ministarstvo
pomorstva, prometa i veza
1829
Na temelju članka 321. stavka 2. točke 1. Zakona o sigurnosti prometa na
cestama (»Narodne novine«, broj 59/96. – pročišćeni tekst), ministar pomorstva,
prometa i veza u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donosi
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju osnovni uvjeti kojima javne ceste izvan
naselja (u daljnjem tekstu »javne ceste«) i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.
Članak 2.
Osnovni uvjeti iz članka 1. ovoga Pravilnika utvrđeni su u dodatku
“Osnovni uvjeti kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa”, koji je otisnut uz ovaj
Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Osnovni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se pri izradi
projektne dokumentacije za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta.
Članak 3.
Tehnička dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta koja
je izrađena ili čija je izrada započeta prije stupanja na snagu ovoga
Pravilnika, može se prihvatiti odnosno dovršiti prema odredbama Pravilnika o osnovnim
uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa (»Narodne novine«, broj 53/91.), ako
bi se zbog izmjene te dokumentacije u svrhu njenog usklađivanja s ovim
Pravilnikom izgradnja odnosno rekonstrukcija javne ceste morala odložiti za
duže vrijeme.
Članak 4.
Radi detaljnije razrade pojedinih odredbi ovoga Pravilnika koje se
odnose na tehničke uvjete za projektiranje tunela i galerija, projektiranje
raskrižja javnih cesta, sadržaj tehničke dokumentacije, projektiranje objekata
i drugo, ministar pomorstva, prometa i veza će u suglasnosti s ministrom
unutarnjih poslova donositi naputke za primjenu ovoga Pravilnika.
Članak 5.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o osnovnim
uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa (»Narodne novine«, broj 53/91.).
Članak 6.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
Klasa: 011-01/01-02/65
Urbroj: 530-01-01-3
Zagreb, 30. studenoga 2001.
Ministar
mr. sc. Alojz Tušek, v. r.
DODATAK
OSNOVNI UVJETI KOJIMA JAVNE CESTE IZVAN
NASELJA I NJIHOVI ELEMENTI MORAJU
UDOVOLJITI SA STAJALIŠTA SIGURNOSTI PROMETA
1.
PODJELA JAVNIH CESTA, PROMET I VRSTE TERENA
Podjela javnih cesta
provodi se prema različitim osnovama i značajkama.
1.1. Podjela javnih cesta
1.1.1. Društveno i
gospodarsko značenje
Prema društvenom i
gospodarskom značenju unutar Zakona o cestama, javne ceste se dijele na:
– državne ceste
– županijske ceste
– lokalne ceste.
1.1.2. Vrsta prometa
Prema vrsti prometa
kojemu su namijenjene, javne ceste se dijele na:
– ceste za promet
motornih vozila,
– ceste za mješoviti
promet.
1.1.2.1. Ceste za promet motornih vozila
Ceste za promet
motornih vozila dijele se na:
autoceste,
ceste rezervirane za promet motornih vozila (u
daljnjem tekstu brze ceste).
Autoceste su definirane Zakonom o sigurnosti prometa
na cestama.
Brza cesta je cesta rezervirana za promet motornih
vozila, koja ima sva raskrižja s drugim prometnicama u dvije razine, ima jedan
ili dva kolnička traka, u pravilu nema zaustavnih trakova i kao takva je
označena propisanim prometnim znakom.
Broj prometnih trakova i izbor poprečnog profila ovisi
o kategoriji ceste i predvidivom prometnom opterećenju.
Autoceste i brze
ceste mogu se graditi po fazama s time da se izgrađena 1. faza smatra brzom
cestom.
1.1.3. Veličina
motornog prometa
Prema veličini motornog prometa na kraju planskog razdoblja izraženog
prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP) javne ceste dijele se na autoceste
i pet razreda cesta (Tabl. 1.1.).
Tabl. 1.1 Veličina motornog prometa
Razred
ceste |
Veličina
motornog prometa (PGDP) vozila / dan |
AC |
više
od 14000 |
1.
razred |
više
od 12000 |
2.
razred |
više
od 7000 do 12000 |
3.
razred |
više
od 3000 do 7000 |
4.
razred |
više
od 1000 do 3000 |
5.
razred |
do
1000 |
PGDP
= prosječni godišnji dnevni promet u oba smjera
Veličina i struktura prometa
za određeno plansko razdoblje utvrđuje se u skladu s točkom 1.2.
1.1.4. Zadaća
povezivanja
Prema zadaći povezivanja u cestovnoj mreži
ovisno o srednjoj duljini putovanja ceste se dijele na autoceste i pet
kategorija cesta.
Tabl.
1.2
Kategorija ceste |
Društ.
gospod. značenje (1.1.1.) |
Vrsta
prometa (1.1.2.) |
Veličina
prometa (1.1.3.) |
Zadaća
povezivanja (1.1.4.) |
Srednja
duljina putovanja (km) |
AC |
Državna |
Prom.
mot. vozila |
>14000 |
Međudržavno
i državno |
>100 |
1.
kat. |
Državna |
Prom.
mot. vozila |
>12000 |
Međudržavno
i državno-regionalno |
50-100 |
2.
kat. |
Državna |
Prom.
mot. v. mješoviti
prom. |
7000-12000 |
Državno
i županijsko |
20-50 |
3.
kat. |
Državna; županijska |
Mješoviti promet |
3000-7000 |
Međuopćinsko |
5-50 |
4.
kat. |
Županijska; lokalna |
Mješoviti promet |
1000-3000 |
Općinsko |
5-20 |
5.
kat. |
Lokalna |
Mješoviti promet |
<1000 |
Općinsko-lokalno |
<5 |
U pravilu se usvaja najviša
kategorija ceste koja se dobije primjenom kriterija iz tablice 1.2.
Određivanje
kategorije ceste kao osnovnog podatka prema kojem se u daljnjem postupku
utvrđuje projektna brzina a preko nje i osnovni elementi tlocrta i nivelete
provodi se uzimajući u obzir i prethodne kriterije 1.1.1. do 1.1.3. prema
tablici 1.2. Brze ceste u pravilu se svrstavaju u 1. ili 2. kategoriju.
1.2. Promet
Mjerodavna veličina i
struktura prometa pri izradi projekta javnih cesta utvrđuje se za određeno
plansko razdoblje koje iznosi:
20 godina za
novogradnju
5-20 godina za
poboljšanje postojećih cesta.
Za autoceste i ceste
1. i 2. kategorije veličina motornog prometa na kraju planskog razdoblja
utvrđuje se prometnim studijama.
Za sve ostale ceste
veličina motornog prometa može se odrediti na temelju raspoloživih podataka o
brojenju vozila i predvidivog godišnjeg prirasta, bez posebnih istraživanja.
1.3. Vrste terena
- stupanj ograničenja
Prema vrsti terena na
kojemu se projektiraju javne ceste usvajaju se sljedeći stupnjevi ograničenja:
- ravničasti - bez ograničenja (BO)
- brežuljkasti - neznatno ograničenje (NO)
- brdski - znatno ograničenje (ZO)
- planinski - veliko ograničenje (VO)
Temeljem kategorije ceste i stupnja ograničenja određuje
se projektna brzina i dozvoljeni uzdužni nagib nivelete prema tabl. 1.3.1.
2.
OSNOVNI MJERITELJI
2.1. Mjerodavne brzine
1.1.1. Područje
primjene i pojmovna objašnjenja
Pod pojmom
mjerodavnih brzina podrazumijevaju se:
· Projektna
brzina
· Računska
brzina
· Brzina
označena prometnim znakovima (najveća dozvoljena brzina)
Projektna i računska brzina temeljne su postavke
vođenja linije odnosno oblikovanja ceste, uz uvažavanje prometnog značaja,
propusne moći, sigurnosti i ekonomičnosti.
Projektna brzina (Vp)
je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom
prometnom toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i
kod dobrog održavanja. Ona karakterizira razinu građevinsko-prometnih svojstava
ceste.
Računska brzina (Vr)
je najveća očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može
ostvariti uz dovoljnu sigurnost vožnje na određenom dijelu ceste, u skladu s
prihvaćenim modelom njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim
elementima tog dijela trase.
2.1.2. Projektna brzina (Vp)
2.1.2.1. Primjena Vp
Projektna brzina (Vp) određuje granične vrijednosti tlocrtnih
i visinskih elemenata trase.
