1207
Državno sudbeno vijeće na temelju odredbe članka 14. Zakona o Državnom
sudbenom vijeću i članka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom
vijeću (»Narodne novine« broj 58/93, 49/99 i 129/00), na sjednici održanoj 12.
studenoga 2001. godine donijelo je sljedeći
I. UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se način rada
Državnog sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće).
Članak 2.
O pravilnoj primjeni Poslovnika skrbi predsjednik Vijeća.
Članak 3.
Sjedište Vijeća je u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinjskog br. 3.
Vijeće zasjeda u Zagrebu, a iznimno, ako tako odluči, može zasjedati i u
drugim mjestima Republike Hrvatske.
Članak 4.
Vijeće može odlučivati u sjednici, ako je prisutno najmanje šest
članova Vijeća, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
Glasovanje u sjednici Vijeća je javno.
Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Vijeća, ako zakonom
ili Poslovnikom nije drukčije propisano.
Članak 5.
Članovi Vijeća glasuju tako da se izjašnjavaju »za« ili »protiv«
prijedloga, istodobnim dizanjem ruku ili poimeničnim glasovanjem, osim ako Poslovnikom
nije drugačije određeno.
Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani član Vijeća
izgovara: »za« ili »protiv« prijedloga.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja i utvrđuje je li
odluka dobila potrebitu većinu glasova.
Na zahtjev predsjednika ili člana Vijeća, predsjednik Vijeća odredit će
provjeru glasovanja.
Članak 6.
Vijeće je dužno bez odgode razmotriti zahtjev nadležnog državnog tijela
da se odobri pritvor ili da se pokrene kazneni postupak, kao i izvješće o pritvoru
predsjednika ili člana Vijeća zatečenog na činjenju kaznenog djela za koje je
propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina.
Odluka o odobrenju donosi se većinom glasova svih članova Vijeća, a
odnosi se samo za kazneno djelo za koje je podnesen zahtjev.
II. ZAMJENIK PREDSJEDNIKA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA
Članak 7.
U slučaju spriječenosti predsjednika Vijeća sve njegove dužnosti obavlja
zamjenik predsjednika Vijeća.
III. SJEDNICA VIJEĆA
Članak 8.
Sjednicu saziva predsjednik Vijeća,
a iznimno će se sjednica sazvati na prijedlog tri člana Vijeća.
Sjednica Vijeća saziva se
najmanje osam dana prije dana održavanja sjednice. Iznimno, u hitnim
slučajevima, sjednica se može sazvati i u kraćem roku.
Uz poziv u kojem se određuje
dan, sat i mjesto sjednice, svim članovima Vijeća dostavit će se i pisani
materijal s prijedlogom dnevnog reda.
Članak 9.
Predsjednik Vijeća otvara
sjednicu i daje objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavijesti o inim pitanjima.
Predsjednik Vijeća utvrđuje
broj nazočnih članova Vijeća i koji su ga članovi obavijestili da su spriječeni
pribivati sjednici.
Predsjednik Vijeća predlaže
dnevni red i otvara raspravu o dnevnome redu.
Članak 10.
Predsjednik Vijeća vodi
sjednicu, osigurava red i skrbi za učinkovitost rada sjednice.
Predsjednik Vijeća daje riječ
članovima Vijeća i skrbi da govornik ne bude ometan ili sprječavan u govoru.
Smije ga prekinuti i oduzeti mu riječ ako se govornik i nakon opomene ne drži
dnevnog reda.
U slučaju opsežnosti
materijala, na prijedlog predsjednika Vijeća, Vijeće može odrediti vrijeme
trajanja izlaganja.
Članak 11.
O radu sjednice vodi se
zapisnik.
Zapisnik sadrži: osnovne
podatke o prisutnima, dnevnom redu, o prijedlozima iznesenima u sjednici, o
provedenoj raspravi i o donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi rezultat
glasovanja.
Svaki član Vijeća ima pravo
na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbe na
zapisnik odlučuje se bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, u zapisnik će se
unijeti izmjene.
Zapisnik s prethodne
sjednice, na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojemu su
suglasno prihvaćene primjedbe, smatra se prihvaćenim.
Zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća.
Izvornici zapisnika sa sjednica Vijeća čuvaju se u pismohrani Državnog
sudbenog vijeća
IV. IMENOVANJA SUDACA
Članak 12.
Prilikom odlučivanja o
imenovanju sudaca, Vijeće razmatra sve pribavljene podatke za svakog
kandidata iz prijedloga Ministra
Članak 13.
Odluka o imenovanju sudaca
donosi se većinom glasova svih članova Vijeća.
Članak 14.
U postupku glasovanja o
imenovanju sudaca, glasovanje o imenovanju sudaca provodi se putem pisanih
listića.
Pisani listić sadrži popis svih
kandidata koji zadovoljavaju uvjete za imenovanje, poredani abecedenim redom
početnog slova prezimena ispred kojega se nalazi redni broj.
Pisani listić sadrži ime i
prezime člana Vijeća koji putem njega glasuje.
Glasovanje putem listića
obavlja se na način da svaki član Vijeća zaokruži redni broj ispred imena onih
kandidata za čije imenovanje glasuje, pri čemu broj kandidata za koje glasuje
ne može biti veći od broja kandidata koji se imenuju u postupku imenovanja.
Član Vijeća, nakon obavljenog
glasovanja, popisuje listić i predaje ga predsjedniku Vijeća.
Predsjednik Vijeća glasno
objavljuje ime člana Vijeća koji je glasovao i imena kandidata za čije imenovanje
je svaki član Vijeća glasovao.
