomoć u kući ne isplaćuje se za vrijeme koje je korisnik doplatka proveo u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe.

16. OBNOVA

Članak 64.

(1) Pravo na obnovu, sukladno Zakonu o obnovi, imaju osobe iz stavka 3. točke 1., 2. i 3. ovoga članka koji su vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te zaštićeni najmoprimci na stanovima u tim zgradama, kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske ukoliko po nekom drugom temelju od Republike Hrvatske nisu dobili u vlasništvo useljivu kuću ili stan, odnosno koji ne ispunjavaju uvjete za otkup stana po posebnim propisima.

(2) Pravo na obnovu kao oblik stambenog zbrinjavanja isključuje pravo na dodjelu stana, odnosno stambenog kredita.

(3) Pravo na obnovu, popravak i opremanje ratom uništenih ili oštećenih stambenih zgrada ostvaruju osobe iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s raspoloživim sredstvima, a prema sljedećem redu prvenstva:

1. članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

2. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine.

3. hrvatski branitelj iz Domovinskog rata.

(4) Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata, koji na teritoriju Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu, odnosno koji nisu ostvarili pravo na odgovarajuću kuću ili stan, niti takav stan koriste kao zaštićeni najmoprimci ili na temelju odluke o privremenom korištenju stana na osnovi posebnog propisa, a koji su članovi obitelji vlasnika ili suvlasnika u ratu uništene ili oštećene stambene zgrade (ili zaštićenog najmoprimca u tim zgradama), mogu, sukladno Zakonu o obnovi, ostvariti pravo na obnovu potrebne stambene površine u obiteljskom domu prema broju članova svoje uže obitelji, i to 35 m² za prvog člana obitelji, te 10 m² za svakog sljedećeg člana obitelji, uključujući i pravo na ime osobe poginuloga, umrloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka smatra se da su članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja, HRVI iz Domovinskog rata ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje.

17. STAMBENO ZBRINJAVANJE

Članak 65.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje te prednost pri stambenom zbrinjavanju imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način.

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana, odnosno izgradnju kuće ili stana.

(3) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju:

1. članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

2. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine.

(4) HRVI iz Domovinskog rata 100% – I. skupine koji se kreću isključivo u invalidskim kolicima stambeno se zbrinjavaju po posebnom Programu Vlade izgradnjom kuće s posebnom prilagodbom.

(5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova obitelji poginuloga hrvatskog branitelja utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi obitelji iz istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s time da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji s kojim je poginuli živio u zajedničkom kućanstvu prije pogibije.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ako je u pitanju roditelj poginuloga hrvatskog branitelja koji nije stambeno zbrinut dat će mu se stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti ali bez prava otkupa.

(7) Djeca poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu, ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina, odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovnom školovanju.

(8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti HRVI iz Domovinskog rata.

(9) Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu.

Članak 66.

Pravo na stambeno zbrinjavanje nemaju osobe iz članka 65. ovoga Zakona:

– ako imaju u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću,

– ako takav stan koriste u svojstvu zaštićenog najmoprimca,

– ako takav stan koriste na temelju odluke o privremenom korištenju stana na temelju posebnog propisa,

– ako su imali stan ili kuću u vlasništvu koju su prodali, darovali ili na drugi način otuđili nakon početka Domovinskog rata 1991. godine,

– ako su stambeno zbrinuti prema Zakonu o obnovi,

– ako su stambeno zbrinuti dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.).

Članak 67.

(1) Osobe iz članka 65. stavka 3. ovoga Zakona stambeno se zbrinjavaju dodjelom stambenog kredita i to sljedećim redoslijedom:

1. djeca poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja nemaju ni drugog roditelja i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% – I. skupine,

2. članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% – II. skupine,

3. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 90% do 20%).

(2) Stambeno zbrinjavanje osigurat će se prema raspoloživim sredstvima državnog proračuna i to:

– djeci poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja nemaju ni drugog roditelja i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% – I. skupine do kraja 2001. godine,

– članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% – II. skupine do kraja 2002. godine,

– HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma od 90% do 20% do kraja 2005. godine.

(3) Dodijeljeni stambeni kredit iz stavka 1. ovoga članka članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata od I. do VII. skupine mogu koristiti:    

1. za izgradnju stana u organiziranoj izgradnji, putem Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili

2. za kupnju stana u vlastitoj organizaciji, odnosno za izgradnju kuće ili

3. za poboljšanje uvjeta stanovanja.

(4) Dodijeljeni stambeni kredit HRVI iz Domovinskog rata od VIII. do X. skupine mogu koristiti za kupnju stana, odnosno izgradnju kuće u vlastitoj organizaciji ili poboljšanje uvjeta stanovanja.

(5) Stan odnosno kuća stečena na način propisan u stavku 3. ovoga članka u suvlasništvu je svih članova obitelji i ne može se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni.

Članak 68.

(1) Organizirana izgradnja putem Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, provodi se u mjestu prebivališta korisnika u vrijeme stradavanja.

(2) Iznimno, organizirana izgradnja može se provesti i izvan mjesta prebivališta korisnika, unutar iste županije, a ovisno o broju korisnika, što će Vlada urediti posebnim propisom.

Članak 69.

(1) Općine, gradovi i Grad Zagreb dužni su, u slučaju iz članka 68. ovoga Zakona i u slučaju kada osobe iz članka 67. ovoga Zakona koriste stambeni kredit za kupnju stana u objektima novogradnje ili grade kuću u vlastitoj organizaciji u mjestu prebivališta u vrijeme stradavanja, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje.

(2) U komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se osigurati:

– izvedbu pristupnih prometnica, vanjske rasvjete i okoliša,

– priključke i mrežu za osiguranje priključka: elektro – priključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK, te ukoliko na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod.

(3) Općine, gradovi i Grad Zagreb dužni su u slučaju iz stavka 1. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa.

Članak 70.

Sredstva za stambeno zbrinjavanje osoba iz članka 65. ovoga Zakona osigurat će se u državnom proračunu.

Članak 71.

(1) Osobe iz članka 65. ovoga Zakona, dodijeljeni kredit otplaćuju umanjen za iznos postotka oštećenja organizma, s tim da su članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata izjednačeni sa HRVI iz Domovinskog rata sa 100% oštećenja organizma.

(2) Kada se stambeni kredit koristi prema odredbama ovoga Zakona, HRVI iz Domovinskog rata plaćat će kamatu po sljedećim kamatnim stopama:

1. za HRVI iz Domovinskog rata od 50% i više od 50% oštećenja organizma po stopi od 2%,

2. za HRVI iz Domovinskog rata od 40% oštećenja organizma po stopi od 3%,

3. za HRVI iz Domovinskog rata od 30% i 20% oštećenja organizma po stopi od 4%.

(3) Razliku od beneficiranih kamatnih stopa iz stavka 2. ovoga članka do tržišne kamate subvencionirat će Republika Hrvatska.

(4) Kada se koristi stambeni kredit u organiziranoj izgradnji u vrijednosti cijene stana ne uračunavaju se troškovi građevinskog zemljišta, komunalnog opremanja i komunalnog doprinosa, sukladno članku 69. ovoga Zakona.

(5) Kada se koristi stambeni kredit u vlastitoj organizaciji sukladno članku 69. stavku 1. ovoga Zakona osobe iz članka 67. ovoga Zakona mogu ostvariti pravo na povrat troškova iz članka 69. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

(6) Način i postupak ostvarivanja prava na povrat troškova iz stavka 5. ovoga članka utvrdit će posebnim propisom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 72.