- minimalni polumjer horizontalnog zavoja
- maksimalni uzdužni nagib
- poprečni presjek
U pravilu se za cijeli potez trase određuje ista
vrijednost projektne brzine. Ukoliko se, npr. zbog bitnih razlika u konfiguraciji
terena, jedinstvena vrijednost Vp ne
smatra optimalnom, veličine Vp treba
promijeniti na mjestu gdje se očekuje i značajna promjena u načinu vođenja
linije koju treba provesti postupno na dovoljno dugačkom dijelu trase.
2.1.2.2. Određivanje vrijednosti Vp
Projektna
brzina određuje se projektnim zadatkom na temelju:
Tabl. 2.1 Odnos
Vr / Rmin
Vr
(km/h) ceste |
30 |
40 |
50 |
60 |
70 |
80 |
90 |
100 |
110 |
120 |
130 |
Rmin
(m) |
25 |
45 |
75 |
120 |
175 |
250 |
350 |
450 |
600 |
750 |
850 |
- zadaće ceste u
cestovnoj mreži, odnosno kategorije ceste
- konfiguracije
terena odnosno prostornih ograničenja,
- najveće zakonom
dozvoljene brzine.
Vrijednost projektne
brzine Vp određuje se prema tabeli 1.3.1.
2.1.3. Računska brzina (Vr)
2.1.3.1. Primjena Vr
Računska brzina (Vr) je voznodinamička veličina na temelju
koje se određuju pojedini geometrijski
elementi trase:
- poprečni nagib
kolnika u zavojima,
- potrebne duljine
preglednosti,
- polumjeri
vertikalnih zavoja,
- najmanji polumjer
horizontalnog zavoja sa suprotnim poprečnim nagibom kolnika.
Računska brzina (Vr) ne može biti manja od projektne brzine
(Vp) a najveća vrijednost Vr ne smije biti veća od najveće zakonom
dopuštene brzine vožnje za određenu kategoriju ceste.
Načinom vođenja
linije i odabirom pojedinih elemenata treba težiti da računska brzina ima
ujednačene vrijednosti na što duljim dionicama trase, ne kraćim od:
- 10 km na
autocestama i cestama 1. kategorije,
- 5 km na cestama
2.-5. kategorije.
Razlika između
najmanje i najveće vrijednosti računske brzine Vr unutar iste dionice ne smije biti veća od 15 km/h.
Razlika računske
brzine (Vr) i projektne brzine (Vp) ne smije biti veća od 20 km/h. Ako je razlika
Vr
- Vp ³ 20 km/h
potrebno je
provjeriti opravdanost usvojene vrijednosti, projektne brzine (Vp) i istu povećati ili računsku brzinu (Vr) korekcijom trase smanjiti, kako bi
razlika bila u granicama
Vr
- Vp £ 20 km/h
2.1.3.2. Određivanje vrijednosti Vr
Računska brzina Vr određuje se na temelju projektiranih
tlocrtnih i visinskih elemenata trase:
- najmanjeg
primijenjenog polumjera horizontalnih zavoja prema tabl. 2.1,
- najvećeg
primijenjenog uzdužnog nagiba prema tabl. 4.1.
Mjerodavna računska brzina Vr
za određeno mjesto trase jednaka je vrijednosti manje od dviju ovako određenih
veličina. Tako određena računska brzina ne smije preći najveću zakonom
dozvoljenu brzinu za utvrđenu kategoriju ceste.
Vrijednost Vr određena prema tabeli 2.1 vrijedi na cijeloj dužini kružnog
luka pripadnog horizontalnog zavoja.
Za ceste 3., 4. i 5. kategorije projektna
brzina Vp uzima se kao računska
brzina Vr
2.2. Koeficijenti otpora klizanja
Otpor klizanja u
uzdužnom smjeru koristi se za pokretanje i zaustavljanje vozila a u poprečnom
smjeru za stabilnost vozila u vožnji kroz tlocrtne zavoje.
Vrijednosti koeficijenata otpora klizanja
računaju se prema izrazu
gdje je:
fmax
- najveći koeficijent otpora klizanja
V(km/h) - mjerodavna brzina (Vp ili Vr)
2.2.1.
Tangencijalni koeficijent otpora klizanja (fT)
Duljina zaustavnog puta vozila i duljina preglednosti
ovise o mjerodavnoj brzini (Vp ili Vr), uzdužnom nagibu ceste (s %), otporu
zraka (Z) i o dopuštenom tangencijalnom
koeficijentu otpora klizanja (fTdop).
(tabl. 2.2)
fTmax=fmax
Tabl.
2.2 Tangencijalni koeficijent fTmax i fTdop
V
(km/h) ceste |
30 |
40 |
50 |
60 |
70 |
80 |
90 |
100 |
110 |
120 |
130 |
f Tmax |
0.442 |
0.393 |
0.349 |
0.308 |
0.272 |
0.240 |
0.212 |
0.189 |
0.170 |
0.155 |
0.145 |
f Tdop |
0.367 |
0.326 |
0.290 |
0.257 |
0.226 |
0.200 |
0.176 |
0.158 |
0.141 |
0.130 |
0.120 |
2.2.2. Radijalni
koeficijent otpora klizanja (fR)
Veličina najmanjeg
polumjera kružnog luka (Rmin) kao i
poprečna stabilnost vozila u tlocrtnim zavojima R = Rmin ovise o projektnoj brzini (Vp), o poprečnom nagibu kolnika (qmax) i o dopuštenom radijalnom koeficijentu otpora klizanja (fRdop). (tabl. 2.3).
fRmax = 0,925 fmax
fRdop = 0,6 fRmax za Rmin i qmax
fRdop = 0,1 fRmax za RG i qmin
Tabl. 2.3 Radijalni koeficijenti otpora klizanja fRmax i fRdop
VP
(km/h) |
30 |
40 |
50 |
60 |
70 |
80 |
90 |
100 |
110 |
120 |
130 |
f Rmax |
0.409 |
0.364 |
0.323 |
0.285 |
0.252 |
0.222 |
0.196 |
0.175 |
0.157 |
0.143 |
0.134 |
f Rdop=0.6
f Rmax |
0.245 |
0.218 |
0.194 |
0.171 |
0.151 |
0.133 |
0.118 |
0.105 |
0.094 |
0.086 |
0.080 |
f Rdop=0.1
f Rmax |
0.041 |
0.036 |
0.032 |
0.029 |
0.025 |
0.022 |
0.020 |
0.018 |
0.016 |
0.014 |
0.013 |
2.3. Poprečni
nagibi kolnika
2.3.1. Poprečni
nagib kolnika u pravcu
Poprečni nagib
kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i za
sve suvremene zastore poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi:
qmin
= 2,5%
Na cestama s
makadamskim zastorom izvodi se poprečni nagib veličine:
qmin
= 4%
2.3.1.2. Smjer nagiba konika
1. Kolnik s dva
prometna traka sa suvremenim zastorom izvodi se u jednostranom nagibu.
2. Kolnik s
makadamskim zastorom izvodi se u dvostranom nagibu.
3. Nagib dodatnih
trakova izvodi se po smjeru i veličini kao i na kolniku. U posebnim uvjetima
dodatni trakovi, trak za usporenje, trak za ubrzanje i zaustavni trak mogu
imati nagib suprotan od nagiba prometnih trakova.
2.3.2. Poprečni
nagib kolnik u zavoju
Poprečni nagib kolnika u zavoju u pravilu je usmjeren
prema centru zavoja i primjenjuje se radi smanjenja djelovanja centrifugalne
sile i odvodnje kolnika.
Najveća dopuštena
veličina poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax) izvodi se u zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi:
qmax
= 7%
Najmanji poprečni
nagib kolnika, u kružnom luku jednak je poprečnom nagibu u pravcu i izvodi se u
zavojima polumjera R ³ Rg.
Rg =
najmanji polumjer horizontalnog zavoja u kojem je poprečni nagib q jednak
poprečnom nagibu u pravcu.
Poprečni nagib kolnika u kružnom luku Rmin £ R £ RG određuje se prema grafikonu 2.1 za
računsku brzinu Vr
Grafikon 2.1 Odnos poprečnog nagiba kolnika i polumjera zavoja
q=f(R)
Vrijednosti poprečnog
nagiba kolnika u kružnom luku očitane iz grafikona 2.1 zaokružuju se na 0,1% na
više.
2.3.3. Primjena
protunagiba u zavojima
U obrazloženim
slučajevima dopuštena je primjena poprečnih protunagiba u zavojima prema tab. 2.4.
