120
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac
i
SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBI:
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH,
Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova,
Sindikat policije Hrvatske i
Sindikat vojnih službenika i namještenika udruženih u Hrvatsku udrugu
sindikata (u daljnjem tekstu: Sindikati),
zaključili su dana 13. prosinca 2001. godine sljedeći
1. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Kolektivni ugovor zaključuju Vlada Republike Hrvatske i sindikati
državnih službi u ime svojih članova.
Ovim se kolektivnim ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju
međusobna prava i obveze potpisnika ovoga ugovora.
Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada
državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne vlasti.
Članak 2.
Ovaj ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu
naknadno pristupe.
Članak 3.
Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja
za službenike i namještenike nisu povoljnije uređena drugim propisom ili općim
aktom.
Članak 4.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u
trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi
ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će
drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Članak 5.
Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na 5 radnih dana, od ponedjeljka do
petka.
Članak 6.
Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana
pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji
utvrdi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti.
Službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na
odmor u trajanju od 60 minuta.
Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme
i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja
dva sata prije završetka radnog vremena.
Članak 7.
Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na
odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 8.
Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati
neprekidno.
Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik radi na dan (dane)
tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg
tjedna.
Ako službenik ili namještenik radi potrebe posla ne može koristiti
tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga koristiti naknadno
prema odluci neposredno nadređenog službenika ili namještenika tijela državne
vlasti.
Članak 9.
Službenik i
namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u
trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Članak 10.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se
isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva
da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom
predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u
visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.
Članak 11.
Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o
isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 12.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote,
nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni
liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 13.
Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe
odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji
odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti
za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja
se u rok iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 14.
Službenik i namještenik ima
pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana
rada:
– ako u kalendarskoj godini u
kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije
proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,
– ako mu radni odnos prestaje
prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada,
– ako mu radni odnos prestaje
prije prvog srpnja.
Iznimno
od stavka 1. ovoga članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije
prvog srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.
Članak 15.
Godišnji odmor od 18 radnih
dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:
1. s obzirom na
uvjete rada:
– rad na poslovima
s otežanim ili posebnim
uvjetima rada, rad
u smjenama ili redovni rad
subotom, nedjeljom,
blagdanima i neradnim
danima određenim zakonom 1 dan
2. s obzirom na složenost
poslova:
– službenicima I. vrste 4 dana
– službenicima II. vrste 3
dana
– službenicima i
namještenicima III. vrste 2
dana
– namještenicima IV. vrste 1 dan
3. s obzirom na dužinu radnog
staža:
– od 5 do 15 godina radnog
staža 1 dan
– od 15 do 25 godina radnog
staža 2 dana
– od 25 do 35 godina radnog
staža 3 dana
– od 35 i više godina radnog
staža 4 dana
4. s obzirom na posebne
socijalne uvjete:
– roditelju, posvojitelju
ili skrbniku za svako
malodobno dijete 1
dan
– roditelju, posvojitelju
ili skrbniku
hendikepiranog djeteta, bez
obzira na ostalu djecu 2 dana
– invalidu 3
dana
5. s obzirom na ostvarene
rezultate rada:
– službeniku i namješteniku
ocijenjenom
ocjenom – »naročito uspješan« 1 dan
Ukupno trajanje godišnjeg odmora
određuje se na način da se 18 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana
utvrđenih točkama 1. do 5. stavka 1. ovoga članka, s tim da ukupno trajanje
godišnjeg odmora ne može trajati više od 25 radnih dana u godini.
Članak 16.
Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i
namještenik koji radi na poslovima na kojima, ni uz primjenu mjere zaštite na
radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima
pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.
Dodatkom ovom ugovoru utvrdit će se poslovi na kojima, ni uz primjenu
mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje.
Članak 17.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja
godišnjeg odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora donosi čelnik tijela državne vlasti
ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja
rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga tijela državne vlasti
vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika.
Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka
2. ovoga članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja
ožujka.
Članak 18.
Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:
– ime i prezime službenika odnosno namještenika,
– službeničko ili radno mjesto,
– ukupno trajanje godišnjeg odmora,
– vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Članak 19.
Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik tijela državne
vlasti ili osoba koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika
posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema
mjerilima iz članka 15. ovoga ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te
vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije
početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 20.
Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora službenik i
namještenik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor
čelniku tijela državne vlasti.
Članak 21.
Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom
trajanju ili u dva dijela.
Ako službenik ili namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi
dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti
tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti
najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Članak 22.
Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili
nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog
dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i
namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.
Vrijeme korištenja
godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka određuje čelnik tijela državne
vlasti ili osoba koju on za to ovlasti.
Članak 23.
Službenik i namještenik u slučaju prestanka službe odnosno rada zbog
prelaska na rad k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor na
koji je stekao pravo u tijelu državne vlasti u kojem mu prestaje služba odnosno
radni odnos.
Članak 24.
Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg
odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan
obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan
dan prije.
Članak 25.
Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje
godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.
Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka
1. ovoga članka donosi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on za to
ovlasti.
Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje
godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje
korištenja godišnjeg odmora.
Članak 26.
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova
prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima iz st. 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji
je službenik ili namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja
do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i
dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za
službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za
službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što
dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Članak 27.
Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni
dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
– zaključenje braka 5 radnih
dana
– rođenje djeteta 5 radnih dana
– smrti supružnika, djeteta, posvojitelja,
posvojenika, roditelja i unuka 5 radnih dana
– smrti ostalih članova obitelji 2 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni dan
– selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana
– kao dobrovoljni davatelj krvi 2 radna dana
– teške bolesti djeteta ili roditelja izvan
mjesta stanovanja 3 radna dana
– polaganje državnog stručnog ispita ili
stručnog ispita za namještenika prvi put 7 radnih dana
– nastupanja u kulturnom i športskim
priredbama 1
radni dan
– sudjelovanje na sindikalnim susretima,
seminarima, obrazovanju za sindikalne
aktivnosti i dr. 2 radna dana
– elementarne nepogode 5 radnih dana
Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni
slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom
iste godine iskoristio po drugim osnovama.
U slučaju dobrovoljnog davanja krvi, kao prvi dan plaćenog
dopusta uračunava se dan kad je službenik odnosno namještenik dao krv.
Članak 28.
Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja
ili usavršavanja, službeniku i namješteniku može se odobriti godišnje
do 7 radnih dana plaćenog dopusta za pripremanje i polaganje ispita.
Članak 29.
Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u
vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Ako okolnost iz članka 29. ovoga ugovora nastupi u vrijeme korištenja
godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog
privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne
može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji
odmor ili je bio na bolovanju.
Članak 30.
U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u
svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se
vremenom provedenim na radu.
Članak 31.
Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće
(neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je
takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova
tijela državne vlasti, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije
kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti
trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama,
vlastitog školovanja, doškolavanja, osposobljavanja, usavršavanja
ili specijalizacije i to:
– za
pripremanje i polaganje ispita
u srednjoj školi najmanje
5 dana
– za pripremanje i polaganje ispita
u višoj školi ili na fakultetu najmanje
10 dana
– za sudjelovanje na stručnim
seminarima i savjetovanjima najmanje
5 dana
– za pripremanje i polaganje ispita
radi stjecanja posebnih znanja
i vještina (učenje stranih jezika,
informatičko obrazovanje i dr.) najmanje
2 dana.
Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni
dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.
Članak 32.
Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i
obveze iz službe odnosno radnog odnosa.
3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak 33.
Tijela državne vlasti dužna su osigurati nužne uvjete za zdravlje i
sigurnost službenika i namještenika u službi odnosno na radu.
Tijela državne vlasti poduzet će sve mjere nužne za zaštitu života te
sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo
osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te
pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.
Tijela državne vlasti dužna su osigurati dodatne uvjete sigurnosti za
rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Članak 34.
Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti se o vlastitoj
sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih službenika i
namještenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu
s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo tijelo državne vlasti.
Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i
neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe odnosno radno mjesto ili
opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog
takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i mora
uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po
posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi
spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
4. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE
Članak 35.
Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu
plaću.
Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta
na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće,
uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za
poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.
