HRVATSKI SABOR

698

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 21. ožujka 2002.

Broj: 01-081-02-1321/2
Zagreb, 26. ožujka 2002.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O OTOCIMA

Članak 1.

U Zakonu o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99.) u članku 2. stavku 2. iza riječi: »sljedeći« dodaju se riječi: »nerazvijeni i nedovoljno razvijeni«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja svojom odlukom nenastanjene otoke razvrstati u prvu ili drugu skupinu, razvijenije dijelove pojedinih otoka iz prve skupine uvrstiti u drugu, a na prijedlog predstavničkog tijela obalno-otočnih ureda državne uprave i obalno-otočnih općina i gradova i uz prethodno mišljenje Ministarstva nerazvijene dijelove pojedinog otoka iz druge skupine uvrstiti u prvu skupinu.«

U stavku 5. iza riječi: »iz stavka 1. ovoga članka« umjesto točke stavlja se zarez i dodaju se riječi: »a sukladno Nacionalnom programu razvitka otoka«.

Članak 2.

U članku 3. stavku 4. riječi: »prostornih planova« zamjenjuju se riječima: »dokumenata prostornog uređenja«.

Članak 3.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»Sadržaj i metodologiju izrade programa održivog razvitka otoka propisujeVlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva financija, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstva pomorstva, prometa i veza i Hrvatskih voda.«

Članak 4.

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Programi održivog razvitka otoka donose se za sljedeće otoke i otočne skupine:

1. istarsko otočje (porečko, vrsarsko, rovinjsko, brijunsko, pulsko i medulinsko otočje)

2. Cres, Zeča, Mali Ćutin, Veli Ćutin

3. Lošinj, Unije, Male Srakane, Vele Srakane, Susak, Ilovik, Sveti Petar, Vele Orjule, Trstenik, Palacoli

4. Krk, Košljun, Prvić (kvarnersko otočje), Plavnik

5. Rab, Goli, Sveti Grgur, Dolin

6. Pag, Maun, Škrda, Veli Laganj, Dolfin

7. Vir

8. Premuda, Silba, Grujica, Olib, Planik, Molat, Ist, Škarda, Morovnik

9. Dugi otok, Zverinac, Mali Tun, Veli Tun, Lavdara

10. Iž, Rava

11. Ugljan, Ošljak, Sestrunj, Rivanj, Tri Sestrice (Mala, Srid­nja i Vela)

12. Pašman, Babac, Vrgada

13. Murter i okolni otoci, Kornati, Žutsko-sitska otočna skupina

14. Prvić (šibensko otočje), Tijat, Zmajan

15. Zlarin, Krapanj, Obonjan, Kaprije, Kakan, Žirje, Blitvenica

16. primoštensko-rogozničko otočje

17. Čiovo,Drvenik Veli, Drvenik Mali, Murvica

18. Šolta

19. Brač

20. Hvar, Šćedro, Pakleni otoci, Zečevo, Pokonji dol

21. Vis, Biševo, Ravnik, Sveti Andrija, Jabuka, Brusnik, Palagruža, Pločica

22. Korčula, Badija, Vrnik

23. poluotok Pelješac, Sestrice (u Pelješkom kanalu), Tajan (u Neretvanskom kanalu) i okolni otoci

24. Lastovo, Prežba, Mrčara, Kopište, Lastovci (Donji školji i Vrhovnjaci), Sušac

25. Mljet

26. Elafitsko otočje, Bobara, Mrkan, Molunat.«

U stavku 2. na kraju teksta dodaje se rečenica koja glasi: »Programi zasebno obrađenih otoka mogu se zasebno donositi na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.«

Članak 5.

U članku 7. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Vlada Republike Hrvatske donosi programe održivog razvitka otoka na prijedlog Ministarstva i jedinice lokalne samouprave za čije područje se donosi program i uz prethodno pribav­ljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva turizma, Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva financija, Hrvat­skih voda, kao i obalno-otočnih županije.«

U stavku 2. riječi: »te otočnih i obalno-otočnih gradova i općina« brišu se, a riječi: »60 dana« zamjenjuju se riječima: »30 dana«.

