107
Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne
novine« br. 30/94 i 72/94), članka 16. stavka 2., Zakona o ustrojstvu i
djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine« br.
48/99 i 15/00), ministar Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja,
donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se pitanja zaštite, unapređenja i korištenja
Parka prirode »Medvednica« (u daljnjem tekstu: Park prirode), te propisuju
prekršaji i određuju upravne mjere za nepoštivanje odredaba ovoga Pravilnika.
Članak 2.
U ovom Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
– »zaposlenik« je osoba u radnom odnosu koja obavlja određene poslove u
Javnoj ustanovi »Park prirode Medvednica«,
– »vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama« su fizičke i pravne
osobe koje imaju pravo vlasništva ili ostvaruju neko drugo stvarno pravo na
nekretninama unutar granica Parka prirode,
– »pravne i fizičke osobe
koje obavljaju dopuštene djelatnosti« su trgovačka društva, trgovci pojedinci,
obrtnici, zadruge, zaklade i dr., te fizičke osobe koje na području Parka
prirode obavljaju registriranu djelatnost, bez obzira gdje imaju registrirano
sjedište, a imaju dopuštenje za obavljanje te djelatnosti u Parku prirode,
– »stanovnici« su osobe koje
na području Parka prirode imaju svoje prebivalište, trajno ili privremeno
boravište,
– »posjetitelji« su
planinari, rekreativci, sportaši, organizirane grupe i dr. koji na području
Parka prirode obavljaju neku od dopuštenih aktivnosti.
– »organizirane grupe« su
znanstveno-istraživačke grupe, ili grupe od najmanje 10 (deset) ili više osoba
koje na području Parka prirode borave organizirano u cilju razgledavanja
pojedinih prirodnih lokaliteta, ili obavljanja neke od dopuštenih aktivnosti na
području Parka prirode. (škole, ekskurzije, domaći i strani turisti, i sl.),
– »rekreativne aktivnosti« su
planinarenje, šetnja, jogging, rekreacijsko skijanje i skijaško trčanje, i dr.,
koje se provode isključivo radi održavanja kondicije i zdravlja, provođenja
aktivnog odmora u prirodi, a ne radi postizanja sportskih ciljeva i rezultata,
koje ne narušavaju prirodni sklad i mir na području Parka prirode, te ne dovode
u opasnost život i zdravlje onih koji ih provode, ili drugih posjetitelja Parka
prirode.
– »sportske aktivnosti« su
streljaštvo, streličarstvo, let zmajevima, paragliding, slobodno penjanje,
natjecateljsko skijanje i skijaško trčanje, automobilizam, brdski biciklizam,
motocros, sve vrste ekstremnih sportova i dr. sportovi na otvorenom, koji
narušavaju prirodni sklad i mir na području Parka prirode ili dovode do
opasnosti za život i zdravlje onih koji ih provode, ili drugih posjetitelja
Parka prirode,
– »livadne površine
namijenjene javnom korištenju« su livade namijenjene javnom korištenju koje
određuje Ustanova programom zaštite, očuvanja i promicanja Parka prirode.
Članak 3.
Zaposlenici Javne ustanove »Park prirode Medvednica« (u daljnjem tekstu:
Ustanova), stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na
nekretninama, pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju
dopuštenu djelatnost, te posjetitelji Parka prirode, dužni su se pridržavati
odredaba ovoga Pravilnika.
Nadležna tijela i javne službe, te njihove ovlaštene službene osobe,
dužni su odgovarajuće primjenjivati odredbe ovog Pravilnika u ostvarivanju
javnih ovlasti sukladno posebnim propisima.
Članak 4.
Ustanova je dužna skrbiti o zaštiti, održavanju i promicanju Parka
prirode.
Ustanova upravlja područjem Parka prirode na temelju programa zaštite,
održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode (u daljnjem tekstu:
program zaštite i očuvanja Parka prirode) sukladno zakonu i ovom Pravilniku.
II. UNUTARNJI RED U PARKU PRIRODE
1. Zaštita žive i nežive prirode
Članak 5.
Radi očuvanja prostranog prirodnog i dijelom kultiviranog područja Parka
prirode, koji ima ekološke, rekreacijsko-turističke, odgojno-obrazovne,
kulturno-povijesne i estetske vrijednosti, na čitavom njegovom području nije
dopušteno:
– gospodarska uporaba prirodnih dobara koja ugrožava njegove bitne
značajke i ulogu,
– radnje i djelatnosti kojim se umanjuje vrijednost prirodnih dobara,
osobito tla, šume, vode i drugih prirodnih vrijednosti,
– svaki zahvat koji ima štetan učinak na geomorfološku raznolikost, kao
preduvjeta razvoja i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, očuvanja
prirodnog genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, te sklada žive i
nežive prirode.
1.1. Zaštita nežive prirode
Članak 6.
Radi zaštite geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, krajobraznih i
drugih vrijednosti nežive prirode u Parku prirode nije dopušteno:
– zadiranje u tlo kojim se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne
vrijednosti geološke podloge, odnosno prirodnih izdanaka stijena i geoloških
struktura, te krških pojava i oblika,
– uništavanje i sakupljanje fosila i fosilnih ostataka, te ukrasa u
špiljama i drugim speleološkim objektima,
– uništavanje, iznošenje i otuđivanje antropoloških nalaza i
materijalnih ostataka različitih kultura nađenih u spiljama i drugim
speleološkim objektima,
– mijenjanje, oštećivanje i umanjenje izvornih i estetskih vrijednosti
prirodnog krajobraza i kulturno-povijesnih građevina.
Iznimno, radnje iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, dozvoljene
su u svrhu znanstveno-istraživačkog rada uz dopuštenje Ministarstva zaštite
okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Zaštita i očuvanje geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških i drugih
krajobraznih vrijednosti provodi se temeljem programa (posebnih projekata,
studije i dr.) koje donosi Ustanova uz suglasnost Ministarstva.
Članak 7.
Na području Parka prirode zabranjene su radnje koje mogu prouzročiti
promjene ili oštećenja, odnosno kojima se ugrožavaju njegove bitne značajke i
vrijednosti, a posebno prirodni izgled i krajobrazne vrijednosti.
Izgradnja novih objekata, putova, dalekovoda i sl. može se izvoditi u
skladu sa zakonom, prostornim planom posebnih obilježja Parka prirode
»Medvednica« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Parka prirode), i uz ishođenje
uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Odredbe stavka 2. ovog članka primjenjuju se i na gradnju i postavljanje
privremenih objekata.
Izgradnja, obnova kuća i drugih objekata, na području Parka prirode
dopuštena je u skladu sa zakonom, Prostornim planom Parka prirode, i uz
ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Unošenje i skladištenje građevnog materijala u Parku prirode dozvoljeno
je samo za objekte čija je izgradnja, odnosno obnova dopuštena, te za pravne
osobe koje obavljaju registriranu djelatnost prodaje građevnog materijala.
Članak 8.
Zabranjeno je vađenje mineralnih sirovina (kamena i dr.), eksploatacija
prirodnih izvora ili mijenjanje krajobraza, ako se time ugrožavaju bitne
značajke i uloga Parka prirode.
Nije dopušteno istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina (kamena,
šljunka i dr.), podizanje rudarskih objekata i postrojenja, te mijenjanje i
umanjivanje kakvoće krajobraza.
Iznimno, dozvoljena je eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s
posebnim propisima, u svrhu rekultivacije postojećih napuštenih nekultiviranih
kopova, opasnih za ljude i životinje, te obnovu kulturno-povijesnih spomenika,
uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Članak 9.
