DRŽAVNA UPRAVA ZA VODE

1031

Na temelju članka 43. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95), donosi se

PRAVILNIK

O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE IZVORIŠTA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju: uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite (u nastavku: zone) izvorišta i drugih ležišta voda (podzemne vode, rijeke, jezera, akumulacije) koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu (u nastavku: izvorišta); mjere za zaštitu izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost, kakvoću i zdravstvenu ispravnost; smjernice za utvrđivanje posebne naknade za potrebna povećana ulaganja u javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje otpadnih voda na području zona te postupak za donošenje odluke o zaštiti izvorišta.

Članak 2.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

– pokrovne naslage – slabo propusni slojevi u krovini vodonosnika koji imaju funkciju zaštite,

– purifikacijski kapacitet – mogućnost pročišćavanja podzemnog vodonosnika u određenom vremenu i prostoru,

– naplavno područje – sliv iz kojeg je moguće površinsko slijevanje u izvorište,

– seljačko gospodarstvo, odnosno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – gospodarstvo iz članka 2. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine« broj 66/01)

– zdravstveno ispravna hrana – hrana proizvedena na poljoprivrednom zemljištu u smislu članka 31. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine« broj 66/01) i članka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 66/01)

Članak 3.

Izvorište koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od onečišćenja i namjernog ili slučajnog zagađenja te od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili njezinu izdašnost.

Zaštita izvorišta iz stavka 1. ovog članka za izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu provodi se na temelju mjera propisanih odlukom o zaštiti izvorišta. Za planirana izvorišta za javnu vodoopskrbu provodi se rezervacija prostora, u dokumentu prostornog uređenja, na temelju elaborata o utvrđivanju zona iz članka 6. ovog Pravilnika.

Članak 4.

Zone izvorišta, sanitarni i drugi uvjeti održavanja zona i zaštitne mjere u području zona određuju se na temelju prethodnih vodoistražnih radova.

Vodoistražnim radovima, smatraju se radovi i ispitivanja radi utvrđivanja postojanja, rasprostiranja, količine, kakvoće i pokretljivosti podzemnih voda na određenom prostoru.

Granica pojedinih zona izvorišta utvrđuju se na temelju hidrogeoloških i hidroloških značajki zahvaćenog vodonosnika i prvenstveno ovise o:

– tipu vodonosnika s obzirom na debljinu i propusnost pokrovnih naslaga,

– načinu i veličini napajanja vodonosnika,

– brzini toka podzemne vode prema izvorištu,

– purifikacijskom kapacitetu pokrovnih naslaga i vodonosnika.

Članak 5.

Vodoistražni radovi iz članka 4. ovog Pravilnika obavljaju se kroz dvije faze istraživanja na temelju kojih se izrađuje elaborat zaštitnih zona izvorišta. Ovaj elaborat čini osnovu za donošenje odluke o zaštiti izvorišta, odnosno za rezervaciju prostora zona izvorišta u dokumentima prostornog uređenja.

U prvoj fazi istraživanja potrebno je prikupiti i napraviti reinterpretaciju i analizu rezultata dosadašnjih istraživanja koja se osobito odnose na:

– hidrogeološke značajke,

– hidrološke značajke,

– katastar onečišćivača,

– kakvoću vode i

– analizu prirodnog sustava i utjecaja čovjeka.

Na temelju rezultata prve faze istraživanja izrađuje se prijedlog zaštitnih zona izvorišta, odnosno ukoliko je potrebna i druga faza istraživanja, daje se prijedlog potrebnih aktivnosti za drugu fazu istraživanja.

Prijedloge iz prethodnog stavka ocjenjuju naručitelj vodo-
istražnih radova i »Hrvatske vode«.

U drugoj fazi istraživanja provode se daljnji vodoistražni radovi, na temelju kojih će se moći izraditi konačan elaborat zaštitnih zona izvorišta.

Članak 6.