Tabl. 2.4 Primjena protunagiba u zavojima RO
(m)
Vr
(km/h) |
£ 90 |
100 |
110 |
120 |
130 |
Ro
(m) |
2000 |
2500 |
3000 |
4000 |
5000 |
Vr (km/h)- računska brzina
RO (m)- polumjer kružnog luka
Veličina protunagiba
jednaka je poprečnom nagibu kolnika u pravcu.
2.4. Zaustavni put
i preglednost
2.4.1. Zaustavni
put
Pod pojmom zaustavnog
puta podrazumijeva se put koji vozilo prijeđe od trenutka kad vozač uoči
nepomičnu zapreku na putu do trenutka zaustavljanja vozila kočenjem. Pri tom se
računa s kočenjem uz korištenje ukupnog iznosa tangencijalnog otpora klizanja
između kotača i kolnika.
Dužina zaustavnog
puta računa se iz izraza:
Prvi član izraza
predstavlja prijeđeni put za vrijeme reakcije vozača, a drugi član je put
kočenja.
U gornjem izrazu
korištene su sljedeće oznake:
V(km/h) -
mjerodavna brzina (Vr)
V1 - 0
tr - vrijeme reakcije = 2s
g -
ubrzanje sile teže = 9,81 m/s2
fTmax - tangencijalni koeficijent otpora
klizanja
Z -
otpor zraka =
± s -
uzdužni nagib ceste (+uspon, -pad) u % 2.4.2. Zaustavna
preglednost Dužina zaustavne
preglednosti jednaka je dužini zaustavnog puta. Ona mora biti osigurana na svim
dijelovima ceste u horizontalnom i vertikalnom smislu za oba smjera vožnje. Vrijednosti zaustavne
preglednosti u ovisnosti od računske brzine (Vr),
dane su u tabl. 2.5 za uzdužni nagib s = 0%, a u grafikonu 2.2 za različite
uzdužne nagibe. Vr
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 Pz
(m) 25 35 50 70 90 (80) 120 (100) 150 (120) 190 (150) 230 (170) 280 (200) 340 (250) Vrijednosti u
zagradama uzete su prema EUROPSKOM SPORAZUMU o glavnim međunarodnim cestama
(AGR), AMANDMAN 2, (24. lipnja 1989.) i treba ih koristiti samo za horizontalnu
preglednost. Ukoliko na nekom dijelu ceste nije osigurama tražena
zaustavna preglednost, mora se ograničiti brzina na onu veličinu za koju je
osigurana preglednost. Na autocestama i cestama 1. i 2. kategorije mora
uvijek biti osigurana tražena zaustavna preglednost prema tabl. 2.5 i grafikonu
2.2. 2.4.3. Pregledna
dužina za pretjecanje Pod ovom preglednošću podrazumijeva se najmanja dužina preglednosti
koja je potrebna da vozilo obavi pretjecanje sporijeg vozila. Razlika u brzini
vozila je 15 km/h. Vrijednosti pretjecajne preglednosti na
dvosmjernom kolniku P0 i
jednosmjernom kolniku P1 dane su u
tabl. 2.6. Tabl.
2.6 Pretjecajne preglednosti P0 (m) i P1 (m) Vr
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 P0 200 260 320 380 430 490 540 600 650 700 760 P1 - - - 210 240 270 290 320 350 380 400 Grafikon 2.2 Dužine zaustavne preglednosti u ovisnosti o računskoj
brzini i uzdužnom nagibu. 3.
TLOCRTNI ELEMENTI CESTE Tlocrtni elementi
ceste su pravci, kružni lukovi i prijelaznice. Kružni lukovi i prijelaznice
čine tlocrtne zavoje. 3.1. Pravac Pravci se primjenjuju
samo u posebnim topografskim i prostornim uvjetima. 3.1.1. Primjena
pravaca Primjena pravaca
dopuštena je na većim objektima, na području raskrižja, na trakovima za
preplitanje i pretjecanje i u drugim opravdanim slučajevima: 3.1.2. Preporučljive vrijednosti - između protusmjernih zavoja 2Vp £ Lpr £ 20 Vp - između istosmjernih zavoja 4Vp £ Lpr £ 20 Vp gdje je: Lpr (m) -
duljina pravca Vp(km/h) -
projektna brzina 3.2. Kružni luk Kružni luk je potez
ceste sa stalnom zakrivljenošću. 3.2.1. Primjena kružnog luka Kružni luk je
temeljni tlocrtni element ceste. Veličina polumjera kružnog luka ovisi o
projektnoj brzini, terenskim uvjetima, susjednim zavojima i o mogućem odnosu
projektne i računske brzine. Za skladan tok trase
ceste usklađuju se polumjeri susjednih zavoja prema grafikonu 3.1. Trasa je usklađena
ako su polumjeri susjednih zavoja u slijedećim
područjima: - u “vrlo dobrom području” na autocestama i cestama 1.
kategorije - u “dobrom području” na cestama 2. i 3. kategorije - u “primijenjljivom području” na cestama
4. i 5. kategorije 3.2.2. Najmanji
dopušteni polumjer Najmanji polumjer
kružnog luka (Rmin) za projektnu
brzinu (Vp) ovisi o dopuštenim
veličinama radijalnog koeficijenta otpora klizanja (fRdop) i od najvećeg dopuštenog poprečnog nagiba kolnika u
kružnom luku (qmax). Najmanji polumjer (Rmin)
primjenjuje se iznimno ako to zahtijeva vrsta terena, odnosno prostorno
ograničenje. Najmanji polumjer određen je izrazom: gdje je: Vp(km/h)- projektna brzina qmax - 7 % (točka 3.3.2.) fRdop - 0,6 fRmax
(točka 3.2.2.) Za pojedine projektne brzine
(Vp) najmanji polumjer zavoja ima
vrijednosti navedene u tabl. 3.1. Vp
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 Rmin
(m) 25 45 75 120 175 250 350 450 600 750 850 RG
(m) 110 220 350 535 800 1100 1450 1900 2350 2950 3400 U tabl. 3.1 navedene
su vrijednosti i za granični polumjer RG
tj. za qmin = 2,5% i fRdop = 0,1 fRmax. U slučajevima
primjene polumjera R većih od Rmin
mora se primijeniti poprečni nagib kolnika qR
kako je utvrđeno u točki 2.3.2. i grafikonu 2.1. 3.2.3. Zavoji iza
pravca Ako se zavoj
primjenjuje iza pravca, odnos između duljine pravca i veličine polumjera treba
biti: - za Lpr £ 500 m R
³ Lpr - za Lpr > 500 m R ³ 500
m gdje je Lpr (m) - duljina međupravca 3.2.4. Košarasti
zavoji Ako se zavoj sastoji
od dva istosmjerna kružna luka, različitih polumjera, kružni se lukovi mogu
spojiti bez prijelaznice, samo ako se njihov odnos nalazi u “vrlo dobrom
području” (slika 3.1). 3.2.5. Duljina kružnog luka Najmanja duljina kružnog luka
(Lk) određena je trajanjem vožnje od
jedne sekunde za projektnu brzinu (Vp)
(tabl. 3.2) Vp
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 Lk
(m) 8 11 14 17 20 22 25 28 30 33 36 3.3. Prijelaznica Prijelaznica kao
tlocrtni element ceste služi za: - postupan
prijelaz zakrivljenosti iz pravca u kružni luk, a time i za postupnu promjenu
radijalnog ubrzanja, odnosno za prijelaz iz jedne zakrivljenosti u drugu, - za osiguranje
dovoljne duljine vitoperenja kolnika za prijelaz iz poprečnog nagiba u pravcu
na poprečni nagib u kružnom luku, - za postupno
proširenje kolnika iz širine u pravcu na širinu u kružnom luku. 3.3.1. Oblik
prijelaznice Na svim javnim
cestama obavezna je primjena prijelaznice oblika klotoide. Osnovna jednadžba
klotoide glasi: gdje je: A (m) - parametar
klotoide R (m) - polumjer
kružnog luka L (m) - duljina
luka klotoide 3.3.2.
Duljina prijelaznice Duljina prijelaznice
određena je: - voznodinamičkim
zahtjevima - konstruktivnim zahtjevima - vizualnim zahtjevima 3.3.2.1.
