HRVATSKI SABOR

710

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Proglašavam Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 19. ožujka 2002.

Broj: 01-081-02-1298/2
Zagreb, 25. ožujka 2002.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stipe Mesić, v. r.

ZAKON

o sluŽbi u oruŽanim snagama

Republike Hrvatske

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje: služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage), činovi i dodjela činova; promaknuća i ostala statusna pitanja te prava i obveze pripadnika Oružanih snaga.

Članak 2.

Službom u Oružanim snagama smatra se obavljanje vojnih i drugih stručnih poslova u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga.

Članak 3.

Pripadnici Oružanih snaga u smislu odredaba ovoga Zakona su: vojne osobe te državni službenici i namještenici (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

Članak 4.

Vojne osobe su:

– djelatna vojna osoba,

– ročnik,

– pričuvnik,

– kadet.

Prema načinu stupanja u službu u Oružane snage, vojne osobe su:

– osoba primljena u službu na temelju ugovora ili rješenja o prijmu – djelatna vojna osoba

– osoba na odsluženju vojnoga roka – ročnik

– osoba iz pričuvnog sastava na izvršavanju vojne obveze – pričuvnik

– osoba na školovanju na vojnoj školi na temelju ugovora o školovanju – kadet.

Članak 5.

Djelatne vojne osobe su:

– djelatni vojnik, mornar,

– djelatni dočasnik,

– djelatni časnik.

Pričuvnici su:

– pričuvni vojnik, mornar,

– pričuvni dočasnik,

– pričuvni časnik.

Časnici su:

– niži časnici,

– viši časnici,

– generali, odnosno admirali.

Članak 6.

Dočasnici i časnici su osobe koje uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga.

Članak 7.

Službenik je osoba visoke, više ili srednje stručne spreme koja kao redovito zanimanje obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga te informatičke, opće i administrativne poslove, planske i upravno-pravne poslove, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove.

Namještenik je osoba srednje ili niže stručne spreme koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima (vozač, grafičar, domar, elektromehaničar, telefonist, kuhar, portir, čistač radnih prostorija i sl.) koji su potrebni radi pravodobnog i vrsnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga.

Članak 8.

Prema odnosima u službi vojne osobe mogu biti: nadređene i podređene, a prema činovima i dužnostima: starije i mlađe.

Nadređena je ona osoba koja na temelju zakona, drugih propisa i ovlasti vodi i zapovijeda zapovjedništvom, postrojbom ili ustanovom Oružanih snaga, odnosno pojedinim njihovim dijelovima i osobama u njima.

Starija je ona osoba koja ima viši čin, a ako su osobe istog čina, starija je ona osoba za čije je ustrojbeno mjesto utvrđen viši ustrojbeni čin, odnosno ako imaju jednak ustrojbeni čin, starija je ona osoba koja je prije promaknuta u osobni čin.

Članak 9.

Vojne osobe pri stupanju u Oružane snage daju svečanu prisegu.

Svečana prisega vojnu osobu obvezuje dok je na službi u Oružanim snagama.

Djelatne vojne osobe daju svečanu prisegu u pisanom obliku, što potvrđuju osobnim potpisom u očevidniku.

Ročnici, kadeti i pričuvnici daju usmeno svečanu prisegu.

Članak 10.

Dan Oružanih snaga je 28. svibnja.

Dani grana Oružanih snaga su:

– Dan Hrvatske kopnene vojske – 28. svibnja,

– Dan Hrvatske ratne mornarice – 18. rujna,

– Dan Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane – 12. prosinca.

Dane rodova, struka, službi i posebnih dijelova Oružanih snaga propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 11.

Pripadnici Oružanih snaga pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ovoga Zakona.

Pripadnicima Oružanih snaga u vojnim objektima i postrojbama Oružanih snaga zabranjena je svaka politička djelatnost: osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i demonstracija.

Pripadnicima Oružanih snaga zabranjeno je sudjelovanje na političkim skupovima i demonstracijama te javno istupanje u svezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez ovlasti ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

Djelatnim vojnim osobama, nije dopušteno članstvo u političkim strankama. Djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima nije dozvoljeno kandidiranje u predstavnička tijela građana, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatski sabor.

Djelatnim vojnim osobama nije dopušteno sindikalno organiziranje.

Službenicima i namještenicima dopušteno je sindikalno organiziranje u skladu s općim propisima o radu.

Djelatnim vojnim osobama nije dopušten štrajk.

Službenicima i namještenicima nije dopušten štrajk:

– u ratnom stanju ili stanju neposredne ugroženosti Republike Hrvatske

– koji je u neposrednoj vezi s mjerama pripravnosti civilne i vojne obrane

– koji je u neposrednoj vezi s borbenom spremnošću Oružanih snaga

– koji ugrožava vitalne funkcije Oružanih snaga.

Članak 12.

Akti kojima se odlučuje o prijmu u službu, raspoređivanju, plaćama, pravima, obvezama i odgovornosti te prestanku službe upravni su akti.

Članak 13.

Odredbe ovoga Zakona o djelatnim vojnim osobama primjenjuju se i na djelatne vojne osobe raspoređene na službu izvan Oružanih snaga.

Članak 14.

O svim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donijetima na temelju ovoga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.

II. ČINOVI

 Članak 15.

Činovi u Oružanim snagama su:

1. za vojnike, mornare i kadete:

– pozornik,

– razvodnik,

2. za dočasnike:

– skupnik,

– desetnik,

– narednik,

– nadnarednik,

– stožerni narednik,

– časnički namjesnik,

3. za časnike:

u kopnenoj vojsci i ratnom zrakoplovstvu: u ratnoj mornarici:

3.1. za niže časnike:

– poručnik,             – poručnik korvete,

– natporučnik,         – poručnik fregate,

– satnik,                  – poručnik bojnog broda,

3.2. za više časnike:

– bojnik,                 – kapetan korvete,

– pukovnik,            – kapetan fregate,

– brigadir,               – kapetan bojnog broda,

3.3. za generale, odnosno admirale:

– brigadni general,   – komodor,

– general bojnik,     – kontraadmiral,

– general pukovnik, – viceadmiral,

– general zbora,      – admiral,

– stožerni general,   – admiral flote.

Naziv činova za žene upotrebljava se u ženskom rodu.

Članak 16.

Vrhovni zapovjednik može iznimno na prijedlog ministra obrane, djelatnim vojnim osobama za vrijeme obavljanja dužnosti u mirovnim misijama i pri multilateralnim vojnim organizacijama u inozemstvu dodijeliti privremeni čin najviše za dva čina viši od osobnog čina dok obavljaju te dužnosti.

 Za vrijeme obavljanja dužnosti iz stavka 1. ovoga članka djelatna vojna osoba ostvaruje sva prava čina koji joj je privremeno dodijeljen.

Djelatna vojna osoba nakon prestanka dužnosti u mirovnim misijama i multilateralnim organizacijama u inozemstvu, ostvaruje prava u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim osobnim činom.

III. PRISTUP U SLUŽBU

A. OPĆE ODREDBE

Članak 17.

Državljani Republike Hrvatske pristupaju u službu u Oružane snage na sljedeći način:

– novaci i pričuvnici – pozivom u službu,

– kadeti – zaključenjem ugovora o školovanju,

– djelatni vojnici – potpisom ugovora na određeno vrijeme,

– ostale djelatne vojne osobe, službenici i namještenici – rješenjem o prijmu u djelatnu službu.

Članak 18.

Novake i pričuvnike poziva se i upućuje na službu u Oružane snage u skladu s odredbama Zakona o obrani.

Ministar obrane propisuje način i uvjete školovanja za potrebe Oružanih snaga na vojnim učilištima, školama u građanstvu i inozemstvu.

B. PRIJAM U DJELATNU SLUŽBU

1. Uvjeti za prijam u službu

Članak 19.

U službu u Oružane snage može biti primljena osoba koja osim uvjeta određenih propisima o državnim službenicima i namještenicima, odnosno općim propisima o radu ispunjava i sljedeće uvjete:

– da je regulirala obvezu služenja vojnog roka (muškarci),

– da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv: Republike Hrvatske; slobode i prava čovjeka i građanina; vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom; službene dužnosti; Oružanih snaga; života i tijela; opće sigurnosti ljudi i imovine; spolne slobode i spolnog ćudoređa; braka, obitelji i mladeži; imovine i sigurnosti platnog prometa i poslovanja,

– da protiv nje nije otvorena istraga, odnosno da se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz podstavka 2. ovoga članka,

– da joj pravomoćnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti, odnosno dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane,

– da nije prethodno otpuštena iz državne službe ili iz pravne osobe s javnim ovlastima zbog povrede službene dužnosti,

– za prijam u djelatnu vojnu službu osoba mora imati samo Hrvatsko državljanstvo.

Članak 20.

U djelatnu vojnu službu može biti primljena osoba koja osim uvjeta iz članka 19. ovoga Zakona ispunjava i posebne uvjete:

– da njeno zdravstveno stanje zadovoljava zdravstvene kriterije propisane za djelatnu vojnu službu (zdravstvena sposobnost),

– da zadovoljava sigurnosne kriterije propisane pravilnikom ministra obrane,

– da ispunjava ostale uvjete utvrđene ustrojem.

Članak 21.

U skladu s potrebama službe za popunu slobodnoga ustrojbenog mjesta raspisuje se natječaj ili objavljuje oglas.

Za obavljanje poslova i zadaća posebno važnih za obranu ministar obrane može iznimno primiti u službu osobu u status djelatne vojne osobe, odnosno službenika i namještenika i bez raspisivanja natječaja.

2. Prijam u djelatnu vojnu službu

2.1. Prijam vojnika

Članak 22.

Osoba može biti primljena u djelatnu vojnu službu kao djelatni vojnik ako osim općih i posebnih uvjeta iz članka 19. i 20. ovoga Zakona ispunjava i sljedeće dodatne uvjete:

1. da je uspješno završila specijalističku obuku tijekom služenja vojnog roka,

2. da ima najmanje osnovnu školu,

3. da nije starija od 27 godina.

Prednost pri prijmu imaju osobe osposobljene za profesionalne vojnike u skladu s odredbama Zakona o obrani.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka potpisuje ugovor na rok od 3 godine i stupa u službu s danom utvrđenim ugovorom. Ugovorom se utvrđuje plaća, trajanje službe te ostala prava i obveze u svezi s obavljanjem službe.

Rok iz stavka 3. ovoga članka može se produljiti za 5 godina.

Nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga članka djelatni vojnik može biti primljen u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme rješenjem.

2.2. Prijam kadeta

Članak 23.

Kadeti se primaju u djelatnu vojnu službu nakon završetka škole za djelatne časnike i dočasnike.

Kadetima iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje se prvi čas­nički, odnosno dočasnički čin te ih se raspoređuje na odgova­rajuće dužnosti.

2.3. Prijam na dočasničku dužnost

Članak 24.

Djelatni vojnik može biti primljen u djelatnu vojnu službu na dužnost djelatnog dočasnika rješenjem o prijmu.

Pričuvni dočasnik može bit primljen u djelatnu vojnu službu na dužnost djelatnog dočasnika istog čina rješenjem o prijmu.

Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, moraju osim općih i posebnih uvjeta iz članka 19. i 20. ovoga Zakona ispunjavati i dodatne uvjete:

– da imaju najmanje srednju stručnu spremu,

– da nisu starije od 25 godina.

Osobi iz stavka 1. ovoga članka nakon prijma u službu te završetka odgovarajuće dočasničke izobrazbe dodjeljuje se čin skupnika.

2.4. Prijam na časničku dužnost

Članak 25.

Osoba može biti primljena u djelatnu vojnu službu na dužnost djelatnog časnika ako osim općih i posebnih uvjeta iz članka 19. i 20. ovoga Zakona ispunjava i dodatne uvjete:

– da ima visoku stručnu spremu, ili

– da ima višu stručnu spremu,

– da nije starija od 30 godina

Osobi iz stavka 1. ovoga članka nakon prijma u službu te završetka odgovarajuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin poručnika.

Pričuvni časnik može biti primljen u djelatnu vojnu službu kao časnik istoga čina pod uvjetima propisanima u stavku 1. ovoga članka.

3. Prevođenje dočasnika u časnika

Članak 26.

Djelatnog dočasnika koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 19. i 20. ovoga Zakona može se na osobnu zamolbu prevesti u djelatnog časnika dodjelom prvoga časničkog čina pod uvjetima:

– da je stekao visoku stručnu spremu, ili

– da ima višu stručnu spremu,

– da nije stariji od 30 godina,

– da je završio odgovarajuću časničku izobrazbu na koju je bio upućen na prijedlog načelnika Glavnog stožera,

– da je njegov rad ocijenjen zadnjom službenom ocjenom »osobito se ističe«,

– da postoji slobodno časničko ustrojbeno mjesto.

4. Prijam službenika i namještenika

Članak 27.

Na službeničko i namješteničko ustrojbeno mjesto može biti primljena osoba koja osim uvjeta iz članka 19. i 20. podstavka 2. i 3. ovoga Zakona ima i odgovarajuću zdravstvenu sposobnost.

C. PROMJENA RODA ILI STRUKE

Članak 28.

Vojnoj osobi može biti promijenjen rod ili struka:

– na osobni zahtjev,

– ako je proglašena zdravstveno nesposobnom za obavljanje poslova na dosadašnjem ustrojbenom mjestu ili drugom ustrojbenom mjestu u okviru roda odnosno struke kojoj pripada,

– zbog interesa službe.

Vojnoj osobi mijenja se rod ili struka na osobni zahtjev ako ima propisanu stručnu spremu i ako postoji interes za popunom Oružanih snaga.

Vojnoj osobi mijenja se rod ili struka zbog zdravstvene sposobnosti ako je zdravstvena komisija ocijeni zdravstveno nesposobnom za obavljanje zadaća dosadašnjega ustrojbenog mjesta.

U interesu popune Oružanih snaga, vojnoj osobi mijenja se rod ili struka zbog ukidanja ustrojbenog mjesta na koje je bila raspoređena, odnosno imenovana ili popune slobodnih mjesta u drugom rodu, odnosno struci ako ima propisanu stručnu spremu.

Za promjenu roda ili struke u interesu popune Oružanih snaga nije potreban pristanak osobe kojoj se mijenja rod ili struka.

