MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA

739

Na temelju članka 16. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine« br. 48/99 i 15/00) i članka 13. stavka 2. i članka 29. stav­ka 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 30/94 i 72/94), ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra poljoprivrede i šumarstva, donosi

PRAVILNIK

O ZAŠTITI GLJIVA (Fungi)

I.  OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom proglašavaju se zaštićenima pojedine vrste samoniklih gljiva koje su ugrožene i rijetke, propisuju uvjeti za sakupljanje plodišta, otkup i stavljanje u promet ugroženih vrsta samoniklih gljiva koje nisu posebno zaštićene, određuju uvjeti za ishođenje dopuštenja za sakupljanje tih samoniklih gljiva ili njihovih dijelova za osobne potrebe i u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa radi njihove zaštite, te druga pitanja od značenja za zaštitu samoniklih vrsta gljiva.

Članak 2.

U smislu ovog Pravilnika koriste se definicije sa sljedećim značenjem:

– »micelij« je tijelo gljive, koje se nalazi unutar supstrata, najčešće tla ili biljnih ostataka,

– »nadzemne gljive« su vrste samoniklih gljiva čija se plodišta razvijaju na površini tla ili na biljnom supstratu iznad površine tla,

– »otkupljivač gljiva« je stručno osposobljena osoba koja obavlja neposredan otkup od komercijalnih sakupljača u ime i za račun pravne ili fizičke osobe koja je ovlaštena za otkup i sakup­ljanje samoniklih gljiva radi stavljanja u promet,

– »plodišta« su organi za razmnožavanje što ih stvara najveći broj vrsta gljiva i  nužni su za preživljavanje tih vrsta gljiva, a micelij ih formira samo povremeno,

– »podzemne gljive« su vrste samoniklih gljiva čija se plodišta razvijaju ispod površine tla,

– »pravna ili fizička osoba ovlaštena za otkup i/ili sakup­ljanje samoniklih gljiva radi stavljanja u promet« je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti otkupa i/ili sakupljanja samoniklih gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,

– »sakupljanje gljiva« je postupak u kojem se samonikle gljive sakupljaju za osobne potrebe, ili u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,

– »samonikle gljive« su gljive koje spontano rastu na prirod­nim, poluprirodnim i kultiviranim staništima,

– »sakupljač gljiva za osobne potrebe« je fizička osoba koja sakuplja samonikle gljive za svoje potrebe i za potrebe svoga domaćinstva,

– »komercijalni sakupljač« je fizička osoba koja sakuplja samonikle gljive u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,

– »komercijalne vrste gljiva« su samonikle gljive koje spadaju u »ugrožene vrste gljiva« utvrđene ovim Pravilnikom, i koje se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,

– »zaštićene vrste gljiva« su vrste samoniklih gljiva koje su vrlo rijetke i/ili čije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili prekomjernog i nekontroliranog sakupljanja, te prijeti opasnost nestanka vrste s područja Republike Hrvatske,

– »ugrožene vrste gljiva« su sve vrste samoniklih gljiva koje nisu posebno zaštićene, i koje mogu postati ugrožene zbog nekontroliranog sakupljanja, stoga se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa pod uvjetima i na način propisanim ovim Pravilnikom,

– »suhe gljive« su prerađene samonikle gljive u suhom stanju,

– »iznošenje« je prekogranični prijenos samoniklih gljiva za osobne potrebe,

– »izvoz« je prekogranični promet samoniklim gljivama namijenjenim tržištu.

Članak 3.

U smislu ovoga Pravilnika zaštićene su vrste samoniklih gljiva koje su ugrožene i vrlo rijetke i/ili čije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili zbog prekomjernoga i nekontroliranoga sakupljanja, te prijeti opasnost njihovu nestanku, (u daljnjem tekstu: zaštićene vrste gljiva), stoga nije dopušteno njihovo sakupljanje.

U smislu ovog Pravilnika određenu zaštitu uživaju i samonikle gljive koje nisu posebno zaštićene i koje se mogu sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa uz uvjete propisane ovim Pravilnikom, budući bi prekomjerno i nekontrolirano sakup­ljanje tih gljiva dovelo u pitanje njihov opstanak na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ugrožene vrste gljiva).