(1) Vlada Republike Hrvatske uredbom će utvrditi način i postupak ostvarivanja prava te mjerila za dodjelu stambenog kredita, kao i druga pitanja vezana za dodjelu stambenog kredita.

(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom će prenijeti pravo upravljanja stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane, a koji koriste članovi obitelji poginuloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, na Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata zaključit će ugovor o najmu stana sa zatečenim korisnicima.

(3) Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata obavlja sve stručne i druge poslove, koji se odnose na stambeno zbrinjavanje.

18. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA SUDSKIH, UPRAVNIH I JAVNOBILJEŽNIČKIH PRISTOJBI

Članak 73.

Od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi oslobođeni su članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata na temelju pravomoćnog rješenja kojim im je priznat status člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja i pravo na obiteljsku invalidninu i status HRVI iz Domovinskog rata.

19. PREDNOST PRI SMJEŠTAJU U UMIROVLJENIČKE DOMOVE

Članak 74.

Roditelji, udovica ili udovac poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine imaju prednost pri smještaju u umirovljeničke domove.

20. MIROVINE

1. Obiteljska mirovina

Članak 75.

(1) Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i ovlaš­tenih službenih osoba, s tim da se mirovina iza poginuloga hrvatskog branitelja određuje kao da je poginuli hrvatski branitelj imao 40 godina mirovinskog staža.

(2) Udovica, odnosno majka poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 40 godina života, udovac, odnosno otac poginuloga hrvatskog branitelja pravo na obiteljsku mirovinu stječe kad navrši 50 godina života.

(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka pravo na obiteljsku mirovinu stječu bez obzira na godine života ako se kod njih utvrdi opća nesposobnost za rad.

(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na maćehu, očuha i posvojitelja hrvatskog branitelja.

(5) Iznos obiteljske mirovine izračunava se kao iznos za mirovine djelatnih vojnih osoba na temelju članka 7., 8. i 9. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba i uvećava za najveći dodatak predvi­đen člankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona.

(6) Ukoliko obiteljska mirovina pripada bračnom drugu i djetetu, ili samo djetetu hrvatskog branitelja obiteljska mirovina iznosi 100% od mirovine.

(7) Obiteljska mirovina iz stavka 6. ovoga članka za svako dijete povećava se za 10%.

(8) Ukoliko poslije pogibije ili smrti hrvatskog branitelja nema članova uže obitelji, obiteljska mirovina pripada roditeljima u iznosu 100% od mirovine.

(9) Ukoliko obiteljska mirovina pripada samo bračnom drugu, odnosno samo roditelju, obiteljska mirovina iznosi 80% od mirovine.

(10) Svota obiteljske mirovine određena prema ovom članku smanjuje se ovisno o visini i to:

1) za 8% razlika od 2.500,01 – 3.000,00 kuna,

2) za 12% razlika od 3.000,01 – 4.000,00 kuna,

3) za 16% razlika od 4.000,01 – 5.000,00 kuna,

4) za 20% iznos od 5.000,01 kuna i nadalje.

(11) Svota obiteljske mirovine smanjena prema stavku 10. ovoga članka ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.

2. Invalidska mirovina

Članak 76.

(1) HRVI iz Domovinskog rata kod koga je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, što se smatra ozljedom na radu pri obavljanju vojne dužnosti, ima pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba te propisima koji su temeljeni na citiranom Zakonu u iznosu invalidske mirovine pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Republike Hrvatske istog čina i ustrojbenog mjesta.

(2) Iznos invalidske mirovine za HRVI iz Domovinskog rata izračunava se na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba po članku 7. i 8. navedenog Zakona i uvećava za dodatak po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu.

(3) Ako je opća nesposobnost za rad dijelom prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice ranjavanjem, ozljedom ili bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina se određuje razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost.

(4) Svota invalidske mirovine određena prema ovom članku smanjuje se ovisno o visini i to:

1) za 8% razlika od 2.500,01 – 3.000,00 kuna,

2) za 12% razlika od 3.000,01 – 4.000,00 kuna,

3) za 16% razlika od 4.000,01 – 5.000,00 kuna,

4) za 20% iznos od 5.000,01 kuna i nadalje.

(5) Svota invalidske mirovine smanjena prema stavku 4. ovoga članka ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.

Članak 77.

(1) Invalidska mirovina HRVI iz Domovinskog rata mjesečno se uvećava za dodatak na mirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu i to za svaki mjesec sudjelovanja u Domovinskom ratu 1,5% od osnovice.

(2) Osnovica za izračun dodatka na mirovinu iz stavka 1. ovoga članka je 70% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.

(3) HRVI iz Domovinskog rata kod kojih je trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) posljedica ranjavanja, ozljede ili bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti je neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bio jedini temelj za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu ostvaruje pravo na dodatak po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu 100% od osnovice.

(4) Vrijeme provedeno u zatočeništvu u neprijateljskom logoru smatra se kao vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu u smislu stavka 1. ovoga članka.

(5) Na početku svake kalendarske godine potrebno je odrediti visinu dodatka na mirovinu sukladno odredbama ovoga članka.

Članak 78.

(1) Svaka ocjena invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu koju donosi ovlašteni vještak u mirovinskom osiguranju, te priznata obiteljska mirovina članovima obitelji poginuloga hrvatskog branitelja i priznata novčana naknada u visini obiteljske mirovine članovima obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata podliježe reviziji koju obavlja povjerenstvo.

 (2) Povjerenstvo u reviziji na temelju konačnog rješenja o priznatom statusu HRVI iz Domovinskog rata i pravu na osobnu invalidninu ispituje je li ovlašteni vještak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pravilno primijenio odredbu članka 76. stavka 3. ovoga Zakona, je li trajni gubitak radne sposobnosti  (opća nesposobnost za rad) u cijelosti posljedica rane, ozljede, bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Repub­like Hrvatske ili je trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) dijelom prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice ranjavanjem, ozljedom, bolešću izvan tih okolnosti, je li obiteljska mirovina priznata članu obitelji poginuloga hrvatskog branitelja sukladno odredbi članka 75. ovoga Zakona, te je li novčana naknada u iznosu obiteljske mirovine priznata članu obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sukladno odredbi članka 79. ovoga Zakona.

(3) U postupku revizije povjerenstvo se može s nalazom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje suglasiti ili ga vratiti na ponovni postupak.

(4) Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata imenuje povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka i odgovoran je za njegov rad.

(5) Sastav povjerenstva i način rada ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata propisuje Pravilnikom o radu povjerenstva.

GLAVA VI.

PRAVA ČLANOVA OBITELJI ZATOČENOG ILI NESTALOGA HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

NOVČANA NAKNADA

Članak 79.

(1) Članovi obitelji zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine i obiteljske mirovine koju bi ostvarili kao članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, sukladno odredbama ovoga Zakona. Novčana naknada koju u visini obiteljske mirovine primaju članovi obitelji zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umanjuje se mjesečno za 15%.

(2) Ako su naknadu iz stavka 1. ovoga članka ostvarili bračni drug i/ili djeca nestalog ili zatočenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, roditelji imaju pravo na novčanu naknadu u visini obiteljske invalidnine koju bi ostvarili kao roditelji poginuloga hrvatskog branitelja, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(3) Članovi obitelji iz stavka 1. i 2. ovoga članka stječu pravo na novčanu naknadu pod uvjetima i u postupku utvrđenim za članove obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(4) Dok primaju naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na zdravstvenu zaštitu kao članovi obitelji zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja ako zdravstvenu zaštitu ne ostvaruju iz druge osnove.

