1696
Na temelju članka 11. stavka 2., a u svezi s člankom 56. stavkom 1.
Zakona o vinu (»Narodne novine«, br 34/95) ministar poljoprivrede i šumarstva
donosi
OpĆe odredbe
Članak 1.
(1) Vinogradarska područja u smislu ovoga
Pravilnika su:
– vinogradarske zone,
– vinogradarske regije,
– vinogradarske podregije,
– vinogorje,
– vinogradarski položaj.
(2) Vinogradarska zona je najveća
vinogradarska jedinica kojom se obuhvaćaju široka ekološka područja uzgoja
vinove loze u svijetu i utvrđuju jedinstveni osnovni postupci u tehnologiji
proizvodnje grožđa i vina.
(3) Vinogradarska regija je šire vinogradarsko
područje koje je određeno pedoklimatskim uvjetima te ostalim uvjetima nužnim za
uspješan uzgoj vinove loze.
(4) Vinogradarska podregija je uže
područje unutar regije na kojem se neki od čimbenika bitnih za uzgoj vinove
loze razlikuju toliko da to utječe na veće razlike u prirodu i kakvoći grožđa i
vina.
(5) Vinogorje je osnovna vinogradarska
jedinica, koja čini cjelinu glede ekoloških, agrotehničkih i drugih uvjeta
vinogradarske proizvodnje.
(6) Položaj je vinogradarska jedinica u okviru
vinogorja, koja se ističe posebnim agrotehničkim uvjetima bitnim za
proizvodnju grožđa odnosno vina visoke kakvoće.
Članak 2.
Vinogradom se
smatra zemljišna površina veća od 500 m˛ na kojoj se uzgaja vinova loza za
vinsko ili stolno grožđe odnosno svaka druga površina na kojoj je zasađeno
najmanje 100 trsova vinove loze.
Sadnja vinove loze
Članak 3.
Sadnja vinove loze obavlja se kao: podsadnja,
ponovna sadnja i nova sadnja.
1. Podsadnja je naknadna sadnja u rodnom
vinogradu u kojemu su pojedini trsovi uginuli.
2. Ponovna sadnja je sadnja vinove loze na
površini na kojoj je bio vinograd pa je zbog starosti, prorijeđenosti ili
drugih razloga iskrčen i to najdulje 10 godina od iskrčenja.
3. Nova sadnja je
sadnja vinograda na površini na kojoj nije postojao vinograd ili nije postojao
u posljednjih 10 godina.
Članak 4.
Podsadnja,
ponovna sadnja i nova sadnja vinove loze dopuštena je samo preporučenim i
dopuštenim sortama vinove loze.
Članak 5.
(1) Suglasnost za
ponovnu sadnju i novu sadnju, vinogradar mora ishoditi od Ureda državne uprave
u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove
poljoprivrede (u daljnjem tekstu: nadležni ured).
(2) Suglasnost
iz prethodnog stavka treba sadržavati:
1. rok sadnje,
2. podlogu,
3. sortu,
4. uzgojni oblik,
5. površinu i broj trsova.
Sortiment u vinogradima
Članak 6.
Sorte koje mogu dati grožđe
visoke kakvoće, a nisu predviđene Pravilnikom o vinu za to područje, mogu se
saditi samo uz odobrenje Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (u
daljnjem tekstu: Zavod) te uz prethodno mišljenje ovlaštene znanstvene
institucije.
Članak 7.
(1) Odredba članka 6. ovoga
Pravilnika ne primjenjuje se na sadnju vinove loze u svrhu istraživanja, koja
provode državna tijela, institucije, škole, fakulteti i dr.
(2) Po završetku istraživanja
nasade koji su podignuti u svrhu istraživanja, a sortimentom ne odgovaraju
odredbama Pravilnika o vinu, treba iskrčiti najkasnije dva mjeseca poslije završetka
istraživanja.
Pokusi koje provode vinogradari
Članak 8.
(1) Sadnja u istraživačke svrhe koju provode vinogradari je moguća uz
odobrenje Zavoda te prethodno mišljenje ovlaštene znanstvene institucije.
(2) Istraživački ciljevi iz
stavka 1. ovoga članka mogu biti ispitivanje:
– klonova dopuštenih
sorti,
– nedopuštenih sorti
i novostvorenih nepoznatih sorti na njihovu uzgojnu vrijednost s ciljem kasnijeg
eventualnog unošenja u listu preporučenih sorata i
– podloga na njihovu
kompatibilnost s plemkama i kvalitetne odlike koje donose.