Članak 36.
Osnovicu za izračun plaće utvrđivat će ugovorne strane posebnim dodatkom
ovom ugovoru svake godine u postupku donošenja državnog proračuna za sljedeću
godinu.
Članak 37.
Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec.
Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći
više od 30 dana.
Članak 38.
Poslodavac je dužan za zahtjev službenika ili namještenika izvršiti
uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).
Članak 39.
Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se:
– za rad noću 40%
– za prekovremeni
rad 50%
– za rad subotom 25%
– za rad nedjeljom 35%
– za rad u drugoj
smjeni ukoliko službenik ili
namještenik radi naizmjenično, ili najmanje
dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj
smjeni 10%
– za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10%
Dodaci iz stavka
1. ovog članka međusobno se ne isključuju.
Ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene
zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Umjesto uvećanja
osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može
koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima
prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min.
redovnog sata rada).
Članak 40.
Ako službenik ili namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne
dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor,
ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodijeli i da ga
koristi kao slobodne dane.
Članak 41.
Ako je službenik ili namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog
bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće najmanje u visini 85% od
njegove osnovne plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je
započeo s bolovanjem.
Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku ili namješteniku
kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
5. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 42.
Službeniku i namješteniku može se isplatiti regres za korištenje
godišnjeg odmora, o visini kojeg će stranke sporazumno pregovarati
najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, a ovisno o sredstvima osiguranim u
državnom proračunu za tu namjenu.
Ako stranke postignu sporazum iz stavka 1. ovoga članka, isplata regresa
izvršit će se u cijelosti najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg
odmora.
Članak 43.
Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu
u visini tri proračunske osnovice.
Članak 44.
Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u
slučaju:
– smrti službenika ili namještenika koji izgubi život u obavljanju
službe odnosno rada, u visini tri proračunske osnovice,
– smrti službenika i namještenika u visini dvije proračunske osnovice,
– smrti supružnika, djeteta ili roditelja, u visini jedne proračunske
osnovice.
Članak 45.
Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u
slučaju:
– bolovanja dužeg od 90 dana, u visini 1 proračunske osnovice,
jednom godišnje,
– nastanka teške invalidnosti
djeteta ili supružnika službenika i namještenika, u visini jedne proračunske
osnovice,
– radi nabave prijeko
potrebnih medicinskih pomagala odnosno pokrića participacije pri liječenju
odnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini jedne proračunske
osnovice.
Članak 46.
Kada je službenik ili
namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada
prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.
Visinu dnevnica određuje
Vlada.
Članak 47.
Za vrijeme rada izvan
sjedišta tijela državne vlasti i izvan mjesta njegova stalnog boravka,
službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak, na ime pokrića troškova
prehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu u zemlji, osim troškova
smještaja koji se namiruju na teret Vlade.
Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji
radni dan u mjesecu, za idući mjesec.
Visinu terenskog dodatka određuje Vlada.
Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.
Članak 48.
Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji
ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji,
živi odvojeno od obitelji.
Visinu naknade određuje
Vlada.
Članak 49.
Službenik i namještenik ima
pravo na godišnju kartu za prijevoz mjesnim javnim prijevozom ili naknadu
troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini cijene
godišnje karte.
Službenik i namještenik ima
pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim
prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne
karte, ukoliko razdaljina do njegovog mjesta rada nije veća od 100
kilometara, a ako je razdaljina veća od 100 kilometara odluku o visini
naknade troškova prijevoza donosi čelnik državnog tijela.
Ako službenik i namještenik
mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz,
stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog
prijevoza.
Naknada troškova prijevoza,
isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za
idući mjesec.
Ako od mjesta prebivališta
odnosno boravišta službenika i namještenika do mjesta rada, ili na dijelu te
razdaljine, nije organiziran javni prijevoz koji omogućava službeniku i
namješteniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik odnosno namještenik
ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu odnosno za dio
razdaljine bez organiziranog javnog prijevoza, a koja se utvrđuje u visini
cijene godišnje karte javnog prijevoza u najbližem mjestu u kojem je
organiziran javni prijevoz.