Članak 6.

U članku 8. stavku 1. riječi: »županijski uredi nadležni za poslove gospodarstva« zamjenjuju se riječima: »uredi državne uprave nadležni za poslove gospodarstva«, a iza riječi: »tih poslova« dodaju se riječi: »ustrojiti poseban odjel«.

Članak 7.

U naslovu ispred članka 9. iza riječi: »pomorskoga« dodaje se riječ: »zračnog«.

Članak 8.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu organizirat će se, usklađivati i unapređivati kao sustav pomorskog i cestovnog prijevoza.

(2) Pomorski dio sustava iz stavka 1. ovoga članka organizirat će se i unapređivati izgradnjom novih i dogradnjom postojećih otočnih luka i pristana za prihvat plovila u trajektnom, brodskom i brzobrodskom prijevozu, uvođenjem novih trajektnih, brodskih i brzobrodskih linija koje otoke povezuju s kopnom i međusobno, većom učestalošću plovidbi na pojedinim linijama i uvođenjem noćnih plovidbi.

(3) Zračni dio sustava razvijat će se i unapređivati uređenjem otočnih letjelišta, izgradnjom otočnih zračnih luka i helidroma tako da svaki nastanjeni otok ima barem jedan helidrom ili letjelište.

(4) Cestovni dio sustava iz stavka 1. ovoga članka organizirat će se izgradnjom mostova koji će povezati određene otoke s kopnom i međusobno, dogradnjom otočnih cestovnih mreža i održavanjem postojećih i uvođenjem novih autobusnih linija koje će otoke povezati s kopnom, a otočna naselja međusobno.

(5) Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otoke s kopnom i međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma, te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnoga pomorskoga, zračnog i cestovnog prijevoza i oblici suradnje javnog i privatnog sektora u otočnom javnom prijevozu utvrdit će se Državnim programom prometnog povezivanja otoka s kopnom i međusobno i unutarotočnog prometnog povezivanja iz članka 27. ovoga Zakona za svaki nastanjeni otok.«

Članak 9.

U članku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Cijene javnoga pomorskog prijevoza putnika i cijene javnoga cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno, te cijene javnoga otočnoga cestovnog prijevoza za stanovnike otoka ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u županijskom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije.«

U stavku 2. iza riječi: »što dokazuje« dodaju se riječi: »odgovarajućom ispravom«, a riječi: »učeničkom, odnosno studentskom iskaznicom, odnosno potvrdom o primitku posljednje mirovine i uvjerenjem o prebivalištu, odnosno osobnom iskaznicom« brišu se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Sredstva za subvencioniranje prijevoznika u pomorskom i cestovnom prijevozu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.«

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) Fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i trajektom, pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju mostarinu.

(6) Ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo (u daljnjem tekstu: ministar) uz suglasnost ministra financija i ministra pomorstva, prometa i veza donijet će propise o načinu i vrstama isprava kojima se dokazuje pravo na besplatan prijevoz iz stavka 2. ovoga članka, o pravu na oslobođenje od plaćanja mostarine iz stavka 5. ovoga članka, te o korištenju sredstava za sub­vencioniranje prijevoznika iz stavka 4. ovoga članka.«

Članak 10.

Naslov ispred članka 11. i članak 11. brišu se.

Članak 11.

U članku 12. stavku 6. riječi: »stavka 3.« zamjenjuju se riječima: »stavka 4.«.

Članak 12.

U naslovu ispred članka 13. riječi: »prirodno« zamjenjuje se riječima: »od prirode«.

Članak 13.