GLAVA VII.

PRAVO NA OBITELJSKU INVALIDNINU
IZA SMRTI HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 80.

(1) Bračni drug i djeca umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomoć druge osobe imaju pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima iz ovoga Zakona.

(2) Bračni drug umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomoć druge osobe ima pravo na obiteljsku invalidninu ako ispunjava osim uvjeta propisanih ovim Zakonom i ovaj uvjet:

da je s HRVI iz Domovinskog rata živio u bračnoj zajednici i zajedničkom kućanstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti.

 (3) Pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i roditelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ako niti jedan član uže obitelji ne koristi to pravo i ako im je on bio jedino dijete.

(4) Bračni drug, djeca i roditelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomoć druge osobe imaju pravo na obiteljsku invalidninu u iznosu propisanom u članku 15. stavku 2. ovoga Zakona.

GLAVA VIII.

POSEBNA SKRB ZA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA KOJI SU OBOLJELI OD BOLESTI PTSP

Članak 81.

(1) O HRVI iz Domovinskog rata kojima je priznat status na temelju bolesti posttraumatskoga stresnog poremećaja (u dalj­njem tekstu: PTSP) vodi se evidencija radi provođenja posebne skrbi.

(2) Nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba koje rješava o statusu HRVI iz Domovinskog rata u prvom stupnju svaki mjesec ažurira podatke i izrađuje popise HRVI iz Domovinskog rata kojima je status priznat na temelju bolesti PTSP i dostavlja popise: jedan primjerak Centru za psihosocijalnu pomoć stradalnicima iz Domovinskog rata pri županiji i Gradu Zagrebu, a jedan primjerak Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Članak 82.

(1) Članovi tima Centra za psihosocijalnu pomoć stradalnicima iz Domovinskog rata pri županiji i Gradu Zagrebu dužni su svaki mjesec, a po potrebi i više puta obilaziti HRVI iz Domovinskog rata oboljele od bolesti PTSP i članove njihove obitelji radi pružanja pomoći.

(2) Izvješće o utvrđenom stanju i pruženoj pomoći dostavlja se nadležnom tijelu iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona koji vodi evidenciju o prispjelim izvješćima, a jedan primjerak dos­tav­lja se Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

GLAVA IX.

POSEBNE ODREDBE

Članak 83.

Proračunska osnovica, kao osnovica za utvrđivanje prava iz ovoga Zakona utvrđuje se svake godine Zakonom o izvršavanju državnog proračuna prilikom donošenja proračuna za tekuću godinu.

Članak 84.

(1) Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata donosi pravilnike za izvršenje ovoga Zakona i to:

1. o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata,

2. o medicinskim indikacijama za razvrstavanje invalida I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe,

3. o oštećenju organizma po osnovi kojih HRVI ima prava na ortopedski doplatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve,

4. o radu Liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po ovom Zakonu,

5. o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova po ovom Zakonu,

6. o načinu vođenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o utrošenim sredstvima prema ovom Zakonu, te kontroli namjenskih trošenja sredstava,

7. o indikacijama i kontraindikacijama za medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju, trajanje, uvjete, postupak i način ostvarivanja te rehabilitacije,

8. o dodjeli besplatnih udžbenika,

9. o izboru, načinu i postupku ostvarivanja prava osoba koje pružaju njegu i pomoć HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine,

10. o radu povjerenstva iz članka 78. ovoga Zakona,

11. o dodjeli stambenog kredita članovima obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata,

12. o utvrđivanju jedinstvenog registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i izdavanje iskaznica o utvrđenom statusu.

(2) Prije donošenja pravilnika iz točke 1., 2., 3., 4., 7. i 9. iz stavka 1. ovoga članka ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pribavit će o istima suglasnost ministra zdravstva.

(3) Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata može pravilnikom propisati pravo na specijalna pomagala za invalide koji su izgubili vid na oba oka.

GLAVA X.

POČETAK, TRAJANJE I PRESTANAK PRAVA

Članak 85.

Za ostvarivanje prava utvrđenih ovim Zakonom:

1. Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje Ministarstvo obrane, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju i o tome izdaje potvrdu.

2. Status dragovoljca Domovinskog rata utvrđuje Ministarstvo obrane, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju i o tome izdaje potvrdu.

3. Status člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se u upravnom postupku na temelju pisanog zahtjeva člana obitelji, a na temelju dokaza iz članka 102. stavka 1. točke 1., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. ovoga Zakona i dokaza iz članka 86. stavka 1. i članka 10. ovoga Zakona i dokaza o osobnom identitetu.

4. Status člana obitelji nestalog ili zatočenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se u upravnom postupku na temelju pisanog zahtjeva člana obitelji, a na temelju dokaza iz članka 102. stavka 1. točke 3., 4. i 13. ovoga Zakona i dokaza iz članka 86. stavka 1. i članka 10. ovoga Zakona i dokaza o osobnom identitetu.

5. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u upravnom postupku, u kojem se rješava o pravu na obiteljsku invalidninu po propisima ovoga Zakona iza poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a na temelju pisanog zahtjeva izvanbračnog druga i dokaza: rodni list za dijete rođeno u izvanbračnoj zajednici i za izvanbračnog druga, rodni list i smrtni list za hrvatskog branitelja, ovjerene izjave kod javnog bilježnika dvojice svjedoka da je hrvatski branitelj živio u izvanbračnoj zajednici s navedenom osobom i dokaza iz članka 102. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona za dijete, za izvanbračnog druga i hrvatskog branitelja.

6. Status pastorka utvrđuje se u upravnom postupku u kojem se rješava o pravu na obiteljsku invalidninu pastorka, na temelju pisanog zahtjeva staratelja pastorka a na temelju dokaza: pravo­moćne presude suda da je jednom roditelju pastorka oduzeto roditeljsko pravo, odnosno smrtni list za jednog od roditelja, te ovjerene izjave kod javnog bilježnika dvojice svjedoka da ga je hrvatski branitelj uzdržavao najmanje godinu dana prije pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka, te dokaza iz članka 102. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona za pastorka i hrvatskog branitelja.

7. Status člana obitelji umrloga hrvatskoga ratnoga vojnog invalida od I. do IV. skupine utvrđuje se u upravnom postupku na temelju pisanog zahtjeva člana obitelji i pisanih dokaza iz članka 80. stavka 2., članka 86. stavka 1., članka 88. stavka 2. i članka 10. ovoga Zakona, te konačnog i pravomoćnog rješenja da je HRVI iz Domovinskog rata koristio pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe do smrti i dokaza o osobnom identitetu.

8. Status HRVI iz Domovinskog rata na temelju ranjavanja ili ozljede utvrđuje se u upravnom postupku na temelju pisanog zahtjeva hrvatskog branitelja i dokaza iz članka 102. stavka 1. točke 4., 5., 10. i 12. ovoga Zakona i dokaza iz članka 86. stavka 3. i članka 10. ovoga Zakona, dokaza o osobnom identitetu i nalaza i mišljenja Liječničkog povjerenstva koje imenuje ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata o ocjeni postotka oštećenja organizma.

 9. Status HRVI iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se u upravnom postupku na temelju pisanog zahtjeva hrvatskog branitelja i dokaza iz članka 102. stavka 1. točke 4., 7., 11., 12., 14. i 15. ovoga Zakona i dokaza iz članka 86. stavka 3., članka 87. stavka 2. i članka 10. ovoga Zakona, dokaza o osobnom identitetu i nalaza i mišljenja Liječničkog povjerenstva koje imenuje ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata o ocjeni postotka oštećenja organizma.

