Pravilnik o tehničkim uvjetima za djelovanje sustava obrane od tuče

NN 75/2002 (27.6.2002.), Pravilnik o tehničkim uvjetima za djelovanje sustava obrane od tuče

ministarstvo poljoprivrede I ŠUMARSTVA

1229

Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o sustavu obrane od tuče (»Narodne novine«, br. 53/01), ministar poljoprivrede i šumarstva uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, ministra obrane, ministra pomorstva, prometa i veza i ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja donosi

Pravilnik

o TEHNIČKIm UVJETIma ZA DJELOVANJE SUSTAVA OBRANE OD TUČE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti potrebni za operativni rad sustava obrane od tuče (u daljnjem tekstu: OT).

Članak 2.

Tehničkim uvjetima smatraju se tehnička sredstva prema vrsti i broju s radnim i funkcionalnim karakteristikama, objekti i oprema potrebni za rad sustava obrane od tuče.

II. OBJEKTI I OPREMA

1. Radarski centar

Članak 3.

Radarski centar (u daljnjem tekstu: RC) sastoji se od jednog ili više objekata, zidane ili montažne izvedbe, s prostorima prilagođenim posebnim namjenama:

1. toranj za radarsku antenu s kupolom,

2. klimatizirani prostor za radarske uređaje,

3. radna prostorija za voditelja RC-a s uredskom opremom,

4. radna prostorija za provođenje akcija OT,

5. prostorija za boravak dežurnog osoblja,

6. prostorije za smještaj elektroenegetskih postrojenja i ure­đaja,

7. priručna radionica,

8. priručni skladišni prostor.

Članak 4.

(1) Cjelokupni prostor RC-a ograđen je i odgovarajuće obilježen.

(2) Do RC-a i svih objekata postoji tvrdi put kojim je omo­gućen pristup vozilima, prije svega vatrogasnim i drugim inter­ven­tnim vozilima.

 (3) Prostori i objekti RC-a zadovoljavaju standarde koji su utvrđeni propisima o protupožarnoj zaštiti, zaštiti ljudstva i oko­liša od štetnih utjecaja opasnih tvari i neionizirajućih zračenja, sanitarnim uvjetima te ekološkim zahtjevima.

Članak 5.

Osnovni uređaji na RC-u su:

1. meteorološki radar,

2. računala potrebna za vođenje akcija OT,

3. komunikacijska oprema.

Članak 6.

(1) RC priključen je na 380 V električnu mrežu, a za rad osnovnih uređaja kao pričuvni izvor električne energije postoji elektroagregat.

(2) Napajanje iz osnovnog i pričuvnog izvora električne energije izvedeno je preko uređaja za trajno napajanje.

(3) Svi objekti RC-a moraju imati postavljenu gromobransku zaštitu i uzemljenje koje se atestira jednom godišnje.

Članak 7.

(1) Meteorološki je radar uređaj za otkrivanje, praćenje i određivanje položaja, intenziteta i tučoopasnosti oblaka.

(2) Na branjenom području je potrebno osigurati najmanje dvostruko prekrivanje radarskih podataka.

(3) Za operativan rad u raketnoj OT radarski uređaj zadovoljava sljedeće tehničke uvjete:

– valna duljina - 10 cm (S frekvencijski opseg),

– širina izlaznog snopa zračenja - najviše 3,1 stupnja,

– brzina okretanja antene po azimutu - najmanje 5 okretaja u minuti,

– minimum detektibilnog signala - 35 dBZ-a,

– zaštitna kupola,

– digitalizirani povratni signal s rezolucijom od najmanje ­­­­­
1 ­dBZ,

– mogućnost pohrane podataka na elektronički medij,

– izravno i automatsko upravljanje radarom,

– prijenos podataka u lokalnoj elektroničkoj mreži,

– radni domet - najmanje 90 kilometara.

(4) Za operativan rad u generatorskoj OT radarski uređaj zadovoljava sljedeće tehničke uvjete:

– valna duljina 5 ili 10 cm (C ili S frekvencijski opseg),

– širina izlaznog snopa zračenja - najviše 2.5 stupnja,

– brzina okretanja antene po azimutu - najmanje 2 okretaja u minuti,

– minimum detektibilnog signala - 15 dBZ,

– zaštitna kupola,

– amplitudni pokazivač s izvornim povratnim signalom,

– uklanjanje stalnih odraza,

– digitalizirani povratni signal s rezolucijom od najmanje
1 dBZ,

– mogućnost pohrane podataka na elektronički medij,

– izravno i automatsko upravljanje radarom,

– prijenos podataka u lokalnoj elektroničkoj mreži,

– radni domet - najmanje 240 kilometara.

Članak 8.

Na RC-u za komunikaciju sa:

- lansirnom postajom (u daljnjem tekstu: LP) i generatorskom postajom (u daljnjem tekstu: GP), minimalno je potrebno osigurati UKV radio vezu valne duljina 4 metra,

- drugim RC-ima, sabirnim centrom, tehničkom i servisnom podrškom te sa svim ostalim sudionicima u OT minimalno je potrebno osigurati UKV radio vezu valne duljine 2 metra zatim telefon i telefax,

– drugim RC-ima, sabirnim centrom, tehničkom i servisnom podrškom za razmjenu digitalnih podataka potrebno je osigurati modemsku vezu.

Članak 9.

(1) Na RC-u komunikacijsku opremu čine najmanje tri računala s ugrađenim suvremenim operativnim sustavom, svim standardnim jedinicama, umrežena u lokalnoj mreži s neovisnim priključkom na Internet, a kao posebna oprema je uređaj za satelitsko određivanje položaja (GPS).