Ukoliko se glasovi za imenovanje
sudaca tako podijele, da više kandidata dobije isti broj glasova (šest ili
više) te se zbog toga ne može odlučiti koji je od tih kandidata imenovan, samo
između tih kandidata ponovit će se glasovanje.
Ukoliko se u prvom i drugom
krugu glasovanja, ako je isto provedeno, ne dobije broj kandidata koliko je
slobodnih sudačkih mjesta za imenovanje u idućem krugu glasuje se za onoliko
kandidata, koliko je slobodnih sudačkih mjesta ostalo za imenovanje u tom
ponovljenom glasovanju.
U taj ponovljeni krug
glasovanja ulaze svi kandidati koji nisu imenovani.
Članak 15.
Vijeće imenuje suca u
određeni sud.
Odluka o imenovanju sudaca
dostavlja se svim kandidatima s pisanim obrazloženjem u roku od 15 dana od
objavljivanja imenovanja.
Odluka o imenovanju objavljuje
se u »Narodnim novinama«.
Članak 16.
Imenovani suci daju prisegu
pred predsjednikom Vijeća ili njegovim zamjenikom odnosno članom Vijeća koga
on odredi.
Nakon usmene prisege sudac
potpisuje tekst prisege.
Prisege se pohranjuju u
uvezanoj knjizi.
V. UDALJENJE OD OBAVLJANJA DUŽNOSTI
Članak 17.
O udaljenju od obavljanja dužnosti odlučuje Vijeće većinom glasova
svih članova Vijeća.
VI. STEGOVNI POSTUPAK
Članak 18.
U stegovnom postupku odlučuje Vijeće većinom glasova svih članova
Vijeća.
Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj član je izuzet
od odlučivanja u stegovnom postupku.
Članak 19.
Po primitku zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka, predsjednik
Vijeća zakazuje ročište na koje se poziva sudac i podnositelj zahtjeva.
Ročište je nejavno, osim ako sudac protiv kojeg je zahtjev podnesen ne
zahtijeva drugačije.
Nakon održanog ročišta, Vijeće donosi odluku o pokretanju postupka, ako
postoji osnovana sumnja da je počinjeno stegovno djelo.
U stegovnom postupku Vijeće može zatražiti poduzimanje određenih
istražnih radnji od suca (člana Vijeća) kojega odredi.
Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna
žalba.
Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana od njezinog
donošenja.
Protiv odluke o razrješenju odnosno stegovnoj odgovornosti, sudac ima
pravo žalbe, koja odgađa izvršenje odluke.
Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od
dostave odluke.
VII. POSTUPAK ZA RAZRJEŠENJE
Članak 20.
Kada odluči pokrenuti
postupak za razrješenje u smislu članka 32. Zakona o Državnom sudbenom vijeću
Vijeće samo provodi i osigurava dokaze ili za to može ovlastiti suca ili
predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, te predsjednika ili
suca neposredno višeg suda.
Prije nego odluči o pokretanju
postupka za razrješenje, Vijeće poziva suca da se usmeno ili pisano očituje
na prijedlog za razrješenje.
Nakon odluke o pokretanju
postupka za razrješenje Vijeće će pozvati suca protiv koga je pokrenut postupak
da se izjasni o prijedlogu za razrješenje pisanim putem u roku od osam dana od
dana dostave odluke o pokretanju postupka za razrješenje ili usmeno na
sjednici Vijeća.
Odluku o razrješenju Vijeće
donosi većinom glasova svih članova.
Protiv odluke o razrješenju
može se izjaviti žalba Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od
dana dostave odluke.
Žalba odgađa izvršenje
odluke.
Članak 21.
Ako sudac sam zatraži
razrješenje, ne odlučuje se o pokretanju postupka već samo o njegovu razrješenju.
Članak 22.
Odluka o razrješenju ima:
uvod, izreku, obrazloženje i naputak o pravnom lijeku.
Uvod sadrži: naziv tijela
koje donosi odluku, propis o nadležnosti, te oznaku zahtjeva ili prijedloga za
razrješenje.
Izrekom se odlučuje o
zahtjevu ili prijedlogu za razrješenje. U izreci se navodi datum prestanka
dužnosti.
U obrazloženju iznijet će se
razlozi za odluku.
U postupcima za razrješenje,
po zahtjevu suca, kad je zahtjev prihvaćen, obrazloženje se sastoji od kratkog
izlaganja zahtjeva i navođenja zakonske odredbe na temelju koje je odluka
donesena.
Članak 23.
U stegovnom i postupku za
razrješenje primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Zakona o kaznenom
postupku.
VIII. STRUČNE SLUŽBE
Članak 24.
Vijeće ima stručnu službu koja
obavlja administrativne, tehničke i računovodstvene poslove.
Broj službenika i
namještenika za obavljanje administrativnih, tehničkih i računovodstvenih
poslova, uvjete za obavljanje tih poslova i njihov opseg, propisuje se
odlukom Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave koja raspoređuje
službenike i namještenike na radu u Državnom sudbenom vijeću.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 25.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu
danom prihvaćanja od Državnog sudbenog vijeća, a objavljuje se u »Narodnim
novinama«.
Članak 26.
Donošenjem ovog Poslovnika
prestaju važiti Poslovnik Državnog sudbenog vijeća objavljen u »Narodnim
novinama« broj 85/94, te Izmjene i
dopune Poslovnika Državnog sudbenog
vijeća objavljene u »Narodnim novinama« broj 135/99.
Broj: OU-72/02 od 13. lipnja
2002.
Predsjednik
Stanko Hautz, v. r.