U članku 13. stavku 1. riječ: »prirodno« zamjenjuje se rije­čima: »od prirode«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka divljač koja od prirode ne obitava na otoku može se unositi u otočno lovište samo u skladu s programom održivog razvoja otoka, lovno-gospodarskom osnovom, Programom uzgoja divljači na otocima i Programom zaštite divljači i uz suglasnost Ministarstva, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja uz prethodno pribavljeno mišljenje ureda državne uprave nadležnog za poslove gospodarstva županije na čijem je području ustanovljeno lovište.«

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ministar poljoprivrede i šumarstva i uredi državne uprave nadležni za poslove gospodarstva dužni su osigurati da se u skladu s programima iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način zaštiti poljoprivredna djelatnost na otocima.«

U stavku 5. riječi: »isključivo domaćim« brišu se.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Fizička ili pravna osoba koja na otoku gospodari div­ljači koja tamo od prirode ne obitava, dužna je u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti gospodarenje u lovištu s uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, u protivnom će zatečena divljač biti uklonjena o njezinu trošku.«

Članak 14.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»Djelatnosti koje Nacionalni program i programi održivog razvitka otoka i otočnih skupina određuju kao djelatnosti koje čine otočni razvoj održivim, podupire država, su: ekološka poljoprivreda proizvodnja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, sredozemno voćarstvo, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, povrćarstvo); ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo; pčelarstvo; proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda s oznakom izvornosti, odnosno oznakom zemljopisnog podrijetla s naznakom »hrvatski otočni proizvod« (proizvodnja ovčjih i kozjih sireva, pro­izvodnja meda i ostalih pčelarskih proizvoda, proizvodnja stolnog grožđa, proizvodnja vrhunskih i drugih kvalitetnih vina, konzerviranje maslina i proizvodnja maslinovog ulja, vergine i extra vergine, sušenje, konzerviranje i prerada voća, povrća, gljiva i začinskog bilja, proizvodnja farmaceutskih i kozmetičkih poluproizvoda i proizvoda); školjkarstvo; ulov plave ribe, a na području vanjskoga ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; trgovina ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi; kamenarstvo; klesarstvo; proizvod­nja morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lon­čarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira i ostalo malo gospodarstvo; turizam održivih razmjera u novim i u postojećim obnov­ljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam i ostali selektivni oblici turističke ponude; mala brodogradnja; proizvodnja brod­ske opreme i remont brodova; proizvodnja djelatnosti koje uključuju znanstveno-tehnološka istraživanja i upotreba visokih tehnologija (posebno visokih tehnologija održive energetike); informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvod­nja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; korištenje obnovljivih izvora energije; graditeljstvo; unutarnja i vanjska trgovina; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine, kao i djelatnost privatnih, te humanitarnih i sličnih nevla­dinih ustanova socijalne skrbi i zdravstva.«

Članak 15.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»Otočni proizvođači određenih poljoprivrednih proizvoda i namirnica, te proizvođači posebnih otočnih suvenira i proizvoda ostaloga otočnoga malog gospodarstva, mogu pod uvjetima iz članka 17. ovoga Zakona označavati svoje proizvode oznakom izvornosti, odnosno oznakom zemljopisnog podrijetla s naznakom »hrvatski otočni proizvod«.

Članak 16.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»(1) Radi zaštite poljoprivrednih proizvoda i namirnica s oznakom izvornosti, odnosno zemljopisnog podrijetla s naznakom »hrvatski otočni proizvod«, na otocima će se odrediti postupak njihove proizvodnje i prerade, kao i imenovati područja.

(2) Postupak proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda i namirnica s oznakom izvornosti kao i imenovanje područja iz stavka 1. ovoga članka, određuje i propisuje ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo na prijedlog Ministarstva po­ljoprivrede i šumarstva, a Državni zavod za intelektualno vlas­ništvo provodi postupak za stjecanje prava korištenja.

(3) Posebne otočne suvenire i proizvode ostaloga otočnoga malog gospodarstva koji mogu nositi oznaku izvornosti s naznakom »hrvatski otočni proizvod«, određuje i propisuje ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo na prijedlog Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a Državni zavod za intelektualno vlasništvo provodi postupak za stjecanje prava korištenja.«

Članak 17.

Članak 18. briše se.