Ako postoji više mogućnosti
prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac u dogovoru sa službenikom i
namještenikom, uvažavajući vremenska i materijalna ograničenja.
Članak 50.
Službenici i namještenici su
kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja
službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.
Preslika police osiguranja
prilog je i sastavni dio ovoga ugovora.
Članak 51.
Službeniku i namješteniku
pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u
državnim tijelima kada navrše:
– 5 godina – u visini 1
osnovice iz st. 2. ovog članka
– 10 godina – u visini 1,25
osnovice iz st. 2. ovog članka
– 15 godina – u visini 1,50
osnovice iz st. 2. ovog članka
– 20 godina – u visini 1,75
osnovice iz st. 2. ovog članka
– 25 godina – u visini 2
osnovice iz st. 2. ovog članka
– 30 godina – u visini 2,50
osnovice iz st. 2. ovog članka
– 35 godina – u visini 3
osnovice iz st. 2. ovog članka
– 40 godina – u visini 4 osnovice iz st. 2. ovog članka
Osnovica za isplatu
jubilarnih nagrada je najmanje 1.750,00 kuna, a stvarnu visinu osnovice
ugovorne strane utvrdit će prije donošenja državnog proračuna za tekuću
godinu.
Iznimno od st. 2. ugovorne strane utvrđuju da je osnovica za isplatu
jubilarnih nagrada u 2002. god. 1.750,00 kuna.
Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem
je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.
Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u
državnom tijelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se
isplatiti službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicama, sljedećeg
mjeseca po prestanku službe ili rada.
Članak 52.
Ugovorne strane sporazumne su da će Vlada RH svakom djetetu službenika i
namještenika do 15 godina starosti u prigodi Dana sv. Nikole isplatiti iznos od
najmanje 250,00 kuna.
Stvarni iznos iz stavka 1. ovoga članka ugovorne strane utvrdit će
najkasnije do 1. studenoga tekuće godine.
Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju koji
ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o
porezu na dohodak.
Članak 53.
Službeniku i namješteniku pripada godišnja nagrada za božićne blagdane
u jednakom iznosu (božićnica).
Ugovorne strane sporazumne su da najkasnije do 1. studenoga tekuće
godine urede način isplate i visinu nagrade iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 54.
Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru
svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju
stambenih potreba službenika i namještenika.
članak 55.
Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.
Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i
tijela državne vlasti uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka
1. ovoga članka.
6. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 56.
Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i
namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju
službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.
Članak 57.
Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika ili namještenika na
rješenje iz članka 55. ovoga ugovora, čelnik državnog tijela ili osoba koju on
za to ovlasti dužan je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika
ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva službenik ili
namještenik.
Članak 58.
U slučaju kada službenik ili namještenik daje otkaz, dužan je odraditi
otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako sa čelnikom tijela ili osobom koju
on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršenja
neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, čelnik tijela ili osoba
koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku službe odnosno rada otkazni
rok produžiti najviše do tri mjeseca.
Članak 59.
Službenik, kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na
raspolaganje Vladi, ima pravo na otpremninu u visini, 65% prosječne mjesečne
plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za
svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnoj službi.
Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili
osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne
mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu,
za svaku godinu radnog staža u državnoj službi.
Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplatit će se službeniku ili
namješteniku posljednjeg dana službe odnosno rada.
Kao radni staž ostvaren u državnoj službi smatra se neprekidni radni
staž ostvaren u svim državnim tijelima.
Članak 60.
Ako čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog
tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci
otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja
viška namještenika.
Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka
odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik
državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti dužna je prethodno savjetovati
se sa Sindikatom.
Namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja
viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku mjesec dana od dana
donošenja programa.
Članak 61.
Službenik i namještenik, za čijim je radom prestala potreba u državnom
tijelu, ima u roku od dvije godine prednost kod prijama u državnu službu
odnosno na rad u tom državnom tijelu, ako se u tom vremenu ukaže potreba za
obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio
raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.
Članak 62.
Službeniku i namješteniku, kome nedostaje najviše tri godine života do
ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni
odnos bez osobnog pristanka.
7. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 63.
Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika odnosno
namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik
državnog tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe
odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku odnosno namješteniku drugo
radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više
moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio
raspoređen.
Čelnik državnog tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi
službeniku odnosno namješteniku iz stavka 1. ovog članka, odnosno poduzeti sve
što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
Službenik i namještenik iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kojem nedostaje
najviše 5 godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo
na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto, ako je to za
njega povoljnije.
Članak 64.
Službeniku i namješteniku, prijašnjem
korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem
poslu za vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3. t. 2. – 4. Zakona o mirovinskom
osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne
bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razliku
između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je
raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno
radno vrijeme.
8. INFORMIRANJE
Članak 65.
Čelnik državnog tijela dužan je službeniku i namješteniku odnosno
sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni
položaj službenika i namještenika, a posebno:
– o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,
– o rezultatima rada,
– o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim ugovorom
uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,
– o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov
pristanak.
9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak 66.
Državna tijela obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz
oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske,
konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.
Članak 67.
Čelnik državnog tijela obvezuje se da neće svojim djelovanjem i
aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje
i pravo službenika i namještenika da postane članom sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će svaki pritisak od
strane čelnika državnog tijela na službenike i namještenike, članove
sindikata, da istupe iz sindikalne organizacije.
Članak 68.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu,
konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.
Članak 69.
Sindikat je dužan obavijestiti čelnika državnog tijela o izboru odnosno
imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.
Članak 70.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u državnom tijelu ne
smije biti sprječavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama
Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.
Članak 71.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje
sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme
na svakih 700 članova Sindikata.
Čelnik državnog tijela dužan je sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka
1. ovoga članka, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu
plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja,
seminara, kongresa i konferencije, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.
Članak 72.
Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena posvećuje
sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove
obveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim
između Sindikata i čelnika državnog tijela.
Članak 73.
Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti
biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na
druge službenike i namještenike.
Članak 74.
Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika, i šest mjeseci
po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku u državnom tijelu bez
suglasnosti Sindikata ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona,
niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u
okviru istog ili drugog državnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan
mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede
službene dužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada do okončanja
kaznenog postupka.
Članak 75.
Prije donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika i
namještenika, čelnik državnog tijela mora o tome obavijestiti sindikalnog
povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata o tome i mora mu
priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja
na položaj službenika i namještenika.
Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:
– donošenju, izmjeni i dopuni akata državnih tijela kojima se reguliraju
prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika,
– planu zapošljavanja, premještaju i otkazu službe odnosno rada
službenika i namještenika,
– mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika
i namještenika,
– uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,
– planu godišnjih odmora,
– rasporedu radnog vremena,
– noćnom radu,
– nadoknadama za izume i tehničko unapređenje,
– donošenju programa zbrinjavanja viška namještenika i dr.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može se
o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog članka očitovati u roku
osam dana.
Čelnik državnog tijela, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga
članka, dužan je razmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika.
Članak 76.
Čelnik državnog tijela dužan je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja
i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz
rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku osam dana od
primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat.
Čelnik državnog tijela dužan je na zahtjev sindikalnog povjerenika
primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i
materijalnu problematiku službenika i namještenika.
Članak 77.
Čelnik državnog tijela dužan je, bez naknade, osigurati za rad Sindikata
najmanje sljedeće uvjete:
– prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući
prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,
– pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugih raspoloživih
tehničkih pomagala,
– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,
– obračun i ubiranje sindikalne članarine a po potrebi i drugih davanja
preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti
članarinu na račun Sindikata, a temeljem pisane izjave članova Sindikata
(pristupnica i sl.).
Članak 78.
Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika
Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba odnosno radni
odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu
funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos sukladno svojoj
stručnoj spremi.
Prestanak službe
odnosno radnog odnosa i povrat u službu uređuje se pismenim sporazumom zaključenim
između Sindikata i čelnika tijela državne vlasti odnosno druge osobe koju on za
to ovlasti.
Članak 79.