Zabranjeno je onečišćenje zraka, tla i vode, te izvornih vrijednosti
krša, a osobito:
– odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, građevinskog, tehnološkog,
opasnog),
– sve vrste emisija tvari i
energije (zračenje, toplina), te mikrobiološko onečišćenje,
– ispuštanje tekućina i
uporaba kemijskih sredstava kojima se može ugroziti izvornost biljnog i
životinjskog svijeta.
Posjetitelji Parka prirode
dužni su sve otpatke odložiti na za to predviđena i označena mjesta.
Ustanova je dužna osigurati i
označiti mjesta za odlaganje otpada sukladno ovom Pravilniku.
Pravne i fizičke osobe koje u
Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost dužne su otpad koji nastane u
obavljanju njihove djelatnosti iznijeti iz Parka prirode i odložiti na predviđena
odlagališta, ukoliko ga nije moguće zbrinuti u Parku prirode na ekološki
prihvatljiv način (kompostiranje i sl.), ili u sklopu redovitog odvoza smeća
koje obavljaju nadležne komunalne službe ili druge ovlaštene pravne osobe
(koncesionari).
Pravne i fizičke osobe koje
obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode dužne su s pravnim
osobama iz stavka 4. ovoga članka sklopiti ugovor o redovitom odvoženju otpada.
2.2. Zaštita žive prirode
1.2.1. Zaštita
biljnog svijeta
Članak 10.
Zabranjeno je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje zaštićenih
biljnih i gljivljih vrsta, i njihovih dijelova.
Iznimno, branje biljnih i
gljivljih vrsta te njihovih dijelova, iz stavka 1. ovoga članka, dopušteno je
za znanstveno-istraživačke svrhe, uz dopuštenje Ministarstva i prethodno
pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu.
Sakupljanje biljnih i
gljivljih vrsta, te njihovih dijelova, u svrhu prerade, trgovine i drugog
prometa, koje nisu posebno zaštićene, dozvoljeno je uz dopuštenje Ministarstva
i prethodno pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu.
Članak 11.
Zabranjeno je unošenje i
sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta u strukturu
prirodnih šumskih zajednica na području Parka prirode.
Iznimno, radnje iz stavka 1.
ovoga članka dopuštene su uz suglasnost Ministarstva, kada se provode u svrhu
zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
Članak 12.
Na području Parka prirode
obavljanje tradicionalne poljoprivrede je dopušteno.
Obvezna je redovita košnja
trave i održavanje livadnih površina koje su namijenjene javnom korištenju, te
onih koje imaju prirodne i krajobrazne vrijednosti, u skladu s programom
zaštite i očuvanja Parka prirode kojeg donosi Ustanova.
Radnje
iz stavka 2. ovoga članka dužne su, na temelju programa zaštite i očuvanja
Parka prirode, obavljati pravne osobe nadležne za održavanje javnih površina u
Parku prirode, odnosno Ustanova.
Članak 13.
Na livadnim površinama
namijenjenim javnom korištenju i onima koje imaju prirodne i krajobrazne
vrijednosti nije dopušteno paljenje trave i korova.
Livadne površine iz stavka 2.
ovoga članka određuje Ustanova programom zaštite i očuvanja Parka prirode.
Članak 14.
Na području Parka prirode sječa
šuma i pošumljavanje dozvoljeno je na temelju šumskogospodarske osnove i uz
uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Na području Parka prirode,
osim na posebno zaštićenim područjima (šumski rezervati i dr.), provodi se
obnova šuma u skladu sa posebnim propisima te uvjetima zaštite prirode koje
utvrđuje Ministarstvo.
Uvjeti zaštite prirode
sastavni su dio šumskogospodarskih osnova.
Na pitanja gospodarenja
šumama u Parku prirode koja nisu uređena ovim Pravilnikom, primjenjuju se
propisi koji uređuju način upravljanja i gospodarenja šumama, ako Zakonom o
zaštiti prirode i ovim Pravilnikom nije drugačije propisano.
1.2.2. Zaštita
životinjskog svijeta
Članak 15.
Na području Parka prirode nije dopušteno rastjerivanje, hvatanje,
držanje, ubijanje i prepariranje zaštićenih životinja i njihovih razvojnih
oblika, te uklanjanje njihovih staništa.
Iznimno, radnje iz stavka 1. ovoga članka dopuštene su u
znanstveno-istraživačke svrhe, uz dopuštenje Ministarstva.
Zaštita i očuvanje posebno zaštićenih životinjskih i autohtonih vrsta na
području Parka prirode, provodi se na temelju stručne studije i uspostavljenog
stalnog praćenja (monitoring), sukladno mjerama zaštite koje propisuje ministar
nadležan za poslove zaštite prirode.
Članak 16.
Na području Parka prirode dopuštena je ispaša i kretanje stoke.
Ispaša i kretanje stoke dopuštena je samo uz nadzor.
Nije dopuštena ispaša stoke u posebno zaštićenim dijelovima prirode
unutar Parka prirode, kao i na područjima gdje to ne dozvoljavaju
šumskogospodarske osnove ili program zaštite i očuvanja Parka prirode.
Nije dopušteno bez nadzora kretanje domaćih životinja koje mogu nanijeti
štetu ili ozljede posjetiteljima Parka prirode.
Štetu koju nanesu domaće životinje u Parku prirode dužan je otkloniti
ili nadoknaditi vlasnik tih životinja.
Članak 17.
U Parku prirode, u pravilu, nije dopušteno tretiranje kemijskim
sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja.
Uz dopuštenje Ustanove, na temelju posebnih uvjeta zaštite prirode koje
utvrđuje Ministarstvo, mogu se obavljati mjere zaštite od štetočina na način
prihvatljiv za prirodu.
Uvjetima zaštite prirode iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se rokovi
koji osiguravaju primjereno provođenje propisanih mjera zaštite.
Članak 18.
Na području Parka prirode nije dopušteno sakupljanje puževa, pijavica,
rakova i dr. u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja
Ministarstva, te prethodno pribavljene suglasnosti vlasnika ili ovlaštenika
prava na zemljištu ili na drugim površinama na kojima se sakupljanje obavlja.
2. Lov i uzgoj divljači
Članak 19.
Na području Parka prirode lov i uzgoj divljači dopušten je u skladu s
ovim Pravilnikom i uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Dijelovi Parka prirode koji se nalaze u granicama Grada Zagreba i Zagrebačke
županije nelovna su područja.
Dijelovi Parka prirode koji se nalaze u granicama Krapinsko-Zagorske
županije lovno su područje sa sljedećim lovištima: lovište br. 27. -
Oroslavlje, lovište br. 28. - Donja Stubica i lovište br. 29. - Gornja Stubica.
Granice lovišta iz stavka 2. ovoga članka određene su Odlukom o
izmjenama Odluke o ustanovljenju zajedničkih otvorenih lovišta (»Službeni
glasnik Krapinsko-zagorske županije« br. 2/01), i ne mogu se mijenjati bez
suglasnosti Ustanove.
Lov u granicama lovišta iz stavka 3. ovog članka dopušten je u skladu s
lovnogospodarskim osnovama i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje
Ministarstvo.
Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio lovnogospodarskih osnova.
Radi praćenja stanja divljači provoditelji lovnogospodarskih osnova
dužni su Ustanovi jedanput godišnje dostavljati podatke o broju i vrsti
odstrijeljene divljači.