Voznodinamički zahtjevi S obzirom na voznodinamičke
zahtjeve duljina prijelaznice određena je dopuštenim bočnim potiskom, tj.
promjenom radijalnog ubrzanja u jedinici vremena X (m/sec3). gdje je: Lmin
(m) - najmanja duljina prijelaznice Vp
(km/h) - projektna brzina fRdop - dopušteni radijalni koeficijent
otpora klizanja X (m/sec3) - dopušteni bočni potisak Veličine Lmin i Rmin
za projektnu brzinu prema voznodinamičkim zahtjevima navedene su u tabl. 3.3. Vp
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 X
(m/sec3) 0.875 0.800 0.725 0.650 0.575 0.500 0.450 0.400 0.350 0.300 0.250 Lmin
(m) 25 30 35 45 50 60 65 75 85 95 115 Amin 25 37 51 73 94 122 150 184 226 267 313 Rmin
(m) 25 45 75 120 175 250 350 450 600 750 850 3.3.2.2. Konstruktivni zahtjevi Relativni nagib ruba
kolnika na duljini prijelaznice mora udovoljiti graničnim dopuštenim
vrijednostima Dsmax navedenim u
tabl. 3.4. Tabl. 3.4 Relativni nagib ruba kolnika Dsmax
(%) Vp (km/h) ceste £ 40 60 ³ 80 Dsmax (%) 1.5 1.0 0.75 Ds % - nagib kosine vitoperenja kolnika 3.3.2.3. Vizualni zahtjevi Uvjet uočljivosti
mora zadovoljiti dva zahtjeva. a) Za skretni kut na duljini prijelaznice t 3,5 gona b) Za odmak kružnog
luka DR ³
0,30 m 3.3.2.4. Najmanja duljina prijelaznice Najmanja duljina
prijelaznice (Lmin) u ovisnosti o
polumjeru kružnog luka (R) za razne projektne brzine (Vp) koje udovoljavaju voznodinamičkim i vizualnim zahtjevima
prikazane su u grafikonu 3.2. Vrijednosti očitane u grafikonu provjeravaju se u pogledu
konstruktivnih zahtjeva (prema točki 3.3.2.2.). Grafikon 3.2 Najmanja duljina prijelaznice Lmin = f (R) 3.3.3. Primjena
prijelaznice Prijelaznice se
primjenjuju u ovim slučajevima: 3.3.3.1. Između pravca i kružnog luka 3.3.3.2. Između dva suprotnosmjerna kružna
luka Prijelaznice koje se
pimjenjuju između dva suprotnosmjerna kružna luka moraju imati približno isti
pomak kružnog luka DR. U iznimnim
slučajevima, ako su polumjeri suprotnosmjernih kružnih lukova veći od vrijednosti
prema tabl. 2.4 kružni se lukovi mogu spojiti bez prijelaznica. 3.3.3.3. Između dva istosmjerna kružna luka a) Kružni luk manjeg
polumjera leži unutar većeg. Između kružnih lukova primjenjuje se dio (segment)
prijelaznice b) Kružni lukovi su
jedan pored drugog ili se sijeku. Kružni lukovi se povezuju trećim kružnim
lukom pa se na taj način dobiva rješenje pod a). Između kružnih lukova
primjenjuju se dijelovi (segmenti) prijelaznica. c) Ako je odnos
istosmjernih kružnih lukova u vrlo dobrom području (grafikon 3.1), kružni
lukovi mogu se spajati bez prijelaznice u posebno obrazloženim slučajevima. 3.3.3.4. Os ceste sastavljena samo od
prijelaznica primjenjuje se samo u iznimnim slučajevima. 3.3.3.5. Primjena dviju istosmjernih
prijelaznica s kratkim međupravcem ili bez njega nije dopuštena, osim kad je
udovoljen uvjet iz točke 3.1.2. 3.3.4. Granični
slučajevi 3.3.4.1. Kružni
luk bez prijelaznice Prijelaz iz pravca u kružni luk bez prijelaznice iznimno se može
dopustiti u posebno opravdanim slučajevima. Veličine polumjera R za koje se
dopušta prijelaz iz pravca u kružni luk bez prijelaznice navedene su u tabl.
3.5. tabl.
3.5 Kružni luk bez prijelaznice R (m) Vp
(km/h) £ 80 90 100 110 120 130 R
(m) 1500 1800 2000 2500 3000 3500 Vp (km/h) - projektna brzina 4.
ELEMENTI UZDUŽNOG PRESJEKA Niveleta je prostorna
krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste. Nastaje presjekom plohe
kolnika i vertikalne plohe položene po osi ceste ili paralelno s njom. 4.1. Najveći uzdužni
nagib nivelete Najveći uzdužni nagib
je funkcija projektne brzine (Vp) i
kategorije ceste, a određuje se prema tablici 4.1. Tabl. 4.1 Najveći uzdužni nagib nivelete smax
(%) Projektna Najveći
uzdužni nagib smax (%) brzina Vp
(km/h) Autocesta 1.
kat. 2.
kat. 3.
kat. 4.
kat. 5.
kat. ³
120 4 100 5 5.5 5.5 90 5.5 5.5 5.5 80 6 6 6 7 70 7 7 7 8 60 8 8 9 10 50 9 10 11 40 11 12 U području raskrižja
i većih objekata, uzdužni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi smio
prelaziti 4%. Kriterij graničnih uzdužnih
nagiba u tunelima određuju se posebnim pravilnikom. U slučaju primjene
dodatnog traka za spora vozila vrijednosti u tabl. 4.1 mogu se povećati za 1%. U ravničastim
terenima veličina prijeloma nivelete za autoceste i ceste 1. i 2. kategorije ne
bi smjela biti veća od 3% za konkavne i 4% za konveksne prijelome. 4.2. Najmanji
uzdužni nagib nivelete 4.2.1. Najmanji
uzdužni nagib nivelete u području vitoperenja U području
vitoperenja uzdužni nagibi nivelete i rubova kolnika imaju isti predznak. Da se
izbjegne protunagib ruba kolnika prema niveleti mora biti: u području q < qmin s
3 Ds + 0,3% (preporučljivo 0,5%) u području q > qmin s
3 Ds (%) gdje je: s(%) -
uzdužni nagib nivelete Ds(%) -
razlika uzdužnog nagiba nivelete i blaže nagnutog ruba kolnika qmin(%) - poprečni nagib kolnika u pravcu (2,5%) 4.2.2. Najmanji
uzdužni nagib izvan područja vitoperenja - cesta bez rigola
ili uzdignutog rubnjaka s
- po volji - cesta s rigolom ili uzdignutim rubnjakom s
³ 0,3 do 0,5 (%) Ukoliko se moraju
predvidjeti manji nagibi moraju se primijeniti posebni uređaji za odvodnju. 4.3. Zaobljavanje
prijeloma nivelete U načelu se prijelomi
nivelete zaobljuju kružnim lukom. S obzirom na veliku
bliskost kružnici i znatno pojednostavljenje računanja za zaobljavanje prijeloma
nivelete umjesto kružnog luka se u pravilu koristi kvadratna parabola. S obzirom na relativno male vrijednosti prelomnih
kutova tangentnih pravaca nivelete za račun zaobljenja može se koristiti
kvadratna parabola oblika: U iznimnim
slučajevima za zaobljavanje nivelete mogu se primijeniti kubna parabola i
klotoida. Polumjer zakrivljenosti u bilo kojoj točki odabrane krivulje ne smije
biti manji od propisanog minimalnog polumjera zakrivljenosti vertikalnog
zaobljenja. Polumjere vertikalnih
zaobljenja valja odabrati tako da se zajedno s tlocrtnim elementima postigne: 1. sigurnost prometa
ostvarenjem odgovarajuće preglednosti 2. uravnoteženo
prostorno vođenje linije 3. prilagođenje
terenu i time smanjenje troškova građenja 4. očuvanje okoliša. 4.3.1. Konveksno
vertikalno zaobljenje Za određivanje najmanjega polumjera konveksnog vertikalnog zaobljenja nivelete
mjerodavni kriterij je osiguranje zaustavne preglednosti između automobila (oka
vozača) i nepomične zapreke gdje
je: Rmin (m) - najmanji polumjer konveksnog vertikalnog
zaobljenja Pz (m) - potrebna zaustavna preglednost, Pz = f(Vr)
prema grafikonu 2.2 (usvaja se uzdužni h1 (m) - visina skrivenog dijela zapreke prema pogl.