II. ZAŠTIĆENE VRSTE GLJIVA

Članak 4.

Zaštićenim vrstama gljiva proglašavaju se sljedeće vrste:

1. razred Discomycetes:

          – Ascotremella faginea,

    – Caloscypha fulgens (narančasto zelena peharica),

    – Cudonia circinans,

    – Discina gigas (golema moždanica),

    – Discina leucoxantha (žuta pločarica),

    – Discina parma,

    – Geoglossum umbratile,

    – Geopyxis majalis,

    – Holwaja mucida,

    – Leucoscypha ovilloides,

    – Microglossum olivaceum (maslinasti jezičac),

    – Microglossum viride (zeleni jezičac),

    – Pachyella violaceonigra,

    – Pseudorhizina sphaerospora,

    – Psilopezia nummularialis,

    – Ptychoverpa bohemica (češka smrčkovica),

    – Scutellinia minor,

    – Spathularia flavida (žuta lopatica),

    – Strossmayeria rackii,

    – Trichoglossum hirsutum,

    – Urnula craterium (crni pehar),

    –            Verpa conica (prstasta smrčkovica).

2. razred Hymenomycetes,

    a) red Aphyllophorales:

    – Albatrellus pes-caprae (maglen),

    – Aleurocystidiellum subcruentatum,

    – Amylocistis lapponicus,

    – Antrodia crassa,

    – Antrodia variiformis,

    – Antrodiella citrinella,

    – Antrodiella fragrans,

    – Atheloderma mirabilis,

    – Aurantioporus croceus,

    – Auriporia aurulenta,

    – Buglossoporus pulvinus,

    – Ceriporiopsis placenta,

    – Ceriporiopsis subrufa,

    – Columnocystis ambigua,

    – Cotylidia pannosa,

    – Flavophlebia sulphureo-isabellina,

    – Fomitopsis rosea,

    – Gloeoporus dichrous,

    – Hericium flagellum,

    – Hericium coralloides (koraljasti igličar),

    – Hericium erinaceum (resasti igličar),

    – Junghuhnia fimbriatella,

    – Lopharia spadicea,

    – Metulodontia nivea,

    – Phellinus pouzarii,

    – Phellinus rimosus,

    – Pilatoporus spraguei,

    – Piptoporus soloniensis,

    – Polyporus umbellatus (jelenovo uho),

    – Pulchericium caeruleum,

    – Skeletocutis jelicii,

    – Skeletocutis papyracea,

    – Sparassis crispa (kovrčasta kokica),

    – Sparassis nemecii (Nemecova kokica),

    – Spongipellis delectans,

    – Steccherinum setulosum,

    – Trametes ljubarskyi,

    – Tyromyces fissilis.

    b) red Agaricales:

    – Amanita caesarea (blagva),

    – Amanita franchetii (hrapava muhara),

    – Amanita lepiotoides (suncobranasta muhara),

    – Amanita solitaria (ježasta muhara),

    – Amanita vittadinii (Vittadinijeva muhara),

    – Bolbitius variicolor,

    – Boletinus cavipes (smeđi šupljikavac),

    – Boletus depilatus,

    – Boletus dupainii (Dupainijev vrganj),

    – Boletus fechtneri (Fechtnerov vrganj),

    – Boletus fragrans (mirišljivi vrganj),

    – Boletus impolitus,

    – Boletus pulverulentus (posuti vrganj),

    – Boletus regius (kraljevka),

    – Boletus rhodoxanthus (crveno‚uti vrganj),

    – Calocybe ionides,

    – Chalciporus rubinus,

    – Chamaemyces fracidus (pjegava kapljača),

    – Cortinarius bulliardi (Bulliardova koprenka),

    – Cortinarius praestans (debelonožna koprenka),

    – Cortinarius violaceus (ljubičasta koprenka),

    – Dermoloma josserandii,

    – Entoloma corvinum,

    – Hygrocybe calyptriformis,

    – Hygrocybe cantharellus,

    – Hygrocybe flavipes,

    – Hygrocybe intermedia (srednja vlažnica),

    – Hygrocybe lacmus,

    – Hygrocybe nitrata (dušična vlažnica),

    – Hygrocybe ovina (crna vlažnica),

    – Hygrocybe perplexa,

    – Hygrocybe punicea (velika vlažnica),

    – Hygrocybe spadicea,

    – Hygrocybe unguinosa,

    – Hygrophorus aureus (crvena puževica),

    – Hygrophorus capreolarius,

    – Hygrophorus hypothejus (žutosmeđa puževica),

    – Hygrophorus lucorum (ariševa puževica),

    – Hygrophorus marzuolus (ožujka),

    – Hygrophorus penarius (suha puževica),

    – Hygrophorus poetarum (pjesnička puževica),

    – Hygrophorus russula (medenka),

    – Inocybe godeyi (Godeyeva cjepača),

    – Lactarius acris (oštra mliječnica),

    – Lactarius controversus (topolova mliječnica),

    – Leucocortinarius bulbiger (gomoljasta bjelosporka),

    – Leucopaxillus gentianeus (gorka debeljača),

    – Leucopaxillus compactus (trobojna debeljača),

    – Limacella guttata (kapljičasta ljepljivica),

    – Lyophyllum transforme,

    – Phylloporus pelletieri (crvenkasti listićavac),

    – Pleurotus calyptratus,

    – Pleurotus cornucopiae (brestovača),

    – Pleurotus eryngii (poljska krivonoška),

    – Porphyrellus porphyrosporus,

    – Pulveroboletus gentilis,

    – Pulveroboletus lignicola,

    – Suillus tridentinus,

    – Tricholoma aurantium (narančasta kružoliska),

    – Tricholoma caligatum (krokodilasta kružoliska),

    – Xerocomus moravicus (moravski baršunovac).

3. razred Gasteromycetes,

    – Clathrus archeri,

    – Geastrum fimbriatum (resasta zvjezdača),

    – Geastrum minimum,

    – Lycoperdon mammiforme (pahuljasta puhara),

    – Mutinus caninus (pasji stršak),

    – Myriostoma coliforme,

    – Pisolithus arhizus,

    – Tulostoma brumale (zimska pušnica),

    – Tulostoma fimbriatum (resasta pušnica).

Članak 5.

Zabranjeno je sakupljanje zaštićenih vrsta gljiva ili njihovih dijelova utvrđenih člankom 4. ovoga Pravilnika.

Iznimno dopušteno je sakupljati zaštićene vrste gljiva ili njihove dijelova u znanstveno-istraživačke i obrazovne svrhe, za potrebe izrade publikacija, izlaganja na izložbama i drugim javnim prezentacijama uz dopuštenje Ministarstva.

Dopuštenjem iz stavka 2. ovoga članka propisuju se i uvjeti zaštite prirode.

III. UVJETI ZA SAKUPLJANJE I STAVLJANJE U PROMET UGROŽENIH VRSTA GLJIVA

1. SAKUPLJANJE GLJIVA U SVRHU PRERADE, TRGOVINE I DRUGOG PROMETA

Članak 6.

Radi sprječavanja prekomjernog sakupljanja ugroženih vrsta gljiva koje bi moglo ugroziti njihov opstanak, smiju se sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa samo sljedeće komercijalne vrste gljiva:

a) nadzemne komercijalne vrste gljiva

1. lisičica (Cantharellus cibarius) – isključujući varijetet: amethysteus,

2. mrka trubača (Craterellus cornucopioides),

3. pravi vrganji (vrste: Boletus aereus, B. edulis, B. pinophilus i B.reticulatus)

4. prosenjaci (vrste: Hydnum repandum i H. rufescens),

5. puze (vrste: Armillaria borealis, A. cepistipes, A. gallica, A. mellea i A.ostoyae),

6. rujnice (vrste: Lactarius deliciosus, L. deterrimus, L. hemicyaneus, L.quieticolor, L. salmonicolor, L. sanguifluus i L. semisanguifluus),

b) podzemne komercijalne vrste gljiva

7. veliki bijeli tartufi (vrste: Tuber asa, T. borchii, T. maculatum T. magnatum,),

8. crni tartufi (vrste: Tuber aestivum, T. brumale, T. hiemalbum, T. macrosporum, T. malenconii, T. melanosporum, T. mesentericum i T. uncinatum).