10. Status zatočenika u neprijateljskom logoru utvrđuje se u upravnom postupku u kojem se rješava o određenom pravu, a na temelju dokaza iz članka 102. stavka 1. točke 3., 4., 7. i 13. ovoga Zakona i dokaza iz članka 86. stavka 3. i članka 10. ovoga Zakona i dokaza o osobnom identitetu.

Članak 86.

(1) Status člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu i status člana obitelji nestalog ili zatočenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na novčanu naknadu u visini obiteljske invalidnine ne mogu ostvariti niti koristiti ostvareno pravo na obiteljsku invalidninu, odnosno novčanu naknadu u visini obiteljske invalidnine članovi obitelji osobe:

– koja je samovoljno i bez dopuštenja nadležnog zapovjednika napustila postrojbu u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata,

– koja je osuđena pravomoćnom presudom suda zbog pomaganja neprijateljskim vojnim postrojbama i paravojnim postrojbama ili zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske ili oružanih snaga Republike Hrvatske.

(2) Navedene zapreke iz stavka 1. ovoga članka su zapreke i članovima obitelji umrle osobe koja je ostvarila status HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i status hrvatskog branitelja za ostvarivanje i korištenje prava po ovom Zakonu.

(3) Status HRVI iz Domovinskog rata ne može ostvariti osoba niti koristiti ostvareno pravo na osobnu invalidninu:

– koja je samovoljno i bez dopuštenja nadležnog zapovjednika ili od njega ovlaštenog člana ratnog zapovjedništva napustila postrojbu u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata ili se nije odazvala mobilizaciji,

– koja se sama hotimice ranila ili ozljedila radi izbjegavanja daljnjeg sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

– koja je osuđena pravomoćnom sudskom presudom zbog sudjelovanja u neprijateljskim vojnim i paravojnim postrojbama ili zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske ili oružanih snaga Republike Hrvatske,

– koja je oštećenje organizma zadobila kao pripadnik i pomagač ili suradnik neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi.

(4) Navedene zapreke iz stavka 3. ovoga članka su zapreke i za ostvarenje statusa hrvatskog branitelja za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona.

Članak 87.

(1) Obiteljska invalidnina, povećana obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, opskrbnina, doplatak za pripomoć u kući pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava.

(2) Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti pod okolnostima članka 5. stavka 2. ovoga Zakona smatra se dan prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji se u smislu ovoga Zakona utvrđuje kao 31. prosinca 1995., s tim da se vrijeme provedeno na skrbi ne računa kao vrijeme provedeno u sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(3) Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na opskrbninu smatra se dan kada je rješenje o pravu na invalidninu postalo konačno.

(4) Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za pripomoć u kući je dan kada je rješenje o pravu na opskrbninu postalo konačno.

Članak 88.

(1) HRVI iz Domovinskog rata koji za isto oštećenje organizma koristi pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje po propisima o mirovinskom osiguranju ne može koristiti pravo na invalidninu po ovom Zakonu.

(2) Član obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomoć druge osobe, koji je zaposlen bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću ili je korisnik mirovine ne može ostvariti niti koristiti pravo na obiteljsku invalidninu po ovom Zakonu.

Članak 89.

Korisnik doplatka za njegu i pomoć druge osobe koji ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava po drugim propisima ima pravo na razliku iznosa doplatka za njegu i pomoć druge osobe po ovom Zakonu ako takva razlika postoji.

Članak 90.

Obiteljska invalidnina, povećana obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, opskrbnina i doplatak za pripomoć u kući isplaćuje se u mjesečnim iznosima i to unazad.

Članak 91.

Pri stjecanju i određivanju prava po ovom Zakonu i po drugim propisima, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, doplatak za pripomoć u kući i ortopedski doplatak iz ovoga Zakona ne uzimaju se kao prihod prilikom odlučivanja o takvom pravu i ukupnom primanju po ovom Zakonu.

Članak 92.

(1) U slučaju smrti korisnika prava iz ovoga Zakona, prava po ovom Zakonu utvrđuju se zaključno zadnjim danom u mjesecu u kojem je umro.

(2) Dospjele, a neisplaćene iznose novčanih primanja iz ovoga Zakona isplaćuju se članovima obitelji koji su s korisnikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu.

Članak 93.

Korisniku opskrbnine koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na opskrbninu i pravo na doplatak za pripomoć u kući nakon tri mjeseca neprekidnog boravka u inozemstvu.

Članak 94.

(1) Ako se korisnik mjesečnih novčanih primanja iz ovoga Zakona nalazi u pritvoru, članovima obitelji koje korisnik uzdr­žava isplaćuje se polovica tih primanja. Zadržana polovica primanja isplatit će se korisniku ako kazneni postupak bude pravo­moćnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.

(2) Ako se korisnik opskrbnine i doplatka za pripomoć u kući nalazi na izdržavanju kazne zatvora preko jednog do šest mjeseci, pripada mu za to vrijeme polovica tih primanja ako uzdržava članove obitelji u kućanstvu, a ako ne uzdržava takove članove obitelji ne pripadaju mu za to vrijeme ta primanja. Ako opskrbninu koriste dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine, ostalim sukorisnicima isplaćuje se dio opskrbnine koji njima pripada.

Članak 95.

Korisniku prava iz ovoga Zakona osuđenom pravomoćnom sudskom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne.

Članak 96.

(1) Bračni drug stupanjem u brak gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji poginuloga, nestalog ili zatočenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine.

(2) Bračni drug gubi prava iz ovoga Zakona ako zlorabi ili grubo zanemari roditeljske dužnosti i prava prema djeci s kojom koristi ta prava pa mu je roditeljska skrb oduzeta odlukom suda u izvanparničnom postupku.

Članak 97.

(1) Prava po ovom Zakonu mogu se koristiti dok postoje ovim Zakonom propisani uvjeti za korištenje tim pravima.

(2) Korisnici prava iz ovoga Zakona dužni su u roku od 15 dana prijaviti nadležnom uredu državne uprave u jedinici područ­ne (regionalne) samouprave odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba svaku promjenu činjenica, koje utječu na gubitak pojedinog prava ili na smanjenje opsega korištenja tim pravom.

Članak 98.

Prava propisana ovim Zakonom ne mogu se prenijeti na drugu osobu.

Članak 99.

Prava propisana ovim Zakonom ne mogu se nasljeđivati.

Članak 100.

(1) Prava po ovom Zakonu koja se stječu po osnovi pogibije i smrti osobe pod okolnostima iz članka 3. stavka 1. točke 1. i 2. i stavka 2. ovoga Zakona, po osnovi zatočenja ili nestanka osobe pod okolnostima iz članka 4. ovoga Zakona i prava po ovom Zakonu koja se stječu po osnovi rane ili ozljede dobivene pod okolnostima iz članka 5. stavak 1. i stavka 3. ovoga Zakona ne zastarijevaju.

(2) U pogledu zastare isplate novčanih primanja po ovom Zakonu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojim se uređuje zastara potraživanja.

GLAVA XI.

POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA

Članak 101.

(1) Nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba u prvom stupnju rješava:

– o statusu člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovim pravima,

– o statusu člana obitelji zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovim pravima,

– o statusu izvanbračne zajednice,

– o statusu pastorka,

– o statusu članova obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine,

– o statusu HRVI iz Domovinskog rata, njegovim pravima i pravima članova njegove obitelji,

– o statusu zatočenika u neprijateljskom logoru,

– o ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih tijela.