7. za Vr £ 90 km/h h1 = 0,25 m za Vr ³ 100 km/h h1 = 0,25 do 0,20 Najmanji konveksni polumjeri
dani su u grafikonu 4.1 i za s% = 0 u tabl. 4.2 Vr
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 Rmin
(m) 130 300 600 1100 1900 3200 5200 8700 13000 19000 27600 Vr (km/h) - računska brzina Grafikon 4.1 Najmanji polumjer konveksnog vertikalnog zaobljenja 4.3.2. Konkavno
vertikalno zaobljenje Najmanji polumjer konkavnog
vertikalnog zaobljenja za s% = 0 navedeni su u tabl. 4.3. Vr
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 Rmin
(m) 130 200 400 750 1300 2100 3500 5700 8600 13000 19000 Iz optičkih razloga polumjer konkavnog vertikalnog zaobljenja ne bi
smio biti manji od 1/2 polumjera susjednog konveksnog vertikalnog zaobljenja. 5. ODREĐIVANJE POPREČNOG PRESJEKA CESTE 5.1. Pojmovi,
funkcije i dimenzije elemenata poprečnog presjeka 5.1.1. Kruna ceste Kruna ceste je dio
poprečnog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju ograničenja,
projektnoj brzini (Vp) i željenoj
kvaliteti prometnog toka. Elementi krune ceste
su: kolnik s voznim i preticajnim trakovima, dodatni trakovi (zaustavni, za
spora vozila), rubni trakovi, rigoli, razdjelni pojas, bankine, nogostupi i
biciklističke staze. 5.1.2. Kolnik Kolnik je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet
vozila. On obuhvaća vozne, preticajne, rubne, zaustavne i dodatne trakove. Kolnički trak je dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom
smjeru. On sadrži jedan ili više prometnih trakova. 5.1.3. Prometni trakovi Prometni trak
je dio kolničkog traka čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda
motornih vozila koja se kreću računskom brzinom u jednom smjeru. Vp
(km/h) ceste ³
120 100 90 80 70 60 50 40 Švt
(m) 3,75 3,50 3,50 3,25 3,00 3,00 3,00
(2,75) 2,75
(2,50) Osnovni ulazni
podatak za utvrđivanje širine prometnog traka za motorni promet određen je
mjerodavnim vozilom u mirovanju širine 2,6 m. 5.1.4. Rubni trakovi Rubni trakovi služe
za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije. Rubni trakovi se ne
uračunavaju u širinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje strane
kolnika i predviđeni su kao granični vizualni elementi u funkciji sigurnosti
prometa. Rubni trakovi se izvode u širinama Šrt
= 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno širini prometnog traka. Rubni trakovi se
izvode neprekinuto u istoj širini na cijeloj dionici za koju je utvrđen
normalni profil: uz uzdignuti rubnjak, na objektima, tunelima i uz betonsku
zaštitnu ogradu. Širine rubnih trakova zadane su za svaki konkretni i
odabrani profil po tabeli 5.2. Poprečni nagib rubnih trakova uvijek je jednak
poprečnom nagibu kolnika. 5.1.5. Razdjelni pojas Razdjelni pojas se
izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nužno fizički
razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s
ukupno četiri ili više prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u
širinama 4,00 m ili min 3,00 m (iznimno 2,50 m). Ukoliko je trasa položena na padini terena s odvojenim
kolnicima i visinski neovisnim vođenjem nivelete te s ciljem racionalizacije
radova nestandardnu širinu razdjelnog pojasa uvjetuju terenske prilike. Razdjelni pojas se može predvidjeti kod cesta 1. i 2.
kategorije za slučaj većeg prometnog opterećenja i nužnosti osiguranja željene
kvalitete prometa. Širina razdjelnog pojasa kod ovih cesta iznosi 3,00 m i 2,00
m (iznimno i 1,85 cm). 5.1.6. Zaustavni trak Zaustavni trak treba
predvidjeti na autocestama, a prema potrebi i na brzim cestama, uz vanjski rub
vanjskog prometnog traka. Ovisno o terenskim uvjetima zaustavni trak predviđa se
na cijeloj dužini ili na određenim dijelovima trase. U pravilu zaustavni trak se ne predviđa: • na objektima
(vijadukti i mostovi) čiji je raspon veći od 150 m, a nalaze se na terenu sa
znatnim ili velikim ograničenjem prema točki 1.3. • u
tunelima dužim od 200 m • na
dijelovima gdje se predviđa trak za spora vozila • na
dijelovima čvorišta gdje se predviđa trak za ubrzanje ili usporenje Širina
zaustavnog traka iznosi: 2,50
(iznimno 2,30) - na autocestama 1,75
– 2,50 - na brzim
cestama U tunelima i galerijama kao i na ostalim dijelovima
ceste na kojima se ne predviđa zaustavni trak mogu se na pogodnim mjestima
predvidjeti ugibališta za privremeno zaustavljanje vozila. Razmak i dimenzije ugibališta odabiru se prema
terenskim uvjetima. Treba nastojati izbjeći ugibališta za suprotne smjerove
jedno nasuprot drugom. 5.1.7. Bankina Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u širini 150, 120,
100 cm ovisno o tipu i kategoriji ceste, što je definirano za svaki prethodno
odabrani poprečni presjek iz slike 5.2 (»Tipski poprečni presjeci cesta izvan
naselja«). Na nasipima visine h > 3,00 m na
bankinama treba osigurati širinu za postavljanje zaštitne ograde. Širina
bankine za jednostranu zaštitnu ogradu je Šb ³ 120 cm, a za izvedbu distantne ograde
najmanje 150 cm (stup zaštitne ograde ugrađuje se na min. 50 cm od vanjskog
ruba bankine). Vanjski dio bankine koristi se za
postavljanje stupova vertikalne prometne signalizacije unutar slobodnog
profila. Poprečni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj
strani ceste min 4% (nestabilizirane 7%). Ukoliko je kolnik većeg nagiba od 4%,
niža bankina se izvodi u nagibu kolnika. 5.1.8. Nogostup Nogostup predstavlja prometnu površinu namijenjenu pješacima i izvodi
se uz kolnik odnosno uz prometni trak i nadvišenim je rubnjakom i zaštitnom
širinom odvojen od tih površina. Rubnjak je standardne visine h = 12 cm do max.
h = 20 cm. Zaštitna širina ovisi od najveće dopuštene
brzine vozila, kako slijedi: Vrač
> 70 km/sat Zš ³ 125 cm Vrač
= 50 – 70 km/sat Zš ³ 100 cm Vrač
< 50 km/sat Zš ³ 75 cm Najmanja širina prometnog traka za jednog
pješaka iznosi Ph = 80 cm. Prometni
profil za dva pješaka je 160 cm ukoliko je nogostup fizički odvojen zelenom
površinom od prometnih trakova. Ukoliko se nogostup izvodi neposredno uz
prometni trak ceste i fizički je od nje odvojena rubnjakom, širina za dva pješaka
iznosi Ph+Zš = 235 cm a iznimno za jednog pješaka 155 cm. 5.1.9. Biciklističke staze Biciklističke staze se izvode odvojeno od prometnih površina za
motorna vozila. Širina jednog prometnog traka za bicikliste
je 100 cm. Biciklističke staze smiju se izvesti uz prometne trakove za motorni
promet, ali samo ako su denivelirane rubnjakom i na sigurnosnoj udaljenosti
minimum 75 cm od ruba prometnog profila. 5.2. Elementi poprečnog presjeka u vanjskom pojasu ceste U ove elemente
spadaju: pokosi nasipa i usjeka, sva potrebna zaobljenja pokosa, odvodni
jarkovi u nožici nasipa, obodni zaštitni kanali na pribrežnoj strani usjeka,
te uporni i potporni zidovi u usjecima i nasipima. Poprečni nagibi pokosa usjeka i nasipa kao i njihovo