Na nelovnim područjima u Parku prirode provodi se Program zaštite
divljači koji se donosi na temelju posebnih propisa, i uz ishođenje uvjeta zaštite
prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Program zaštite divljači iz stavka 8. ovoga članka mora biti usuglašen i
s programom zaštite i očuvanja Parka prirode kojeg donosi Ustanova.
Članak 20.
Vatreno oružje u Parku prirode mogu nositi i koristiti u skladu sa
zakonom i ovim Pravilnikom glavni nadzornik i nadzornici, te druge ovlaštene
službene osobe za vrijeme obavljanja službe.
Pored osoba iz stavka 1. ovog članka propisano lovačko oružje mogu
nositi lovoovlaštenik i lovci ovlašteni po lovoovlašteniku na području Parka
prirode na kojem je dopušten lov, osim subotom, nedjeljom, državnim praznikom i
blagdanom.
3. Istraživanje
Članak 21.
Park prirode, kao područje višestrukih prirodnih i znanstvenih
vrijednosti, namijenjen je među ostalim i znanstvenom istraživanju.
Za istraživanje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ishoditi
dopuštenje Ministarstva.
Dopuštenje iz stavka 2. ovog članka sadrži i uvjete zaštite prirode.
Znanstvena istraživanja na području Parka prirode izvode se uz prethodnu
obavijest Ustanovi, te se stoga prijavljuju Ustanovi najkasnije osam dana prije
namjeravanog početka terenskog istraživanja.
O dopuštenju za znanstveno istraživanje Ministarstvo izvješćuje
Ministarstvo znanosti i tehnologije.
Pravne i fizičke osobe koje su obavile istraživanje dužne su u roku od
šezdeset dana, od dana završetka istraživanja, dostaviti izvješće o
istraživanju i rezultatima istraživanja Ministarstvu i Ustanovi.
Članak 22.
Ustanova će prekinuti istraživačke radnje u slučaju da se istraživači ne
pridržavaju uvjeta utvrđenih u dopuštenju, ili posebno dogovorenih s Ustanovom
o načinu i vremenu istraživanja, te ako istraživači svojom djelatnošću i
radnjama nanose nedopuštenu štetu Parku prirode.
Istraživači su dužni prekinuti istraživanja ako to zatraži Ustanova zbog
razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka.
Po žalbi istraživača o prekidu istraživanja odlučuje Ministarstvo.
4. Mjere zaštite posebno zaštićenih dijelova prirode na području Parka
prirode
Članak 23.
Na području posebnih rezervata šumske vegetacije nisu dopuštene radnje
koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih su proglašeni posebnim rezervatima.
U posebnim rezervatima iz stavka 1. ovoga članka nije dopušteno:
– branje i uništavanje biljaka,
– gospodarsko korištenje prirodnih dobara,
– melioracioni zahvati,
– unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih
vrsta,
– sječa stabala, osim sječe uzrokovane oštećenjima uslijed elementarnih
nepogoda, napada biljnih bolesti i štetnika, sušenja i propadanja šume koja bi
u slučaju neizvršenja sječe uzrokovala trajno narušavanje svojstava zbog kojih
je taj dio prirode proglašen rezervatom, a za koju je potrebno ishoditi
dopuštenje Ministarstva koje sadrži uvjete zaštite prirode,
– gradnja stalnih ili postavljanje privremenih objekata,
– gradnja i postavljanje bilo kakvih vrsta reklamnih i drugih oznaka,
osim uobičajenih planinarskih markacija i šumarskih oznaka odjela i odsjeka, te
oznaka koje postavlja Ustanova,
– svi oblici rekreativnih i sportskih aktivnosti.
Za obilazak posebnih rezervata šumske vegetacije, uz stručnu pratnju
djelatnika Ustanove, plaća se naknada koju utvrđuje Ustanova.
Članak 24.
Na području geomorfološkog spomenika prirode špilje Veternica, i u
njegovoj neposrednoj blizini, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova
obilježja i vrijednosti, a osobito:
– uništavanje i oštećivanje stijena i špiljskog nakita, faunističkog,
fosilnog, arheološkog i drugog materijala, te uzimanje i iznošenje njihovih
uzoraka,
– ometanje špiljske faune, u njenom prirodnom životu i slobodnom
razvoju,
– paljenje vatre s otvorenim plamenom u špilji, i njezinom bližem
okruženju,
– odbacivanje i odlaganje svih vrsta otpada u špilji i pred njezinim
ulazom,
– postavljanje reklamnih i drugih oznaka u špilji, te njezinom bližem
okruženju, osim onih koje postavlja Ustanova u edukativne i informativne
svrhe, te uobičajenih planinarskih markacija i šumarskih oznaka odjela i
odsjeka,
– održavanje manifestacija bilo kakve vrste u špilji i u njenoj
neposrednoj blizini,
– korištenje špilje kao skladišta, ili u vojne svrhe.
Obilazak špilje u turističke svrhe organizira Ustanova uz stručno
vodstvo zaposlenika Ustanove ili po njoj drugoj ovlaštenoj stručnoj osobi.
Za turistički obilazak špilje, plaća se naknada čiji iznos utvrđuje
Ustanova, uz suglasnost Upravnog vijeća.
Registrirane speleološke udruge imaju slobodan pristup u špilju radi
istraživanja i obuke novih članova, uz obvezu poštivanja uvjeta zaštite prirode
i prethodnu najavu Ustanovi.
Stalan slobodan ulaz u špilju dozvoljen je ovlaštenim službenim osobama
za vrijeme obavljanja službe i gorskoj službi spašavanja.
Članak 25.
Na području spomenika parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj
blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove
neizmijenjene vrijednosti, a osobito:
– bilo kakvo oštećivanje stabala, grmlja i livadnih površina,
– sječa stabala, osim sanitarne uz prethodno ishođenje uvjeta zaštite
prirode,
– ispaša stoke,
– svi građevinski zahvati koji narušavaju estetske, stilske i
kulturno-povijesne vrijednosti spomenika u Parku prirode,
– postavljanje reklamnih ili drugih panoa, osim onih koji daju
informacije o spomeniku parkovne arhitekture i o Parku prirode, a za čije
postavljanje suglasnost daje Ustanova.
Vlasnici i ovlaštenici prava na područjima iz stavka 1. ovoga članka,
dužni su se pridržavati mjera zaštite propisanih ovim Pravilnikom i zakonom.
Članak 26.
Na pitanja mjera zaštite posebno zaštićenih dijelova prirode utvrđenih
člankom 23., 24. i 25., koje nisu utvrđene tim člancima, primjenjuju se druge
odredbe ovoga Pravilnika, ako nisu u suprotnosti s propisanim mjerama zaštite
utvrđenim citiranim člancima i Zakonom o zaštiti prirode.
5. Posjećivanje, razgledavanje, rekreacija i sport
5.1. Posjetitelji
Članak 27.
Park prirode kao područje s naglašenim prirodnim, znanstvenim,
kulturnim, odgojno-obrazovnim i rekreacijsko-turističkim vrijednostima,
namijenjen je, među ostalim, posjećivanju i razgledavanju.
Ustanova donosi program (model) posjećivanja i razgledavanja, kojim se
pobliže uređuju dopušten način i mjesta posjećivanja i razgledavanja,
istovremeni broj posjetitelja na pojedinim lokalitetima, te organiziranje
prezentacijskog centra Ustanove.
Članak 28.
Organizirane grupe posjetitelja Parka prirode mogu u njega ući samo na
mjestima koja su određena kao ulazi u Park prirode.