(2) O statusnim pravima iz stavka 1. ovoga članka u drugom stupnju rješava Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

(3) O statusnim pravima osoba koje nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske u prvom stupnju rješava nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.

(4) O pravima na stambeno zbrinjavanje rješava u prvom stupnju po skraćenom postupku Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na temelju zahtjeva korisnika prava iz članka 65. ovoga Zakona.

Članak 102.

(1) Prema ovom Zakonu pravovaljana dokumentacija za ostvarivanje prava je:

1. Potvrda o okolnostima pogibije hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba oružanih snaga Republike Hrvatske, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova u sjedištu u kojoj se navodi dan, mjesec, godina i mjesto ratne operacije, bojišnica u kojoj je hrvatski branitelj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginuo.

2. Potvrda nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske o osobi koja je po nalogu, u obavljanju vojnih i drugih dužnosti poginula, je potvrda, u kojoj se navodi dan, mjesec, godina i mjesto ratne operacije, bojišnica u kojoj je osoba poginula te koju dužnost i po čijem nalogu je obavljala.

3. Potvrda o okolnostima uhićenja, odnosno nestanka hrvat­skog branitelja je potvrda koju je izdala nadležna postrojba oružanih snaga Republike Hrvatske, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova u sjedištu u kojoj se navodi dan, mjesec, godina, mjesto, ratna operacija, bojišnica na kojoj je hrvatski branitelj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske uhićen ili nestao.

 4. Potvrda o pripadnosti postrojbi hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba oružanih snaga Republike Hrvatske, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova u sjedištu u kojoj se navodi vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

 5. Potvrda o okolnostima stradavanja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba oružanih snaga Republike Hrvatske, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova u sjedištu u kojoj se navodi dan, mjesec, godina i vrijeme, te mjesto stradavanja i precizan opis uzroka i okolnosti stradavanja, ratna operacija, bojišnica, te u koji dio tijela je ranjen odnosno ozlijeđen u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

6. Potvrda o okolnostima stradavanja osobe koja je po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obav­ljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ranjena ili ozlijeđena, je potvrda u kojoj se navodi dan, mjesec, godina i vrijeme te mjesto stradavanja i precizan opis uzroka i okolnosti stradavanja, ratna operacija, bojišnica, te u koji dio tijela je ranjena, odnosno ozlijeđena te koju dužnost i po čijem nalogu je obavljala.

7. Opis ratnog puta je prikaz ratnih zadataka koje je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata izvršavao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i u kojem svojstvu uz navode da li je sudjelovao u izravnom oružanom otporu agresoru na bojišnici i na kojim bojišnicama, da li je bio na terenima i na kojima, da li je bio u egzistencijalno ugrožavajućim situacijama (teško granatiranje, zasjede, okruženja) te u kojem razdoblju, a koji izdaje nadležna postrojba kojoj je pripadao.

8. Izvod iz ratnog dnevnika postrojbe oružanih snaga Repub­like Hrvatske je izvod iz operativnog dnevnika postrojbe – ratni dnevnik – koji je svaka postrojba vodila od početka Domovinskog rata i u koji su se kao dio unosili podaci o brojnom stanju postrojbe te stradavanju pripadnika u toj postrojbi.

9. Prijava činjenice smrti je isprava koju izdaje nadležna zdravstvena ustanova u kojoj se navodi uzrok i vrijeme smrti hrvatskog branitelja.

10. Medicinska dokumentacija o liječenju nakon ranjavanja ili ozljede je dokumentacija o liječenju hrvatskog branitelja izdana od zdravstvene ustanove, liječničke ordinacije i načelnika ratnog saniteta postrojbe u kojoj je navedena anamneza, dijagnoza i terapija za hrvatskog branitelja.

11. Medicinska dokumentacija, da je bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti kod hrvatskog branitelja neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske je dokumentacija izdana od zdravstvene ustanove, liječničke ordinacije ili načelnika ratnog saniteta postrojbe u kojoj se navodi anamneza, dijagnoza i terapija za hrvatskog branitelja, a potječe iz vremena njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Repub­like Hrvatske ili iz razdoblja 30 dana nakon prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a za bolesti PTSP medicinska dokumentacija koja potječe iz razdoblja od 2 godine ili iznimno i nakon dvije godine od prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta ako je nastala u stacionarnom liječenju i vještačenju od strane stručnog tima u Nacionalnom centru za psihotraumu.

12. Medicinska dokumentacija o kontinuiranom liječenju kod hrvatskog branitelja je dokumentacija izdana od zdravstvene ustanove, liječničke ordinacije ili načelnika ratnog saniteta postrojbe u kojoj se navodi anamneza, dijagnoza i terapija za hrvat­skog branitelja, a potječe iz vremena nakon njegovog ranjavanja, ozljede, nastanka bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti do podnošenja zahtjeva.

13. Uvjerenje o zatočenju u neprijateljskom logoru i nestanku je uvjerenje koje izdaje Ured za zatočene i nestale Vlade Republike Hrvatske na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju i u njemu se navodi vrijeme zatočenja hrvatskog branitelja u neprijateljskom logoru i naziv logora, odnosno vrijeme nestanka hrvatskog branitelja.

14. Potvrda da je hrvatski branitelj prestao sudjelovati u obrani suvereniteta Republike Hrvatske je potvrda, koju je izdao nadležni Ured za obranu Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova u kojoj se navodi dan, mjesec i godina kada je hrvatski branitelj prestao sudjelovati u obrani suvereniteta Re­pub­like Hrvatske.

15. Rješenje da je hrvatski branitelj djelatni pripadnik oruža­nih snaga Republike Hrvatske prestao sudjelovati u obrani suvereniteta Republike Hrvatske je rješenje koje je izdalo Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova u kojem se navodi dan, mjesec i godina kada je hrvatski branitelj prestao sudjelovati u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

16. Uvjerenje o prebivalištu je uvjerenje koje izdaje nadležna policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju i u njemu se navodi ime, prezime i JMBG osobe za koju se izdaje to uvjerenje i vrijeme i mjesto prijave na prebivalište.

(2) Sva dokumentacija iz stavka 1. točke 1. – 16. ovoga članka mora biti uredno evidentirana kod izdavatelja, imati klasu, urudžbeni broj, datum, otisak pečata izdavatelja, ime i prezime, te funkciju osobe koja ju je potpisala.

Članak 103.

(1) Činjenica da je hrvatski branitelj poginuo pod okolnostima iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokazom iz članka 102. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Činjenica da je osoba poginula pod okolnostima iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokazom iz članka 102. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(3) Činjenica da je hrvatski branitelj umro ili izvršio suicid pod okolnostima iz članka 3. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokazima iz članka 102. stavak 1. točke 4., 5., 7., 9., 10. i 11. ovoga Zakona.

Članak 104.

Činjenica da je hrvatski branitelj zatočen ili nestao pod okolnostima iz članka 4. ovoga Zakona u obrani suvereniteta Repub­like Hrvatske dokazuje se samo pisanim dokazom iz članka 102. stavka 1. točke 3. i 13. ovoga Zakona.

Članak 105.

(1) Činjenica da je rana ili ozljeda nastala pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokazom iz članka 102. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(2) Činjenica da je rana nastala pod okolnostima članka 5. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokazom iz članka 102. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.

Članak 106.