IV. PRAVA I OBVEZE VOJNIH OSOBA, SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

A. POSEBNA PRAVA I OBVEZE U SVEZI SA SLUŽBOM

Članak 29.

Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo i obvezu:

– razvijati i snažiti domoljublje,

– profesionalno obavljati postavljene zadaće ustrojbenog mjesta,

– unapređivati međuljudske odnose u zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga,

– promicati etička načela,

– snažiti vojnu stegu i provoditi zapovijedi,

– brinuti se za svoje zdravlje i fizičku spremnost,

– stručno se usavršavati i pomagati usavršavanju ostalih pripadnika Oružanih snaga,

– čuvati naoružanje i ostala materijalna sredstva,

– osobnim primjerom hrabrosti i požrtvovnosti utjecati na ostale pripadnike Oružanih snaga,

– pokazati kreativnost, poticajnost i samostalnost u djelovanju,

– nositi odoru, propisane oznake Oružanih snaga i odgo­varajuću vojnu iskaznicu,

– poštovati propise o službi u Oružanim snagama.

Vojna osoba, službenik i namještenik kojem je povrijeđeno dostojanstvo po spolu, a osobito ako je doživio seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje, ima pravo obratiti se Odboru za ravnopravnost spolova u sastavu Kadrovskog savjeta Ministarstva obrane.

Članak 30.

Opća pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže:

– pravilnik o službi u Oružanim snagama kojim su uređena sva bitna pitanja unutarnje organizacije, rada, odnosa, prava i obveza te ponašanja pripadnika Oružanih snaga,

– pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama kojim se propisuju vježbovni postupci pojedinaca i rasporedi postrojba,

– pravilnik o obredima u Oružanim snagama kojim se propisuju vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti i druge svečane prigode u Oružanim snagama te vojne žalosti,

– pravilnik o vojnoj stezi kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti pripadnika Oružanih snaga,

– pravilnik brodske službe,

– pravilnik o vojnopomorskim i položajnim zastavama.

Opća pravila iz stavka 1. ovoga članka donosi vrhovni zapovjednik na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

Članak 31.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku nije dopušteno:

– obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost,

– raditi kod druge pravne ili fizičke osobe,

– biti članom upravnog, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva.

Osobama iz stavka 1. ovoga članka može iznimno, po posebnom odobrenju ministra obrane, biti dopušten rad kod druge pravne osobe samo ako se bave znanstvenonastavnim ili znanstveno-istraživačkim radom i drugim radom od posebnog interesa za obranu.

Članak 32.

Pripadnik Oružanih snaga obvezan je provoditi naloge i zapovijedi nadređenih osoba u svezi sa službom u skladu s pravilnikom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pripadnik Oružanih snaga nije obvezan provoditi naloge i zapovijedi nadređenih osoba ako su nalozi i zapovijedi upravljeni na izdaju i druga kaznena djela protiv Republike Hrvatske i Oružanih snaga te ako su nalozi i zapovijedi protivni običajima ratovanja i pravu oružanih sukoba.

O protupravnim nalozima i zapovijedima iz stavka 2. ovoga članka pripadnik Oružanih snaga obvezan je odmah izvijestiti osobu nadređenu osobi koja je izdala protupravni nalog ili zapovijed, odnosno drugu nadležnu osobu.

Pripadnici Oružanih snaga dužni su izvršavati naloge i zapovijedi starijih i kada nije nazočna nadređena osoba, a kada je nužno poduzeti mjere i radnje za izvršenje neodgodivih i važnih poslova i zadaća.

Članak 33.

Vojna osoba nosi vatreno naoružanje u skladu s pravilnikom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona i može ga uporabiti dok je u službi koja se obavlja pod oružjem samo onda ako na drugi način ne može:

– zaštititi živote ljudi i objekte koje osigurava,

– odbiti napad ili otkloniti neposrednu opasnost za ljude i objekte koje osigurava,

– odbiti napad kojim se ugrožava njegov život.

Članak 34.

Postupak vojne osobe pri osiguranju ljudi i imovine te uvjeti za dopuštenu uporabu naoružanja u obavljanju službe utvrđuju se pravilnikom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Vojna osoba pri izvršenju bojne zadaće upotrebljava vatreno i drugo naoružanje u skladu s propisima o bojnim djelovanjima.

Članak 35.

Pripadnik Oružanih snaga u skladu s pravilnikom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona ima pravo nadređenoj osobi podnositi pritužbe i druge podneske u svezi sa svim pitanjima iz života i rada u zapovjedništvu, postrojbi, odnosno ustanovi Oružanih snaga te na njih ima pravo dobiti odgovor.

Vojnu osobu koja podnese pritužbu protiv nadređene osobe ne oslobađa se obveze izvršenja zapovijedi, osim u slučaju iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 36.

Pripadnici Oružanih snaga obvezni su čuvati državnu, vojnu, službenu, poslovnu i profesionalnu tajnu i nakon prestanka službe u Oružanim snagama u razdoblju određenom posebnim zakonom.

Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti može pripadnika Oružanih snaga osloboditi obveze čuvanja državne, vojne, službene, poslovne i profesionalne tajne u sudskom ili upravnom postupku ako je riječ o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje.

Članak 37.

Vojna osoba nosi vojnu odoru za vrijeme službe, a po osobnom izboru može dolaziti na posao i odlaziti s posla u civilnoj odjeći.

 Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera propisuje: vrstu, kroj i sastav vojne odore; vrijeme, način i prigode u kojima vojnu odoru i pripadajuće vojne oznake nose vojne osobe, umirovljene djelatne vojne osobe te djelatne vojne osobe raspoređene na rad izvan Oružanih snaga.

Članak 38.

Pripadnik Oružanih snaga ne može se udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga u tijeku radnog vremena bez dopuštenja nadređene osobe.

U ratnom stanju ili stanju neposredne ugroženosti, izdane zapovijedi o poduzimanju mjera pripravnosti te o općoj ili djelomičnoj mobilizaciji, pripadnici Oružanih snaga mogu se udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga ili iz mjesta službe samo po dopuštenju nadležnog zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine.

Članak 39.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik imaju vojnu identifikacijsku iskaznicu kojom dokazuju pripadnost Oružanim snagama.

Ministar obrane propisat će oblik i sadržaj vojne identifikacijske iskaznice iz stavka 1. ovoga članka.

Ročnici, kadeti i pričuvnici imaju vojnu iskaznicu propisanu Zakonom o obrani.

Članak 40.

Djelatni vojnici, ročnici, kadeti i pričuvni vojnici za vrijeme službe u Oružanim snagama stanuju u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga u skladu s pravilnikom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Putovanje i boravak pripadnika Oružanih snaga u inozemstvu uređuje se pravilnikom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Ministar obrane propisuje uvjete pod kojima se djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku koji nemaju riješeno stambeno pitanje može dodijeliti stambeni kredit, dati na korištenje službeni stan ili iznajmiti stan.

B. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, ZDRAVSTVENO OSIGURANJE  I SOCIJALNA SKRB

1. Zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje

Članak 41.

Sredstva za osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika osiguravaju se u državnom proračunu.

Članak 42.

Ročnici, kadeti i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama ostvaruju osnovno zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi.

Članak 43.

Ministar obrane propisuje postupak i ovlasti u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranje za pripadnike Oružanih snaga.

Članak 44.

Ročnici, kadeti i pričuvnici i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu na trošak Ministarstva obrane do izlječenja, odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja donese ocjenu radne sposobnosti:

– zbog ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme službe u Oružanim snagama a koje su izravna posljedica obavljanja službe,

– zbog bolesti koja je nastala prije stupanja u Oružane snage, a tijekom službe je došlo do njezina pogoršanja i zbog koje su otpušteni iz Oružanih snaga.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na zdravstvenu zaštitu nakon otpusta iz Oružanih snaga:

– ako prijave ozljedu ili bolest zdravstvenoj komisiji Ministarstva obrane (u nastavku teksta: zdravstvena komisija),

– ako zdravstvena komisija utvrdi da je ozljeda ili bolest nastala tijekom službe u Oružanim snagama kao neposredna posljedica službe u Oružanim snagama.

Ministar obrane uredit će način, postupak i ovlasti u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 45.

Ocjenu zdravstvene sposobnosti za prijam u službu, prestanak službe i ostala stanja u službi utvrđuju zdravstvene komisije.

 Zdravstvene komisije imaju 5 članova i sastavljene su od doktora medicine ili specijalista određene grane zdravstvene struke i psihologa te diplomiranih pravnika.

Ministar obrane donosi odluku o osnivanju i djelokrugu rada zdravstvenih komisija iz stavka 2. ovoga članka.

Kada zdravstvena komisija utvrđuje je li ozljeda ili bolest osoba iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona nastala za vrijeme službe u Oružanim snagama ili je neposredna posljedica obavljanja službe, u sastav zdravstvene komisije osim osoba iz stavka 2. ovoga članka ulaze i doktor medicine i psiholog koje odredi ministar zdravstva.

Ministar obrane donosi pravilnik o mjerilima za ocjenu zdravstvene sposobnosti za službu, o zdravstvenim pregledima i psihološkim ispitivanjima radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti te o periodičkim zdravstvenim pregledima i psihološkim ispitivanjima radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti. Periodički zdravstveni pregledi i psihološka ispitivanja provodit će se u razdobljima od 2 do 5 godina.

Zdravstveni pregledi i psihološka ispitivanja potrebna za donošenje ocjene zdravstvene sposobnosti provode se u Ministarstvu obrane ili u zdravstvenim ustanovama.

Članak 46.

Ocjena zdravstvene sposobnosti djelatne vojne osobe, službenika i namještenika donosi se na:

– zahtjev djelatne vojne osobe, službenika i namještenika,

– zahtjev nadređenog zapovjednika samostalne bojne, njemu ravne ili više razine,

– prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

Zapovjednik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njemu ravne ili više razine obvezan je tražiti da se djelatnu vojnu osobu, službenika i namještenika uputi na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako se djelatna vojna osoba, službenik ili namještenik nalazi na liječenju, odnosno bolovanju neprekidno 6 mjeseci, odnosno s prekidima 12 mjeseci u posljednje dvije godine.

2. Socijalna skrb

Članak 47.

Kadet kojeg se zbog zdravstvene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu zbog ozljede ili bolesti nastale u izravnoj svezi sa školovanjem otpusti sa školovanja ima pravo na novčanu pomoć za nastavak školovanja u drugoj školi istog stupnja.

Ministar obrane propisuje postupak ostvarivanja prava na novčanu pomoć i visinu novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 48.

Obitelji pripadnika Oružanih snaga koji pogine ili umre pripada naknada pogrebnih troškova.

Pod troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:

– troškovi lijesa i prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pogreba,

– putni troškovi za dva pratitelja,

– troškovi grobnog mjesta ako ga obitelj nema,

– troškovi kremiranja,

– ostali troškovi uobičajeni u mjestu u kojem se obavlja pogreb.     

Članovima obitelji pripadnika Oružanih snaga u smislu odredaba ovoga Zakona smatraju se: bračni drug, odnosno izvan­bračni drug, djeca, roditelji, maćeha, očuh, posvojitelj i pos­voj­čad.

Prvenstvo u ostvarivanju prava osoba iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju. Članovi obitelji iz istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema među­sobnom sporazumu.

Članak 49.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvaruje pripadnik Oružanih snaga koji u miru u obavljanju službe ili u svezi sa službom bez svoje krivnje zadobije ranu ili ozljedu.

Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka pogine ili umre od zadobivene rane ili ozljede, jednokratna novčana pomoć pripada njezinoj obitelji.

Ministar obrane utvrđuje iznos, uvjete i postupak za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć.

Članak 50.

Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe.

O uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane donosi poseban propis.

Za pripadnike Oružanih snaga uplaćuje se dodatni doprinos za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti u skladu s propisima o zdravstvenom osiguranju.

Članak 51.

Bračni drug pripadnika Oružanih snaga koji je poginuo ili umro od rane, ozljede ili bolesti zadobivenih u svezi sa službom, a koji nema uvjeta za obiteljsku mirovinu, može na osobni zahtjev biti upućen na osposobljavanje radi stjecanja IV. stupnja stručne spreme ako u trenutku smrti nije imao nikakvu stručnu spremu niti je bio u radnom odnosu.

Osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje 4 godine.

Zahtjev za osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od 2 godine od dana smrti pripadnika Oružanih snaga.

Za vrijeme osposobljavanja bračni drug pripadnika Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu koji odredi ministar obrane.

Mjesečna novčana naknada isplaćuje se iz državnog proračuna.

Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na djelatne vojne osobe, službenike i namještenike kod kojih nastupi invaliditet tijekom obavljanja službe zbog kojeg nisu u mogućnosti obavljati dotadašnje poslove.

V. ODGOVORNOST VOJNIH OSOBA, SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

A. KAZNENA ODGOVORNOST

Članak 52.

Pripadnici Oružanih snaga odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona.

Kaznena odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege.

Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.

Članak 53.

Ovlaštene službene osobe Vojne policije provode operativnu i kriminalističku obradu nad pripadnicima Oružanih snaga za koje postoje osnove sumnje da su u službi ili u svezi sa službom izvršili kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka ovlaštene službene osobe Vojne policije u postupanju prema pripadnicima Oružanih snaga imaju obveze i ovlasti prema Zakonu o kaznenom postupku.

B. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST

Članak 54.

Pripadnici Oružanih snaga odgovaraju za prekršaje prema općim propisima o prekršajima.

C. STEGOVNA ODGOVORNOST

1. Općenito o stegovnoj odgovornosti

Članak 55.

Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama u skladu s ovim Zakonom, pravilnikom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, drugim propisima, pojedinačnim aktima i zapovijedima nadređenih osoba, te poštovanje načela ponašanja u vojnoj službi i izvan nje.

Pripadnika Oružanih snaga ne može se smatrati stegovno odgovornim za djelo koje prije nego što je počinjeno nije propisom bilo određeno kao kršenje vojne stege niti mu može biti izrečena stegovna sankcija koja prije nego što je djelo počinjeno nije propisom predviđena kao stegovna mjera, odnosno stegovna kazna.

2. Pojam i vrste kršenja vojne stege

Članak 56.

Kršenjem vojne stege smatra se svako ponašanje suprotno odredbi članka 55. stavka 1. ovoga Zakona.