Elaborat zaštitnih zona izvorišta treba sadržavati:

1. Uvod;

2. Tehnički opis vodozahvatnog objekta;

3. Prijedlog granica zona;

4. Hidrogeološki opisi zona;

5. Hidrološke značajke;

6. Prikaz kakvoće vode;

7. Katastar onečišćivača;

8. Prijedlog mjera zaštite, uključujući mjesta za postavljanje oznaka odgovarajućih zona;

9. Prijedlog sanacijskih zahvata na postojećim objektima unutar zona (prema potrebi i prioritetima);

10. Prijedlog režima rada izvorišta.

Svi podaci moraju se obraditi GIS tehnologijom, te uskladiti s Informacijskim sustavom voda. Temeljni grafički iskazi sa svim potrebnim podacima za IV. i III. zonu su mjerila 1:25.000, za II. zonu mjerila 1:5.000, a za I. zonu mjerila 1:1.000.

Izrada elaborata o zaštitnim zonama izvorišta može biti povjerena samo pravnoj osobi registriranoj za obavljanje hidro­ge­olo­ških djelatnosti.

Članak 7.

Unutar definiranih granica zona izvorišta provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta.

Pasivnu zaštitu izvorišta čine mjere zabrane građenja i smještaja pojedinih građevina i obavljanja određenih djelatnosti unu­tar utvrđene zone.

Aktivnu zaštitu izvorišta čini redovito praćenje kakvoće vode na priljevnom području izvorišta i poduzimanje mjera za njeno poboljšanje, a osobito: građenje i rekonstrukcije odvodnih i vodoopskrbnih sustava, predtretman otpadnih voda, uvođenje čistih proizvodnja, ugradnja spremnika s dodatnom zaštitom i sl.

Članak 8.

Ukoliko su na području pojedine zone već legalno izgrađene građevine ili se obavljaju djelatnosti koje su zabranjene u toj zoni, odredit će se, ukoliko je to moguće, potrebni sanacijski zahvati uz obavezu stalnog praćenja utjecaja građevine, odnosno djelatnosti na izvorište. Ukoliko se dokaže da sanacija nije moguća, građevina se mora ukloniti, odnosno mora se zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti.

Mjere sanacije, visina potrebnih sredstava za sanaciju kao i za provedbu izvlaštenja i uklanjanje građevina i način osiguravanja potrebnih sredstava za te namjene, utvrđuju se odlukom o zaštiti izvorišta.

Članak 9.

Pravna osoba koja obavlja javnu vodoopskrbu i upravlja vodozahvatom mora biti nositelj stvarnopravnih ovlasti ili vlasnik zemljišta unutar I. odnosno I.A zone izvorišta.

Pristup na područje I. i I.A zone izvorišta dopušten je samo zaposlenicima pravne osobe koja obavlja vodoopskrbnu djelatnost koji rade na građevinama u toj zoni i nadležnim inspekcijskim tijelima, a drugim osobama samo uz posebno odobrenje pravne osobe iz stavka 1. ovog članka.

Za fizičko osiguranje građevina i uređaja u I. i I.A zoni izvorišta od namjernog ili slučajnog onečišćenja i zagađenja voda, pravna osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je imenovati odgovornu osobu.

Pravna osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je postaviti odgovarajuće oznake za I. i II. zonu izvorišta, a Hrvatske vode ako je to potrebno za ostale zone.

II. ODREĐIVANJE ZONA IZVORIŠTA I MJERA ZAŠTITE

Članak 10.

Ovisno o ležištu voda i litološkoj građi vodonosnika, određuju se zone i mjere zaštite za:

1. Podzemne vodonosnike

1.1. vodonosnici s međuzrnskom poroznosti

1.2. krški vodonosnici

2. Površinska izvorišta

2.1. vodozahvati iz akumulacija i jezera

2.2. vodozahvati iz otvorenih vodotoka

1. ZAŠTITA PODZEMNIH VODONOSNIKA

1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti

Članak 11.

Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:

– zona ograničenja i kontrole – III. zona

– zona strogog ograničenja – II. zona

– zona strogog režima zaštite – I. zona

Članak 12.

III. zona se utvrđuje osobito radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari.

III. zona obuhvaća područje izvan granice II. zone do granice izračunatog područja napajanja.

Članak 13.

U III. zoni zabranjuje se:

– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

– deponiranje otpada,

– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,

– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.

Članak 14.

II. zona se utvrđuje radi smanjenja rizika od onečišćenja podzemnih voda patogenim mikroorganizmima i drugih štetnih utjecaja koji se mogu pojaviti tijekom zadržavanja vode u podzemlju.

II. zona obuhvaća područje izvan granice I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadržavanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt.

Ukoliko je vertikalni tok vode veći od 50 dana, II. zona se ne utvrđuje.

Članak 15.

U II. zoni, uz zabrane iz članka 12., zabranjuje se:

– površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

– poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdravstveno ispravne hrane,

– stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

– građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,

– gradnja groblja i proširenje postojećih,

– građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta) i

– građenje željezničkih pruga.

Članak 16.

I. zona utvrđuje se radi zaštite uređaja za zahvat vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja voda, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja.

Granica I. zone mora biti udaljena od građevina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ograđena.

Članak 17.

U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i transport vode u vodoopskrbni sustav.

1.2. Zaštita krških vodonosnika

Članak 18.

Zone izvorišta za krške vodonosnike su:

– zona ograničene zaštite – IV. zona

– zona ograničenja i kontrole – III. zona

– zona strogog ograničenja – II. zona

– zona strogog režima zaštite – I. zona

Članak 19.

Prema potrebi, na krškom području, izdvajaju se i vodoopskrbni rezervati koji obuhvaćaju brdsko-planinska područja, odnosno glavne zone prikupljanja i zadržavanja vode u slivovima, te se provode mjere kao u II. zoni.

Članak 20.

Zbog specifičnosti krških vodonosnika, odnosno velike brzine podzemnih tokova i relativno slabe mogućnosti zadržavanja vode u podzemlju, određivanje zona i mjera zaštite obavlja se selektivnim pristupom zaštite koja se uklapa u planove održivog razvitka u funkciji smanjivanja rizika od onečišćenja krških vodonosnika. Pri tome se obvezno uzima u obzir: vrijeme mogućeg transporta, brzina podzemnih tokova i količina napajanja izvorišta.

Članak 21.

IV. zona obuhvaća sliv izvorišta izvan III. zone, s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno, područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta (konceptualni hidraulički sliv).

Ovisno o rezultatu istraživanja iz članka 5. ovog Pravilnika za određivanje granice zone primjenjivat će se kriterij koji će najbolje biti u funkciji zaštite kakvoće vode.

Članak 22.

U IV. zoni zabranjuje se:

– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

– građenje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari (ili otpadne vode),

– građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu bez propisane zaštite,

– uskladištenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari, izuzev uskladištenja lož ulja za domaćinstvo i pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

– građenje rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i ostale za vodu opasne tvari,

– izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina na naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada podzemnih spremišta,

– nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata,

– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda i

– eksploatacija mineralnih sirovina.

Članak 23.

III. zona obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica II. zone, s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1-3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv).

Ovisno o rezultatu istraživanja iz članka 4. i 5. ovog Pravilnika, za određivanje granice zone primjenjivat će se kriteriji koji će najbolje biti u funkciji zaštite kakvoće voda.

Članak 24.

U III. zoni, uz zabrane iz članka 22. ovog Pravilnika, zabranjuje se:

– deponiranje otpada,

– svako skladištenje nafte i naftnih derivata,

– površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

– građenje industrijskih postrojenja opasnih za kakvoću podzemne vode i

– građenje cjevovoda za tekućine koje su štetne i opasne za vodu.