(1) Činjenica da je bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske pod okolnostima iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se samo na temelju medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili iz razdoblja 30 dana nakon prestanaka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(2) Činjenica da je bolest PTSP neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske pod okolnostima iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se na temelju medicinske dokumentacije iz razdoblja 2 godine nakon prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a iznimno i nakon toga roka za hrvatskog branitelja koji je bio na stacioniranom liječenju i vještačenju od strane stručnog tima u Nacionalnom centru za psihotraumu.

Članak 107.

Činjenica da je hrvatski branitelj prestao sudjelovati u obrani suvereniteta Republike Hrvatske prije 31. prosinca 1995. utvrđuje se samo dokazom iz članka 102. stavka 1. točke 14. i 15. ovoga Zakona.

Članak 108.

Zahtjev za priznavanje statusa i prava na obiteljsku invalidninu iza hrvatskog branitelja koji je zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske umro u roku od godinu dana i iznimno kod bolesti PTSP u roku od 2 godine po prestanku sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske može se podnijeti u roku od 5 godina od dana smrti te osobe.

Članak 109.

Zahtjev za priznavanje statusa hrvatskoga ratnoga vojnog invalida na temelju bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske može se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 110.

Oštećenje organizma, pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na ortopedski doplatak, pravo za pripomoć u kući, nesposobnost za privređivanje, činjenica da li je smrt ili suicid hrvatskog branitelja u uzročno posljedičnoj vezi s izravnim sudjelovanjem hrvatskog branitelja u obrani suvereniteta Repub­like Hrvatske utvrđuju se na temelju nalaza i mišljenja Liječnič­kog povjerenstva.

Članak 111.

(1) Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje Liječničko povjerenstvo sastavljeno od tri liječnika specijalista. Povjerenstvo u svom sastavu ima kirurga i internistu, a treći član se bira sa liste imenovanih liječnika ovisno o vrsti stradavanja (okulist, urolog, pulmolog, otorinolaringolog, psihijatar i drugi).

(2) Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku daje Liječničko povjerenstvo sastavljeno od pet liječnika specijalista. Sastav Liječničkog povjerenstva ovisi o vrsti stradavanja: ranjavanju, ozljedi ili bolesti. Svako povjerenstvo u svom sastavu mora imati kirurga, internistu, neurologa i psihijatra, a peti član se bira s liste imenovanih liječnika ovisno o vrsti stradavanja koji se na navedenom povjerenstvu utvrđuje (okulist, urolog, pulmolog, otorinolaringolog, kardiolog i drugi).

(3) Kada se ocjenjuje oštećenje organizma nastalo samo uslijed bolesti PTSP, Liječničko povjerenstvo u drugom stupnju mora biti sastavljeno od liječnika specijalista psihijatara.

(4) Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata može imenovati dva ili više liječničkih povjerenstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Članove povjerenstva imenuje ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i određuje sjedište i područje rada povjerenstva.

Članak 112.

Liječnička povjerenstva iz članka 111. stavka 1. i 2. ovoga Zakona daju nalaz i mišljenje u roku od dva mjeseca od dana primitka predmeta.

Članak 113.

(1) Rješenje donijeto u prvom stupnju kojim se utvrđuje status člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu, pravo na povećanu obiteljsku invalidninu, pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu, status člana obitelji nestalog ili zatočenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske invalidnine i uvećane obiteljske invalidnine, status HRVI iz Domovinskog rata i pravo na osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, opskrbninu, doplatak za pripomoć u kući i rješenje kojim se dodjeljuje osobni automobil HRVI iz Domovinskog rata I. skupine podliježe reviziji.

(2) Reviziju obavlja po službenoj dužnosti Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kao drugostupanjsko tijelo.

(3) Ako je protiv rješenja prvostupanjskog tijela izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

(4) Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije izjav­ljena žalba, tijelo koje je donijelo rješenje u prvostupanjskom postupku dostavit će ga zajedno sa spisima predmeta tijelu nadležnom za reviziju u roku od osam dana od dana isteka roka za žalbu.

(5) Revizija odgađa izvršenje rješenja.

Članak 114.

(1) U postupku revizije Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti ili poništiti u korist ili na štetu stranke.

(2) Drugostupanjsko tijelo će u postupku revizije poništiti prvostupanjsko rješenje i u pravilu samo riješiti stvar u korist ili na štetu stranke ili će predmet vratiti na ponovni postupak, ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju ili da je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar riješena.

(3) Prvostupanjsko tijelo čije je rješenje u postupku revizije poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak donosi novo rješenje. Novo prvostupanjsko rješenje podliježe reviziji ukoliko je pozitivno i u kojoj se ispituje je li novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je prethodno rješenje poništeno.

(4) U postupku revizije drugostupanjsko tijelo je dužno pribaviti nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva iz članka 111. stavka 2. ovoga Zakona kod priznavanja statusa člana obitelji i prava na obiteljsku invalidninu iza umrloga hrvatskog branitelja i branitelja koji je počinio suicid, te o oštećenju organizma invalida, o pravu na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, o pravu na ortopedski doplatak, o pravu na pripomoć u kući, o nesposobnosti za privređivanje i u slučaju iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Liječničko povjerenstvo donosi nalaz i mišljenje o postotku oštećenja organizma koje je u prvostupanjskom postupku ocijenjeno sa 100% do 80% i o pravu na doplatak za njegu i pomoć druge osobe isključivo samo nakon neposrednog pregleda HRVI iz Domovinskog rata.

Članak 115.

(1) Rok za izvršenje revizije je 3 mjeseca.

(2) Rok za reviziju počinje teći od dana kada drugostupanjsko tijelo zaprimi predmet od prvostupanjskog tijela, a završava dana kada drugostupanjsko tijelo otpremi predmet prvostupanjskom tijelu.

(3) Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva, iznimno rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjsko tijelo zaprimilo nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva, ako je taj nalaz i mišljenje zatražilo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta na reviziju.

(4) Ako protiv rješenja prvostupanjskog tijela koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba, a revizija ne bude izvršena u roku od tri mjeseca od dana kad je drugostupanjsko tijelo zaprimilo predmet, smatra se da je revizija obavljena i da je data suglasnost na rješenje.

Članak 116.

(1) Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju može se pokrenuti upravni spor.

(2) Protiv rješenja donijetog u vršenju revizije ne može se pokrenuti upravni spor ako je tim rješenjem prvostupanjsko rješenje poništeno i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Članak 117.

(1) Nadležno tijelo u uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, po službenoj dužnosti vodi postupak za donošenjem novog rješenja o pravu koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno.

(2) Novo rješenje iz stavka 1. ovoga članka ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremeno.

(3) Ako korisnik prava u postupku iz stavka 1. ovoga članka ne pristupi pregledu ili na drugi način onemogući nadležno Liječničko povjerenstvo iz ovoga Zakona da donese nalaz i mišljenje, postupak će se obustaviti.

(4) Ako osoba kojoj je postupak za donošenje novog rješenja obustavljen u smislu stavka 3. ovoga članka podnese ponovni zahtjev za priznavanje prava po ovom Zakonu, prava utvrđena novim rješenjem pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja tog zahtjeva.

Članak 118.

(1) Ako nakon donošenja konačnog rješenja o pravima iz ovoga Zakona kod HRVI iz Domovinskog rata nastupe promjene koje su od utjecaja na postotak oštećenja organizma utvrđenog konačnim rješenjem, HRVI iz Domovinskog rata može, po isteku dvije godine od dana donošenja konačnog rješenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma.