Kršenje vojne stege može biti lakše i teže.

Teže kršenje vojne stege predstavlja stegovni prijestup. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku. Stegovni prijestupi i stegovne pogreške utvrđene su u odredbama ovoga Zakona.

2.1. Stegovna pogreška i stegovni prijestup

Članak 57.

Stegovne pogreške su:

– nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga,

– učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe,

– neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana,

– neobavješćivanje nadređenog o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata,

– povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni,

– neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima,

– povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju,

– drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

Članak 58.

Stegovni prijestupi su:         

– neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga,

– samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove,

– samovolja u obavljanju službe ili dužnosti,

– nesavjesno ili nemarno obavljanje službe,

– zloporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti,

– povreda propisa o stražarskoj službi,

– nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u svezi s obavljanjem službe,

– povreda propisa o čuvanju tajnih podataka obrane,

– neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od 2 do 5 dana,

– krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća,

– krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, službenih knjiga ili predmeta,

– nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata,

– neudovoljavanje i nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog tužiteljstva ili vojnostegovnog suda,

– postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo podređenih, mlađih, po spolu, po vjeri i po naciji, a osobito seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje, odnosno postupak kojim se krše prava koja im po propisima pripadaju,

– nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstvu obrane i Oružanih snaga,

– prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka,

– obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane,

– povreda propisa o političkom djelovanju i sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama,

– ponavljanje stegovnih pogrešaka (dvije ili više stegovnih pogrešaka u godini),

– izvršenje kaznenog djela za koje se pokreće postupak po službenoj dužnosti, odnosno postojanje osnovane sumnje da je izvršeno takvo djelo,

– drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

3. Osobe koje mogu biti odgovorne za kršenje
vojne stege

Članak 59.

Za kršenje vojne stege odgovaraju pripadnici Oružanih snaga dok su u službi u Oružanim snagama.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je stegovni postupak pokrenut za vrijeme trajanja službe, djelatni časnici i dočasnici odgovaraju za stegovne prijestupe počinjene tijekom službe u Oružanim snagama i nakon prestanka službe.

Pripadnici Oružanih snaga koji u tijeku obavljanja službe ili izvan nje prekrše vojnu stegu podliježu stegovnoj odgovornosti ako su prekršili vojnu stegu s namjerom ili iz nehaja.

4. Stegovne sankcije

4. 1. Općenito o stegovnim sankcijama

Članak 60.

Za kršenje vojne stege počiniteljima se izriču stegovne sankcije: stegovne mjere i stegovne kazne.

Za stegovne pogreške izriču se stegovne mjere, a za stegovne prijestupe stegovne kazne.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, za stegovne prijestupe ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika vojnostegovno vijeće izriče stegovne mjere propisane odredbama ovoga Zakona.

Za jedno ili više kršenja vojne stege o kojima se istodobno odlučuje izriče se samo jedna stegovna mjera ili jedna stegovna kazna.

Članak 61.

Pri odabiru vrste i mjere stegovne sankcije uzima se u obzir: vrsta kršenja vojne stege, posljedice kršenja vojne stege, stupanj krivnje osobe protiv koje se vodi postupak, pobude iz kojih je prekršena vojna stega, okolnosti u kojima je prekršena vojna stega, dotadašnji rad i ponašanje osobe protiv koje se vodi postupak, narav njezina posla, njezin odnos prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene kršenjem vojne stege, te druge olakotne i otegotne okolnosti.

Članak 62.

Načelnik Glavnog stožera najmanje jednom godišnje predlaže ministru obrane donošenje obvezujućih uputa za sudove i tužiteljstva poradi utvrđivanja jedinstvene stegovne politike u provođenju vojnostegovnih postupaka.

Članak 63.

Pri odlučivanju o odgovornosti za kazneno djelo protiv Oružanih snaga o kojemu se prema odredbama Kaznenog zakona može odlučivati u vojnostegovnom postupku, vojnostegovni sud može okrivljeniku izreći odgovarajuću stegovnu sankciju.

4.2. Stegovne mjere

Članak 64.

Stegovne mjere su:

– opomena,

– ukor,

– prekoredna služba u trajanju do tri smjene,

– zabrana izlaska iz vojarne u trajanju do 10 dana,

– smanjenje plaće od 5% do 20% u trajanju od 1 do 3 mjeseca,

– vojnički pritvor u trajanju do 15 dana.

Stegovna mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka može se izreći samo ročnicima, kadetima i pričuvnicima.

Stegovne mjere iz stavka 1. podstavka 4. i 6. ovoga članka mogu se izreći samo ročnicima, kadetima, pričuvnim i djelatnim vojnicima.

Stegovna mjera iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka ne može se izreći ročnicima, kadetima i pričuvnicima.

Stegovnu mjeru iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka može izreći samo vojnostegovno vijeće.

4.3. Stegovne kazne

Članak 65.

Stegovne kazne su:

– zaustavljanje u napredovanju u službi i promaknuću u trajanju od 1 do 4 godine,

– smanjenje plaće od 21% do 33% u trajanju od 4 do 12 mjeseci,

– vojnički pritvor u trajanju do 30 dana,

– prevođenje čina u neposredno niži čin,

– oduzimanje čina,

– smjenjivanje s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od 1 do 3 godine,

– smjenjivanje sa zapovjedne odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od 1 do 5 godina,

– prestanak djelatne službe.

Članak 66.

Stegovna kazna zaustavljanja u napredovanju u službi i promaknuću može se izreći samo djelatnim vojnim osobama, pričuvnim časnicima i dočasnicima.

Stegovna kazna smanjenja plaće može se izreći samo djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima.

Stegovna kazna vojničkog pritvora može se izreći samo djelatnim vojnicima.

Stegovne kazne prevođenja u neposredno niži čin i oduzimanja čina mogu se izreći samo vojnim osobama.

Stegovna kazna smjenjivanja s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od 1 do 3 godine može se izreći svim pripadnicima Oružanih snaga. Časnika se ne može rasporediti na ustrojbeno mjesto dočasnika, a dočasnika na ustrojbeno mjesto vojnika.

Stegovna mjera smjenjivanja sa zapovjedne, odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od 1 do 5 godina može se izreći svim pripadnicima Oružanih snaga raspoređenima na zapovjedne odnosno voditeljske dužnosti.

Stegovna kazna prestanka službe može se izreći djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima.

5. Zastara

5.1. Zastara pokretanja i vođenja  stegovnog postupka

Članak 67.

Pokretanje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške zastarijeva nakon proteka 3 mjeseca od dana kad je nadređena osoba postavljena na dužnost zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine saznala za izvršenu povredu i počinitelja, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana izvršenja povrede, a postupak se mora završiti u roku od 6 mjeseci od dana pokretanja.

Pokretanje stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa zastarijeva nakon proteka 12 mjeseci od dana kad je nadređena osoba postavljena na dužnost zapovjednika brigade, njoj ravne ili više razine saznala za stegovni prijestup, ali najkasnije u roku od 2 godine od izvršenog prijestupa, a postupak se mora završiti u roku od 2 godine od dana pokretanja.

Zastara pokretanja i vođenja stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa koji ima obilježja kaznenog djela za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti te je u povodu istoga kaznenog djela u tijeku postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom ili sudom ili je kazneni postupak već okončan pravomoćnom osuđujućom presudom, nastupa istodobno kad i zastara progona zbog kaznenog djela.

5.2. Zastara izvršenja stegovne sankcije

Članak 68.

Zastara izvršenja stegovne kazne nastupa nakon proteka 3 mjeseca od dana kad je odluka o stegovnoj kazni postala konačna, a zastara izvršenja stegovne mjere nakon proteka 2 mjeseca od dana kad je stegovna mjera postala konačna.

 Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, zastara izvršenja stegovne kazne prestanka službe nastupa nakon proteka 6 mjeseci od dana kad je odluka o kazni postala konačna.

Zastara izvršenja stegovne kazne prekida se svakom radnjom usmjerenom na izvršenje kazne.

Zastara izvršenja stegovne kazne nastupa u svakome slučaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko je propisano u stavku 1. i 2. ovoga članka.

6. Stegovni postupak

Članak 69.

Stegovni postupak provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 30. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona.

 Stegovni postupak zbog stegovne pogreške pokreće se donošenjem rješenja nadređene osobe na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine, a zbog stegovnog prijestupa podnošenjem stegovne prijave nadređene osobe na dužnosti zapovjednika brigade, njoj ravne ili više razine vojnostegovnom tužiteljstvu.

Stegovnu prijavu za stegovni prijestup mogu podnijeti i osobe koje nisu navedene u stavku 2. ovoga članka preko Vojne policije.

Vojnostegovni tužitelj može i samoinicijativno pokrenuti stegovni postupak.

U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka stegovni postupak smatra se pokrenutim danom podnošenja optužnog prijedloga.

Članak 70.

O stegovnoj odgovornosti osobe protiv koje se vodi stegovni postupak odlučuje:

– za stegovne pogreške - nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, načelnika službe ili njima ravnih ili viših ustrojstvenih cjelina, odnosno vojnostegovno vijeće,

– za stegovne prijestupe ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika dok su u vojnoj službi - vojnostegovno vijeće,

– za stegovne prijestupe ostalih vojnih osoba, službenika i namještenika - vojnostegovni sudovi.

U postupku utvrđivanja stegovne odgovornosti ovlaštena osoba i vojnostegovno vijeće odlučuju rješenjem, a vojnostegovni sud rješenjem i presudom.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka dopuštena je žalba u roku od 3 dana od dana primitka, a protiv presude u roku od 8 dana od dana primitka.

Protiv odluka Višega vojnostegovnog suda može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

O žalbama za izrečene mjere opomene i ukora odlučuje osoba koja je nadređena osobi koja je izrekla stegovnu mjeru, a o ostalim žalbama nadležni vojnostegovni sud.

Članak 71.

Osoba protiv koje se vodi postupak pred vojnostegovnim sudom ima pravo braniti se sama ili uz stručnu pomoć branitelja.

7. Vojnostegovna vijeća

Članak 72.

Vojnostegovna vijeća osnivaju se u Oružanim snagama zbog raspravljanja i odlučivanja o stegovnim pogreškama vojnih osoba, službenika i namještenika te o stegovnim prijestupima ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika.

Vojnostegovna vijeća sastoje se od triju članova od kojih je jedan predsjednik vijeća.

Članove vojnostegovnog vijeća imenuje svojom zapovijedi osoba na ustrojbenom mjestu razine zapovjednika brigade, njemu ravne ili više razine.

8. Vojnostegovni sudovi i tužiteljstva

8.1. Općenito o vojnostegovnim sudovima

Članak 73.

Vojnostegovni sudovi su ustrojstvene cjeline Ministarstva obrane koje samostalno odlučuju o stegovnim prijestupima pripadnika Oružanih snaga, osim o stegovnim prijestupima ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika.

Vojnostegovni su sudovi za svoj rad odgovorni ministru obrane, odnosno osobi koju on ovlasti.

Članak 74

U Ministarstvu obrane osnivaju se prvostupanjski vojnostegovni sudovi i Viši vojnostegovni sud.

Sjedišta vojnostegovnih sudova određuju se ustrojem Ministarstva obrane.

8.2. Općenito o vojnostegovnim tužiteljstvima

Članak 75.

Vojnostegovna tužiteljstva su ustrojstvene cjeline Ministarstva obrane koje samostalno i na temelju prijave nadležnih osoba progone počinitelje stegovnih prijestupa, a za svoj su rad odgovorna ministru obrane, odnosno osobi koju on ovlasti.

U Ministarstvu obrane osnivaju se prvostupanjska vojnostegovna tužiteljstva i Više vojnostegovno tužiteljstvo.

Sjedišta vojnostegovnih tužiteljstava određuju se ustrojem Ministarstva obrane.

8.3. Stvarna nadležnost vojnostegovnih sudova i tužiteljstava

Članak 76.

Prvostupanjski vojnostegovni sudovi stvarno su nadležni da:

– sude u prvom stupnju djelatnim vojnim osobama, pričuvnim časnicima i pričuvnim dočasnicima, te službenicima i namještenicima za počinjene stegovne prijestupe,

– odlučuju o žalbama protiv rješenja vojnostegovnih vijeća o izricanju stegovnih mjera,

– odlučuju o žalbama protiv rješenja o udaljenju iz službe,

– sude u prvom stupnju za kaznena djela o kojima se prema odredbama Kaznenog zakona može odlučiti u stegovnom postupku,

– odlučuju o prijedlogu za obnovu postupka,

– izdaju potvrde o vojnostegovnoj kažnjavanosti za stegovne prijestupe.

 Viši vojnostegovni sud stvarno je nadležan da:

– odlučuje o žalbama protiv odluka prvostupanjskih vojnostegovnih sudova,

– odlučuje o prijenosu i sukobu nadležnosti između vojnostegovnih sudova,

– prati i usklađuje sudsku praksu,

– daje obvezne naputke i smjernice za rad prvostupanjskih vojnostegovnih sudova.

Članak 77.

Vojnostegovni tužitelji stvarno su nadležni da:

– progone počinitelje stegovnih prijestupa kada za to postoje uvjeti,

– podnose optužne prijedloge,

– zastupaju optužbu pred vojnostegovnim sudom,

– donose rješenja o odbačaju vojnostegovnih prijava,

– provode i druge radnje u postupku u skladu s posebnim propisima.

Viši vojnostegovni tužitelj stvarno je nadležan da:

– zastupa optužbu pred Višim vojnostegovnim sudom,

– iz opravdanih razloga preuzme stegovni progon u pojedinom predmetu od vojnostegovnog tužitelja ili da stegovni progon povjeri njegovu zamjeniku ili drugom vojnostegovnom tužitelju,

– odlučuje o prijenosu i sukobu nadležnosti između vojnostegovnih tužiteljstava,

– daje obvezatne naputke i smjernice za rad vojnostegovnim tužiteljima kada je to potrebno radi jedinstvene primjene zakona i drugih propisa,

– daje naloge i upute vojnostegovnim tužiteljima za rješavanje pojedinih predmeta,

– odlučuje o žalbama protiv rješenja o odbačaju vojnostegovnih prijava prvostupanjskih vojnostegovnih tužitelja,

– prati i usklađuje praksu vojnostegovnih tužitelja u postupanju.