Članak 7.

Pojedini komercijalni sakupljač gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno od svake nadzemne komercijalne vrste gljiva sakupiti najviše 10 kg.

Članak 8.

Pojedini komercijalni sakupljač gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno sakupiti najviše 0,5 kg podzemnih komercijalnih vrsta gljiva.

Osim količine za osobne potrebe, utvrđene člankom 22. ovog Pravilnika, komercijalni sakupljač u domaćinstvu smije imati uskladišteno najviše do 2 kg svježih podzemnih komercijalnih vrsta gljiva.

Zabranjeno je iznošenje podzemnih vrsta gljiva iz Republike Hrvatske.

Ako plodište podzemnih vrsta gljiva ima masu veću od 0,5 kg komercijalni sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

Članak 9.

Za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa potrebno je prethodno pribaviti dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Dopuštenje za otkup i sakupljanje gljiva iz stavka 1. ovoga članka izdaje se pravnim ili fizičkim osobama koje se bave djelatnošću otkupa i sakupljanja gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.

Podnositelj zahtjeva za pribavljanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je uz zahtjev priložiti dokaze o registriranoj djelatnosti za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.

Zahtjev za pribavljanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najkasnije do 1. travnja za tekuću godinu.

Dopuštenjem iz stavka 1. ovoga članka određuju se vrste i količine komercijalnih vrsta gljiva koje se mogu sakupiti u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, rok za koji se izdaje dopuštenje, te druge mjere zaštite prirode.

Pravna ili fizička osoba koja je na temelju dopuštenja Ministarstva sakupljala gljive u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dužna je do 1. veljače tekuće godine podnijeti Ministarstvu zbirno izvješće o sakupljenim gljivama za prethodnu godinu. Izviješće se podnosi na obrascu Ministarstva.

Članak 10.

Komercijalno sakupljanje gljiva može obavljati osoba koja posjeduje iskaznicu komercijalnog sakupljača gljiva.

Iskaznicu izdaje Ministarstvo na vrijeme od 10 godina.

Komercijalnom sakupljaču izdaje se iskaznica na temelju obrtnice za obavljanje djelatnosti sakupljača gljiva, ili na temelju potvrde o stručnoj osposobljenosti za komercijalnog sakupljača gljiva koju izdaje ovlaštena stručna institucija ili udruga.

Program stručnog osposobljavanja i način provjere stručnog znanja za komercijalnog sakupljača utvrđuje Ministarstvo.

Program stručnog osposobljavanja i provjeru stručnog znanja komercijalnog sakupljača provodi ovlaštena stručna institucija ili udruga pod uvjetima i na način koji ugovorom utvrđuje s Ministarstvom.

Komercijalni sakupljač iskaznicom dokazuje svojstvo, identitet i dopuštenje za komercijalno sakupljanje nadzemnih i/ili pod­zemnih vrsta gljiva.

Iskaznica komercijalnog sakupljača je pravokutnog oblika veličine 85x55 mm, presvučena plastičnim materijalom. Prednja strana iskaznice u gornjem desnom dijelu sadrži naziv: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, a ispod naziva, po sredini iskaznice piše velikim slovima: ISKAZNICA KOMERCIJALNOG SAKUPLJAČA GLJIVA broj­­­––/--. U donjem dijelu iskaznice upisuje se ime i prezime komercijalnog sakupljača, jedinstveni matični broj građana i adresa stanovanja, a u lijevom gornjem dijelu nalazi se mjesto za fotografiju komercijalnog sakupljača (25 x 32 mm). Poleđina iskaznice sadrži tekst: »Ovlaštenje za sakupljanje nadzemnih i/ili podzemnih komercijalnih vrsta gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa«. Ispod tog teksta upisuje se rok valjanosti iskaznice, datum izdavanja, pečat i potpis ovlaštene osobe Ministarstva.

 Troškove izdavanja iskaznice i stručnog osposobljavanja snosi komercijalni sakupljač.

Za vrijeme sakupljanja gljiva komercijalni sakupljač dužan je radi identifikacije imati iskaznicu.

Članak 11.

Pravna ili fizička osoba koja se bavi otkupom i sakupljanjem gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dužna je otkupljivača gljiva prijaviti Ministarstvu prije početka sakupljanja gljiva.