(2) Propisom iz članka 84. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona kojim se uređuje utvrđivanje postotka oštećenja organizma utvrdit će se oštećenja na osnovi kojih se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i prije isteka roka od dvije godine.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na osobu kojoj nije priznat status HRVI iz Domovinskog rata zbog neudovoljavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom za stjecanje tog statusa u pogledu postotka oštećenja organizma.

Članak 119.

(1) Postupak za rješavanje o statusu člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno o statusu hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, završen rješenjem protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravom postupku, može se obnoviti i nakon proteka rokova predviđenih za obnovu postupka u zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak osim u slučajevima za priznavanje statusa člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iza hrvat­skog branitelja koji je umro ili izvršio suicid zbog bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i u slučajevima za priznavanje statusa hrvatskoga ratnoga vojnog invalida po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(2) Za rješavanje o prijedlogu za obnovu postupka nadležan je ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba u predmetima u kojima je prvostupanjsko rješenje osnaženo presudom Upravnog suda Republike Hrvatske i u predmetima u kojima je data suglasnost na prvostupanjsko rješenje u postupku revizije, a u svim ostalim predmetima nadležno je Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

(3) Ako se u obnovljenom postupku ranije rješenje zamijeni novim, pravne posljedice na temelju novog rješenja djeluju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja prijedloga za obnovu postupka, odnosno od prvog dana idućeg mjeseca od dana donošenja novog rješenja, ako je postupak za obnovu pokrenut po službenoj dužnosti.

Članak 120.

Rješenje o pravima po ovom Zakonu koje je postalo konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen Zakon u korist stranke, a na štetu države u roku od 5 godina od dana kada je rješenje postalo konačno u upravnom postupku.

Članak 121.

(1) U postupku priznavanja statusa člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusa HRVI iz Domovinskog rata po ovom Zakonu, primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Na ostala pitanja u svezi s pravima iz ovoga Zakona, uvjetima za stjecanje, korištenje i prestanak tih prava te s postupkom njihova ostvarivanja, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se posebni zakoni i drugi propisi koji uređuju odnosna prava.

Članak 122.

(1) Rješenja kojima je prema odredbama ovoga Zakona priznat status člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu, pravo na povećanu obiteljsku invalidninu i pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu, status člana obitelji umrloga hrvatskoga ratnoga vojnog invalida od I. do IV. skupine i pravo na obiteljsku invalidninu, status člana obitelji nestalog ili zatočenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane obiteljske invalidnine i uvećane obiteljske invalidnine, status HRVI iz Domovinskog rata i pravo na osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, opskrbninu, doplatak za pripomoć u kući izvršava nadležno tijelo državne uprave koje rješava u prvom stupnju.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka novčana primanja po ovom Zakonu korisnicima s prebivalištem u inozemstvu isplaćuje Uprava za računovodstveno financijske poslove Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Članak 123.

Isplatno tijelo iz članka 122. ovoga Zakona vodi evidenciju o izvršenim isplatama i o broju i strukturi korisnika.

Članak 124.

Nove iznose novčanih primanja korisnicima tih primanja određuje se i isplaćuje po službenoj dužnosti.

Članak 125.

(1) Korisnicima prava po ovom Zakonu pripada naknada troškova za prijevoz u drugo mjesto ako su od nadležnog tijela upućeni, odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda pred Liječničkim povjerenstvom.

(2) Korisnik prava po ovom Zakonu kojemu je određen pratitelj za putovanja radi pregleda pred Liječničkim povjerenstvom ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za pratitelja.

(3) Troškovi prijevoza nadoknađuju se prema cijeni vozne karte za prijevoz autobusom, odnosno drugim razredom željeznice ili brodom.

Članak 126.

Troškove postupka za ostvarivanje prava po ovom Zakonu snosi tijelo koje vodi postupak.

Članak 127.

U postupku ostvarivanja prava po ovom Zakonu ne plaća se upravna pristojba.

GLAVA XII.

NAKNADA ŠTETE

Članak 128.

(1) Osoba koja je ostvarila pravo ili su joj isplaćena novčana primanja po ovom Zakonu na koja nije imala pravo, dužna je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo odnosno vratiti primljene iznose:

1. ako je na osnovi netočnih podataka za koje je znala ili morala znati da su netočni ili je na drugi protupravni način ostvarila neko pravo ili primanje po ovom Zakonu koje joj ne pripada ili je ostvarila u većem opsegu nego što joj pripada,

2. ako je ostvarila neko pravo ili primanje zbog toga što nije prijavila nastale promjene koje utječu na gubitak ili opseg nekog prava, a znala je ili morala znati za te promjene,

3. ako je primala novčane isplate u iznosu većem od onog koji joj je određen rješenjem nadležnog tijela uprave.

(2) Potraživanje iz stavka 1. ovoga Zakona zastarijeva kad protekne rok određen zakonom kojim se uređuje zastara potraživanja za tu vrstu prava odnosno potraživanja. Taj rok počinje teći od dana kada je u upravnom postupku postalo konačno rješenje kojim je utvrđeno da priznato pravo odnosno isplaćivano primanje ne pripada ili pripada u manjem iznosu (stavak 1. točka 1. i 2.), odnosno od dana kada je izvršena posljednja nepravilna isplata (stavak 1. točka 3.).

(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo i vratiti nepravilno ispla­ćena novčana primanja u iznosu primljenog najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imala pravo. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležno uprav­no tijelo, naknada štete odnosno povrat nepravilno primljenih iznosa ostvarit će se tužbom pri nadležnom sudu.

(4) Obveza naknade štete za ne pripadajuće pravo odnosno povrat nepravilno isplaćenih iznosa primanja postoji neovisno o tome je li rješenje na temelju kojega je priznato pravo, odnosno na temelju kojeg je isplaćen novčani iznos, poništeno ili izmijenjeno.

GLAVA XIII.

SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Članak 129.

Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona kao i sredstva koja čine razliku između prava koja su priznata po ovom Zakonu i prava koja bi pripadala po posebnim propisima osiguravaju se iz državnog proračuna.

GLAVA XIV.

NADZOR

Članak 130.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju nadležna ministarstva.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te pojedinačnim aktima, uvjetima i načinom rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba provode nadležna tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti sukladno posebnim propisima.

GLAVA XV.

KAZNENE ODREDBE

Članak 131.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ako ne postupi prema odredbi članka 31. stavka 5. ovoga Zakona,

2. pravne osobe ako one ili njihova tijela ne postupe prema odredbi članka 31. stavka 6. i članka 38. stavka 1. ovoga Zakona,

3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ako ne postupi prema odredbi članka 140., 141., 142. i 143. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi ili čelnik tijela pravne osobe.

Članak 132.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi ili čelnik tijela pravne osobe, ako:

1. pri smještaju u umirovljeničke domove postupi suprotno odredbi članka 74. ovoga Zakona,

2. pri upisu osoba u obrazovne ustanove postupi suprotno odredbi članka 42. ovoga Zakona,

3. pri smještaju osoba u učeničke, odnosno studentske domove postupi suprotno odredbi članka 44. ovoga Zakona,

4. kad zakupodavatelj ne postupi prema odredbi članka 39. ovoga Zakona.

GLAVA XVI.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 133.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Liste prvenstva za dodjelu stana (Liste prvenstva 1997. – 2001. godine) i stambenog kredita (Liste prvenstva 1998. – 2001. godine).

(2) Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona izraditi jedinstveni popis osoba koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema do sada važećim listama prvenstva.