Plaćanje naknade u Parku prirode može se propisati samo za organizirano
posjećivanje:
– pojedinih lokaliteta (prirodnih vrijednosti), npr. špilja Veternica,
rudnici Zrinski, Carionovi rudnici i dr.,
– sportsko-rekreativnih aktivnosti (trening, natjecanja i dr.),
– i kada to odredi Ustanova sukladno ovom Pravilniku.
Visinu naknade za organizirano posjećivanje Parka prirode iz stavka 2.
ovoga članka utvrđuje Ustanova uz suglasnost Ministarstva.
Posjećivanjem i razgledavanjem nije dopušteno ometati obavljanje
gospodarske ili druge dopuštene djelatnosti u Parku prirode, te nanositi štete
prirodnim, kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima Parka prirode.
Članak 29.
Na području Parka
prirode nije dopušteno slobodno kretanje pasa.
Psi se moraju držati vezani ili u ograđenom prostoru, te voditi na
uzici.
Lovački psi smiju se kretati na području Parka prirode gdje je lov
dopušten, suglasno propisu koji uređuje pitanja lovnog reda lovoovlaštenika.
Iznimno, dopušteno je slobodno kretanje pasa na lokalitetima Brestovac i
Adolfovac, kada je to potrebno radi školovanja (dresure) službenih pasa ili
školovanja (dresure) pasa vodiča invalidnih osoba.
Organizatori aktivnosti iz stavka 4. ovog članka dužni su za njihovo
obavljanje ishoditi suglasnost Ustanove.
5.2. Prijevoz putnika, promet i parkiranje
Članak 30.
Prijevoz posjetitelja radi organiziranog razgledavanja ili obavljanja
rekreacijskih i sportskih aktivnosti organizira Ustanova, ili druga ovlaštena
pravna ili fizička osoba.
Ustanova može organiziranje prijevoza posjetitelja i razgledavanje Parka
prirode, koje sama obavlja, povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na
temelju provedenog natječaja.
Individualni posjet Parku
prirode radi razgledavanja ili obavljanja rekreativnih aktivnosti u skladu s
ovim Pravilnikom dopušten je uz uvjete propisane ovim Pravilnikom.
Članak 31.
Brzina kretanja vozila na
motorni pogon na putovima u Parku prirode, ograničena je:
– za osobna vozila, do 30
km/h.
– traktore, radne strojeve i
kultivatore, do 20 km/h;
Ograničenja iz stavka 1.
ovoga članka ne odnose se na javne prometnice i prometovanje vozila
Ministarstva, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne
samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova iz
njihovog djelokruga, kada je to nužno u obavljanju njihove djelatnosti.
Na dva glavna cestovna ulaza
u Park prirode (Bliznec, Pila) Ustanova je dužna istaknuti prometni red.
Članak 32.
U Parku prirode, osim na
javnim prometnicama i javnim parkiralištima, istovremeno može biti onoliko
vozila koliko ima uređenih i organiziranih parkirnih mjesta.
Članak 33.
Parkiranje vozila na području
Parka prirode, dopušteno je samo na predviđenim i označenim mjestima.
Mjesta za parkiranje koja
nisu obuhvaćena režimom javnih prometnica i javnih parkirališta određuje
Ustanova.
Za parkiranje na mjestima iz
stavka 2. ovoga članka plaća se jednokratna novčana naknada čiju visinu
određuje Ustanova uz suglasnost Ministarstva.
Ustanova je dužna osigurati
da sva mjesta za parkiranje koja ona organizira budu odgovarajuće označena.
Nije
dopušteno parkiranje i zaustavljanje vozila unutar Parka prirode na mjestima
koja nisu za tu svrhu posebno određena i obilježena.
Članak 34.
Na prometnicama u parku
prirode, osim javnim prometnicama, gdje nije moguće zbog širine prometnice
mimoilaženje vozila, moraju se uspostaviti ugibališta u najdužim razmacima od
300 metara, te odgovarajuće sigurnosne ograde na mjestima gdje se prometnica
znatno uzdiže iznad donje razine usjeka ili se nalazi na uzvišenju.
Radnje iz stavka 1. ovoga
članka dužne su izvršiti pravne osobe koje koriste te prometnice za obavljanje
dopuštenih djelatnosti, odnosno pravne osobe koje su na to obvezane prema
posebnim propisima.
5.3. Boravak i noćenje posjetitelja
Članak 35.
Boravak i noćenje posjetitelja izvan naselja i namjenskih objekata na
području Parka prirode dozvoljen je samo na za to predviđenim i označenim
mjestima.
Mjesta za boravak i noćenje posjetitelja izvan naselja i objekata iz
stavka 1. ovoga članka, određuje Ustanova.
Članak 36.
Na području Parka prirode nije dopušteno kampiranje, odnosno
logorovanje, osim na mjestima koja su uređena za tu namjenu.
Uz dopuštenje Ustanove može se u određenim slučajevima odobriti
kampiranje odnosno logorovanje mimo uvjeta utvrđenih stavkom 1. ovoga članka.
Članak 37.
Nije dopušteno loženje vatre, kao i uporaba uređaja i naprava s plamenom
na otvorenom prostoru u Parku prirode, osim na mjestima koja su posebno uređena
i označena za tu namjenu.
5.4. Rekreacija i sport
Članak 38.
Park prirode kao područje s naglašenim rekreacijsko-sportskim
vrijednostima, namijenjen je među ostalim i rekreacijsko-
-sportskim aktivnostima.
Rekreativne aktivnosti u smislu stavka 1. ovoga Pravilnika dopuštene su
na području Parka prirode, uz ograničenja propisana ovim Pravilnikom i drugim
propisom.
Sportske aktivnosti dopuštene su u skladu s ovim Pravilnikom i posebnim
propisima, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Sportske aktivnosti dopuštene su samo na za to unaprijed predviđenim
mjestima.
Mjesta za provođenje sportskih aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka,
utvrđuje Ustanova u skladu s Prostornim planom Parka prirode.
Organizirane sportske aktivnosti provodi Ustanova, ili druga ovlaštena
pravna ili fizička osoba.
Organiziranje sportskih aktivnosti koje se još ne provode na području
Parka prirode, Ustanova može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama uz
uvjete utvrđene ovim Pravilnikom.
Članak 39.
Organizatori sportskih aktivnosti na području Parka prirode dužni su
osigurati prisustvo redarske i službe spašavanja za vrijeme održavanja odnosno
obavljanja aktivnosti, kad ih na to obvezuje ovaj Pravilnik ili poseban propis.
Određene zaštitne radnje iz stavka 1. ovoga članka organizatori mogu
povjeriti Ustanovi uz plaćanje naknade koja se utvrđuje ugovorom.
Članak 40.
Pravne ili fizičke osobe koje organiziraju sportske ili neke druge
aktivnosti na otvorenim prostorima Parka prirode dužne su Ustanovi prijaviti
mjesto i vrijeme namjeravane aktivnosti, očekivani broj sudionika i
posjetitelja, te planirane mjere za održavanje reda i sigurnosti (spašavanja).
Ustanova će izdati dopuštenje za obavljanje aktivnosti iz stavka 1.
ovog članka ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Pravilnikom.
Za izdavanje dopuštenja iz stavka 2. ovoga članka plaća se naknada čiji
iznos utvrđuje Ustanova. Sredstva ostvarena naknadom koriste se za zaštitu,
očuvanje i promicanje Parka prirode.
Članak 41.
Ustanova može, ako za to postoje opravdani razlozi, posebno u svezi
sigurnosti posjetitelja i zaštite prirodnih vrijednosti, zabraniti privremeno
ili trajno, na određenom dijelu ili na čitavom području Parka prirode
obavljanje pojedinih rekreativnih, sportskih ili drugih aktivnosti.