Otkupljivač gljiva obavlja neposredni otkup i preuzima gljive od komercijalnog sakupljača gljiva.

Otkupljivač gljiva dužan je voditi popis komercijalnih sakupljača gljiva i otkupne blokove.

Otkupljivač gljiva dužan je prilikom otkupa provjeriti da li su gljive sakupljene prema uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom i dopuštenjem Ministarstva.

Otkupljivač gljiva ne smije otkupiti suhe gljive od komercijalnih sakupljača radi nemogućnosti kontrole nadzora mjera zaštite propisanih ovim Pravilnikom.

Otkupljivač gljiva smije dnevno otkupiti i preuzeti od komercijalnog sakupljača samo onu količinu gljiva koju komercijalni sakupljač smije dnevno sakupiti.

Pravna ili fizička osoba dužna je popis komercijalnih sakup­ljača i otkupne blokove čuvati najmanje 5 godina.

                              Članak 12.

Zabranjeno je sakupljanje gljiva u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima.

Na drugim zaštićenim dijelovima prirode sakupljanje gljiva nije dopušteno ako je to propisano odgovarajućim općim aktom o zaštiti ili mjerama zaštite.

Iznimno, dopušteno je sakupljati gljive u posebnom rezervatu ako je to dopušteno mjerama zaštite.

Ministarstvo može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, zbog znanstveno-istraživačkih razloga i zaštite staništa odrediti i svako drugo ograničeno područje kao zaštićenu trajnu plohu, na kojoj se privremeno ili trajno zabranuje sakupljanje gljiva.

2. MJERE ZAŠTITE ZA KOMERCIJALNO SAKUPLJANJE GLJIVA

Članak 13.

Sakupljanje nadzemnih vrsta gljiva, obvezno je uz pridržavanje sljedećih mjera zaštite:

– sakuplja se samo plodište gljive,

– plodište nadzemne gljive mora se odrezati nožem ili po potrebi pažljivo izvaditi ukopani dio plodišta uz pomoć noža, a nastalu rupu popuniti odgrnutom zemljom,

– zabranjeno je korištenje drugih alata (npr. lopate, grablji, motike i dr.) kao i branje rukom bez uporabe noža,

– prilikom branja gljiva ne smije se oštećivati micelij ili neposredno stanište,

– trećinu od ukupnog broja plodišta svake sakupljane vrste sakupljač gljiva dužan je ostaviti netaknutu na staništu, a u slučaju da naiđe samo na dva plodišta, mora ostaviti jedno, odnosno, ako naiđe na pojedinačna plodišta, mora ostaviti svako treće,

– zabranjeno je sakupljanje starih plodišta, tj. plodišta na kojima je uočljiv neki od znakova propadanja, npr. truljenje, pljesnivost i izrazita crvljivost,

– zabranjeno je sakupljanje tek izniklih i vrlo mladih plodišta nadzemnih gljiva čiji je promjer plodišta manji od: 1/5 promjera prosječnog zrelog plodišta određene vrste, te za smrčke (rod Morchella) plodišta nižih od 4 cm,

– zabranjeno je sakupljanje komercijalnih vrsta gljiva čiji su promjeri plodišta manjih od: 20 mm za lisičicu, 15 mm za mrku trubaču, 40 mm za prave vrganje, 35 mm za prosenjake i 30 mm za rujnice, za puze je dopušteno sakupljanje plodišta svih promjera,

– zabranjeno je odbacivanje već sakupljenih gljiva radi sakup­ljanja nekih drugih,

– komercijalni sakupljač gljiva dužan je svaku sakupljenu komercijalnu vrstu gljiva odlagati i prenositi odvojeno.

Članak 14.