8.4. Mjesna nadležnost vojnostegovnih sudova i tužiteljstava

Članak 78.

Ministar obrane donosi odluku u kojoj utvrđuje mjesnu nadležnost vojnostegovnih sudova i tužiteljstava.

8.5. Sastav i poslovanje vojnostegovnih sudova i tužiteljstava

Članak 79.

Vojnostegovni sudovi sastoje se od predsjednika suda, određenog broja sudaca od kojih je jedan i zamjenik predsjednika te sudaca porotnika.

Vojnostegovna tužiteljstva sastoje se od tužitelja i određenog broja njegovih zamjenika.

Članak 80.

Uredsko poslovanje vojnostegovnih sudova i vojnostegovnih tužiteljstava uređuje se poslovnikom o radu vojnostegovnih sudo­va i poslovnikom o radu vojnostegovnih tužiteljstava.

Poslovnike o radu vojnostegovnih sudova i tužiteljstava donijet će ministar obrane na prijedlog predsjednika Višega vojnostegovnog suda i Višega vojnostegovnog tužitelja u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

8.6. Sastav vijeća

Članak 81.

Prvostupanjski vojnostegovni sudovi sude u vijeću od 3 suca od kojih jedan profesionalno obnaša dužnost.

Viši Vojnostegovni sud sudi u vijeću od 3 suca koji profesionalno obnašaju dužnost.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, kad se sudi generalima, odnosno admiralima vojnostegovni sud sudi u vijeću od 5 sudaca od kojih 3 suca profesionalno obnašaju dužnost, a najmanje jedan sudac od 5 sudaca ima osobni čin generala, odnosno admirala.

U postupcima u povodu žalbe protiv rješenja o izrečenoj stegovnoj mjeri i žalbe protiv rješenja o udaljenju iz službe odlučuje sudac pojedinac.

8.7. Imenovanje i razrješenje vojnostegovnih sudaca i tužitelja, te svečana prisega

Članak 82.

Predsjednike vojnostegovnih sudova, vojnostegovne suce, vojnostegovne tužitelje i njihove zamjenike imenuje i razrješuje ministar obrane u skladu s ovim Zakonom, iz reda časnika pravne struke s položenim pravosudnim ispitom.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje nemaju položen pravosudni ispit dužne su ga položiti u roku od 2 godine od dana imenovanja.

Predsjednici vojnostegovnih sudova, vojnostegovni suci, vojnostegovni tužitelji i njihovi zamjenici profesionalno obnašaju dužnost.

Članak 83.

Predsjednici vojnostegovnih sudova, vojnostegovni suci i suci porotnici te vojnostegovni tužitelji i njihovi zamjenici prije stupanja na dužnost daju svečanu prisegu pred ministrom obrane i načelnikom Glavnog stožera.

Tekst svečane prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću svoju dužnost obnašati savjesno i nepristrano pridržavajući se Ustava i zakona Republike Hrvatske, dajući puni doprinos razvitku Oružanih snaga jačanjem vojne stege«.

8.8. Nadzor nad poslovanjem vojnostegovnih sudova i tužiteljstava te njihov ustroj

Članak 84.

Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti nadzire pravodobnost i urednost obavljanja poslova i rada predsjednika Višega vojnostegovnog suda i Višega vojnostegovnog tužitelja.

Predsjednik Višega vojnostegovnog suda nadzire pravodobnost i urednost obavljanja poslova i rada predsjednika prvostupanjskih vojnostegovnih sudova, a predsjednici prvostupanjskih sudova nadziru pravodobnost i urednost obavljanja poslova i rada vojnostegovnih sudaca i sudaca porotnika.

Viši vojnostegovni tužitelj nadzire pravodobnost i urednost obavljanja poslova i rada vojnostegovnih tužitelja, a vojnostegovni tužitelji nadziru pravodobnost i urednost obavljanja poslova i rada zamjenika vojnostegovnih tužitelja.

U tijeku obavljanja nadzornih poslova iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka može se obaviti i neposredan uvid u rad sudaca i tužitelja, ali se pri tome ne smije utjecati na njihovu neovisnost i slobodu u donošenju odluka.

Članak 85.

Ustroj vojnostegovnih sudova i vojnostegovnih tužiteljstava uređuje se pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva obrane.

D. MATERIJALNA ODGOVORNOST

Članak 86.

Za štetu koju pripadnik Oružanih snaga u službi i u svezi s obavljanjem službe počini trećim osobama odgovara Republika Hrvatska.

Republika Hrvatska ima pravo od pripadnika Oružanih snaga tražiti povrat iznosa isplaćenog trećim osobama u smislu stavka 1. ovoga članka samo ako je pripadnik Oružanih snaga namjerno ili iz krajnje nepažnje počinio štetu.

Pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, Republika Hrvatska ima pravo od pripadnika Oružanih snaga tražiti i naknadu budućih iznosa koje je ona dužna obročno isplaćivati na temelju pravomoćne sudske odluke.

Za ostale štete počinjene u svezi s obavljanjem službe Republika Hrvatska odgovara po općim propisima o naknadi štete.

Članak 87.

O zahtjevu oštećenika da mu Republika Hrvatska nadoknadi štetu odlučuje nadležni sud.

Prije nego što protiv Republike Hrvatske podnese tužbu, oštećenik je obvezan podnijeti odštetni zahtjev izvan spora Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Ako odštetni zahtjev ne bude u cijelosti usvojen ili se o njemu ne donese odluka u roku od 3 mjeseca od njegova podnošenja, oštećenik može podnijeti tužbu nadležnom sudu.

U postupku obeštećenja izvan spora može se sklopiti izvan sudska nagodba, koja je ovršna isprava.

Članak 88.

Pripadnici Oružanih snaga dužni su nadoknaditi štetu koju u svezi s obavljanjem službe namjerno ili krajnjom nepažnjom nanesu Republici Hrvatskoj.

Članak 89.

Postojanje štete, njezin iznos i okolnosti u kojima je nastala utvrđuju povjerenstva sastavljena od triju članova koje imenuje ministar obrane, odnosno osobe koje on ovlasti.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje kojim utvrđuje postojanje štete, odgovornost pripadnika Oružanih snaga, iznos naknade i način provedbe obveze naknade štete.

Prije donošenja rješenja povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka obvezno je saslušati pripadnika Oružanih snaga, odnosno pribaviti od njega pisanu izjavu.

Žalba protiv rješenja o naknadi štete podnosi se ministru obrane ili osobi koju on ovlasti u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

Rješenje po žalbi o naknadi štete ovršna je isprava.

Ovrha iz stavka 5. ovoga članka provodi se sudskim putem ili uskratom od plaće.

Ministar obrane posebnim propisom uređuje postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadu štete.

Članak 90.

Potraživanje naknade štete utvrđene rješenjem iz članka 89. stavka 5. ovoga Zakona zastarijeva za deset godina.

Članak 91.

O naknadi štete počinjene kršenjem vojne stege na imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane odlučuje se u stegovnom postupku.

Ako se iznos štete ne može utvrditi do okončanja stegovnog postupka, nadležno će tijelo odlučivati samo o stegovnoj odgovornosti, a o naknadi štete odlučivat će se u postupku za naknadu štete prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 92.

Pripadnika Oružanih snaga može se u cijelosti ili dijelom osloboditi odgovornosti za nastalu ili prouzročenu štetu, odnosno može se obustaviti postupak za naknadu štete ako je do nje došlo postupanjem po nalogu nadležnog zapovjednika, pod uvjetom da ga je pripadnik Oružanih snaga prethodno pisanim putem upozorio da će provedbom naloga nastati ili da bi mogla nastati šteta.

Pripadnika Oružanih snaga koji je odgovoran za štetu počinjenu krajnjom nepažnjom može se iz opravdanih razloga djelomično ili u cijelosti osloboditi obveze naknade štete.

Smatrat će se da postoje opravdani razlozi u smislu stavka 2. ovoga članka ako je šteta nastala obavljanjem službe ili vježbe u Oružanim snagama, zbog znatnih napora u obavljanju službe, smještaja stvari koji ne odgovara propisanim uvjetima ili pod okolnostima kada je štetu bilo teško izbjeći.

U provođenju postupka iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi se odgovarajuće rješenje.

Članak 93.

Visina naknade štete utvrđuje se prema cijeni uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.

Na visinu utvrđene štete u skladu sa stavkom 1. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja odluke o utvrđivanju odgovornosti za štetu.

Članak 94.

Ako je štetu počinilo više pripadnika Oružanih snaga, svaki od njih odgovara za dio štete koju je počinio ili prouzročio.

Ako se ne može utvrditi pojedinačni udio počinitelja štete, smatra ih se jednako odgovornima i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako štetu počini više pripadnika Oružanih snaga kaznenim djelom počinjenim s namjerom, počinitelji solidarno odgovaraju za prouzročenu štetu.

Članak 95.

Računopolagatelji i rukovatelji sredstvima Oružanih snaga odgovorni su za štetu na imovini koja im je povjerena na čuvanje, osim ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom treće osobe, ili je šteta nastala slučajem ili zbog više sile.

Ministar obrane u skladu s propisima kojima se uređuje materijalno i financijsko poslovanje propisuje koje se osobe u Oružanim snagama smatraju računopolagateljima te njihova prava i dužnosti.

VI. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

1. Radno vrijeme

Članak 96.

Raspored tjednog i dnevnoga radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika uređuje ministar obrane.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, načelnik Glavnog stožera može urediti raspored tjednog i dnevnoga radnog vremena, djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te vojnih vježbi.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku koji rade na ustrojbenim mjestima na kojima se služba obavlja pod otegotnim uvjetima ili na poslovima u Oružanim snagama na kojima se uz primjenu zaštitnih mjera nije moguće u potpunosti zaštiti od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na njihovo zdravlje i sposobnost za službu.

Ministar obrane utvrđuje ustrojbena mjesta i poslove te trajanje radnog vremena na mjestima i poslovima na kojima se služba obavlja pod otegotnim uvjetima.

Članak 97.

Rad dulji od punoga radnog vremena (u daljnjem tekstu: prekovremeni rad) djelatna vojna osoba, službenik i namještenik obvezan je obavljati:

– kad su zapovjeđene mjere pripravnosti,

– u slučaju uzbune u vojnoj postrojbi,

– tijekom vojne vježbe,

– tijekom elementarnih nepogoda i drugih opasnosti,

– tijekom dežurstva ili slične dužnosti u zapovjedništvu, postrojbi ili ustanovi.

Na rad iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se vremenska ograničenja propisana općim propisima.

Prekovremeni rad djelatna vojna osoba, službenik i namještenik obvezni su obavljati i zbog drugih neodgodivih poslova čije bi prekidanje dovelo do štetnih posljedica.           

Rad iz stavka 3. ovoga članka može trajati najdulje 30 radnih dana tijekom kalendarske godine.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku pripada povećana plaća za prekovremeni rad pod uvjetima i u iznosu koji su uređeni općim propisima.

Pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad ne ostvaruje se ako je moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena te ako je dežurstvo kao poseban uvjet rada vezano za kontinuirano obavljanje poslova i zadaća.

2. Odmori i dopusti

Članak 98.

Odredbe općih propisa o dnevnom i tjednom odmoru ne odnose se na osobu koja je obvezna prekovremeno raditi u skladu s odredbom članka 97. ovoga Zakona.

Članak 99.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik imaju pravo na plaćeni godišnji odmor.

Ministar obrane, načelnik Glavnog stožera ili osobe koje oni ovlaste mogu zbog izvanrednih potreba obrane prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku ili im naložiti da se u određenom vremenu ne udaljavaju iz mjesta boravka ako to zahtijeva neodgodivo obavljanje određenog posla obrane - dok traju takvi razlozi.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku ili namješteniku u slučaju prekida ili odgode godišnjeg odmora pripada pravo na naknadu stvarnih troškova koje su imali zbog prekida ili odgode godišnjeg odmora. O zahtjevu za naknadu stvaranih troškova odlučuje osoba iz stavka 2. ovoga članka koja je donijela odluku o prekidu ili odgodi.

Ministar obrane posebnim propisom uređuje uvjete i načine korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika.

Članak 100.

Odredbe općih propisa o dopustima odnose se na djelatne vojne osobe, službenike i namještenike.

Ministar obrane posebno će propisati uvjete i način korištenja nagradnog i izvanrednog dopusta ročnika i kadeta.

                                                       

VII. STANJA U SLUŽBI

Članak 101.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik može tijekom službe u Oružanim snagama biti:

– na dužnosti,

– na školovanju,

– na liječenju odnosno bolovanju - samo djelatna vojna osoba,

– na raspolaganju,

– u aktivnoj pričuvi - samo djelatna vojna osoba,

– upućen u drugo tijelo državne vlasti ili pravnu osobu po odluci ministra obrane,

– upućen u inozemstvo zbog sudjelovanja u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima,

– upućen u inozemstvo zbog sudjelovanja u radu međuna­rodnih organizacija,

– upućen u inozemstvo kao vojni izaslanik ili na druge vojno diplomatske dužnosti,

– udaljen iz službe.

Osoba iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka može biti na 4 godine upućena na dužnost u drugo tijelo državne vlasti ili pravnu osobu ali najviše dva puta, s time da između dvaju upućivanja mora proteći najmanje 2 godine.

Osoba iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka ostvaruje sva prava, osim prava na plaću, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Osoba iz stavka 1. podstavka 8. ovoga članka ostvaruje pravo na plaću i druga prava na temelju ugovora o sudjelovanju u radu međunarodnih organizacija.

Osobe iz stavka 1. podstavka 7. i 8. ovoga članka mogu biti upućene u inozemstvo najdulje 12 mjeseci. Zbog iznimne potrebe ili na osobni zahtjev rok od 12 mjeseci može se produljiti za 3 mjeseca.

Osoba iz stavka 1. podstvka 9. upućuje se u inozemstvo na vrijeme određeno u skladu s odlukom o imenovanju na vojno diplomatsku dužnost.

Osobe iz stavka 1. podstavka 7., 8. i 9. ovoga članka mogu se ponovno uputiti na dužnost u inozemstvo nakon što su najmanje 2 godine obnašale dužnost u Oružanim snagama.

O stanju u službi djelatne vojne osobe, službenika i namještenika nadležna osoba donosi odgovarajuće rješenje.