Članak 42.
Ustanova može organizirati škole za rekreativne i sportske aktivnosti,
ili to povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
5.5. Skijanje
Članak 43.
Skijanje kao oblik rekreativne aktivnosti od posebnog je značaja za
promicanje i turističko-ugostiteljsku ponudu Parka prirode.
Nije dopušteno skijanje izvan postojećih uređenih i označenih staza
(Bijeli, Crveni, Plavi i Zeleni spust, Činovnička livada).
Zabrana iz stavka 2. ovoga članka, ne odnosi se na pripadnike gorske
službe spašavanja kada provode redovite vježbe ili akcije spašavanja, druge
ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe, te osobe zadužene za
uređenje i održavanje staza.
Izgradnja novih i proširenje postojećih skijaških staza, i staza za
skijaško trčanje, moguća je samo u skladu s Prostornim planom Parka prirode, i
uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Odredbe stavka 4. ovoga članka odnose se i na izgradnju novih, i
postavljanje privremenih objekata koji služe održavanju skijaških staza, ili
obavljanju turističko-ugostiteljskih i drugih djelatnosti.
Pravna osoba ovlaštena za orgaaniziranje i provođenje skijaških
aktivnosti na području Parka prirode dužna je za vrijeme trajanja skijaške
sezone osigurati stalno dežurstvo gorske službe spašavanja na skijalištima.
5.6. Speleologija
Članak 44.
Spuštanje u jame i druge speleološke objekte provodi se pod nadzorom i
uz dopuštenje Ustanove, u skladu s uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje
Ministarstvo.
Način obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuje
odlukom Upravnog vijeća Ustanove.
Radnje iz stavka 1. ovoga članka dopuštene su u svrhu znanstvenog
istraživanja, vježbe i školovanja članova speleoloških udruga i pripadnika
gorske službe spašavanja.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka, kada se provode u cilju spašavanja
unesrećenih, gorska služba spašavanja ne treba tražiti dopuštenje Ustanove, ali
je o izvedenim radnjama dužna u primjerenom roku izvijestiti Ustanovu.
Osobe koje provode radnje iz stavka 1. ovoga članka dužne su za vrijeme
obavljanja radnji osigurati prisustvo službe za spašavanje.
Službu za spašavanje može organizirati Ustanova ili to povjeriti drugoj
pravnoj osobi.
6. Ratarstvo i stočarstvo
Članak 45.
Na području Parka prirode dopuštena je tradicionalna poljoprivreda na
postojećim poljoprivrednim površinama, kao i uzgoj domaćih baštinjenih
životinja.
Dopušteno je obnavljanje
poljoprivrednih površina, kao i uspostava farmi za uzgoj domaćih i divljih
životinja, kao i ostalih stočarskih djelatnosti u skladu sa zakonom i uz
ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
7. Obavljanje djelatnosti
Članak 46.
U Parku prirode dopuštene su djelatnosti koje ne ugrožavaju izvornost
prirode, odnosno njene bitne značajke i ulogu, uz ishođenje uvjeta zaštite
prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Pravne i fizičke osobe koje
obavljaju dopuštene djelatnosti na području Parka prirode dužne su postupati u
skladu sa zakonom, provedbenim propisima donesenim na temelju zakona i ovim
Pravilnikom.
Za obavljanje gospodarskih
djelatnosti na području Parka prirode potrebno je dopuštenje Ustanove, ako
zakonom ili ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
Za izdavanje dopuštenja,
odnosno za obavljanje gospodarske i druge djelatnosti iz stavka 3. ovoga
članka, plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova uz suglasnost
Ministarstva.
Sredstva ostvarena od naknade
za obavljanje gospodarske djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka, isključivo se
koriste za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti Parka prirode.
Ako Ustanova ustupa
obavljanje određene svoje djelatnosti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi provodi
se natječajni postupak na način propisan Statutom Ustanove.
Članak 47.
Na području Parka prirode
nije dopušteno snimanje ili fotografiranje u komercijalne svrhe bez dopuštenja
Ustanove.
Za izdavanje dopuštenja plaća
se naknada čiji iznos utvrđuje ravnatelj Ustanove uz suglasnost Upravnog vijeća.
O aktivnostima iz stavka 1.
ovoga članka osobe koje ih provode dužne su unaprijed obavijestiti Ustanovu.
Članak 48.
S pravnim osobama koje
obavljaju gospodarsku djelatnost na području Parka prirode Ustanova sklapa
ugovor kojim se uređuju međusobni odnosi, sukladno uvjetima zaštite prirode
koje utvrđuje Ministarstvo i ovom Pravilniku.
III. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak 49.
Mjere zaštite od požara u Parku prirode organiziraju i provode pravne
osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, te vlasnici, odnosno korisnici
građevina, građevinskih dijelova i prostora na području Parka prirode, u
suradnji s Ustanovom.
Mjere zaštite od požara na području Parka prirode osobe iz stavka 1.
ovog članka organiziraju i provode u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama,
dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama s područja Parka
prirode, te predstavničkim tijelima Grada Zagreba, Zagrebačke i
Krapinsko-zagorske županije.
Radi preventivne zaštite od požara Ustanova u suradnji s JP »Hrvatske
šume« i drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost
u Parku prirode organizira i osigurava:
– stalnu motrilačko-dojavnu službu,
– stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko zemljište,
– ispravnost uređaja za gašenje požara i njihovo stalno tehničko
osuvremenjivanje,
– zabranu loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena
i određena za tu namjenu.
Članak 50.
U cilju ostvarivanja mjera zaštita od požara na području Parka prirode
pravne i fizičke osobe dužne su primjenjivati i provoditi posebnim propisima
utvrđene mjere zaštite od požara.
Ustanova mjere
zaštite od požara provodi u skladu sa zakonom, Pravilnikom o zaštiti od požara,
Procjenom ugroženosti od požara i Planom zaštite od požara, koje donosi
nadležno tijelo Ustanove.
Članak 51.
U cilju osiguranja mjera zaštite od požara Ustanova, JP »Hrvatske šume«
i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području
Parka prirode uspostavljaju sustav preventivne zaštite od požara, grade i
održavaju protupožarne putove i prosjeke, te osiguravaju odgovarajuću opremu za
gašenje požara.
Ustanova, JP »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje
obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, svatko na svom
području kojim gospodari ili obavlja djelatnost, neposredno nadziru primjenu
propisa u svezi sa zaštitom od požara, te osiguravaju provođenje potrebnih
mjera zaštite.
U cilju
kvalitetnog provođenja zaštite od požara Ustanova vodi evidenciju odgovornih
pravnih i fizičkih osoba za pojedina područja djelatnosti, kao i za pojedina
područja Parka prirode, nadzire i koordinira njihov rad u cilju ostvarivanja
mjera zaštite od požara, prati ostvarivanje planova zaštite od požara, nadzire
stanje propisane opreme, te održavanje protupožarnih prosjeka, puteva i staza.
Članak 52.
JP »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju
dopuštenu djelatnost u Parku prirode dužni su održavati prohodnost
protupožarnih putova, staza i prosjeka i opreme, te nadzirati njihovo uporabno
stanje, svatko na svom području i u svom djelokrugu utvrđenom propisima o
protupožarnoj zaštiti.
Članak 53.
U slučaju požara do dolaska zapovjednika javne vatrogasne postrojbe
gašenjem požara rukovodi osoba određena općim aktom kojim se propisuje
postupanje u slučaju nastanka požara.