Članak 18.

U članku 19. stavku 1. riječi: »te kredita otočnim ulagačima uz povlaštene uvjete« zamjenjuju se riječima: »praćenja provedbe programa održivog razvoja i davanja mišljenja o kreditnim zahtjevima otočnih ulagača uz povlaštene uvjete iz članka 20. ovoga Zakona«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Propis o sastavu i zadaćama Povjerenstva donosi ministar uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva, ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, ministra gospodarstva i ministra turizma.«

Članak 19.

U članku 21. stavku 1. riječi: »može iznimno pribavljati« zamjenjuju se riječima: »pribavlja i«.

Članak 20.

U članku 24. stavku 1. riječi: »i na drugu imovinu« brišu se.

Članak 21.

U članku 26. stavku 1. iza riječi: »sjedište na otocima« dodaju se riječi: »i koji svoju djelatnost obavljaju na otocima, mogu ostvariti« a zarez i riječ: »imaju« briše se.

U stavku 2. iza riječi: »od poslodavaca« dodaju se riječi: »istih djelatnosti«.

U stavku 3. riječi: »Visina naknade« zamjenjuju se riječima: »Potrebna sredstva«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Uvjete, kriterije, načine ostvarivanja prava i visinu naknade propisuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva uz prethodno mišljenje Ministarstva financija.«

Članak 22.

U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje Otoč­nog vijeća donosi državne programe razvitka otoka (u daljnjem tekstu: državni programi):

– Državni program prometnog povezivanja otoka s kopnom i međusobno i unutarotočnoga prometnog povezivanja na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma i Ministarstva,

– Državni program osuvremenjivanja otočnih poljskih, šumskih i protupožarnih puteva i zaštite otočnih šuma i poljoprivrednih površina od požara na prijedlog Ministarstva, Ministarstva financija, Hrvatskih šuma, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,

– Državni program vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te građenje i održavanje objekata za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za otoke, na prijedlog Hrvatskih voda, Ministarstva financija i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja,

– Državni program postupanja s otočnim krutim otpadom na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva financija,

– Državni program opskrbe otoka energijom u sklopu Nacionalnoga energetskog programa CROTOK na prijedlog Hrvatske elektroprivrede, INE, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija,

– Državni program otočkih telekomunikacija na prijedlog Hrvatskih telekomunikacija d.d., i Ministarstva financija,

– Državni program razvoja poštanske službe na otocima na prijedlog Hrvatskih pošta i Ministarstva financija,

– Državni program zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine na otocima na prijedlog Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva financija i Hrvatskih telekomunikacija,

– Državni program predškolskog odgoja i osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja na otocima na prijedlog Ministarstva prosvjete i športa, Ministarstva financija i Hrvatskih telekomunikacija,

– Državni program visokoškolskog obrazovanja i znanstvenih istraživanja na otocima na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva financija, Ministarstva i Hrvatskih telekomunikacija,

– Državni program kulturnog razvoja i proučavanja, zaštite i očuvanja otočne kulturne baštine na prijedlog Ministarstva kulture i Ministarstva financija,

– Državni program zaštite prirode i okoliša otoka na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva financija,

– Državni program socijalne skrbi na otocima na prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva financija,

– Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima,

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Državni programi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati provoditelje programa, dinamiku provođenja uskla­đenu s mogućnostima državnog proračuna, proračuna obalno-otočnih županija, općina i gradova i financijskim mogućnostima ostalih provoditelja programa.«

Stavci 3. i 4. brišu se.

Članak 23.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»(1) Godišnji iznos sredstava za provedbu Državnog programa postupanja s otočnim krutim otpadom, Državnog programa prometnog povezivanja otoka s kopnom, otoka međusobno i unutarotočnoga prometnog povezivanja, Državnog programa osuvremenjivanja otočnih poljskih, šumskih i protupožarnih puteva i zaštite otočnih šuma i poljoprivrednih površina od požara osigurava se u proračunu obalno-otočnih županija, općina i gradova na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i u državnom proračunu u razdjelu svakoga pojedinog ministarstva i državne upravne organizacije utvrđene za provedbu programa, na posebnoj poziciji koja iskazuje sredstva za otoke, sukladno Otočnom godišnjem programu.