oblikovanje izravno ovise o geomehaničkim uvjetima i visini tih kosina. Tabl. 5.2 Tipski poprečni presjeci cesta Oznake poprečnih
profila preuzete su prema tablici 1.3.1. Za ceste s odvojenim
kolnicima ovisno o prometnim potrebama i gospodarsko-ekonomskim mogućnostima uz
potrebne prometne i ekonomsko-komercijalne analize može se omogućiti faznost
izgradnje na način: • izgradnje samo
jednog kolnika što zahtijeva modificiranje čiste polovice punog profila • izgradnje oba
kolnika bez zaustavnih trakova s ugibalištima u prvoj fazi uz osiguranje
prostornih uvjeta za kasniju dogradnju dodatnih i zaustavnih trakova. To se prvenstveno
odnosi na prostore s urbanim, ekološkim i konfiguracijskim uvjetima s već
propisanim ograničenjima ili manjim računskim brzinama. 5.3. Provjera
odabranog poprečnog presjeka ceste Valjanost odabira
elemenata poprečnog presjeka koji je pretpostavljen na osnovi kategorije
(značenja) ceste i projektne brzine, te utvrđenih tlocrtnih i visinskih
mjeritelja treba provjeriti za autoceste i ceste 1. i 2. kategorije na
prognozirano prometno opterećenje prema poglavlju 11. Opisanim postupcima
treba dokazati da odabrani presjek ceste izvan naselja može prihvatiti
prognozirano prometno opterećenje i zadovoljiti odabranu razinu usluge
odnosno stupanj iskorištenosti. Postupak provjere odabranog presjeka
određen je u poglavlju 11. 5.4. Proširenje
kolnika u zavojima Prometne trakove
potrebno je proširiti ovisno o veličini polumjera tlocrtnog zavoja i
mjerodavnog vozila. Mjerodavno vozilo, prema kojem se proširuju prometni
trakovi, određuje se na temelju očekivane strukture prometa. 5.4.1. Proširenje
u kružnom luku Proširenje jednog prometnog traka duž kružnog luka u polumjeru R ³ 45 m određuje se prema izrazima: gdje je R polumjer kružnog luka osi, tako
da su proširenja vanjskog i unutarnjeg prometnog traka jednaka (DŠ = DŠv= DŠu),
vidi sliku 5.4.2. Iznimno se proširenja mogu određivati na ovaj način i
za kružne lukove polumjera R = 25 do 45 m ukoliko je skretni kut zavoja manji
od pravog kuta a<90o. Proširenje kolnika za R Ł 45 m i skretni kut a ³ 90o
(zaokretnice) vidjeti u pogl. 10. Proširenje se u pravilu određuje za oba prometna traka
za isto mjerodavno vozilo. Eventualno potrebu određivanja proširenja za
mimoilaženje dvaju različitih mjerodavnih vozila treba posebno obrazložiti. Proširenje je na potezu kružnog luka stalne
vrijednosti, a kolnik se u pravilu proširuje za oba (ili više) prometna traka
na unutrašnjoj strani zavoja. Proširenje se ne
predviđa ukoliko proširenje kolnika (zbroj pojedinačnih proširenja DŠ za ukupan broj prometnih traka) u kružnom
luku ne premašuje. 0,20 m kod širine
kolnika £ 6,0 m 0,30 m kod širine
kolnika > 6,0 m 5.4.2. Proširenje
u prijelaznici Prijelaz s
neproširenog kolnika u pravcu na prošireni kolnik u kružnom luku izvodi se na
duljini prijelaznice L. Vrijednost proširenja
DŠn
u prijelaznicama određuje se za jedan prometni trak prema slici 5.4.1 i
odgovarajućim izrazima, a proširenja se nanose okomito na računsku os trase od
neproširenog ruba prema unutarnjoj stra ni prijelaznice (slika 5.4.2.). Slika 5.4.1. Vrijednost proširenja u prijelaznici
gdje je: DŠ (m) - proširenje u kružnom luku za jedan prometni
trak (prema izrazima u točki
5.4.1.) L (m) - duljina
luka prijelaznice Ln
(m) - duljina od početka (PPK) odnosno
kraja (KPK) prijelaznice do određenog
profila (stacionaže) DŠn(m) - proširenje u određenom profilu prijelaznice
za jedan prometni trak Slika 5.4.2. Oblikovanje proširivanja (dvotračnog)
kolnika u prijelaznici Kod omjera L/DŠ ³
20 proširivanje kolnika može se izvoditi linearno na duljini prijelaznice L. 6.
VITOPERENJE KOLNIKA 6.1. Općenito Vitoperenje kolnika
predstavlja kontinuirano mijenjanje poprečnog nagiba kolnika unutar
prijelaznice. Izgled mijenjanja
poprečnih nagiba određen je kosinom vitoperenja, a uvjetovan je voznodinamičkim
i optičkim čimbenicima te posebnim zahtjevima učinkovite odvodnje kolnika.
Nagib kosine vitoperenja Ds(%)
predstavlja relativni uzdužni nagib ruba neproširenog kolnika s obzirom na
uzdužni nagib nivelete s(%). Vitoperenje kolnika
treba u pravilu izvesti unutar prijelaznice, a posebno: a) za ceste s dva
prometna traka - okretanjem kolnika oko osi ili oko nižeg ruba kolnika (slika 6.2.a.); b) za ceste s
razdvojenim kolnicima, odnosno za autoceste i brze ceste - okretanjem
kolnika oko osi ili oko ruba razdjelnog
pojasa (slika 6.2.b.). Za autoceste i brze
ceste s užim razdjelnim pojasom preporuča se vitoperenje oko unutarnjeg ruba
kolnika odnosno oko ruba razdjelnog pojasa. 6.2. Nagib kosine
vitoperenja Nagib kosine
vitoperenja Ds(%) može se proračunati na osnovi
poznavanja duljine poteza vitoperenja Lv
(m), te razlike poprečnog nagiba Dq (%) i
odmaka ruba kolnika a (m) od osi vitoperenja: gdje je: Ds(%) -
nagib kosine vitoperenja q2ž
q1 (%) - poprečni nagib kolnika na kraju, odnosno početku poteza
vitoperenja a (m) -
odmak ruba kolnika Lv
(m) - duljina vitoperenja Najmanja duljina
vitoperenja Lvmin može se
proračunati iz osnovne jednadžbe (1) uz korištenje dopuštenih nagiba kosine
vitoperenja Dsmax
(tabl. 6.1) i poznatog odmaka ruba kolnika a od osi vitoperenja: Gornja granica nagiba kosine određena je
voznodinamičkim i optičkim uvjetima, a donja prema zahtjevima dostatne odvodnje
u zoni vitoperenja (tabl. 6.1). Računska
brzina Dsmax (%) za odmak a Dsmin (%) Vr (km/h) a
< 4.00 m a
³ 4.00 m 1 2 3 4 40
- 50 0.50
´ a 2.0 0.10
´ a 60
- 70 0.40
´ a 1.6 (£
Dsmax) 80
- 90 0.25
´ a 1.0 do
mjesta s >
100 0.20
´ a 0.8 q
= qmin 6.2.1. Najveći
nagib kosine vitoperenja Najveći nagib kosine
vitoperenja ograničen je mogućim nepovoljnim učincima pri prolazu vozila te
razinom udobnosti i estetsko-optičkim dojmom vozača. Ovisnost najvećih nagiba
kosine vitoperenja Dsmax o računskim
brzinama prolaza vozila predočena je u tabl. 6.1. Slijedom zahtjeva da se vitoperenje treba provesti
unutar prijelaznice, proizlazi jedan od kriterija za određivanje njene najmanje
duljine Lmin (pogl.3.). 6.2.2. Najmanji nagib kosine vitoperenja Najmanji nagib kosine vitoperenja uvjetovan je
zahtjevom za dostatnom odvodnjom u zonama potpunog vitoperenja kolnika, odnosno
na mjestima prijevoja s jednostranim poprečnim nagibom qo = 0(%). Uvažavajući činjenicu da je debljina vodnog filma u
izravnoj ovisnosti o širini kolnika, utvrđuje se granični nagib u iznosu Dsmin
= 0,10 x a (tabl. 6.1). Za naprijed naznačene mogućnosti vitoperenja vrijedi: a) pri
okretanju oko osi kolnika b) pri
okretanju oko ruba kolnika Vrijednosti dobivene
iz gornjih izraza ne smiju prekoračiti vrijednosti za Dsmax iz
tabl 6.1. Zbog poboljšanja uvjeta za odvodnju u zonama potpunog
vitoperenja, a posebno zbog rigola u usjecima, preporuča se niveletu položiti u
dostatnom nagibu tako da bude: s ³ Ds +
0,3% (preporučljivo 0,5%) (3) Slika 6.1. Prikaz potpunog vitoperenja Slika 6.2 Uobičajeni
položaj osi vitoperenja 7.