Članak 54.
Pored zabrane loženja vatre na otvorenim prostorima Parka prirode, osim
na za to posebno određenim mjestima, u Parku prirode nije dopušteno
skladištenje i manipuliranje zapaljivim i eksplozivnim sredstvima bez
dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite.
IV. OZNAKE UNUTAR PARKA PRIRODE
Članak 55.
Označavanja na području Parka prirode obavljaju se sukladno ovome
Pravilniku i elaboratu označavanja kojeg donosi Upravno vijeće Ustanove uz
suglasnost Ministarstva.
Označavanje na javnim prometnicama obavlja se sukladno propisima o
sigurnosti prometa na cestama.
Jezično označavanje obvezno je na hrvatskom i engleskom jeziku.
Jezično označavanje može biti i na nekom drugom stranom jeziku o čemu
odlučuje Upravno vijeće Ustanove.
Članak 56.
Granice Parka prirode
označavaju se informativnim pločama s natpisom: »Park prirode Medvednica«, i to
na mjestima gdje prometnice i putovi ulaze u Park prirode.
U šumskim i na drugim
predjelima granica se označava uobičajenim šumskim oznakama na stablima, na
stijenama ili na drugi prikladan način.
Članak 57.
Putovi i staze označavaju se
uobičajenim planinarskim oznakama (markacijama).
Na području Parka prirode
Ustanova može postavljati putokaze, informativne ploče sa oznakama vrhova,
vidikovaca, mjesta, planinarskih i drugih objekata, lovišta, planinarskih
staza, speleoloških objekata, botaničkih i drugih zaštićenih objekata
prirode, kao i informativne ploče s kartom ili edukativnim tekstom,
informativne ploče sa znakovima zabrane ili dopuštenja pojedinih radnji, te
prometne oznake.
Informativne ploče i oznake,
osim standardiziranih oznaka (prometni znakovi), trebaju biti estetski
oblikovani i izrađeni od prirodnog materijala (drvo, kamen).
Nije dopušteno skidanje ili
mijenjanje informativnih ploča i znakova iz stavka 2. ovoga članka bez
dopuštenja Ustanove, kao i bilo kakvo njihovo oštećivanje.
Članak 58.
Na području Parka prirode
nije dopušteno postavljanje informativnih ploča s imenima tvrtki, reklamnih i
drugih panoa bez dopuštenja Ustanove i ishođenja uvjeta zaštite prirode koje
utvrđuje Ministarstvo.
Za postavljanje i držanje
informativnih ploča i panoa iz stavka 1. ovoga članka plaća se godišnja
naknada koju utvrđuje Ustanova.
Pravne i fizičke osobe koje
obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode imaju pravo, na svojim objektima
postavljati ploče s imenom tvrtke, kao i druge prikladne obavijesne ploče
kojima se ne narušavaju ambijentalne vrijednosti, u skladu sa zakonom i ovim
Pravilnikom.
V. NADZOR I
UPRAVNE MJERE
Članak 59.
Nadzor nad provođenjem ovoga Pravilnika obavlja Ustanova i Ministarstvo,
svatko u sklopu svojih nadležnosti.
Članak 60.
Neposredni nadzor u Parku prirode obavljaju glavni nadzornik i
nadzornici (u daljnjem tekstu: nadzornik)
U obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga članka nadzornik surađuje s
pravnim i fizičkim osobama koje u Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost
(JP »Hrvatske šume«, planinari, šumari, lovci i dr.).
Način suradnje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Upravno vijeće
Ustanove.
Članak 61.
Nadzornik ima službenu iskaznicu.
Službenom iskaznicom dokazuje se službeno svojstvo, identitet i ovlasti
nadzornika.
Službena iskaznica pravokutnog je oblika veličine 85 x 55 mm, presvučena
plastičnim materijalom.
Prednja strana iskaznice u gornjem desnom dijelu sadrži znak i naziv
Ustanove, a ispod naziva velikim slovima piše: »SLUŽBENA ISKAZNICA NADZORNIKA«.
U lijevom dijelu prednje strane nalazi se mjesto za fotografiju
nadzornika (25 x 32 mm), a ispod teksta »Službena iskaznica nadzornika« označuje
se mjesto za potpis nadzornika.
Poleđina Službene iskaznice sadrži tekst OVLAST ZA OBAVLJANJE POSLOVA
NADZORNIKA PARKA PRIRODE »MEDVEDNICA«, evidencijski broj Službene iskaznice,
datum izdavanja, mjesto za pečat i mjesto za potpis ravnatelja Ustanove.
Članak 62.
O izdanim Službenim iskaznicama Ustanova vodi evidenciju.
Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se u upisniku Ustanove koji
sadrži: ime i prezime nadzornika kojemu je izdana Službena iskaznica,
evidencijski broj Službene iskaznice, datum izdavanja Službene iskaznice, te
odjeljak za napomenu.
Nadzornik koji izgubi Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez
nje, dužan je o tome bez odgađanja izvijestiti glavnog nadzornika i ravnatelja
ustanove.
Ako glavni nadzornik izgubi Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane
bez nje, dužan je o tome bez odgađanja izvijestiti ravnatelja Ustanove.
Nova Službena iskaznica izdat će se osobama iz stavka 3. i 4. ovog
članka, nakon što je gubitak, odnosno nestanak Službene iskaznice prijavljen na
način propisan stavkom 3. i 4. ovoga članka.
Nadzornik kojemu prestaje radni odnos u Ustanovi, ili koji bude
razriješen dužnosti, dužan je nakon prestanka radnog odnosa, odnosno nakon
razrješenja Službenu iskaznicu predati ravnatelju Ustanove.
Ako glavnom nadzorniku prestaje radni odnos u Ustanovi, ili bude
razriješen dužnosti, dužan je nakon prestanka radnog odnosa, odnosno nakon
razrješenja Službenu iskaznicu predati ravnatelju Ustanove.
Članak 63.
Nadzornik ima propisanu odoru na kojoj je znak Parka prirode na jednoj
strani, a na drugoj znak Službe nadzora.
Izgled i boju znaka Službe nadzora propisuje ravnatelj Ustanove.
Izgled, boju i
pravila nošenja odore propisuje Upravno vijeće Ustanove.
Članak 64.
Nadzornik smije za vrijeme obavljanja službe nositi kratko oružje.
Vrstu, uvjete i pravila nošenja oružja za vrijeme obavljanja službe
određuje ravnatelj Ustanove u skladu sa zakonom.
Članak 65.
Ako se nadzorniku
prilikom provođenja nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor
osnovano očekuje, nadzornik može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba
nadležne policijske uprave.
Članak 66.
Nadzornik je u
obavljanju nadzora odgovoran glavnom nadzorniku i ravnatelju Ustanove, a glavni
nadzornik ravnatelju Ustanove, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere
ili radnje, koje je po zakonu ili ovom Pravilniku bio dužan poduzeti, odnosno
odrediti, ako prekorači svoje zakonom i ovim Pravilnikom utvrđene ovlasti, ako
ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti ravnatelja Ustanove, a po potrebi i
drugo tijelo, o nedostacima i nepravilnostima koje je utvrdio u provođenju
nadzora u Parku prirode.
Članak 67.