1. Raspoređivanje na dužnost

Članak 102.

U skladu s predviđenim ustrojbenim mjestima djelatne vojne osobe, službenici i namještenici raspoređuju se u zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga te u Ministarstvo obrane.

Ministar obrane može djelatnu vojnu osobu iz Oružanih snaga rasporediti na poslove i zadaće u Ministarstvu obrane uz prethodno pribavljeno mišljenje načelnika Glavnog stožera.

Članak 103.

Djelatnu vojnu osobu raspoređuje se na odgovarajuće ustrojbeno mjesto:

– prema stručnoj spremi,

– prema činu,

– prema osobnoj vojnostručnoj specijalnosti,

– prema posebnim sposobnostima predviđenima za to ustrojbeno mjesto,

– prema postignutim rezultatima.

Raspored na ustrojbeno mjesto opće vojnostručne specijalnosti smatra se rasporedom prema osobnoj vojnostručnoj specijalnosti.

Članak 104.

Određena ustrojbena mjesta mogu se popunjavati djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima na temelju rezultata internog natječaja. Izbor kandidata obavlja povjerenstvo Ministarstva obrane koje imenuje čelnik ustrojstvene cjeline za koju je raspisan natječaj.

Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera odlučuje o ustrojbenim mjestima koja se mogu popunjavati preko internog natječaja te o načinu oglašivanja i imenovanja članova povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 105.

Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u okviru drugog roda, odnosno struke, na ustrojbeno mjesto druge vojno-stručne specijalnosti ili ustrojbeno mjesto službenika ili namještenika istog stupnja stručne spreme:

– ako se ukine vojnu postrojbu ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena,

– ako je proglašena zdravstveno nesposobnom za obnašanje dužnosti na dosadašnjem ustrojbenom mjestu ili drugom ustrojbenom mjestu u okviru roda, odnosno struke kojoj pripada, ali postoji preostala sposobnost za službu,

– ako to sama zatraži,

– ako je to u interesu službe, što se u svakom pojedinačnom slučaju mora posebno obrazložiti.

Osoba iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka zadržava prava prijašnjega ustrojbenog mjesta ako je to za nju povoljnije, osim prava na dodatak, odnosno naknadu vezanu za obnašanje prijašnje dužnosti.

Raspored iz stavka 1. ovoga članka može trajati do 2 godine, odnosno do stjecanja uvjeta za mirovinu, ako se pravo na mirovinu može ostvariti u roku od najviše 5 godina.

Članak 106.

Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina, ako je to u interesu Oružanih snaga:

– zbog ukidanja ustrojbenog mjesta,

– zbog premještaja na temelju osobne zamolbe kada je razriješena dužnosti, a nema mogućnosti postavljenja na ustrojbeno mjesto svog čina,

– kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti,

– kada je ocjenom zdravstvene komisije predložena promjena ustrojbenog mjesta.

Interes Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka u svakom pojedinačnom slučaju mora se posebno obrazložiti.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja je raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može uz zadržavanje prava osobnog čina ostati na tom ustrojbenom mjestu najdulje 2 godine.

Članak 107.

Ustrojbeno mjesto čija je popuna prijeko potrebna, a koje se ne može popuniti odgovarajućom djelatnom vojnom osobom popunjava se:

– rasporedom djelatne vojne osobe istog roda-struke nižeg čina,

– privremenim rasporedom službenika ili namještenika odgovarajuće stručne spreme u trajanju do jedne godine.

Službenici i namještenici privremeno raspoređeni na ustrojbena mjesta djelatnih vojnih osoba za vrijeme obavljanja dužnosti imaju sva prava i obveze kao i djelatne vojne osobe na tim dužnostima.

Članak 108.

Čelnik ustrojstvene cjeline ovlaštene za raspored djelatnih vojnih osoba obvezan je na kraju svake kalendarske godine raščlaniti razloge zbog kojih osobe nisu raspoređene u skladu sa člankom 103. ovoga Zakona.

Članak 109.

Djelatna vojna osoba može u interesu Oružanih snaga biti raspoređena za obnašatelja dužnosti na ustrojbenom mjestu višeg čina najdulje 2 godine.

Članak 110.

Djelatna vojna osoba može biti određena da pored svoje dužnosti obnaša i dužnost drugoga, nepopunjenoga, ustrojbenog mjesta ili ustrojbenog mjesta osobe koja je privremeno spriječena obnašati dužnost zbog školovanja ili bolovanja.

Obnašanje druge dužnosti iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje godinu dana.

Ako obnaša drugu dužnost više od 30 dana osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odredi ministar obrane.

Članak 111.

Djelatna vojna osoba može biti privremeno upućena u drugo zapovjedništvo, postrojbu, odnosno ustanovu Oružanih snaga u istom ili drugom mjestu službe zbog zamjene odsutnog zapovjednika ili zbog drugih potreba Oružanih snaga.

Za vrijeme zamjene osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje prava prema ustrojbenom mjestu koje je za nju povoljnije.

Zamjena iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje 12 mjeseci u razdoblju od 2 godine.

2. Premještaj

Članak 112.

Premještajem se u smislu ovoga Zakona smatra raspored na ustrojbeno mjesto u drugom mjestu službe koje je najmanje 50 km udaljeno od dotadašnjeg mjesta službe.

Premještaj djelatnih vojnih osoba provodi se:

– zbog popune ustrojbenih mjesta koja su ostala slobodna nakon upućivanja djelatnih vojnih osoba na školovanje,

– zbog zdravstvenog stanja djelatne vojne osobe ili člana njegove obitelji, na temelju nalaza zdravstvene komisije,

– zbog neodgodivih interesa službe u svezi s ustrojavanjem novih ili ukidanjem postojećih zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga ili njihovih dijelova,

– zbog drugih važnih i neodgodivih interesa službe.

Članak 113.

Tijekom obavljanja službe djelatna vojna osoba može biti premještana zbog potreba službe najviše 4 puta, ne uzimajući u obzir premještaj na temelju osobne zamolbe.

Članak 114.

Djelatnu vojnu osobu ne može se premještati bez njezina pristanka ako će u roku od 5 godina udovoljiti uvjetima za starosnu mirovinu ili je navršila 55 godina života, osim ako zbog premještaja ili ukidanja zapovjedništva, postrojbe ili ustanove Oružanih snaga nema slobodnoga ustrojbenog mjesta na koje bi mogla biti raspoređena, odnosno imenovana.

Članak 115.

Djelatnu vojnu osobu može se na temelju osobne zamolbe premjestiti ako je provela 6 godina u službi i 3 godine u mjestu iz kojeg traži premještaj.

Zamolba djelatne vojne osobe za premještaj iz stavka 1. ovoga članka ili zbog preseljenja članova njezine obitelji u drugo mjesto radi boljih mogućnosti liječenja ili klimatskih uvjeta rješava se neovisno o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, na temelju nalaza zdravstvene komisije.

Članak 116.

Djelatnu vojnu osobu, službenika ili namještenika nakon 4 godine raspoređuje se s ustrojbenog mjesta na kojem se služba obavljala pod otegotnim uvjetima na drugo ustrojbeno mjesto.

Osobu iz stavka 1. ovoga članka može se rasporediti na drugo ustrojbeno mjesto u mjestu službe, odnosno premjestiti izvan dotadašnjeg mjesta službe.

Djelatna vojna osoba, službenik ili namještenik na osobni zahtjev može nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, ostati na dosadašnjem ustrojbenom mjestu.

Članak 117.

Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu dužnost na istom ustrojbenom mjestu do razine zapovjednika brigade najdulje 4 godine.

 Iznimno, u interesu službe, dužnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu se obnašati i dulje od 4 godine, ali najdulje 6 godina, na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

Članak 118.

Bračni drug djelatne vojne osobe, službenika i namještenika premještene u interesu službe ili iz zdravstvenih razloga kojem prestane radni odnos zbog premještaja bračnog druga, a u mjestu u koje je djelatna vojna osoba, službenika i namještenika premještena nema mogućnosti zaposliti se na odgovarajućem radnom mjestu, do stupanja u radni odnos zadržava pravo na mirovinsko osiguranje (u nastavku teksta: produljeno osiguranje) u trajanju do 2 godine od dana prestanka radnog odnosa.

Odgovarajućim mjestom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se radno mjesto iste vrste i stupnja stručne spreme koje je bračni drug imao prije prestanka radnog odnosa.

Pravo na produljeno osiguranje bračnom drugu prestaje i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka:

– kada se zaposli,

– kada ostvari pravo na mirovinu,

– kada odbije zaposlenje na odgovarajućem radnom mjestu,

– kada bude osuđen(a) na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci.

Članak 119.

Sredstva za produljeno osiguranje iz članka 118. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu.

Članak 120.

Djelatna vojna osoba po odluci ministra obrane može biti raspoređena u drugo tijelo državne vlasti ili pravnu osobu.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima sva prava, obveze i odgovornosti kao i ostali djelatnici u tim tijelima i pravnim osobama, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 121.

Raspoređivanje pričuvnog časnika i dočasnika na dužnost po ratnom rasporedu provodi se u skladu s odredbama Zakona o obrani i odredbama članka 103. ovoga Zakona.

3. Upućivanje na školovanje, odnosno znanstveno i stručno usavršavanje

Članak 122.

Djelatnu vojnu osobu upućenu na školovanje, odnosno znanstveno i stručno usavršavanje – specijalizaciju razrješava se dužnosti ako školovanje, odnosno znanstveno i stručno usavršavanje-specijalizacija traje dulje od 6 mjeseci.

Djelatnu vojnu osobu upućenu na školovanje poradi prekvalifikacije razrješava se dužnosti bez obzira na trajanje školovanja.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku vrijeme provedeno na školovanju, odnosno usavršavanju – specijalizaciji računa se u vrijeme provedeno u službi i oni zadržavaju sva prava osobnog čina koja su imali prije upućivanja na školovanje, odnosno usavršavanje-specijalizaciju.

4. Liječenje i bolovanje

Članak 123.

Djelatnu vojnu osobu koja zbog bolesti ne može obnašati dužnost na svom ustrojbenom mjestu razriješit će se dužnosti ako bolest traje dulje od 6 mjeseci ili ako liječnička komisija ocijeni da bi mogla trajati dulje od 6 mjeseci.

5. Stavljanje na raspolaganje

Članak 124.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik stavlja se na raspolaganje:

– ako nakon ukidanja ustrojbenog mjesta ne može biti raspoređena, odnosno imenovana na drugo ustrojbeno mjesto,

– ako je proglašena zdravstveno nesposobnom za obavljanje poslova ustrojbenog mjesta na koje je raspoređena, a ne može biti raspoređena, odnosno imenovana na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto.

 Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu biti na raspolaganju 6 mjeseci od dana donošenja rješenja o stavljanju na raspolaganje.

Članak 125.

 Djelatna vojna osoba stavljena na raspolaganje zadržava prava osobnog čina.

Službenik i namještenik stavljen na raspolaganje zadržava prava svojega položaja i radnog mjesta prije stavljanja na raspolaganje.

Protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje ministar obrane ili osoba koju on ovlasti. Žalba protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje ne zadržava njegovu provedbu.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku prestaje služba ako ne bude raspoređena, odnosno imenovana na dužnost u roku od 6 mjeseci od dana donošenja rješenja o stavljanju na raspolaganje.

6. Stavljanje u aktivnu pričuvu

Članak 126.

Djelatna vojna osoba koja ne ostvaruje uvjete za mirovinu, a u svome je radu postigla zadovoljavajuće rezultate, može biti stavljena u aktivnu pričuvu ako u slučaju preustroja Oružanih snaga ostane neraspoređena.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka može u stanju aktivne pričuve biti najdulje 5 godina.

Članak 127.

Osoba u aktivnoj pričuvi ostvaruje pravo na 60% naknade plaće ostvarene u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je doneseno rješenje o stavljanju u aktivnu pričuvu te određena prava iz radnog odnosa ako se ne zaposli.

Osoba u aktivnoj pričuvi mora uvijek biti spremna odazvati se obavljanju poslova po pozivu nadležnog tijela.

Na žalbu protiv rješenja o stavljanju u aktivnu pričuvu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje.

Ministar obrane propisat će uvjete pod kojima se djelatnu vojnu osobu može staviti u aktivnu pričuvu te obveze osobe u aktivnoj pričuvi.

Iznimno, ako se osoba koja je u aktivnoj pričuvi zaposli, prava iz radnog odnosa joj prestaju, ali Ministarstvom obrane može sklopiti ugovor na određeno vrijeme do isteka roka iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona.

 Ugovorom iz stavka 5. ovoga članka posebno se utvrđuje:

– način, vrijeme i mjesto javljanja na poziv nadležnog tijela,

– vremenski period sudjelovanja na vojnim vježbama,

– novčani iznos koji će osoba u aktivnoj pričuvi primati za izvršenje ugovornih obveza.

7. Udaljenje iz službe

Članak 128.

Djelatnu vojnu osobu, službenika i namještenika udaljuje se iz službe:

– kad je protiv njega pokrenut istražni postupak i određen pritvor, s danom određivanja pritvora,

– dok se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u trajanju do 6 mjeseci, s danom početka izdržavanja kazne.

Članak 129.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik mogu biti udaljeni iz službe kad je pokrenut kazneni ili stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa, a povreda je takve naravi da bi ostanak u službi dok traje kazneni ili stegovni postupak mogao štetiti interesima službe.

U slučaju da su dovedeni u opasnost životi i zdravlje ljudi odnosno imovina veće vrijednosti, ministar obrane, odnosno načelnik Glavnog stožera mogu rješenjem trenutačno udaljiti iz službe odgovorne osobe u zapovjednom lancu do utvrđivanja konkretne pojedinačne odgovornosti.

Protiv rješenja o udaljenju iz službe iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba.

Članak 130.

Rješenje o udaljenju iz službe donosi nadređena osoba:

– na razini zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga – časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njoj ravne ili više razine,

– na razini Ministarstva obrane i Glavnog stožera - osoba na dužnosti načelnika službe, odnosno njoj jednake ustrojstvene cjeline.

Nadređeni časnik obvezan je u rješenju obrazložiti činjenice i okolnosti na temelju kojih je donio rješenje o udaljenju iz službe.

Članak 131.