Članak 25.

II. zona obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu krških izvorišta s mogućim tečenjem kroz krško podzemlje do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja.

II. zona obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području, te se oni ograđuju i označavaju kao II. zona.

Ovisno o rezultatu istraživanja iz članka 4. i 5. ovog Pravilnika za određivanje granice zone primjenjivat će se kriteriji koji će najbolje biti u funkciji zaštite kakvoće vode.

Članak 26.

U II. zoni, uz zabrane iz članka 24. ovog Pravilnika, zabranjuje se:

– poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdrave hrane,

– stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

– građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,

– gradnja groblja i proširenje postojećih,

– građenje svih industrijskih pogona,

– građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta),

– građenje željezničkih pruga i

– građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode.

Članak 27.

Za eventualnu izvedbu zahvata u prostoru koji nije dopušten po člancima 22., 24. i 26. ovog Pravilnika, potrebno je načiniti projekt u sklopu kojeg treba detaljnim i namjenskim vodoistražnim radovima ispitati uži lokalitet (»mikrozonu«). na temelju rezultata ovih istraživanja utvrdit će se pogodnost terena za izvedbu predviđenog zahvata, te na osnovu njegove osjetljivosti odrediti pripadajuće mjere zaštite unutar tog prostora (»mikrozone«).

Mjere zaštite iz prethodnog stavka određuju »Hrvatske vode« u vodopravnim uvjetima za izradu tehničke dokumentacije.

Izvedba takvih zahvata provodi se uz vodni nadzor.

Troškove dopunskih istraživanja snosi investitor zahvata. Istraživanja mogu obavljati samo pravne osobe iz članka 6. ovog Pravilnika.

Članak 28.

I. zona se utvrđuje radi zaštite građevina i uređaja za zahvaćanje voda.

I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, krški izvor, kaptažu, crpne stanice, postrojenja za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje, uključivo i mjesta umjetnog napajanja krških vodonosnika bez obzira na udaljenost od zahvata vode.

Kod velikih naplavnih površina na strmim i nepristupačnim stijenskim odsječcima, I. zonu se može podijeliti na I.A i I.B.

I. zona i I.A zona moraju biti ograđene.

Članak 29.

U I. zoni, zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i transport vode u vodoopskrbni sustav.

U I.B zoni može se dozvoliti građenje nužnih prometnica, uz obaveznu kontroliranu odvodnju oborinskih voda i tehnička rješenja osiguranja prometa.

2. ZAŠTITA POVRŠINSKIH IZVORIŠTA

2.1. Zaštita akumulacija i jezera

Članak 30.

Zone izvorišta za zahvate iz površinskih akumulacija i jezera (u daljnjem tekstu; akumulacije) su:

–zona ograničenja i kontrole – III. zona

–zona strogog ograničenja – II. zona

–zona strogog režima zaštite – I. zona

Članak 31.

III. zona utvrđuje se radi zaštite akumulacije od utjecaja s površina u njenom slivu.

III. zona se utvrđuje samo za akumulacije na kojima nije razvijena površinska hidrografska mreža, već otjecanje oborinskih voda karakterizira površinsko otjecanje.           

III. zona obuhvaća pojas od granice II. zone do vanjske granice sliva.

Članak 32.

U III. zoni, u pravilu, zabranjuje se:

– deponiranje otpada,

– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

– svako skladištenje nafte i naftnih derivata,

– građenje objekata vezanih uz skladištenje, rukovanje, obradu i zbrinjavanje radioaktivnih i ostalih za vodu opasnih tvari,

– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

– eksploatacija mineralnih sirovina,

– građenje industrijskih pogona opasnih za kakvoću vode i

– građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za kakvoću vode.

Članak 33.