U obavljanju nadzora nadzornik je ovlašten:
– zatražiti od posjetitelja osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
temelju koje se može utvrditi identitet posjetitelja,
– pregledati prtljagu i prijevozno sredstvo posjetitelja,
– pregledati ulov i sredstva za lov radi utvrđivanja da li je lov
obavljen u skladu s ovim Pravilnikom,
– zatražiti predočenje dopuštenja za obavljanje određene djelatnosti
kada je to propisano ovim Pravilnikom,
– poduzimati i druge radnje i mjere potrebite za provođenje reda u Parku
prirode propisanog ovim Pravilnikom.
Članak 68.
Nadzornik je ovlašten:
– privremeno oduzeti opremu ako je osoba zatečena u obavljanju
nedopuštenih aktivnosti u Parku prirode tom opremom,
– oduzeti i drugi protupravno prisvojeni dio žive i nežive prirode koji
pripadaju Parku prirode,
– zabraniti prodaju robe koja se na području Parka prirode prodaje bez
dopuštenja Ustanove,
– privremeno oduzeti robu koja se na području Parka prirode prodaje
suprotno odredbama ovoga Pravilnika,
– zabraniti na licu mjesta obavljanje nedopuštene djelatnosti,
– zabraniti na licu mjesta obavljanje sportskih aktivnosti koje se
organiziraju i provode suprotno odredbama ovoga Pravilnika,
– narediti izvršenje obveze, ako u postupku kontrole utvrdi da se one ne
obavljaju prema odredbama ovoga Pravilnika,
– narediti uspostavu prijašnjeg stanja ako posebnim propisom nije
drugačije određeno,
– zabraniti obavljanje svih radnji i djelatnosti koje se obavljaju
suprotno odredbama ovoga Pravilnika,
Nadzornik je ovlašten naplatiti novčanu kaznu sukladno ovom Pravilniku.
Članak 69.
Protiv fizičke ili pravne osobe koja obavlja radnje protivno odredbama
ovoga Pravilnika, nadzornik, pored ovlaštenja iz članka 67. i 68. ovoga
Pravilnika, ovlašten je naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta i podnijeti
prekršajnu ili kaznenu prijavu.
Članak 70.
Ako fizičke ili
pravne osobe ne postupe po nalogu nadzornika donesenom u obavljanju nadzora,
nadzornik može, u opravdanim slučajevima i kada je to po prirodi obveze,
narediti izvršenje obveze putem trećih osoba i u skladu sa zakonom provesti
postupak naplate troškova od osobe koja je bila dužna postupiti po nalogu.
Članak 71.
Opremu ili alat utvrđen člankom 67. ovoga Pravilnika nadzornik može
privremeno oduzeti, do pravomoćnosti presude o izvršenom prekršaju ili kaznenom
djelu.
O privremenom oduzimanju predmeta nadzornik izdaje potvrdu s točno
označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.
Ustanova je dužna osigurati uvjete za održavanje i čuvanje privremeno
oduzetih predmeta.
Nadzornik je dužan voditi upisnik privremeno oduzetih predmeta.
U upisnik iz stavka 4. ovoga članka upisuju se podaci o vrsti i količini
privremeno oduzetih predmeta, razlog privremenog oduzimanja, datum i vrijeme
privremenog oduzimanja, podaci o osobi kojoj su predmeti privremeno oduzeti i
ime i prezime nadzornika koji je predmete privremeno oduzeo.
Članak 72.
Ako nadzornik utvrdi da je povredom propisa učinjen prekršaj ili
kazneno djelo, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 (osam) dana, od
dana sastavljanja zapisnika, podnijeti prekršajnu odnosno kaznenu prijavu.
Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog odnosno kaznenog postupka prilaže
se zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom obavljanja nadzora.
Članak 73.
U postupku provođenja nadzora nadzornik izriče upravnu mjeru sukladno
ovlaštenju utvrđenom člankom 68. stavkom 1. ovoga Pravilnika.
Nadzornik donosi upravnu mjeru u obliku rješenja.
Žalba protiv rješenja o upravnoj mjeri može se izjaviti Ministarstvu.
Žalba se izjavljuje putem Ustanove.
Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Članak 74.
Nadzornik je dužan rješenje iz članka 73. ovoga Pravilnika donijeti i
dostaviti stranci bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 (osam) dana, od dana
sastavljanja zapisnika.
Protiv rješenja nadzornika o određivanju upravne mjere stranka može u
roku 8 (osam) dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu Ministarstvu.
Ako nadzornik nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i
izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje
se žalbom pobija, dužan je u roku 3 (tri) dana od dana primitka žalbu uputiti
na rješavanje Ministarstvu.
Ministarstvo je
dužno rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranci u roku 30 (trideset) dana,
računajući od dana primitka uredno predane žalbe.
Članak 75.
Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja nadzornik je dužan donijeti bez
odgađanja, a najkasnije u roku 8 (osam) dana, od dana kad je rješenje postalo
izvršno.
Troškove izvršenja
snosi stranka koja je bila dužna izvršiti upravnu mjeru.
Članak 76.
Na vođenje postupka u svezi izricanja upravnih mjera propisanih ovim
Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 77.
Nadzornik je ovlašten naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta za
prekršaje propisane člankom 81. i 82. ovoga Pravilnika.
O naplaćenoj kazni na mjestu prekršaja izdaje se potvrda.
Ako prekršitelj iz bilo kojeg razloga ne plati kaznu na mjestu
prekršaja, može to učiniti u roku 8 (osam) dana, od dana kad je učinjen prekršaj.
Ako osoba koja je učinila prekršaj odbije platiti kaznu na mjestu
prekršaja ili ne plati kaznu u roku od 8 (osam) dana, nadzornik podnosi zahtjev
za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu radi utvrđivanja
prekršajne odgovornosti sukladno ovom Pravilniku i Zakonu o zaštiti prirode.
Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prilaže se zapisnik o
činjenicama utvrđenim prilikom nadzora i o odbijanju plaćanja kazne na mjestu
prekršaja, odnosno u roku utvrđenom stavkom 4. ovoga članka.
Ako se strani državljani zateknu u prekršaju, provodi se hitan postupak
propisan zakonom.
Članak 78.
Nadzornik je dužan voditi očevidnik o obavljenim pregledima i poduzetim
mjerama.
Način vođenja očevidnika propisuje ravnatelj Ustanove.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 79.
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kn kaznit će se za prekršaj
pravna i fizička osoba ako:
1. gradi objekte, putove, dalekovode i sl., bez ishođenja uvjeta zaštite
prirode (članak 7.),
2. vadi mineralne sirovine, obavlja eksploataciju prirodnih izvora ili
mijenja krajobraz na način da ugrožava značajke Parka prirode (članak 8. stavak
1. i 2.),
3. onečišćava zrak, tlo i vodu, te izvorne vrijednosti krša, te ako u
obavljanju dopuštene djelatnosti nastali otpad ne iznese ili ne odloži na predviđena
odlagališta (članak 9. stavak 1. i 4.),
4. bere, sakuplja, uklanja sa staništa i oštećuje zaštićene biljne i
gljivlje vrste, i njihove dijelove, bez dopuštenja Ministarstva, ili sakuplja
biljke i gljivlje vrste, i njihove dijelove u svrhu prerade, trgovine i drugog
prometa, bez dopuštenja Ministarstva (članak 10.),
5. unosi i sadi strane (alohtone), hibridne i klonirane biljne vrste u
strukturu prirodnih šumskih zajednica, osim kada se ove radnje provode uz
dopuštenje Ministarstva, koje se izdaje u svrhu zaštite biološke i krajobrazne
raznolikosti (članak 11.),
6. pali travu i korov na livadama namijenjenim javnom korištenju i
livadama s velikim prirodnim i krajobraznim vrijednostima (članak 13.),
7. obavlja sječu i pošumljavanje bez ishođenja uvjeta zaštite prirode
(članak 14. stavak 1.),
8. ne ugradi uvjete zaštite prirode u šumskogospodarske osnove (članak
14. stavak 2.),
9. rastjeruje, proganja, uznemiruje, hvata, ozljeđuje i ubija zaštićene
životinje i njihove razvojne oblike, te uklanja njihova staništa bez dopuštenja
Ministarstva (članak 15.),
10. obavlja ispašu stoke na posebno zaštićenim objektima prirode, kao i
na područjima gdje to ne dozvoljavaju šumskogospodarske osnove (članak 16.