(2) Godišnji iznos sredstava za izradu i provedbu Državnog programa vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te građenje i održavanje objekata za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za otoke, Državnog programa opskrbe otoka energijom u sklopu Nacionalnoga energetskog programa CROTOK, Državnog programa otočnih telekomunikacija i Državnog programa razvoja poštanske službe na otocima osiguravaju pravne osobe nadležne za provođenje tih programa te u proračunu obalno-otočnih županija, općina i gradova na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i u državnom proračunu u razdjelu svakoga pojedinog ministarstva i državne upravne organizacije utvrđene za provedbu programa, na posebnoj poziciji koja is­kazuje sredstva za otoke, sukladno Otočnom godišnjem programu.

(3) Godišnji iznos sredstava za izradu i provedbu Državnog programa zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine na otocima, Državnog programa predškolskog odgoja i osnovnog i sred­njoškolskog obrazovanja na otocima, Državnog programa viso­koškolskog obrazovanja, znanstvenih istraživanja i razvoja tehnologija na otocima, Državnog programa kulturnog razvoja i proučavanja, zaštite i očuvanja otočne kulturne baštine, Državnog programa zaštite prirode i okoliša otoka, Državnog programa socijalne skrbi na otocima i Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima, osigurava se u proračunu obalno-otočnih županija, općina i gradova na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i u državnom proračunu u razdjelu svakoga pojedinog ministarstva i državne upravne organizacije utvrđene za provedbu programa, na posebnoj poziciji koja iskazuje sredstva za otoke, sukladno Otočnom godišnjem programu.«

Članak 24.

U članku 30. stavku 1. na kraju teksta dodaje se rečenica koja glasi: »Do donošenja Otočnoga godišnjeg programa realizacija projekata na otocima vršit će se na temelju postojećeg planiranja proračuna svakoga pojedinačnog provoditelja programa, a na temelju postojeće dokumentacije, potreba i u suradnji svih provoditelja programa.«

Članak 25.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»(1) Vlada Republike Hrvatske može na zahtjev pred­stavničkog tijela jedinice lokalne samouprave na otoku povjeriti poslove upravljanja stambenim zgradama, stanovima i poslovnim prostorima koji se mogu koristiti za potrebe jedinice lokalne samouprave, odnosno za poticanje poduzetništva, u skladu s posebnim zakonima, na otocima, koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Stambene zgrade i stanovi na otocima iz stavka 1. ovoga članka, na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave mogu se dati u najam: državnim službenicima i namještenicima u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti, oružanim snagama i drugim državnim tijelima, djelatnim vojnim osobama, zaposlenicima u upravnim tijelima i službama jedinica lokalne samouprave, službenicima i namještenicima u javnim službama, zdravstvenim djelatnicima, i drugim osobama od interesa za jedinicu lokalne samouprave, koji su zaposleni ili prihvaćaju zaposlenje na otoku i imaju prebivalište na otoku, a nemaju u vlasništvu stan ili kuću na otoku.

(3) Na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka, sukladno Zakonu o najmu (»Narodne novine, br. 91/96., 48/98. i 66/98.) sklapaju ugovor o najmu osoba koju ovlasti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i osoba iz stavka 2. ovoga članka pri čemu se visina najamnine određuje sukladno Uredbi o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (»Narodne novine«, br. 40/97.).«

Članak 26.

Naslov ispred članka 32. i članak 32. brišu se.

Članak 27.

Članak 33. mijenja se i glasi:

»(1) Domaćinstva čiji članovi imaju prebivalište na otoku, a opskrbljuju se vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaćaju vodu do 20 mł mjesečne, odnosno do 150 mł ukupne godišnje potrošnje po domaćinstvu po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj obalno-otočnoj županiji.