Protiv rješenja o udaljenju iz službe dopuštena je žalba u roku od tri dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje nad­ležni prvostupanjski vojnostegovni sud.

Žalba protiv rješenja o udaljenju iz službe ne zadržava njegovo izvršenje.

Vojnostegovni sud dužan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka žalbe.

Odluka vojnostegovnog suda o žalbi je konačna.

Članak 132.

Udaljenje iz službe djelatne vojne osobe, službenika i namještenika može trajati samo dok postoje razlozi zbog kojih je donijeto rješenje o udaljenju iz službe. Nakon prestanka razloga za udaljenje iz službe djelatne vojne osobe, službenika, odnosno namještenika nadležna osoba iz članka 130. stavka 1. ovoga Zakona koja je donijela rješenje obvezna je pokrenuti postupak kojim će se riješiti status te osobe u službi.

Udaljenje iz službe može trajati do okončanja kaznenog ili stegovnog postupka.

Članak 133.

Smatrat će se da djelatna vojna osoba, službenik, odnosno namještenik nije ni bio udaljen iz službe:

– ako bude obustavljen kazneni, odnosno stegovni postupak koji se vodio protiv njega,

– ako konačnom odlukom suda bude oslobođen optužbe ili optužba bude odbijena ili odbačena,

– ako u postupku po izvanrednim pravnim lijekovima bude oslobođen optužbe,

– ako mu u stegovnom postupku pred vojnostegovnim sudom bude izrečena stegovna mjera.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, osobi koja se udaljuje iz službe pripadaju sva prava u svezi s obavljanjem službe kao da je cijelo vrijeme bila na dužnosti.

Članak 134.

Djelatna vojna osoba, službenik, odnosno namještenik za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj, u iznosu od 80% osnovne plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio mjesecu udaljenja iz službe.

Vrijeme udaljenja iz službe ne računa se u vrijeme za promaknuće u službi, osim ako se u odgovarajućem postupku utvrdi da nije postojao razlog za udaljenje iz službe.

VIII. SLUŽBENO OCJENJIVANJE I PRIZNANJA

1. Službeno ocjenjivanje vojnih osoba

Članak 135.

Djelatne vojne osobe se službeno ocjenjuje za rad tijekom kalendarske godine.

Rok za donošenje službenih ocjena je 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

Ne ocjenjuje se djelatnu vojnu osobu koja je, bez obzira na razloge, u razdoblju iz stavka 2. ovoga članka na dužnosti provela manje od 6 mjeseci.

Ministar obrane propisuje uvjete i postupak ocjenjivanja te način preispitivanja i evidentiranja službenih ocjena.

Ocjenjivanje pričuvnika provodi se nakon svake vojne vježbe, odnosno obavljene službe.

Ocjenjivanje ročnika provodi se u skladu s propisima o obuci i odgoju ročnika.

Ocjenjivanje kadeta provodi se u skladu s propisima koji se odnose na sustav izobrazbe.

Članak 136.

Ocjenjivanje djelatnih vojnih osoba i pričuvnika provodi se u dvije razine neposredne nadređenosti.

U prvoj razini prvoocjenjivač ocjenjuje:

– stručnost i usavršavanje,

– sposobnost vođenja, zapovijedanja odnosno upravljanja, ljudske i vojničke osobine,

– odnos prema dužnosti i vojnoj stezi,

– psihofizičke sposobnosti i ukupne mogućnosti osobe.

U drugoj razini drugoocjenjivač donosi zaključnu ocjenu ocjenjivačkog razdoblja i procjenu mogućnosti osobe.

U drugoj razini ne ocjenjuje se djelatna vojna osoba kojoj je prvoocjenjivač ministar obrane, odnosno načelnik Glavnog sto­žera.

Prvoocjenjivač je osoba neposredno nadređena osobi koju ocjenjuje.

Drugoocjenjivač je osoba neposredno nadređena prvoocje­njivaču.

Članak 137.

Ocjene su: »ne zadovoljava«, »zadovoljava«, »dobar«, »isti­če se« i »osobito se ističe«.

Osobi ocijenjenoj ocjenom »zadovoljava« produljit će se za godinu dana vrijeme za promaknuće koje treba provesti u činu koji ima.

Osoba ocijenjena ocjenom »dobar« ili »ističe se« nastavlja službu bez promjena.

Osobi ocijenjenoj ocjenom »osobito se ističe« skratit će se za godinu dana vrijeme za promaknuće koje treba provesti u činu koji ima ako za vrijeme provedeno u tome činu nije niti jednom ocijenjena ocjenom manjom od ocjene »ističe se«.

Članak 138.

Djelatnim vojnim osobama službena se ocjena uručuje uz potpis primitka.

Osoba nezadovoljna ocjenom može podnijeti zahtjev za pre­is­pitivanje ocjene osobi nadređenoj drugoocjenjivaču u roku od 15 dana od dana primitka ocjene.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka osoba nadređena drugoocjenjivaču obvezna je zahtjev za preispitivanje službene ocjene riješiti u roku od 30 dana te osnovati povjerenstvo od tri člana koji imaju najmanje isti stupanj stručne spreme i stručno usmjerenje kao i osoba iz stavka 1. ovoga članka, sa zadaćom da preispita osporavanu ocjenu.

Ocjena povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka je konačna.

 2. Priznanja

Članak 139.

Priznanja u smislu odredaba ovoga Zakona su: vojne medalje, pohvale i nagrade.

Priznanja se mogu dodjeljivati zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga, vojnim osobama te službenicima i namještenicima.

Članak 140.

Vrhovni zapovjednik propisuje uvjete i postupak dodjele, te vrste vojnih medalja koje se mogu dodijeliti pripadnicima Oružanih snaga te ustrojbenim jedinicama Ministarstva obrane i Oružanih snaga.

Ministar obrane propisuje vrste pohvala i nagrada, uvjete i postupak dodjele.

Članak 141.

Vojnu osobu pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njoj ravne ili više razine.

Zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga pisano pohvaljuje i nagrađuje ministar obrane i načelnik Glavnog stožera, odnosno osobe koje oni ovlaste.

Zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga može pisano pohvaliti i vrhovni zapovjednik.

Službenike i namještenike pisano pohvaljuje i nagrađuje ministar obrane i načelnik Glavnog stožera, odnosno osobe koje oni ovlaste.

IX. PROMAKNUĆA, ODUZIMANJE I POVRAT ODUZETOG ČINA

A. PROMAKNUĆA VOJNIH OSOBA

1. Opći uvjeti za promaknuće

Članak 142.

Promaknuća u činove obavljaju se u skladu s godišnjim planom promaknuća, broju i strukturi činova za promaknuće.

Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera donosi plan iz stavka 1. ovoga članka na temelju potreba ustroja, mogućnosti proračuna i drugih važnih okolnosti.

Vrhovni zapovjednik na prijedlog ministra obrane propisuje postupak i način dodjele činova i promaknuća vojnih osoba u činove.

Članak 143.

Djelatnu vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:

– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu,

– ako je godinu dana provela na ustrojbenom mjestu višeg čina,

– ako u zadnje dvije godine nije kažnjena za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti bezuvjetnom kaznom zatvora i ako se protiv nje ne vodi postupak za kazneno djelo po službenoj dužnosti,

– ako u zadnjoj godini nije kažnjena za stegovni prijestup, odnosno da se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa,

– ako u vremenu propisanom za promaknuće nijednom nije ocijenjena konačnom ocjenom »zadovoljava«,

– ako postoji nepopunjeno ustrojbeno mjesto odgovarajućeg čina.

Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, za promaknuće u činove viših časnika, odnosno generala i admirala, djelatna vojna osoba treba znati najmanje jedan strani jezik razine trećeg stupnja.

Djelatne vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavanju uvjete za promaknuće.

Članak 144.

Djelatnoj vojnoj osobi koja ima znanstveni stupanj magistra, odnosno doktora znanosti u okviru roda ili struke područja u kojem obavlja službu, vrijeme provedeno u činu potrebno za promaknuće skraćuje se za godinu dana.

2. Redovito promaknuće

2.1. Promaknuće dočasnika

Članak 145.

Djelatni dočasnik može biti promaknut u viši čin kada osim uvjeta iz članka 143. ovoga Zakona završi odgovarajući stupanj dočasničke izobrazbe, odnosno ako je u proteklom ocjenjivačkom razdoblju bio ocijenjen službenim ocjenama »ističe se« i »osobito se ističe« te u činu provede:

– skupnik                            – 3 godine,

– desetnik                           – 4 godine,

– narednik                          – 4 godine,

– nadnarednik                     – 4 godine,

– stožerni narednik – 4 godine.

Dočasniku koji ima višu ili visoku stručnu spremu vrijeme provedeno u činu potrebno za promaknuće skraćuje se za godinu dana.

2.2. Promaknuće nižih časnika

Članak 146.

Djelatni poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima visoku stručnu spremu i odgovarajuću časničku izobrazbu te u činu poručnika, odnosno poručnika korvete provede 3 godine.

Djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka može biti promaknuta u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima višu stručnu spremu i odgovarajuću časničku izobrazbu te u činu poručnika, odnosno poručnika korvete provede 5 godina.

Članak 147.

Djelatni natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima visoku stručnu spremu i odgovarajuću časničku izobrazbu te u činu natporučnika, odnosno poručnika fregate provede 4 godine.

Djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka može biti promaknuta u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima višu stručnu spremu i odgovarajuću časničku izobrazbu te u činu natporučnika, odnosno poručnika fregate provede 6 godina.

2.3. Promaknuće viših časnika

Članak 148.

Djelatni satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima visoku stručnu spremu i odgovarajuću časničku izobrazbu te u činu satnika, odnosno poručnika bojnog broda provede 4 godine.

Djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka može biti promaknuta u čin bojnika, odnosno kapetana korvete kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima višu stručnu spremu i odgovarajuću časničku izobrazbu te u činu satnika, odnosno poručnika bojnog broda provede 6 godina.

Članak 149.

Djelatni bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima visoku stručnu spremu te u činu bojnika, odnosno kapetana korvete provede 4 godine.

Djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka može biti promaknuta u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima višu stručnu spremu te u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede 6 godina.

Članak 150.

Djelatni pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, ako ima visoku stručnu spremu te u činu pukovnika, odnosno kapetana fregate provede 4 godine.                        

Članak 151.

Čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda i viši čin može steći samo djelatni časnik.

2.4. Promaknuće u čin generala, odnosno admirala

Članak 152.

Brigadir, odnosno kapetan bojnog broda može biti promaknut u čin brigadnoga generala, odnosno komodora kada osim uvjeta iz članka 143. ovoga Zakona ispunjava i sljedeće uvjete:

– ima visoku stručnu spremu i odgovarajuću vojnu školu,

– u činu brigadira, odnosno kapetana bojnog broda provede 4 godine i u tom razdoblju bude ocijenjen najmanje konačnom ocjenom »ističe se«.

Članak 153.

Brigadni general, odnosno komodor može biti promaknut u čin general bojnika, odnosno kontraadmirala kada osim uvjeta iz članka 143. ovoga Zakona ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

– ima visoku stručnu spremu,

– ima odgovarajuću vojnu školu,

– u činu brigadnoga generala, odnosno komodora provede najmanje 3 godine.

Članak 154.

Promaknuće u čin general pukovnika, generala zbora i stožernog generala, odnosno viceadmirala, admirala i admirala flote obavlja se u skladu s uvjetima iz članka 153. ovoga Zakona.

Članak 155.

Vrijeme provedeno na školovanju, raspolaganju ili rasporedu na ustrojbenom mjestu službenika istog stupnja stručne spreme uračunava se u vrijeme provedeno u činu u smislu članka 143. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

3. Izvanredno promaknuće

Članak 156.

Iznimno djelatni časnik i djelatni dočasnik može biti izvanredno promaknut na prijedlog nadležne osobe iz članka 162. ovoga Zakona u izravno viši čin bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom:

– ako je obavljanjem službe stekao posebne zasluge za Oružane snage,

– ako je učinio djelo posebne važnosti za Oružane snage.

Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera predlaže izvanredno promaknuće u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.

4. Promaknuće ročnika i pričuvnika

4. 1. Promaknuće ročnika, djelatnih i pričuvnih vojnika

Članak 157.

Ročnik ocijenjen službenom ocjenom »osobito se ističe« može biti promaknut u čin pozornika.

Ročnik može biti promaknut u čin razvodnika ako je s uspjehom završio tečaj za razvodnika.

Djelatni i pričuvni vojnik može biti promaknut u čin pozornika i razvodnika ako je ocijenjen najmanje ocjenom »ističe se«.

Djelatni i pričuvni vojnik može biti promaknut u čin razvodnika ako je završio tečaj za razvodnika.

4.2. Promaknuće pričuvnih dočasnika

Članak 158.

Pričuvnog dočasnika i pričuvnog časnika promiče se u viši čin prema potrebi popune Oružanih snaga u ratu ili drugim potrebama obrane.

Osobu iz stavka 1. ovoga članka promiče se u viši čin:

– ako je u činu provela propisano vrijeme,

– ako u posljednje dvije godine nije kažnjena bezuvjetnom kaznom zatvora za kazneno djelo iz nečasnih pobuda i ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti,

– ako je ocijenjena zadnjom službenom ocjenom najmanje »ističe se«,

– ako je u vremenu propisanom za promaknuće uspješno sudjelovala na vojnim vježbama u skladu s odredbama Zakona o obrani.

Članak 159.

Pričuvne dočasnike može se promaknuti u viši čin kada u činu provedu:

– 3 godine – skupnik,

– 4 godine – desetnik,

– 4 godine – narednik,

– 4 godine – nadnarednik,

– 4 godine – stožerni narednik.

Pričuvne časnike može se promaknuti u viši čin kada u činu provedu:

– 3 godine – poručnik, odnosno poručnik korvete,

– 4 godine – natporučnik,          odnosno    poručnik fregate,

– 4 godine – satnik,        odnosno poručnik bojnog broda,

– 4 godine – bojnik,    odnosno kapetan korvete.

Članak 160.