II. zona utvrđuje se radi zaštite akumulacije od onečišćenja koja mogu biti donesena stalnim ili povremenim dotocima.

II. zona obuhvaća pojas širine najmanje 100 metara sa svake strane dotoka mjereno od vanjske granice I. zone, a prostire se uz dotok do granice područja sliva akumulacije, te pojas od 100 m uz akumulaciju mjereno od vanjske granice I. zone.

Članak 34.

U II. zoni, u pravilu, pored zabrana iz članka 32. ovog Pravil­nika, zabranjuje se:

– poljodjelska proizvodnja, osim s ograničenom primjenom umjetnog gnojiva i lako razgradljivih pesticida,

– stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

– građenje svih pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,

– građenje groblja ili njihovo proširenje,

– građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta),

– građenje željezničkih pruga,

– građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode.

Članak 35.

I. zona se utvrđuje radi zaštite akumulacije i uređaja za zahvat vode od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja.

I. zona obuhvaća akumulacijsko jezero, branu, crpnu stanicu, postrojenja za preradu vode, građevina za pogon, održavanje i čuvanje, zaštitne taložnice na ušću dotoka i zaštitni pojas uz akumulaciju u širini od 10 m od ruba vode pri najvišem vodostaju.

U I. zoni moraju biti ograđeni: vodozahvat, crpna stanica, postrojenja za preradu vode i građevine za pogon i čuvanje.

Članak 36.

U I. zoni, uz zabrane iz članka 34., u pravilu, se zabranjuje :

– izvođenje radova, građenje i obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti osim potrebnih za zahvaćanje vode, preradu i transport vode u vodoopskrbni sustav,

– upotreba gnojiva i sredstava za zaštitu bilja,

– ispuštanje otpadnih voda iz pogonskih zgrada i voda za pranje uređaja za pročišćavanje,

– korištenje svih vrsta plovila, sportovi na vodi i kupanje,

– ribarenje i sportski ribolov, uzgoj ribe,

– napajanje stoke,

– javni promet vozila i pješaka.

Članak 37.

Za akumulacije koje su prema Državnom, odnosno županijskom planu za zaštitu voda razvrstane u I. kategoriju voda utvrđuju se III. II. i I. zona, dok se za akumulacije razvrstane u II. kategoriju utvrđuje samo I. zona.

2.2. Zaštita zahvata vode iz otvorenih vodotokova

Članak 38.

Za zahvaćanje voda iz otvorenog vodotoka utvrđuje se samo I. zona izvorišta.

I. zona obuhvaća područje neposrednog zahvata vode u koritu vodotoka, obalu vodotoka uz zahvat, crpnu stanice, uređaj za pročišćavanje i građevine za pogon, održavanje i čuvanje, te suprotnu obalu ako je korito vodotoka kod niskih voda uže od 20 m.

Granica I. zone u vodotoku mora biti udaljena najmanje 10 m od zahvatne građevine u svim smjerovima, a obilježava se plutačama

Članak 39.

U I. zoni, u pravilu, se zabranjuje:

– izvođenje radova, građenje i obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti osim potrebnih za zahvaćanje vode, preradu i transport vode u vodoopskrbni sustav,

– ispuštanje otpadnih voda iz pogonskih zgrada i voda za pranje uređaja za pročišćavanje,

– upotreba gnojiva i sredstava za zaštitu bilja,

– korištenje svih vrsta plovila, sidrenje, sportovi na vodi i kupanje,

– ribarenje i sportski ribolov

– napajanje stoke,

– javni promet vozila i pješaka i

– produbljivanje korita te vađenje šljunka i pijeska.

III. POSEBNA NAKNADA

Članak 40.

Pravo na uvođenje posebne naknade imaju županije, gradovi i općine koje iz svojih proračuna snose ili dokažu da su snosile troškove povećanih ulaganja u javni vodoopskrbni sustav odnosno sustav javne odvodnje otpadnih voda radi zaštite izvorišta.

Obveznici plaćanja posebne naknade su svi korisnici javnog vodoopskrbnog sustava, a ta se naknada plaća zajedno s cijenom vode.