Sakupljanje podzemnih vrsta gljiva, obvezno je uz pridržavanje sljedećih mjera zaštite:         

– sakupljati gljive samo u razdoblju od 15. rujna do 31. siječnja,

– sakupljati gljive samo uz pomoć jednog, odgovarajuće dresiranog i registriranog psa s trajnom obilježbom identiteta (tetovaža, mikročip i sl.) upisanom u veterinarsku iskaznicu koju sakupljač mora nositi sa sobom i predočiti službenoj osobi na njeno traženje, uz kojeg smije biti još samo jedan pas u postupku dresure, registriran na isti način,

– kopati samo na mjestu nanjušivanja,

– kopati lopaticom čije sječivo nije duže od 15 cm i šire od 8 cm,

– plodišta velikih bijelih tartufa, čije pojedinačno plodište ili najveće plodište u skupini plodišta nije promjera većeg od 15 mm, mora ponovno zakopati na mjestu vađenja,

– rupe, nastale vađenjem plodišta podzemnih gljiva mora ponovno zatrpati iskopanom zemljom,

– zabranjeno je kopanje rupa promjera većeg od 30 cm,

– rupe, što ih sakupljač podzemnih gljiva iskopa istoga dana, ne smiju biti na udaljenosti manjoj od 150 cm,

– zabranjeno je presijecanje korijenja šumskog raslinja deb­ljeg od 1 cm,

– trula i crvljiva plodišta podzemnih gljiva mora sakupljač gljiva ponovno zakopati na mjestu vađenja,

– ako se sakupljanje gljiva obavlja u sumrak ili noću, obavlja se samo uz pomoć svjetiljke s halogenom žaruljom i akumulatorskim baterijama,

– zabranjeno je odbacivanje već sakupljenih gljiva radi sakup­ljanja nekih drugih.

Članak 15.

Ako se sakupljanjem određenih vrsta samoniklih gljiva bitno smanji populacija pojedine vrste samoniklih gljiva na određenom području Ministarstvo može, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, skratiti sezonu sakupljanja, smanjiti dopuštenu dnevnu količinu plodišta ili potpuno zabraniti sakupljanje određenih vrsta samoniklih gljiva na tom području i za određeno vrijeme.

Članak 16.

Ministarstvo vodi očevidnik pravnih i fizičkih osoba koje se bave otkupom i/ili sakupljanjem samoniklih gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.

U očevidnik se unose podaci o nazivu i sjedištu tvrtki pravne ili fizičke osobe koje se bave otkupom i/ili sakupljanjem samoniklih gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, te podaci o dopuštenim vrstama i količinama samoniklih gljiva za sakup­ljanje, kao i o sakupljenim vrstama i količinama samoniklih gljiva, za svaku godinu.

Članak 17.

Pravnoj ili fizičkoj osobi koja se bavi otkupom i/ili sakupljanjem samoniklih gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, za koju se utvrdi da postupa suprotno odredbama ovoga Pravilnika, neće se izdati dopuštenje za sakupljanje samoniklih gljiva.

Članak 18.

Samonikle gljive sakupljene u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa komercijalni sakupljač smije prodavati samo pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost otkupa samoniklih gljiva i koja ima dopuštenje Ministarstva, ili na registriranoj tržnici ako za to ima dopuštenje ovlaštenog tijela.

Komercijalni sakupljač smije dnevno prodati samo onu količinu samoniklih gljiva koju smije dnevno sakupiti.

Komercijalni sakupljač gljive može prodavati pravnoj ili fizičkoj osobi ili na tržnici samo u svježem stanju.

Članak 19.

Komercijalnom sakupljaču koji krši odredbe ovog Pravilnika ovlaštena osoba Ministarstva može oduzeti iskaznicu.

Članak 20.

Otkupljivač samoniklih gljiva prilikom otkupa dužan je:

a) provjeriti identitet komercijalnog sakupljača, (prema osob­noj iskaznici i iskaznici komercijalnog sakupljača),

b) provjeriti da li su gljive u svježem stanju,

c) provjeriti da li su gljive sakupljene u skladu s mjerama zaštite utvrđenim ovim Pravilnikom.

 Otkupljivač ne smije otkupiti gljive sakupljene suprotno mjerama zaštite ovoga Pravilnika, a sakupljača koji je sakupio gljive na taj način dužan je prijaviti Ministarstvu.

Pravna ili fizička osoba koja se bavi djelatnošću otkupa gljiva vodi evidenciju o otkupu gljiva na otkupnom bloku.