Pričuvni satnik ili bojnik, odnosno pričuvni poručnik bojnog broda ili kapetan korvete koji udovoljava uvjetima iz članka 158. i 159. ovoga Zakona može biti promaknut u čin pričuvnog bojnika ili pričuvnog pukovnika, odnosno kapetana korvete ili kapetana fregate:

– kad je po ratnom rasporedu Oružanih snaga raspoređen, odnosno imenovan na ustrojbeno mjesto višeg čina, ili

– ako mu je ratnim rasporedom izvan Oružanih snaga određena odgovarajuća dužnost i ako ju je obnašao najmanje dvije godine.

Članak 161.

Pričuvni dočasnik ili pričuvni časnik koji je u djelatnoj vojnoj službi proveo najmanje dvije godine može biti promaknut u izravno viši čin ako udovoljava ostalim uvjetima iz članka 158. i 159. ovoga Zakona.

Pričuvni dočasnik ili pričuvni časnik koji je po ratnom rasporedu raspoređen na određenu zapovjednu dužnost za koju ima potrebnu stručnu spremu može u interesu službe biti izvanredno promaknut bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom.

5. Postupak predlaganja i ovlasti za dodjelu čina, odnosno promaknuća

5.1. Predlaganje

Članak 162.

Djelatni vojnici promiču se u činove pozornika i razvodnika na prijedlog zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine.

Dočasnici u čin skupnika, desetnika i narednika promiču se na prijedlog zapovjednika brigade, njemu ravne ili više razine.

Dočasnici u čin nadnarednika, stožernog narednika i čas­ničkog namjesnika promiču se na prijedlog zapovjednika: zbornog područja (u daljnjem tekstu: ZP), Hrvatskoga vojnog učilišta (u daljnjem tekstu: HVU), Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (u daljnjem tekstu: HRZ i PZO), Hrvat­ske ratne mornarice (u daljnjem tekstu: HRM) i Zapovjedništva za obuku (u daljnjem tekstu: ZzO).

Časnici te generali i admirali promiču se na prijedlog ministra obrane.

Izuzetno od odredbi ovoga članka, djelatni vojnici i dočasnici raspoređeni na službu u Ministarstvo obrane promiču se na prijedlog čelnika ustrojbene jedinice u koju su raspoređeni. Časnici raspoređeni na službu u Ministarstvo obrane promiču se na prijedlog ministra obrane.

Članak 163.

Osobe iz članka 162. ovoga Zakona dužne su pokrenuti postupak promaknuća kada su ispunjeni uvjeti za promaknuće propisani odredbama ovoga Zakona.

Prijedlog za promaknuće bit će odbijen ako nisu ispunjeni uvjeti za promaknuće utvrđeni ovim Zakonom.

5.2. Ovlasti za dodjelu čina i promaknuće

Članak 164.

Vrhovni zapovjednik na prijedlog ministra obrane dodjeljuje prvi časnički čin i promiče više časnike te generale i admirale.

Vrhovni zapovjednik može ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, osim ovlasti promicanja generala i admirala, prenijeti na ministra obrane.

Načelnik Glavnog stožera na prijedlog zapovjednika ZP, HVU, HRZ i PZO, HRM i ZzO promiče u čin nadnarednika, stožernog narednika i časničkog namjesnika.

Zapovjednik ZP, HVU, HRZ i PZO, HRM i ZzO na prijedlog zapovjednika brigade, njemu ravne ili više razine dodjeljuje činove skupnika, desetnika i narednika, te ih promiče.

Zapovjednik brigade, osoba njemu ravne ili više razine, na prijedlog zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine, dodjeljuje vojničke činove i promiče vojnike.

O dodjeli čina i promaknuću vojnih osoba donosi se odluka koja nije upravni akt.

Članak 165.

U čin stožernoga generala, odnosno admirala flote može biti promaknut general zbora, odnosno admiral, samo za ratne zasluge.

B. ODUZIMANJE ČINA I POVRAT ODUZETOG ČINA

Članak 166.

Vojnoj osobi oduzima se čin:

– ako joj prestane hrvatsko državljanstvo,

– ako je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od 3 godine za kazneno djelo počinjeno s namjerom,

– ako joj je pravomoćnom presudom vojnostegnovnog suda izrečena stegovna kazna oduzimanja čina.

Osoba kojoj se oduzima čin gubi i sva prava vezana za čin.

Odluku o oduzimanju čina donosi osoba nadležna za dodjelu čina i promaknuće u čin u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 167.

Osobi može biti vraćen čin koji joj je oduzet.

O povratu čina odlučuje osoba koja je dodijelila čin.

Ako se u postupku vraćanja čina utvrdi da nisu postojali opravdani razlozi za njegovo oduzimanje, osobi kojoj je bio oduzet čin vraćaju se i sva prava u svezi s činom od dana oduzimanja čina.

X. MATERIJALNA PRAVA

1. Plaće i druga materijalna prava djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika

Članak 168.

Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na plaću i dodatke na plaću te druga materijalna prava prema odredbama zakona.

1.1. Plaće

Članak 169.

Plaća djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću.

Osnovnu plaću djelatne vojne osobe čini umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža.

Osnovica za obračun osnovne plaće djelatne vojne osobe, službenika i namještenika određuje se na način propisan za državne službenike i namještenike.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe postavljene na ustrojbeno mjesto za koje je utvrđen ustrojbeni čin viši od osobnog čina koji ta osoba ima čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za taj ustrojbeni čin i osnovne plaće utvrđene za osobni čin. Djelatna vojna osoba ne može primiti osnovnu plaću nižu od one predviđene za čin koji je za dva mjesta niži od ustrojbenog.

Osnovnu plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova ustrojbenog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža.

Ministar obrane posebnim propisom odredit će radna mjesta na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti osnovna plaća za službenike i namještenike u Oružanim snagama uvećava za 20%.

Vrijednosti koeficijenata osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe utvrđuju se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Članak 170.

Zbog otegotnih uvjeta rada, opasnosti i odgovornosti pripadnici Oružanih snaga ostvaruju pravo na dodatke na plaću.

Dodatak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u postotku od osnovne plaće djelatne vojne osobe, službenika i namještenika.

Kriterije za utvrđivanje otegotnih uvjeta rada, opasnosti i odgovornosti utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Iznos dodatka na plaću i način isplate plaće utvrđuje ministar obrane posebnim propisom.

1.2. Ostala pitanja u svezi s ostvarenjem materijalnih prava

Članak 171.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku ne pripada plaća za sate i dane neopravdane odsutnosti s posla.

Članak 172.

Djelatna vojna osoba upućena u skladu s odlukom ministra obrane u drugo tijelo državne vlasti ili pravnu osobu ima pravo na plaću i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezni su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka upućenu u ta tijela ili pravne osobe.

Članak 173.

Ministar obrane utvrđuje mjerila za određivanje plaće i drugih prava vojnim izaslanicima, članovima vojnih izaslanstava te članovima njihove uže obitelji upućenih u inozemstvo zbog obavljanja poslova i zadaća koji proizlaze iz međunarodnih ugovora.

Djelatnoj vojnoj osobi i službeniku upućenom u inozemstvo zbog školovanja ili usavršavanja pripada plaća kao da radi i stipendija u iznosu koji određuje ministar obrane.

Članak 174.

Nakon isteka roka raspolaganja djelatne vojne osobe, službenici i namještenici ostvaruju pravo na otpremninu u iznosu koji odredi ministar obrane.

Članak 175.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku za osobito zalaganje, iznimne uspjehe u radu i djela važna za Oružane snage može biti dodijeljena novčana nagrada u skladu s propisom ministra obrane.

2. Novčana primanja pričuvnika, ročnika i kadeta za vrijeme službe u Oružanim snagama

Članak 176.

Pričuvniku tijekom službe u Oružanim snagama pripada naknada plaće i druga materijalna prava u skladu sa Zakonom o obrani.

Članak 177.

Ročnicima i kadetima isplaćuje se novčana naknada za putovanje:

– na služenje i povratak sa služenja vojnog roka,

– na liječenje.

Novčana primanja ročnika i kadeta izuzeta su od sudskih i upravnih ovrha.

3. Naknada putnih i ostalih troškova

Članak 178.

Vojnoj osobi pripada naknada troškova u svezi s obavljanjem službe.

Ministar obrane propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade troškova u svezi s obavljanjem službe.

Članak 179.

Djelatna vojna osoba premještena u skladu s ovim Zakonom ima pravo na naknadu selidbenih troškova.

Djelatna vojna osoba premještena u skladu s ovim Zakonom koja uzdržava obitelj i s njom živi u zajedničkom kućanstvu ima pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji.

Ministar obrane propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade selidbenih troškova i naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji.

Članak 180.

Ročnici, kadeti i pričuvnici na službi u Oružanim snagama imaju pravo na besplatnu vojnu odoru, osobnu opremu, prehranu i smještaj.

Osoba koja se prima u djelatnu vojnu službu ima pravo na besplatnu vojnu odoru.

Ministar obrane propisuje kriterije pripadanja, način osiguranja i održavanja vojne odore i osobne opreme vojnih osoba.

Članak 181.

Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatan smještaj kada privremeno borave u zapovjedništvu, postrojbi, odnosno ustanovi Oružanih snaga, pod uvjetima utvrđenima pravilnikom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

Tijekom obavljanja vojne službe djelatne vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatan objed ili novčanu naknadu za topli objed u skladu s posebnim propisom ministra obrane.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik koji radi dulje od punog radnog vremena, ali najmanje 4 sata neprekidno, ima pravo na dodatnu prehranu razmjerno vremenu provedenom na radu.

XI. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE

1. Školovanje i stipendiranje radi  popune određenih ustrojbenih mjesta

Članak 182.

Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici radi popune određenih ustrojbenih mjesta mogu biti upućene na školovanje, odnosno znanstveno i stručno usavršavanje – specijalizaciju u više i visoke vojne i druge škole te učilišta u zemlji i inozemstvu.

Članak 183.

Ministarstvo obrane, radi popune ustrojbenih mjesta, može stipendirati studente viših i visokih škola i fakulteta u zemlji i inozemstvu, učenike strukovnih, odnosno drugih srednjih škola (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).

Prije sklapanja ugovora o stipendiranju za stipendistu mora se provjeriti da li stipendista zadovoljava sve uvjete propisane za ulazak u djelatnu vojnu službu.

Ministarstvo obrane može na temelju rezultata postignutih na novačenju ponuditi ugovore o stipendiranju osobama s rezultatima koji ukazuju na nadarenost.

Ministar obrane određuje način i uvjete sklapanja ugovora o stipendiranju osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 184.

Kadeta, djelatnu vojnu osobu, službenika i namještenika te vojnog stipendista koji se školovao zbog popune Oružanih snaga nakon završetka školovanja raspoređuje se na odgovarajuće ustrojbeno mjesto.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja svojom krivnjom ne završi školovanje ili nakon završenog školovanja ne stupi na službu u Oružane snage dužna je nadoknaditi troškove školovanja i štetu koja je time počinjena.

Članak 185.

 Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera propisat će uvjete za sklapanje ugovora o školovanju, načine i kriterije za odabir kandidata, troškove školovanja koji se nadoknađuju te druga pitanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja vojnih osoba, službenika i namještenika.

2. Obveza obavljanja službe nakon završetka školovanja

Članak 186.

Kadet i vojni stipendist srednje, više i visoke škole obvezni su obavljati službu u dvostrukom trajanju školovanja, odnosno stipendiranja.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik upućen na školovanje obvezni su obavljati službu u dvostrukom trajanju školovanja, ako ugovorom nije drukčije utvrđeno.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kadet koji se školovao za pilota obvezan je obavljati službu najmanje 10 godina nakon završetka školovanja, ako ugovorom nije drukčije utvrđeno.

Članak 187.

Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik upućeni na stručno usavršavanje - specijalizaciju obvezni su nakon završetka specijalizacije obavljati službu u dvostrukom trajanju specijalizacije, ako ugovorom nije drukčije utvrđeno.

Pod specijalizacijom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se i znanstveno usavršavanje, izobrazba u Zapovjedno-stožernoj i višim vojnim školama, te školovanje u inozemstvu radi potreba Oružanih snaga.

XII. PRESTANAK SLUŽBE

1. Prestanak i mirovanje službe djelatnoj vojnoj osobi

Članak 188.

Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba:

– po sili zakona,

– na temelju osobnog zahtjeva,

– nakon isteka roka na koji je primljena u službu,

– otkazom,

– nakon proteka probnog rada,

– sporazumom.

Ministarstvo obrane provodi program tranzicije i pripreme prelaska djelatne vojne osobe na rad izvan Oružanih snaga.

Ministar obrane će posebnim propisom odrediti prije kojih prestanaka službe i na koji način se provodi tranzicija i priprema prelaska djelatne vojne osobe na rad izvan Oružanih snaga.

Članak 189.

Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba po sili zakona:

– smrću,

– kad je osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci,

– danom pravomoćnosti presude,

– kad ostvari uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu po propisima iz mirovinskog osiguranja – danom konačnosti rješenja o prestanku službe zbog mirovine,

– donošenjem rješenja o općoj i profesionalnoj nesposobnosti za rad – u roku od 30 dana od dana konačnosti rješenja,

– donošenjem rješenja zdravstvene komisije kojim se utvrđuje nesposobnost za djelatnu vojnu službu – u roku od 30 dana od dana konačnosti rješenja,

– kad se sazna da je u vrijeme prijma u djelatnu vojnu službu postojala zapreka iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona – danom saznanja,

– kad se steknu okolnosti koje su zapreka za prijam u djelatnu vojnu službu iz članka 19. stavka 1., osim okolnosti iz podstavka 3. ovoga Zakona – danom saznanja,

– ako je tijekom službe ocijenjena konačnom službenom ocjenom »ne zadovoljava« – danom konačnosti akta o ocjenjivanju,

– ako odbije premještaj – danom konačnosti rješenja o prestanku službe koji mora biti donijet najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana pisanog odbijanja premještaja,

– donošenjem rješenja, odnosno odluke ministra obrane u skladu sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba,

– kad neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce – danom napuštanja službe,

– kad joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe - danom konačnosti presude,

– protekom roka raspolaganja iz članka 125. ovoga Zakona – prvog dana nakon proteka roka,

– protekom roka na koji je stavljena u aktivnu pričuvu iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona – prvog dana nakon proteka roka.

Članak 190.

Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u slučaju kad je imenovana na javnu ili upravnu dužnost izvan Ministarstva obrane ili Oružanih snaga.

Mirovanje službe djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka traje do isteka roka na koji je imenovana.