Odluku o visini posebne naknade donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave koje donosi Odluku o zonama izvorišta.

Posebna naknada iz stavka 1. Ovog članka uvodi se na vrijeme koje je potrebno za podmirenje troškova povećanih ulaganja.

Članak 41.

Troškovima povećanih ulaganja iz članka 40. ovog Pravilnika smatraju se osobito:

– obaveza građenja i priključenja na javni vodoopskrbni sustav u slučajevima kad bi se stanovništvo vodom, da to ne zahtijeva zaštitna zona izvorišta, moglo kvalitetno opskrbljivati iz vlastitih zdenaca,

– obaveza građenja sustava javne odvodnje i priključenja na taj sustav u slučajevima kad je odlukom o odvodnji otpadnih voda iz članka 75. Zakona o vodama dopušten drugačiji način odvodnje otpadnih voda koji više nije moguć zbog uspostave zona izvorišta,

– povećani troškovi građenja sustava javne odvodnje zbog kakvoće ugrađenog materijala, uvjetovanog uspostavljanjem zona izvorišta i sl.

Povećana ulaganja iskazuju se u projektnoj dokumentaciji za građenje komunalne infrastrukture vodoopskrbe i odvodnje kao razlika troškova građenja i priključenja u zonama i troškova rješavanja pitanja vodoopskrbe i odvodnje da nema zona izvorišta.

IV. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKE O ZONAMA IZVORIŠTA

Članak 42.

Odluku o zonama izvorišta (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave iz članka 41. Zakona o vodama, odnosno iznimno ravnatelj Državne uprave za vode, po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih voda.

Za pripremu Odluke, nadležno tijelo jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave dužno je imenovati interdisciplinarno stručno povjerenstvo od predstavnika Državne uprave za vode, Ureda za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Ureda za gospodarstvo, Hrvatskih voda i pravne osobe koja obavlja komunalnu djelatnost vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

Odlukom o imenovanju stručnog povjerenstva određuje se osobito: opseg rada povjerenstva, rok za pripremu odluke, odgovornost imenovanih članova i naknada za rad povjerenstva.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.

Za provedbu odredaba ovog Pravilnika, sukladno posebnom zakonu, odgovara čelnik predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave koja je sukladno čl. 41. Zakona o vodama dužna donijeti Odluku o zaštiti izvorišta.

Članak 44.

Hrvatske vode, sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva (»Narodne novine« broj 107/95,, 19/96 i 88/98) financiraju vodoistražne radove i provođenje aktivnih mjera zaštite izvorišta, u dijelu koji se odnosi na obveze »Hrvatskih voda« iz Zakona o vodama. Ostatak sredstava dužne su osigurati jedinice lokalne i regionalne samouprave i uprave koje koriste vodu iz izvorišta za koje se utvrđuju zone te pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe iz cijene vode.

Članak 45.

Obvezuju se jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave da odluke donesene prije stupanja na snagu ovog Pravilnika usklade s odredbama ovoga Pravilnika u roku pet godina od dana njegova stupanja na snagu.

Obvezuju se jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave da, u roku šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, imenuju stručno povjerenstvo iz članka 42. stavka 2. koje će predložiti potrebne istražne radove i dinamiku usklađivanja odluka iz stavka 1. ovog članka.

Članak 46.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (»Narodne novine« broj 22/86).

Članak 47.

Ravnatelj Državne uprave za vode donijet će u roku od 30 dana od objave ovog Pravilnika Uputstvo za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (u nastavku: Uputstvo) radi njegove provedbe u dijelu koji se odnosi na metode istraživanja i kriterije za određivanje sustavne zaštite u zonama.

Uputstvo se objavljuje na web stranici http://www.vode.hr.

Članak 48.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/02-01/04
Urbroj: 527-01-02/13-02-08

Zamjenica ravnatelja
Jasna Daničić, dipl. iur., v. r.