(2) Poslovi vodoopskrbe otočnih domaćinstava vodonoscem ili cestovnim vozilom obavljaju se sukladno članku 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 128/99., 57/00., 129/00. i 59/01.).

(3) Sredstva za podmirenje razlike u cijeni iz stavka 1. ovoga članka i stvarne cijene isporuke vode vodonoscima i cestovnim vozilom osigurat će se u državnom proračunu.

(4) Propis o postupku i načinu provedbe odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi ministar.«

Članak 28.

U članku 34. stavku 2. riječi: »stavak 2.« brišu se.

Članak 29.

U članku 35. stavku 1. iza riječi: »kao i« dodaje se riječ: »vodoopskrbu«.

U stavku 2. briše se broj »Narodnih novina«: »124/97.« i dodaju se brojevi »Narovnih novina«: »128/99., 57/00., 129/00. i 59/01.«

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Obavljanje djelatnosti izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka i izgradnje kapitalnih objekata za koje gradovi i općine na otoku ocijene da osiguravaju uvjete za održiv razvitak otoka financira se iz izvora utvrđenim člankom 45. stavkom 1. točkom 1. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01. i 107/01.) izvora određenih posebnim propisima i iz proračuna obalno-otočkih županija i obalno-otočkih jedinica lokalne samouprave.«

U stavku 4. iza riječi: »protupožarnih puteva« briše se zarez i dodaju riječi: »i zaštite otočnih šuma i poljoprivrednih površina od požara«, a riječi: »stavak 2.« brišu se.

Članak 30.

U članku 36. stavku 2. točki 1. riječi: »razvitka i obnove« zamjenjuju se riječima: »za javne radove, obnovu i graditeljstvo«.

Točka 2. mijenja se i glasi: »2. tri zastupnika u Hrvatskom saboru«.

Točka 3. mijenja se i glasi:

»3. po jedan predstavnik Ministarstva financija, Ministarstva pomorstva prometa i veza, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva turizma koje imenuje Vlada Republike Hrvat­ske na prijedlog ovih ministarstava«.

Članak 31.

U nazivu poglavlja IX. i članku 38. riječ: »državni« u odgovarajućem broju i padežu briše se.

Članak 32.

U članku 39. stavku 3. riječi: »Ministarstvo razvitka i obnove« zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo«.

Članak 33.

U članku 41. stavku 2. riječ: »prirodno« zamjenjuje se riječima: »od prirode«.

Članak 34.

Članak 55. briše se.

Članak 35.

Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva financija, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i Hrvatskih voda donijet će propis iz članka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 36.

Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva turizma, Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva financija, Hrvatskih voda, kao i obalno-otočnih županija donijet će programe iz članka 5. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 37.

Propise iz članka 9. ovoga Zakona ministar će donijeti uz suglasnost ministra financija i ministra pomorstva, prometa i veza u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 38.

Ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo donijet će propis iz članka 16. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 39.

Propis iz članka 18. ovoga Zakona ministar će donijeti uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva, ministra pravo­suđa, uprave i lokalne samouprave, ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, ministra gospodarstva i ministra turizma u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 40.

Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva uz prethodno mišljenje Ministarstva financija donijet će propis iz članka 21. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 41.

Vlada Republike Hrvatske donijet će programe iz članka 22. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.

Propis iz članka 27. ovoga Zakona ministar će donijeti uz pribavljeno mišljenje Ministarstva financija i Hrvatskih voda u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 43.

Otočno vijeće iz članka 30. ovoga Zakona osnovat će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 44.

U cijelom tekstu Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99.) riječi: »jedinice lokalne uprave i samouprave« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave« u odgovarajućem broju i padežu, a iza riječi: »u državnom proračunu« u određenom broju i padežu dodaju se riječi: »odnosno Fondu za regionalni razvoj i Fondu za razvoj i zapošljavanje« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 45.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o otocima.

Članak 46.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 304-03/01-01/02
Zagreb, 21. ožujka 2002.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.