OSIGURANJE PREGLEDNOSTI NA CESTI U postupku
utvrđivanja preglednosti na cesti provjerava se: Zaustavna preglednost
(prema tabl. 2.5 i grafikonu 2.2) Pretjecajna
preglednost (prema tabl. 2.6) Pri tome se smatra da
je osiguranje zaustavne preglednosti osnovni čimbenik sigurnosti na cesti,
dočim je osiguranje pretjecajne preglednosti pokazatelj razine postignutog
standarda ceste. Provjera tražene
preglednosti svodi se na provjeru preglednosti u horizontalnom smislu i
provjeru preglednosti u vertikalnom smislu. 7.1. Horizontalna
preglednost Tražena preglednost u
horizontalnom smislu osigurava se uklanjanjem svih prepreka na unutrašnjoj
strani horizontalnog zavoja odnosno osiguranjem potrebne širine preglednosti. Širina preglednosti
računa se od putanje oka vozača (koja je udaljena 1,5 m od ruba prometnog
traka) na način prema slici 7.1. Slika 7.1. Elementi horizontalne preglednosti gdje je: b (m) - širina
preglednosti Pz (m) - tražena dužina preglednosti R (m) -
polumjer zavoja (R1 » R0) Ukoliko na nekom
dijelu ceste iz bilo kojeg razloga nije osigurana tražena zaustavna preglednost
Pz prema tablici 2.5 i grafikonu 2.2
za mjerodavnu brzinu, mora se ograničiti brzina na onu veličinu za koju je
osigurana zaustavna preglednost. Na autocestama i
cestama 1. i 2. kategorije mora uvijek biti osigurana tražena zaustavna
preglednost prema tabl. 2.5 i grafikonu 2.2. U tabl. 7.1
predočene su vrijednosti širine preglednosti “b” za računske brzine 30 -130
km/h i pripadajuće najmanje polumjere horizontalnih zavoja Rmin. Vr
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 Rmin
(m) 25 45 75 120 175 250 350 450 600 750 850 PZ
(m) 25 35 50 70 90 (80) 120 (100) 150 (120) 190 (150) 230 (170) 280 (200) 340 (250) b
(m) 2.9 3.6 4.3 5.1 6.0 (4.6) 7.1 (5.0) 8.3 (5.1) 9.9 (6.3) 11.3 (6.0) 13.3 (6.7) 17.0 (9.2) Relativno velike
širine berme preglednosti upućuju projektanta na pravilan odabir tlocrtnih
elemenata trase, odnosno na izbjegavanje najmanjih polumjera na mjestima
usjeka. Vrijednosti u zagradi koriste se iznimno (vidi 2.4.2). U pogledu osiguranja
pretjecajne preglednosti treba ostvarena preglednost kod dvosmjernih cesta biti
jednaka ili veća od pretjecajne preglednosti na: > 25% dužine ceste
kod ceste 1. i 2. kategorije > 15% dužine ceste
kod ostalih cesta Utvrđivanje
preglednosti (zaustavne i pretjecajne) provodi se za svaki smjer vožnje
zasebno. 7.2. Vertikalna
preglednost Preglednost ceste u
vertikalnom smislu ovisna je o izboru polumjera zakrivljenosti vertikalnih
zavoja. Prema poglavlju 4. utvrđene su najmanje vrijednosti vertikalnih
polumjera zakrivljenosti u ovisnosti o mjerodavnoj brzini vozila koji osiguravaju traženu zaustavnu
preglednost na cesti uz sljedeće pretpostavke:
gdje je: Rmin (m) - najmanji
polumjer konveksnog vertikalnog zaobljenja Pz
(m) - zaustavna
preglednost (grafikon 3.2) ho
(m) - visina
oka vozača (1,0 m) hv
(m) - vidljivi
dio nepomične zapreke (5-10 cm) h1
(m) - nevidljivi
dio nepomične zapreke (30 cm-hv) Vrijednost vidljivog i
nevidljivog dijela nepomične zapreke dane su u ovisnosti o mjerodavnoj brzini
vozila u tabl. 7.2. Vr
(km/h) ceste 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 hv
(cm) 5 5 5 5 5 5 5 5 7 8 10 h1
(cm) 25 25 25 25 25 25 25 25 23 22 20 U tlocrtnom smislu
položaj oka vozača kao i položaj nepomične zapreke nalazi se u osi prometnog
traka. U pogledu pretjecajne
preglednosti u vertikalnom smislu kod dvosmjernih cesta uputno je da ostvarena
preglednost bude u skladu s preporukom iz točke 7.1. Slika 7.2. Elementi vertikalne preglednosti
8.
DODATNI TRAK Na odsječcima cesta s
većim uzdužnim nagibima spora teretna vozila nepovoljno utječu na prometni tok.
Radi smanjenja brzine vozila dolazi do umanjenja razine usluge i sigurnosti
prometa, a može doći i do smanjenja propusne moći. Navedeni se negativni
utjecaji mogu umanjiti primjenom dodatnih prometnih trakova. 8.1. Kriterij za
primjenu dodatnih trakova u usponu Ako veličina uzdužnog
nagiba i njegova dužina dovedu do smanjenja tražene propusne moći i razine
usluge ili ako brzina mjerodavnog teretnog vozila zbog utjecaja uzdužnog nagiba
padne ispod minimalne brzine Vn po
tablici 8.1. tada treba predvidjeti dodatni trak za spora vozila. Prema tome postupak
provjere potrebe za dodatnim trakom provodi se provjerom propusne moći i
provjerom brzine mjerodavnog teretnog vozila. Dodatni trak u
pravilu se primjenjuje kod autocesta i cesta 1. i 2. razreda, a kod ostalih
iznimno. 8.1.1. Prometno tehnički kriterij - provjera
propusne moći Po ovome kriteriju
provjerava se propusna moć ceste pri traženoj razini usluge. Ukoliko je tako
utvrđena propusna moć manja od prometnog opterećenja u mjerodavnom vršnom satu
na kraju projektnog perioda, tada treba predvidjeti dodatni trak za spora vozila.
Mjerodavni vršni sat propisuje se projektnim zadatkom, a obično je predstavljen
100-tim satom. Ako se ne raspolaže s podatkom o prometu 100-tog sata može se
usvojiti mjerodavno vršno satno opterećenje u iznosu od 10-12% PGDP-a. Ukoliko se usvoji
dodatni trak po ovom kriteriju treba provjeriti propusnu moć ceste s dodatnim
trakom. Dijagram 8.1. Brzina sporog vozila na uzdužnim nagibima 8.1.2. Voznodinamički kriterij - provjera brzine Po ovom kriteriju
određuje se prema dijagramu 8.1. brzina mjerodavnog teretnog vozila na usponu.
Ukoliko je ona manja od brzine Vn
prema tablici 8.1. tada treba predvidjeti dodatni trak za spora vozila. Tabl. 8.1 Računska brzina Vrač (km/h) Najmanja brzina vozila u prometnom traku Vn
(km/h) Kritična brzina Vkr
(km/h) ³ 120 45 55 100 40 50 80 35 45 60 30 40 8.1.3. Određivanje
početka i kraja dodatnog traka Dodatni trak počinje
na mjestu gdje brzina teretnog vozila padne na brzinu Vkr prema tabeli 8.1, a završava na mjestu gdje brzina naraste na
Vkr. Na autocestama i
cestama 1. razreda dužina dodatnog traka ne smije biti kraća od 800 m. Dva uzastopna dodatna
traka spajaju se u jedan ako im je međusobna udaljenost manja od 500 m za
autoceste i ceste 1. razreda manja od 300 m za sve
ostale ceste Minimalna širina
dodatnog traka iznosi 3,00 m. 8.2. Kriterij za
primjenu dodatnih trakova u padu Za prometni smjer u
padu primjenjuje se sljedeći kriterij utvrđivanja potrebe za dodatnim trakom: - Ako je uzdužni nagib kod autoceste veći od 4%, a
prema kriterijima iz točke 8.1.1. i
8.1.2., postoji potreba za dodatnim trakom na usponu dužine L ³ 500
m, tada se trak za spora vozila
predviđa i na padu - Ako je uzdužni nagib kod cesta 1. i 2. razreda veći
od 5%, a prema kriterijima iz točke
8.1.1. i 8.1.2., postoji potreba za dodatnim trakom na usponu dužine L ³
500 m, tada se trak za spora vozila
predviđa i na padu. 9.