2. Prestanak službe službeniku i namješteniku

Članak 191.

Osim razloga određenih propisima o državnim službenicima i namještenicima, službeniku i namješteniku služba prestaje i u sljedećim slučajevima:

– kad se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona,

– kad se tijekom službe steknu okolnosti iz članka 19. stavka 1. podstavka 2., 4. i 5. ovoga Zakona,

– kad mu je izrečena stegovna kazna prestanka službe – danom konačnosti presude,

– protekom raspolaganja iz članka 125. ovoga Zakona – prvog dana nakon proteka roka.

3. Postupak i otpust

Članak 192.

Časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njemu ravne ili više razine obvezan je bez odgode izvijestiti nadležnu osobu o nastanku razloga za prestanak službe djelatne vojne osobe, službenika ili namještenika za kojeg je nastao neki od razloga za prestanak službe.

Rješenje o prestanku službe donosi se najkasnije 30 dana od dana primitka izvješća iz stavka 1. ovoga članka.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u slučaju smrti djelatne vojne osobe, službenika ili namještenika ne donosi se rješenje o prestanku službe.

Članak 193.

Djelatnoj vojnoj osobi u rješenju o prestanku djelatne vojne službe naznačava se je li dobila »častan otpust« ili »nečastan otpust«.

Nečastan otpust dobivaju osobe koje su:

– izgubile službu na temelju konačne presude vojnostegovnog suda,

– samovoljno napustile službu,

– pravomoćno osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora za kazneno djelo iz nečasnih pobuda počinjeno s umišljajem.

U svim ostalim slučajevima propisanima odredbama ovoga Zakona osobe dobivaju častan otpust.

Nečastan otpust ima za posljedicu gubitak svih prava i povlastica koje bi osoba imala nakon prestanka službe, kao što su:

– pravo na povratak u službu,

– pravo na vojnu mirovinu kada se ispune propisani uvjeti,

– pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama,

– pravo na oslovljavanje činom u mirovini,

– ostale povlastice i pogodnosti.

4. Ostale odredbe o prestanku službe

Članak 194.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku može se odbiti osobni zahtjev za prestanak službe u vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti Republike Hrvatske ako su poslovi na koje su raspoređeni prijeko potrebni za Oružane snage.

Članak 195.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku ili namješteniku koji nije ispunio obveze u svezi sa školovanjem, stipendiranjem ili specijalizacijom služba može prestati na osobni zahtjev i prije ispunjenja obveza, ako ne postoji poseban interes službe uz obvezu naknade troškova stipendiranja i specijalizacije razmjerno neispunjenom dijelu obveze.

Članak 196.

Umirovljeni časnici zadržavaju pravo na službeni naziv »general u mirovini«, »brigadir u mirovini« itd. te pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama u skladu s posebnim propisima.

XIII. Ovlasti za odluČivanje o odnosima u sluŽbi

Članak 197.

Vrhovni zapovjednik nadležan je za odlučivanje:

– o imenovanju i razrješenju časnika u Oružanim snagama na ustrojbenom mjestu brigadira (kapetana bojnog broda), generala i admirala na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane,

– o imenovanju i razrješenju vojnih izaslanika na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu konzultaciju s ministrom vanjskih poslova,

– o imenovanju i razrješenju časnika Oružanih snaga na dužnosti u Vojnom kabinetu Predsjednika Republike,

– o imenovanju i razrješenju zapovjednika počasno-zaštitne bojne na prijedlog načelnika Glavnog stožera,

– o imenovanju i razrješenju vojnih izaslanika na prijedlog ministra obrane uz prethodnu konzultaciju ministra vanjskih poslova,

– o umirovljenju djelatnih vojnih osoba koje su osobito zaslužne za unapređenje Oružanih snaga ili iz drugog važnog razloga, samostalno ili na prijedlog ministra obrane.

Ministar obrane i osobe koje on ovlasti nadležni su rješavati o prijmu, rasporedu, premještaju, prestanku službe te o ostalima stanjima u službi u Ministarstvu obrane.

 Sva imenovanja, razrješenja i druga stanja u službi u Oružanim snagama koja nisu obuhvaćena stavkom 1. ovoga članka, rješava ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

XIV. OVLAST ZA DONOŠENJE PROPISA

Članak 198.

Vrhovni zapovjednik donosi sljedeće propise:

– Pravilnik o službi u Oružanim snagama (članak 30. stavak 1. podstavak 1.),

– Pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama (članak 30. stavak 1. podstavak 2.),

– Pravilnik o obredima u Oružanim snagama (članak 30. stavak 1. podstavak 3.),

– Pravilnik o vojnoj stezi (članak 30. stavak 1. podstavak 4.),

– Pravilnik brodske službe (članak 30. stavak 1. podstavak 5.),

– Pravilnik o vojnopomorskim i položajnim zastavama (članak 30. stavak 1. podstavak 6.),

– Odluku o uvjetima i postupku dodjele vojnih medalja te vrstama vojnih medalja koje se mogu dodijeliti pripadnicima Oružanih snaga te ustrojbenim jedinicama Ministarstva obrane i Oružanih snaga (članak 140. stavak 1.),

– Pravilnik o postupku za dodjelu činova i promaknuću vojnih osoba u činove (članak 142. stavak 3.).

Članak 199.

Vlada Republike Hrvatske donosi:

– Uredbu o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe (članak 169. stavak 7.),

– Uredbu o kriterijima za utvrđivanje otegotnih uvjeta rada, opasnosti i odgovornosti (članak 170. stavak 3.).

 Članak 200.

Ministar obrane donosi sljedeće propise:

– Odluku o danima struka, službi i posebnih dijelova Oružanih snaga (članak 10. stavak 3.),

– Pravilnik o načinu i uvjetima školovanja za potrebe Oružanih snaga na vojnim učilištima, te školama u građanstvu i inozemstvu (članak 18. stavak 2.),

– Pravilnik o sigurnosnim kriterijima za prijam u službu (članak 20. podstavak 2.),

– Pravilnik o vojnim odorama (članak 37. stavak 2.),

– Pravilnik o obliku i sadržaju identifikacijske vojne iskaznice (članak 39. stavak 2.),

– Pravilnik o stambenom zbrinjavanju (članak 40. stavak 3.),

– Pravilnik o postupku i ovlastima u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranja pripadnika Oružanih snaga (članak 43.),

– Pravilnik o načinu, postupku i ovlastima u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu ročnika, kadeta i pričuvnika (članak 44. stavak 3.)

– Odluku o osnivanju i djelokrugu rada zdravstvenih komisija (članak 45. stavak 3.),

– Pravilnik o mjerilima za ocjenu zdravstvene sposobnosti za službu, te o zdravstvenim pregledima i psihološkim ispitivanjima radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti (članak 45. stavak 4.),

– Odluku o ostvarenju prava kadeta na novčanu pomoć i visinu novčane pomoći za nastavak školovanja u drugoj školi (članka 47. stavak 2.),

– Pravilnik o iznosu, uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć (članak 49. stavak 3.),

– Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarenja prava djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika na kolektivno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe (članak 50. stavak 2.),

– Odluku o iznosu mjesečne novčane naknade za osposobljavanje bračnog druga vojne osobe, službenika i namještenika koja je poginula ili umrla od zadobivene rane, ozljede ili bolesti a nema uvjeta za obiteljsku mirovinu (članak 51. stavak 4.),

– Odluku o mjesnoj nadležnosti vojnostegovnih sudova i tužiteljstava (članak 78.),

– Poslovnik o radu vojnostegovnih sudova i Poslovnik o radu vojnostegovnih tužiteljstava (članak 80. stavak 2.),

– Pravilnik o postupku utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadi štete (članak 89. stavak 7.),

– Odluku o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (članak 96. stavak 1.),

– Odluku o poslovima i ustrojbenim mjestima na kojima se služba obavlja pod otegotnim uvjetima te trajanju radnog vremena na takvim poslovima i mjestima (članak 96. stavak 3.),

– Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (članak 99. stavak 4.),

– Odluku o uvjetima i načinu korištenja nagradnog i izvanrednog dopusta ročnika i kadeta (članak 100. stavak 2.),

– Odluku o novčanoj naknadi za obnašanje druge dužnosti pored svoje dužnosti (članak 110. stavak 3.),

– Pravilnik o uvjetima za stavljanje djelatne vojne osobe u aktivnu pričuvu te njezinim pravima i obvezama (članak 127. stavak 4.),

– Pravilnik o uvjetima i postupku ocjenjivanja djelatnih vojnih osoba, te načinu preispitivanja i evidentiranja službenih ocjena (članak 135. stavak 5.),

– Pravilnik o vrstama pohvala i nagrada, uvjetima i postupku njihove dodjele (članak 140. stavak 2.),

– Odluku o radnim mjestima na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti uvećava osnovna plaća službenika i namještenika (članak 169. stavak 6.),

– Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (članak 170. stavak 4.),

– Pravilnik o mjerilima za određivanje plaće i drugih prava vojnim izaslanicima, članovima vojnih izaslanstava te članovima njihove uže obitelji (članak 173. stavak 1.),

– Odluka o utvrđivanju iznosa otpremnine djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (članak 174.),

– Pravilnik o dodjeli novčane nagrade djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku za osobito zalaganje, iznimne uspjehe u radu i djela važna za Oružane snage (članak 175.),

– Pravilnik o naknadama troškova u svezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života od obitelji (članak 178. stavak 2. i članak 179. stavak 3.),

– Pravilnik o kriterijima pripadanja, načinu osiguranja i održavanju vojne odore i osobne opreme vojnih osoba (članak 180. stavak 3.),

– Pravilnik o objedu ili novčanoj naknadi za topli objed (članak 181. stavak 2.),

– Odluku o načinu i uvjetima sklapanja ugovora o školovanju vojnih stipendista (članak 183. stavak 2.),

– Pravilnik o uvjetima za sklapanje ugovora o školovanju, načinu i kriterijima odabira kandidata, troškovima školovanja te drugim pitanjima stručnog osposobljavanja vojnih osoba, službenika i namještenika (članak 185.),

– Pravilnik o tranziciji i pripremi prelaska djelatne vojne osobe na rad izvan Oružanih snaga (članak 188. stavak 3.).

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 201.

Osobe ovlaštene za donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona donijet će te propise u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Provedbeni propisi donijeti u skladu s odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95., 33/95., 105/99. i 128/99.) ostaju na snazi do donošenja propisa iz članka 198. - 200. ovoga Zakona u dijelovima koji su u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 202.

Stegovni postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95., 33/95., 105/99. i 128/99.).

Članak 203.

Plaće i druga materijalna prava vojnih osoba, službenika i namještenika do donošenja novoga podzakonskog propisa kojim se uređuje pitanje materijalnih prava određivat će se u skladu s dosadašnjim propisima kojima se uređuje ovo područje.

O mogućnosti, odnosno nemogućnosti daljnjega profesionalnog razvoja prijedlog donose povjerenstva za ocjenu sposobnosti za djelatnu vojnu službu u sklopu postupka u kojem se provode periodički pregledi djelatnih vojnih osoba.

Članak 204.

Djelatne vojne osobe koje su u skladu s odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95., 33/95., 105/99. i 128/99.) bile promaknute u čin stožernog brigadira izjednačuju se s brigadirima u pravima i obvezama iz članka 152. ovoga Zakona glede promaknuća u čin brigadnoga generala.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka zadržavaju pravo na plaću, naziv i oznaku čina stožernog brigadira do 1. siječnja 2004.

Osobe iz stavka 2. ovoga članka koje do navedenog nadnevka ne budu promaknute u čin brigadnoga generala prevest će se po sili ovoga Zakona u čin brigadira.

Članak 205.

Časnicima zatečenim u službi u Oružanim snagama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu potrebnu za promicanje i za koje se u odgovarajućem postupku utvrdi mogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, ponudit će se sklapanje ugovora o školovanju za stjecanje potrebne stručne spreme.

Časnicima zatečenim u službi u Oružanim snagama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu potrebnu za promicanje i za koje se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja koji odbiju školovanje iz stavka 1. ovoga članka ili koji ne završe školovanje u ugovorenom roku, ostaju u djelatnoj vojnoj službi do navršenih 20 godina staža osiguranja.

Časnici iz stavka 2. ovoga članka mogu se jednom izvanredno promaknuti u neposredno viši čin pod sljedećim uvjetima:

1. djelatni poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, te u činu poručnika, odnosno poručnika korvete provede 6 godina, ako ima srednju stručnu spremu i odgovarajuću časničku izobrazbu,

2. djelatni natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda kada ispuni uvjete iz članka 143. ovoga Zakona, te u činu natporučnika, odnosno poručnika fregate provede 8 godina, ako ima srednju stručnu spremu i odgovarajuću časničku izobrazbu.

Djelatni pukovnik, brigadir i stožerni brigadiri, odnosno kapetan fregate, kapetan bojnog broda i komodor koji ne ispunjava uvjete za promicanje propisane odredbama ovoga Zakona, ne promiče se.

Članak 206.

Djelatna vojna osoba koja nakon preustroja Oružanih snaga neće biti raspoređena na vojno ustrojbeno mjesto rasporedit će se u skladu s odredbom članka 105. ovoga Zakona na ustrojbeno mjesto istog stupnja stručne spreme službenika ili namještenika.

Ako djelatna vojna osoba u roku iz članka 105. stavka 3. ovoga Zakona ne bude raspoređena na odgovarajuće vojno ustrojbeno mjesto, prevodi se u pričuvu i postavlja u zvanje odnosno imenuje na položaj u skladu s propisima o državnim službenicima i namještenicima.

Članak 207.

Odredbe članka 11. stavka 3. i 4. ovoga Zakona ne primjenjuju se na pripadnika Oružanih snaga - zastupnika u Hrvatskom saboru u mandatu koji je počeo nakon izbora 2000. godine.

Članak 208.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95., 33/95., 105/99. i 128/99.).

Članak 209.

Iznimno od odredbe članka 206. ovoga Zakona osobama kojima je na temelju odredbe članka 106. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95., 33/95., 105/99. i 128/99.) dodijeljen počasni čin Oružanih snaga, ostaje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje i vođenje.

Članak 210.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 800-03/02-01/01

Zagreb, 19. ožujka 2002.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskog sabora
Zlatko Tomčić, v. r.