Sadnja u manjem opsegu
Članak 9.
(1) Svaki vlasnik odnosno korisnik
poljoprivrednog zemljišta smije saditi vinovu lozu na površini manjoj od 500 m2 i manje od 100
trsova, za svoje potrebe.
(2) Za sadnju iz stavka 1.
ovoga članka nije potrebna posebna suglasnost.
Vinogradarski katastar
Članak 10.
(1) U Republici Hrvatskoj osniva se službena evidencija vinograda –
Vinogradarski katastar.
(2) Vinogradarski katastar
vodi Zavod.
Članak 11.
(1) Vinogradarski katastar
sastoji se od glavne knjige i pomoćne knjige.
(2) Glavna knjiga i pomoćne
knjige osnivaju se za svaku županiju.
(3) Iznimno za upis vinograda
u vlasništvu trgovačkih društava osniva se jedinstvena glavna knjiga i
pomoćne knjige za Republiku Hrvatsku.
Članak 12.
(1) Glavna knjiga vodi se po
vinogorjima i katastarskim općinama.
(2) U glavnu knjigu unose se
podaci za pravne osobe, fizičke osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Članak 13.
(1) U glavnu knjigu unose se sljedeći podaci:
a) za pravne osobe:
– naziv i sjedište tvrtke,
– vrsta prava nad vinogradom (vlasnik, u
zakupu i sl.),
– broj katastarskih čestica vinograda, njihova
površina i oznake za svaku
b) za fizičke osobe:
– ime i prezime, JMBG i adresa,
– vrsta prava nad vinogradom (vlasnik, u
zakupu i sl.),
– broj katastarskih čestica vinograda, njihova
površina i oznake za svaku.
(2) Za svaku vinogradarsku česticu vode se
sljedeći podaci:
a) katastarska općina i naziv čestice,
b) broj čestice i površina, površina nasada,
c) namjena nasada (vinograd za stolno grožđe,
vinsko grožđe, matičnjak i sl.),
d) uzgojni oblik,
e) gustoća sadnje (m˛/trs, razmak sadnje),
f) sorta loze,
g) godina sadnje,
h) podloga,
i) broj trsova,
j) vinogradarska podregija,
k) vinogorje,
l) položaj,
m) teksturna oznaka,
n) nadmorska visina,
o) nagib.
Članak 14.
(1) Pomoćne knjige su Abecedni imenik
posjednika, Katastarske mape i Zbirka isprava.
(2) Abecedni imenik posjednika vodi se na
način da se nakon konačnosti rješenja o odobravanju upisa u Vinogradarski
katastar upisuje prezime i ime posjednika, adresa odnosno naziv i sjedište
tvrtke, jedinstveni matični broj odnosno matični broj i broj katastarskog
uloška iz glavne knjige.
(3) Katastarske mape vode se na način da se
preslikaju mape Državnog zavoda za katastar za svako vinogorje odnosno za dio
vinogorja ukoliko područje vinogorja prelazi granice jedne županije. U
katastarskim mapama vidno se označuju površine koje su upisane u glavnu knjigu
sa naznakom broja katastarskog uloška iz glavne knjige u kojoj je upisan.
(4) Zbirka isprava vodi se na način da se trajno pohranjuju rješenja o
upisu (zajedno sa dokumentima koji su temelj za donošenje rješenja)
redoslijedom kako je izvršen upis.
Postupak upisa u vinogradarski katastar
Članak 15.
(1) Ministar poljoprivrede i šumarstva donosi
Rješenje o osnivanju glavne knjige za svaku županiju i glavne knjige iz članka
11. stavka 3. ovoga Pravilnika.
(2) Rješenje mora biti objavljeno u »Narodnim
novinama«.
(3) Rješenjem ministra odredit će se rok u
kojem posjednici vinograda moraju dostaviti Zavodu popunjen obrazac prijave sa
zahtjevom za upis.
Članak 16.
(1) Zavod osniva Povjerenstvo
za provjeru zahtjeva.
(2) Povjerenstvo se osniva za
svaku županiju.
(3) Povjerenstvo ima tri
člana i čine ga predstavnik Zavoda, zaposlenik Hrvatskog zavoda za
poljoprivrednu savjetodavnu službu i predstavnik županije.
Članak 17.
(1) Povjerenstvo je dužno
obaviti očevid na licu mjesta i utvrditi da li je zahtjev za upis u
Vinogradarski katastar pravilno popunjen i u skladu sa stanjem vinograda.
(2) Na očevid se mora pozvati
podnositelj zahtjeva.