stavak 3.),
11. obavlja mjere zaštite od štetočina bez ishođenja uvjeta zaštite
prirode (članak 17. stavak 2.),
12. sakuplja puževe, pijavice, rakove i dr., u svrhu prerade, trgovine i
drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva, i bez suglasnosti vlasnika ili
ovlaštenika na zemljištu na kojem se sakupljanje i branje obavlja (članak 18.),
13. provodi lovnogospodarske osnove protivno utvrđenim uvjetima zaštite
prirode (članak 19.),
14. obavlja terenska istraživanja bez ishođenja dopuštenja Ministarstva
(članak 21. stavak 2.),
15. ne postupi po odluci Ustanove o prekidu terenskih istraživanja
(članak 22. stavak 1. i 2.),
16. obavlja nedopuštene radnje na području posebnih rezervata šumske
vegetacije (članak 23.),
17. obavlja nedopuštene radnje na području spomenika prirode i njegovoj
neposrednoj blizini (članak 24.),
18. obavlja nedopuštene radnje na području spomenika parkovne
arhitekture i njegovoj neposrednoj blizini (članak 25.),
19. organizira ili obavlja
sportske aktivnosti protivno ovom Pravilniku i uvjetima zaštite prirode, ili na
nedopuštenim mjestima (članak 38. stavak 3. i 4.),
20. ne osigura prisustvo
redarske službe i službe za spašavanje tijekom obavljanja sportskih aktivnosti,
kada je na to obvezan posebnim propisom ili ovim Pravilnikom (članak 39.),
21. ne prijavi mjesto i
vrijeme namjeravane sportske ili druge aktivnosti, očekivani broj sudionika i
posjetitelja, te planirane mjere za održavanje reda i sigurnosti, ili ne ishodi
dopuštenje Ustanove (članak 40.),
22. ne postupi sukladno
odluci Ustanove o privremenoj ili trajnoj zabrani obavljanja rekreativnih,
sportskih ili drugih aktivnosti na određenom području (članak 41.),
23. ne osigura stalno
prisustvo službe za spašavanje na skijalištima za vrijeme skijaške sezone
(članak 43. stavak 6.),
24. organizira i obavlja
spuštanje u jame i druge speleološke objekte bez nadzora i dopuštenja Ustanove,
ili suprotno odluci Upravnog vijeća (članak 44. stavak 1. i 2.),
25. ne osigura prisustvo službe za spašavanje za vrijeme spuštanja u
jame i druge speleološke objekte (članak 44. stavak 5.),
26. obnavlja poljoprivredne površine, gradi i uspostavlja farme za uzgoj
domaćih i divljih životinja bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 45.
stavak 2.),
27. obavlja djelatnost bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 46.
stavak 1.),
28. ne ishodi dopuštenje Ustanove za obavljanje gospodarske djelatnosti
(članak 46. stavak 3.),
29. snima ili fotografira u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove
(članak 47.),
30. ne organizira i ne provodi mjere zaštite od požara na način propisan
zakonom i ovim Pravilnikom (članak 50., 51., i 52.),
31. skladišti i manipulira zapaljivim eksplozivnim sredstvima bez
dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite
(članak 54.),
32. postavlja i drži
informativne ploče s imenima tvrtki, re-klamne ili druge panoe bez dopuštenja
Ustanove, i bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 58. stavak 1.).
Za
prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj
osobi novčanom kaznom od 700,00 do 5.000,00 kn.
Članak 80.
Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kn kaznit će se za prekršaj
fizička osoba ako:
1. obavlja ispašu i dopusti
kretanje stoke bez nadzora pastira (članak 16. stavak 2.),
2. započne terensko
istraživanje bez suglasnosti Ustanove (članak 21. stavak 4.),
3. o dopuštenom znanstvenom istraživanju
ne podnese izvješće (članak 21. stavak 5. i 6.),
4. ne plati propisanu naknadu
(članak 28. stavak 2.),
5. dopusti slobodno kretanje
pasa, ili pse ne drži vezane, u ograđenom prostoru ili ih ne vodi na uzici
(članak 29.),
6. prekorači dopuštenu brzinu
(članak 31. stavak 1.),
7. parkira i zaustavlja
vozila na prometnicama i na mjestima koja nisu za tu svrhu posebno određena i
obilježena (članak 33. stavak 4.),
8. boravi i noći izvan
predviđenih mjesta (članak 35.),
9. kampira odnosno logoruje
na mjestima koja nisu uređena za tu namjenu, bez dopuštenja Ustanove (članak
36.),
Članak 81.
Novčanom kaznom od 200,00 kn
kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja osoba ako:
1. pere osobne automobile ili
druga vozila na području Parka prirode na mjestima gdje je to izričito
zabranjeno (članak 9. stavak 1.),
2. odlaže otpatke na mjestu
na kojem nije predviđeno i označeno za odlaganje (članak 9. stavak 2.),
3. parkira ili zaustavlja
vozilo na prometnicama unutar Parka prirode na mjestima koja nisu za tu svrhu posebno
određena i obilježena (članak 33.),
4. boravi ili noći izvan
predviđenih i označenih mjesta (članak 35. stavak 1. i 2.),
5. skida ili mijenja
informativne ploče i znakove bez dopuštenja Ustanove, ili ih bilo kako oštećuje
(članak 57. stavak 4.).
Članak 82.
Novčanom kaznom od 400,00 kn
kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja osoba ako:
1. kampira ili logoruje na mjestima koja nisu određena za tu namjenu
(članak 36.),
2. loži vatru ili uporabljuje uređaje i naprave s plamenom na otvorenom
prostoru (članak 37.),
3. obavlja sportske aktivnosti na mjestima koja za to nisu određena, i
na nedopušten način (članak 38. stavak 3. i 4.),
4. obavlja spuštanje u jame i druge speleološke objekte bez nadzora
Ustanove (članak 44. stavak 1.),
5. snima ili fotografira u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove
(članak 47.).
Članak 83.
Prihodi ostvareni od naplate novčanih kazni na mjestu prekršaja prihodi
su Ustanove i koriste se za zaštitu i promicanje Parka prirode.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 84.
Ovlaštena tijela Ustanove donijet će akte propisane ovim Pravilnikom, u
roku 30 (trideset) dana, od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Ustanova će u roku 60 (šezdeset) dana, od dana stupanja na snagu ovoga
Pravilnika, obaviti označavanje na području Parka prirode sukladno ovom
Pravilniku.
Članak 85.
Pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju
gospodarsku ili drugu dopuštenu djelatnost, te vlasnici i ovlaštenici prava na
nekretninama u Parku prirode, dužni su pribaviti dopuštenje za obavljanje
djelatnosti te svoju djelatnost i rad uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u
roku od 60 (šezdeset) dana, od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 86.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
Klasa: 612-07/01-12/0081
Urbroj: 531-01-01-3
Zagreb, 24. prosinca 2001.
Ministar
Božo Kovačević, v. r.