(3) Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja i HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema do sada važećim Listama prvenstva, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje osim na način propisan člankom 67. stavkom 3. ovoga Zakona i dodjelom stana u zgradama čija je gradnja započeta do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Popis osoba koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje utvrdit će se prema županijama ovisno o prebivalištu podnositelja zahtjeva, odvojeno za korisnike iz članka 67. stavka 3. točke 1. i 2. ovoga Zakona.     

(5) Osobe iz članka 65. ovoga Zakona kojima je dodijeljen stan prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.) a isti nisu otkupili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, gube pravo na otkup stana prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, te stan mogu kupiti od Republike Hrvatske prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 134.

Povratkom zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prestaju se ostvarivati prava po toj osnovi i taj hrvatski branitelj i članovi njegove obitelji stječu prava utvrđena ovim Zakonom.

Članak 135.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevođenje svih korisnika invalidskih prava HRVI iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na prava utvrđena ovim Zakonom, a kojima je status i pravo priznato na temelju:

1. Uredbe o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 52/91.),

2. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94. i 108/95.),

3. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.).

Članak 136.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevođenje svih korisnika prava na novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, na prava utvrđena ovim Zakonom, a kojima je status i pravo priznato na temelju:

1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 2/94., 52/94. i 36/95.),

2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.).

Članak 137.

(1) Prevođenje iz članka 135. i 136. ovoga Zakona izvršit će nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) pod uvjetima i postupku propisanim ovim Zakonom i propisima donijetim za izvršenje ovoga Zakona po službenoj dužnosti.

(2) Prevođenje će se izvršiti sljedećim redoslijedom:

1. HRVI iz Domovinskog rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma,

2. korisnici prava na novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine,

3. HRVI iz Domovinskog rata II. skupine sa 100% oštećenja organizma,

4. korisnici obiteljske invalidnine,

5. HRVI iz Domovinskog rata III. skupine sa 90% oštećenja organizma,

6. HRVI iz Domovinskog rata IV. skupine sa 80% oštećenja organizma,

7. HRVI iz Domovinskog rata V. skupine sa 70% oštećenja organizma,

8. HRVI iz Domovinskog rata VI. skupine sa 60% oštećenja organizma,

9. HRVI iz Domovinskog rata VII. skupine sa 50% oštećenja organizma,

10. HRVI iz Domovinskog rata VIII. skupine sa 40% oštećenja organizma,

11. HRVI iz Domovinskog rata IX. skupine sa 30% oštećenja organizma,

12. HRVI iz Domovinskog rata X. skupine sa 20% oštećenja organizma.

Prevođenje će se izvršiti u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Kada se nakon prevođenja priznato pravo gubi ili priznaje u manjem opsegu, pravo se gubi ili priznaje u manjem opsegu, od prvog dana sljedećeg mjeseca od dana donošenja rješenja.

(3) Rješenja prvostupanjskog tijela o prevođenju podliježu reviziji koju obavlja Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

(4) Rok za izvršenje revizije u prevođenju je šest mjeseci.

Članak 138.

Ako HRVI iz Domovinskog rata u postupku prevođenja onemogući da Liječničko povjerenstvo donese nalaz i mišljenje o postotku oštećenja njegovog organizma donosi se rješenje o prestanku njegovog prava.

Članak 139.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona, izvršit će se prevođenje svih korisnika na stambeno zbrinjavanje (pravo na stan, otkup stana, stambeni krediti).

(2) Prevođenje će izvršiti Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata po ovom Zakonu i propisima donijetim za izvršenje ovoga Zakona.

(3) Prevođenje će se izvršiti u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 140.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevo­đenje svih korisnika obiteljske mirovine, novčane naknade u iznosu obiteljske mirovine i invalidske mirovine koji su ta prava ostvarili prema propisima Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i drugim propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, na odredbe ovoga Zakona.

(2) Osnovica za prevođenje prava iz stavka 1. ovoga članka je godišnja plaća od koje je pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvareno.

(3) Prevođenje će izvršiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po odredbama ovoga Zakona u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Kada se nakon prevođenja priznato pravo gubi ili mijenja pravo se gubi ili mijenja od prvog dana sljedećeg mjeseca po donošenju rješenja.

Članak 141.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevo­đenje po službenoj dužnosti svih nezaposlenih HRVI iz Domovinskog rata koji su na temelju preostale radne sposobnosti na nadoknadi kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje do zaposlenja na radnom mjestu koje odgovara preostaloj radnoj sposobnosti, a koji su ta prava ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i drugim propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, a prevest će se na invalidsku mirovinu na temelju članka 76. ovoga Zakona zbog opće nesposobnosti za rad.

(2) Prevođenje će izvršiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po odredbama ovoga Zakona u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 142.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona HRVI iz Domovinskog rata kod kojih je utvrđena invalidnost kao posljedica ranjavanja, ozljede, zbog bolesti dobivene, pogoršane ili izražene kao neposredna posljedica obrane suvereniteta Republike Hrvatske, a zaposleni su na osnovi preostale radne sposobnosti, a koji su ta prava ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prevode se ta prava po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema odredbama ovoga Zakona i Zakona o mirovinskom osiguranju.

(2) Prevođenje će izvršiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po odredbama ovoga Zakona u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 143.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevo­đenje svih korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju, a koji su ta prava ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Prevođenje će izvršiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po odredbama ovoga Zakona u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Novim rješenjem odredit će se rok u kojem treba biti završena započeta profesionalna rehabilitacija.

Članak 144.

Postupci započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu okončani pravomoćnim rješenjem okončat će se po odredbama ovoga Zakona. U slučajevima kada je doneseno prvostupanjsko rješenje u postupku revizije, prvostupanjsko rješenje će se poništiti i predmet vratiti na ponovni postupak.

Članak 145.

Pravilnike iz članka 84. ovoga Zakona ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 146.

Djeci poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeci HRVI iz Domovinskog rata i djeci razvojačenoga nezaposlenoga hrvatskog branitelja koji prima novčanu naknadu zbog nezaposlenosti pripada doplatak za djecu u najvišem predviđe­nom iznosu do 31. prosinca 2001.

Članak 147.

Korisnicima obiteljskih mirovina i invalidskih mirovina, koji su prava na te mirovine stekli prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj će dužnosti donijeti novo rješenje o smanjenoj svoti mirovine prema članku 75. stavku 10. i članku 76. stavku 4. ovoga Zakona.

Članak 148.

(1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95. i 82/01.) u postupcima koji se vode radi priznavanja statusa člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusu HRVI iz Domovinskog rata.

(2) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za korisnike koji su ostvarili carinske i porezne olakšice pri uvozu osobnog automobila i gospodarske opreme prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.) vrijede rokovi iz članka 46. ovoga Zakona.

(3) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju se primjenjivati odredbe posebnih zakona u dijelu koji se odnosi na prava koja su uređena ovim Zakonom.

(4) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje isplata posebnog doplatka HRVI iz Domovinskog rata prema članku 55. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.).

(5) Provedbeni propisi donijeti na temelju Zakona iz stavka 2. ovoga članka primjenjivat će se do donošenja pravilnika iz članka 84. ovoga Zakona.

Članak 149.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.).

Članak 150.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, s tim da se odredbe članka 75. stavka 10. i članka 76. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuju od 1. siječnja 2002.

Klasa: 561–01/01–01/03

Zagreb, 19. listopada 2001.

HRVATSKI SABOR

            Predsjednik
            Hrvatskoga sabora
            Zlatko Tomčić, v. r.