ZAOKRETNICE (SERPENTINE) Zaokretnica ili
serpentina je složeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretišta) i
priključnih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste za kojeg ne vrijedi Vrač u smislu ovog Pravilnika. Na cestama 1. i 2. kategorije najmanji polumjer
glavnog horizontalnog zavoja u zaokretnici ne smije biti manji od 20 m. Najmanji polumjer zavoja za ostale ceste iznosi u osi
Rmin = 12,50 m, a najmanji polumjer
unutarnjeg ruba kolnika iznosi Rmin
= 5,30 m. Polumjeri priključnih kružnih lukova trebaju biti u
granicama 2 R £ R1
£ 4 R gdje je: R (m) - polumjer
glavnog kružnog luka. R1 (m) - polumjer priključnog kružnog luka Priključne zavoje u
odnosu na glavni luk zaokretnice treba po mogućnosti izvesti kao protusmjerne
zavoje. Sve prijelaze iz
pravca u kružni luk, odnosno iz jednog u drugi luk istog ili suprotnog smjera
treba izvesti s prijelaznicom. Duljina prijelaznice
jednaka je duljini kosine vitoperenja kolnika. Za klotoide u
serpentini prepopruča se vrijednost parametra A u području R £ A £ 1,2R gdje je R polumjer
glavnog kružnog luka u osi neproširenog kolnika serpentine. Proširenje kolnika u
zaokretnici određuje se: - za R ³ 25 m prema točki 5.4.1., - a za R < 25 m
potrebno je oblikovati zaokretnicu na temelju¸ geometrije kretanja mjerodavnog
vozila. Vrijednost proširenja
potrebno je računski odrediti za svaki prometni trak posebno. U zaokretnici kolnik
se u pravilu proširuje: - u zavoju
zaokretnice - s vanjske strane - u priključnim
zavojima - s unutrašnje strane. Ako se mogu ostvariti
povoljni efekti, proširenje se može primijeniti u zaokretnici i s unutrašnje
strane. Uzdužni nagib kolnika
u glavnom kružnom luku zaokretnice, uključujući prijelaznice može biti: do 3% na cestama 1. i
2. kategorije do 5% na cestama 3.,
4. i 5. kategorije Poprečni nagib
kolnika u zaokretnici iznosi qmax =
7% Na autocestama se ne
predviđa građenje zaokretnica. 10.
PROMETNI PROFIL I SLOBODNI PROFIL 10.1. Prometni
profil Prometni profil
osigurava nesmetano odvijanje prometa. Širina prometnog profila za vozila
obuhvaća prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove (slika
10.1). Visina prometnog
profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva
zapreka. 10.2. Slobodni
profil Slobodni profil je
prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. Visina slobodnog
profila je 4,20+0,30 = 4,50 m. Prometni i slobodni
profil za vozila na cesti izvan naselja prikazan je na slici 10.1. Slika 10.1 Prometni i slobodni profil za cestovna vozila Najmanja udaljenost
zaštitne ograde od prometnog profila iznosi 0,50 m. Najmanja udaljenost
prometnog znaka od prometnog profila (rz)
iznosi: - ako postoji
zaštitna ograda i ako prometni profil obuhvaća zaustavne trakove rz
= 0,50 m - ako ne postoje ni
zaštitna ograda niti zaustavni trak rz
= 0,75 m Najmanja zaštitna širina Zš
kada ne postoji ograda ovisna je o dopuštenoj brzini prema tabl. 10.1. Tabl. 10.1 Najmanja zaštitna širina Zš
(m) Vdop
(km/h) > 70 £ 70 £ 50 ZŠ
(m) 1.25 1.00 0.75 Slobodna visina od
4,50 m odmjerava se uvijek od najviše točke kolnika u njegovoj konačnoj
debljini, pri čemu se vodi računa o eventualnom pojačanju kolničke
konstrukcije. 10.3. Prometni i
slobodni profil biciklističke staze Slika 10.2 Prometni i slobodni profil biciklističke
staze a) Za jedan red biciklista b) Za dva reda biciklista
10.4. Prometni i slobodni profil nogostupa Slika 10.3 Prometni
profil nogostupa a) Za jedan red
pješaka b) Za dva reda
pješaka
Minimalna
širinanogostupa iznosi 120 cm (Prema Pravilniku o prostornim
standardimaurbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje
stvaranjaarhitektonsko-urbanističkih barijera – Narodne Novine br. 47 od
studenog 1982.god.) Zaštitna širina Zšuzima se prema točki 5.1.8. Nogostup za jedan
redpješaka primjenjuje se iznimno. 10.5. Kombiniraniprometni
i slobodni profil Na slici
10.4prikazani su kombinirani slobodni profili za položaje biciklističke staze
inogostupa uz kolnik s branicima i s nadvišenim rubnjakom. Slika 10.4 Kombinirani prometni i slobodni profil 10.6. Prometni
islobodni profil u tunelima Na slici 10.5 prikazan je prometni i slobodni profil u jednosmjernim
idvosmjernim tunelima. Slika 10.5Prometni i slobodni profil u tunelu
ZŠ= 0.85 kod autocesta i cesta 1. i
2.kategorije ZŠ= 0.75 kod ostalih cesta Ovako
utvrđenezaštitne širine predstavljaju minimalnu širinu revizione staze, ukoliko
onanetreba biti šira iz drugih razloga (instalacije, oprema, prometna
signalizacija). 11. PROVJERA PROPUSNE MOĆI ODABRANOG
TIPSKOGNORMALNOG POPREČNOG PRESJEKA CESTE 11.1. Odabrani
tipskinormalni poprečni presjek ceste za autoceste i ceste 1. i 2. kat.
trebaprovjeriti na temelju proračuna potrebne propusne moći za prognozirani
promet(količina i struktura) i razinu usluge ceste na kraju planskog razdobljaeksploatacije
ceste. 11.2. Propusna moć predstavlja broj vozila koji može proći
određenimpresjekom ceste (kod dvotračnih cesta)ili pojedinim kolnikom (kod
autocesta) uodređenoj vremenskoj jedinici. 11.3. Na cijeloj prometnoj dionici,
odnosnoodsječku ceste s približno istom količinom i strukturom prometa, treba
osigurati dovoljnu propusnu moć izadanu razinu usluge. 11.4. Odstupanje od prethodnog stavka
možese dopustiti samo u slučaju ako se primjenom analize “trošak-korist” dokaže
daje to opravdano s tim damjerodavnipromet na kraju planskog razdoblja ne
prijeđe propusnu moć ceste (razina usluge E.). Mjerodavnoprometno opterećenje
ceste određuje se na temelju odgovarajućeg vršnog prometa(uobičajeno 100-ti sat
prognoziranog prometa). 11.5. Za ceste s Vpł 60 km/h zahtijevana razina usluge ceste na krajuplanskog
razdoblja iznosi kako slijedi: 1. razina usluge “C/D” za autoceste, 2. razina usluge “D” za ceste 1. i
2.kategorije, 3. razina usluge “E” za ceste 3., 4. i
5.kategorije. Proračun propusne moći ceste vrši se
upravilu prema “Highway Capacity Manual-u”, (HCM). Upotrebu drugih metoda
trebaposebno obrazložiti. 12. VRSTE PROJEKATA ZA CESTE 12.1. Razine projekata Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedeće četiri razine: 1.Studije 2.Idejniprojekti 3.Glavniprojekti 4.Izvedbeniprojekti 12.2. Studije Pod studijama se podrazumijeva: •Građevinsko– tehnička studija •Prometnastudija •Studijaopravdanosti •Studijao utjecaju na okoliš •Idejnarješenja Uobičajena mjerila podloge za studije
krećuse od 1:25000 do 1:5000. 12.13. Idejni projekti Rade se obično u više varijanata na podlozi 1:5000. 12.14. Glavni projekt Radi se na podlozi mjerila 1:1000 ili krupnijoj 12.15. Izvedbeni projekt Radi su u pravilu
usklopu glavnog projekta, a po potrebi se neki dijelovi glavnog projekta rade
uobliku izvedbenog projekta.
Tabl.
2.5 Zaustavna preglednost PZ (m)
Tabl.
3.1
Najmanji polumjer zavoja Rmin (m)
Tabl.
3.2 Najmanja duljina kružnog luka Lk (m)
Tabl.
3.3
Voznodinamički zahtjevi za duljinu prijelaznice Lmin (m)
i
nagib koji daje
veći Pz)h0 (m)- visina oka vozača, h0
= 1,0 m
Tabl.
4.2 Najmanji konveksni polumjer Rmin (m)
Tabl.
4.3. Najmanji konkavni polumjeri Rmin (m)
Tabl.
5.1. Ovisnost širine prometnog traka o brzini Vp (km/h)
za osobno vozilo
za
teretno vozilo i autobus
za teretno vozilo s prikolicom,
tegljač s poluprikolicom i zglobni autobus
za 0 £ Ln
£ 12,5
za 12,5 £ Ln
£ (L-12,5)
za (L-12,5) £ Ln
£ L
(1)
Tabl.
6.1 Granične vrijednosti Ds = f(Vr . a)
Tabl.
7.1. Ovisnost širine preglednosti b (m) o Vrž Rmin i Pz
Tabl.
7.2 Visine dijelova zapreke hv (cm) i h1 (cm) za razne brzine Vr (km/h)