U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i
obvezu osobito:
– sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje uvjeta rada,
– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje
službenika i namještenika,
– primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i
provođenje mjera zaštite na radu,
– biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim
zapažanjima službenika i namještenika,
– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i
zdravlje službenika i namještenika, a tijelo državne vlasti to propušta ili
odbija učiniti,
– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno
proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije
odgovarajuće za rad na siguran način,
– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
– svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na
siguran način.
10. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Članak 80.
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga
ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se
provesti postupak mirenja.
Članak 81.
Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.
Mirovno vijeće ima pet članova.
Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana.
Stranke su suglasne da će izbor petog člana mirovnog vijeća kao
predsjednika povjeriti dekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobi koju on
ovlasti.
Članak 82.
Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika
ovoga ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja
postupka mirenja.
Članak 83.
U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge
ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati
stranke.
Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.
Članak 84.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.
Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i
učinke kolektivnog ugovora.
11. ŠTRAJK
Članak 85.
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i
provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o
štrajku.
Članak 86.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana
prije početka štrajka.
U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za
štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
Članak 87.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici
štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda
drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i
imovine.
Članak 88.
Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora objaviti pravila o
poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.
Članak 89.
Na prijedlog Vlade, sindikat i Vlada sporazumno izrađuju i donose
pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim
mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za
vrijeme štrajka, a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada nakon završetka
štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko
potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti
ili zdravlja pučanstva.
Članak 90.
Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme
štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se
utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 80. ovoga ugovora.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od
8 dana od dana dostave prijedloga arbitraži.
Članak 91.
Ako Vlada nije predložila utvrđivanje pravila iz članka 88. ovoga
ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne
može pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Članak 92.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika
organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv
koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog
rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme
štrajka.
Članak 93.
Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno
vremenu sudjelovanja u štrajku.
Članak 94.
Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama
ovoga ugovora ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.
Članak 95.
Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj
u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja
u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga ugovora, a niti smije biti ni
na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.
Članak 96.
Ugovorne strane suglasne su da Vlada može od mjerodavnog suda
zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga
ugovora.
12. SOCIJALNI MIR
Članak 97.
Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga ugovora obvezuju se na
socijalni mir.
Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama
ovoga ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore
zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.
13. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA
Članak 98.
Za tumačenje odredaba i
praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u
roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora.
Komisija ima šest članova od
kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana.
Komisija donosi pravilnik o
radu.
Sve odluke komisija donosi
većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas
predsjednika komisije.
Ugovorne strane dužne su se
pridržavati danog tumačenja.
Sjedište komisije je pri
Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u Zagrebu, Republike
Austrije 16.
14. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 99.
Smatra se da je ovaj ugovor
zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 100.
Ovaj ugovor sklapa se na
vrijeme od dvije godine.
Članak 101.
Svaka ugovorna strana može
predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora.
U ime sindikata prijedlog
izmjena i dopuna ovoga ugovora podnosi Pregovarački odbor.
Strana kojoj je podnesen
prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora se pisano očitovati u roku od
15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o
predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
Ako
strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa odredbama stavka 3. ovoga
članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredaba ovog ugovora
o postupku mirenja.
Članak 102.
Svaka strana može otkazati
ovaj ugovor.
Otkazni rok je tri mjeseca od
dana dostave otkaza drugoj strani.
Članak 103.
Pregovore o obnovi ovoga
ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
Članak 104.
Vlada RH se obvezuje da će se
odredbe ovog ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na
profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom
proračunu.
Članak 105.
Ovaj ugovor primjenjuje se
od 1. siječnja 2002. godine.
ZA
VLADU
REPUBLIKE HRVATSKE ZA SINDIKATE
dr. Goran Granić, Sindikat državnih i lokalnih
potpredsjednik, službenika
i namještenika RH
zamjenik Predsjednik:
predsjednika
Vlade Ivica
Ihas, v. r.
Nezavisni
sindikat djelatnika
ministarstva
unutarnjih poslova
Predsjednik:
Zdravko
Lončar, v. r.
Sindikat
policije Hrvatske
Predsjednik:
Dubravko
Jagić, v. r.
Sindikat
vojnih službenika i
namještenika udruženih u
Hrvatsku udruga sindikata
Predsjednik:
Radomir Delić, v.r.