(3) Ukoliko Povjerenstvo utvrdi
da zahtjev nije temeljen na činjenicama, predložit će podnositelju zahtjeva da
u roku od 15 dana uskladi zahtjev sa stanjem na terenu.
(4) Ukoliko Povjerenstvo
utvrdi da je zahtjev utemeljen, predložit će ravnatelju Zavodu da rješenjem
dopusti podnositelju zahtjeva upis u Vinogradarski katastar.
Članak 18.
(1) Ukoliko podnositelj
zahtjeva u zadanom roku ne uskladi zahtjev, Povjerenstvo će predložiti
ravnatelju Zavoda da odbije zahtjev za upis.
(2) Protiv rješenja
ravnatelja Zavoda kojim se odbija zahtjev podnositelj zahtjeva ima pravo
uložiti žalbu ministru poljoprivrede i šumarstva u roku od 15 dana od prijama
rješenja.
Članak 19.
Upis u Vinogradarski katastar
obavlja se na temelju konačnog rješenja o upisu.
Članak 20.
(1) Upisani posjednik dužan
je podnijeti zahtjev za promjenu upisa ukoliko je došlo do promjene stanja u
vinogradu.
(2) Zahtjev za promjenu upisa
podnosi se u roku od tri mjeseca od nastale promjene.
(3) Za upis promjena u
Vinogradarski katastar primjenjuje se isti postupak kao i za temeljni upis.
Članak 21.
Podaci iz Vinogradarskog
katastra temelj su za:
– dobivanje rješenja o
označavanju proizvoda oznakom geografskog podrijetla,
– utvrđivanje moguće
proizvodnje grožđa (vina),
– utvrđivanje visine
poticaja,
– dobivanje kredita za modernizaciju
proizvodnog i tehnološkog procesa,
– za statističku
obradu podataka i
– druge svrhe.
Članak 22.
Obrazac prijave za upis u
Vinogradarski katastar otiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Članak 23.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu
osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
011-02/01-01/137
Urbroj: 525-1-01-1
Zagreb, 9. studenog 2001.
Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.
UPUTE ZA POPUNJAVANJE OBRASCA
1. Obveznik upisa u upisnik je svaki vlasnik (uživalac
ili najmoprimac) vinograda sa više od 100 trsova ili više od 500 m2 (uzima se u obzir uvjet koji se prije ispuni).
Ako je netko dao vinograd u najam, obveznik
upisa je najmoprimac (onaj tko obrađuje vinograd i raspolaže ubranim grožđem).
2. Podaci o obvezniku upisa upisuju se štampanim
slovima upisujući u svako polje po jedno slovo
– ukupna
površina vinograda upisuje se tako da se zbroje sve čestice – svi vinogradi i
onda upiše koliko ha (cijeli broj), koliko ara (cijeli broj) i na kraju koliko
m2.
3. Podaci o vinogradu
– u
okomite kolone upisuju se podaci prema nazivu iz svakog retka za svaku
katastarsku česticu od kolone 1–8 (koliko ih obveznik upisa ima). Ako ih ima više
od 8, onda se popunjava još jedan obrazac kao nastavak,
– nazivlje
podregije i vinogorje uzima se iz postojećeg Pravilnika o vinu, a naziv položaja
onako kako se lokalno zove (red.br. 02, 03, 04),
– red.br.
05 – upisuje se katastarska općina,
– red.br.
08 – upisuje se površina katastarske čestice u m2 neovisno o tome
je li cijela katastarska čestica pod vinogradom,
– red.br.
09 – upisuje se površina pod vinogradom u m2,
– red.br.10
– upisuje se m2 jedne sorte. Ako ih ima više od jedne, onda se
upisuje svaka sa svojom površinom. Ako se radi o mješavini dvije ili više
sorata grožđa, onda se uzme postotak zastupljenosti sorte i iz površine
vinograda izračuna površina svake sorte,
– red.br.
14 – za uzgojni oblik upisuje se: dvokraki, račvasti, lepeza, starohrvatski
uz kolac i dr.,
– red.br.
15 – podloga – Rupestris du Lot, Berlandieri x Riparia Kober 5BB itd.,
– red.br.
16 – namjena vinograda – stolno grožđe, vinsko grožđe, matičnjak podloga,
eksperimentalni nasad ili dr.,
– red.br.17
– teksturna oznaka: pjeskovito, ilovasto, glinasto–ilovasto, pijesak i dr.,
– red.br.19
– nagib – unijeti podatke o nagnutosti tla u % (15%, 35%, 50%, više od 50%)