Otkupni blok sadrži podatke za svaki pojedinačni otkup u kojem se navodi:

– ime i prezime komercijalnog sakupljača,

– broj iskaznice komercijalnog sakupljača,

– adresu stanovanja,

– datum i mjesto otkupa gljiva,

– hrvatske nazive otkupljenih vrsta gljiva,

– količinu otkupljenih gljiva za svaku vrstu gljiva,

– otkupnu cijenu za svaku otkupljenu vrstu gljiva,

– naziv tvrtke pravne ili fizičke osobe i potpis osobe koja vrši otkup gljiva,

– potpis komercijalnog sakupljača.

Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je mjesečno dostavljati Ministarstvu izvješće o otkupu gljiva i o količini gljiva izvezenih gljiva.

Izvješće se dostavlja na obrascu Ministarstva.

Članak 21.

Za izvoz nadzemnih i podzemnih samoniklih gljiva potrebno je prethodno pribaviti dopuštenje Ministarstva.

Zahtjev za dopuštenje izvoza iz stavka 1. ovoga članka sadrži vrstu, količinu, te porijeklo samoniklih gljiva za koje se traži dopuštenje izvoza.

3. SAKUPLJANJE GLJIVA ZA OSOBNE POTREBE

Članak 22.

Za osobne potrebe dopušteno je sakupljati sve vrste samoniklih gljiva, osim zaštićenih vrsta gljiva ili njihovih dijelova utvrđenih člankom 4. ovoga Pravilnika.

Za osobne potrebe pojedini sakupljač smije sakupiti dnevno najviše 2 kg plodišta nadzemnih vrsta gljiva i 0,1 kg podzemnih vrsta gljiva.

Domaćinstvo smije imati uskladišteno najviše 3 kg svježih i/ili smrznutih plodišta, i ˝ kg plodišta suhih podzemnih gljiva.

Članak 23.

Ako plodište nadzemne vrste gljiva ima masu veću od 2 kg sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

 Ako plodište podzemne vrste gljiva ima masu veću od 0,1 kg sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakup­ljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

4. MJERE ZAŠTITE ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLIH GLJIVA ZA OSOBNE POTREBE

Članak 24.

Prilikom sakupljanja samoniklih gljiva za osobne potvrde sakupljač je dužan držati se odredbi iz članka 13., 14., i 15. ovoga Pravilnika.

 Zabranjeno je iznošenje podzemnih vrsta gljiva iz Repub­like Hrvatske.

Iz Republike Hrvatske osoba smije za osobne potrebe u jednom danu iznijeti 2 kg nadzemnih gljiva.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Ministarstvo će utvrditi program stručnog osposobljavanja i način provjere stručnog znanja za komercijalnog sakupljača u roku od 30 dana od dana donošenja ovoga Pravilnika.

Ministarstvo će s ovlaštenom stručnom institucijom ili udrugom sklopiti ugovor iz članka 10. stavka 5. ovoga Pravilnika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Ovlaštena stručna institucija ili udruga dužna je započeti s provjerom stručnog znanja i izdavanja potvrda o stručnom osposobljavanju za komercijalnog sakupljača u roku od 8 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 26.

Do izdavanja iskaznica sukladno ovom Pravilniku vrijede potvrde koje su sakupljači gljiva dobili temeljem Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi) – (»Narodne novine« , br. 115/98).

Sakupljači gljiva koji posjeduju potvrde za sakupljanje gljiva izdane na temelju Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi) – (»Narodne novine« , br. 115/98) dužni su zatražiti od Ministarstva izdavanje iskaznica sukladno ovom Pravilniku u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Ako sakupljači koji posjeduju potvrde za sakupljenje gljiva ne zatraže i ne pribave iskaznice ovoga Ministarstva u roku propisanom stavkom 2. ovog članka prestaju im važiti potvrde o stručnoj osposobljenosti za sakupljanje gljiva izdane temeljem Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi) – (»Narodne novine« , br. 115/98).

Članak 27.

Dopuštenja za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa izdana pravnim i fizičkim osobama na temelju Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi) – (»Narodne novine«, br. 115/98) važe do isteka roka na koji su izdana.

Članak 28.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) – (»Narodne novine« br. 115/98).

Članak 29.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-07/01-35/0206
Urbroj: 531-01-02-1
Zagreb, 18. ožujka 2002.

Ministar
Božo Kovačević, v. r.