(2) Na računalima su postavljeni ostali potrebni uređaji i programske podrške za radarsko praćenje, provođenje akcija, pohranu i razmjenu radarskih podataka te za prikupljanje aktualnih meteoroloških podataka.

Članak 10.

(1) Za prijevoz raketa i otopine RC raspolaže s najmanje jednim vozilom namijenjenim prijevozu opasnih tvari sukladno posebnom propisu o prijevozu opasnih tvari.

(2) Za prijevoz stručnog osoblja, RC raspolaže jednim osobnim vozilom za prijevoz najmanje 4 osobe.

(3) U svim vozilima postavljeni su UKV radiouređaji s frekvencijama koje koriste RC-i.

2. Skladište raketa i otopine

Članak 11.

(1) Za skladištenje raketa i otopine koriste se središnja skladišta, koja su fizički razdvojena.

(2) Skladišta moraju imati mogućnost skladištenja do 10.000 raketa i do 50.000 l otopine tijekom cijele godine.

(3) Uz navedene zahtjeve iz stavka 1. i 2. ovog članka skladišta moraju udovoljavati i uvjetima određenim posebnim propisima o graditeljstvu i skladištenju opasnih tvari.

3. Lansirna i generatorska postaja

Članak 12.

 Položaji LP i GP moraju biti sukladni s prostornim, sigurnosnim, građevinskim, ekološkim i stručnim zahtjevima.

Članak 13.

Komunikacija poslužitelja LP i GP s RC-om i međusobno obavlja se radiouređajima u sustavu radioveze valne duljine 4 metra ili nekim drugim mobilnim uređajima.

Članak 14.

(1) Svi objekti LP i GP (sklonište, spremište, lanser, ograda, antenski stup i kavez generatora) trebaju biti osigurani gromobranskom zaštitom i uzemljenjem.

(2) Gromobranska zaštita i uzemljenje atestiraju se jednom godišnje. LP i GP raspolaže sredstvima za gašenje požara sukladno propisima za tu vrstu tvari, te priborom za prvu pomoć.

Članak 15.

(1) Objekt u kojem je sklonište poslužitelja i spremište raketa zatvorenog je tipa, a izveden je tako da tvori tri fizički odvojena prostora s posebnim ulazima sa čvrstim metalnim vratima i sigurnosnim bravama.

(2) Prostor spremišta raketa osigurava skladištenje najmanje 40 komada raketa u pripadajućoj ambalaži.

(3) U smjeru lansera na skloništu postoji manji otvor u zidu preko kojeg je moguća vizualna kontrola ispaljivanja raketa.

Članak 16.

LP mora biti udaljena 60 m od stambenih objekata i najmanje 35 m od magistralnih i regionalnih prometnica.

Članak 17.

Objekt LP-a treba biti najmanje sljedećih dimenzija:

a) širina: 2,5m,

b) dužina: 4 m,

c) visina: 2,5 m.

Članak 18.

(1) Lanser je naprava za ispaljivanje raketa, a jedno punjenje iznosi najmanje šest raketa.

(2) Za operativno djelovanje na pojedinom LP-u treba biti minimalno 6 protugradnih raketa.

Članak 19.

(1) Na GP je smješten generator za isijavanje meteorološkog reagensa (u daljnjem tekstu: reagensa) sa zemlje.

(2) Svi dijelovi generatora nalaze se unutar posebno konstruiranog žičanog kaveza.

(3) Generator je u pravilu smješten unutar ograđenog kruga LP, a može biti postavljen na neko drugo pogodno mjesto koje je pod nadzorom poslužitelja i na kojem je moguće kvalitetno gromobransko uzemljenje.

(4) Ako je GP postavljena samostalno, za pohranu generatora i priručne količine otopine postavljaju se dva odvojena žičana kaveza.

(5) Za operativno djelovanje na pojedinom GP-u treba biti minimalno 8 litara otopine reagensa.

4. Stručna i tehnička podrška

Članak 20.

(1) Za obavljanje poslova koordinacije rada OT potreban je radni prostor za obavljanje stručnih poslova, poslova dežurnog meteorologa s potrebnom opremom te opremom za analizu kvalitete sredstava djelovanja.

(2) Za analizu kvalitete sredstava djelovanja potrebne su najmanje dvije prostorije prilagođene mjerenju aktivnosti mete­oro­loških reagensa s potrebnom opremom.

Članak 21.

(1) Sabirni centar u sustavu OT koordinira djelovanje sustava s Hrvatskom kontrolom zračne polovidbe sukladno među­sobnom Sporazmu o postupcima koordinacije između Državnog hidrometeorološkog zavoda (u daljnjem tekstu: Zavoda) i Centra oblasne kontrole zračne plovidbe.

(2) Sabirni centar za obavljanje poslova iz svog djelokruga rada raspolaže sljedećom opremom:

– izravna radna veza s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe i RC-ima, (UKV putem radio veze valne duljine 2 metra),

– pričuvna telefonska veza,

– uređaj za registraciju službene komunikacije s pohranom podataka najmanje 30 dana,

– uređaj za trajno napajanje.

Članak 22.

Za obavljanje poslova održavanja mreže RC-a i sustava veza osigurava se prostor i potrebna oprema.

III. Sredstva djelovanja

1. Rakete

Članak 23.

Uvjeti kojima moraju udovoljavati rakete za OT jesu:

1. horizontalni domet rakete - najmanje 7000 m,

2. vertikalni domet rakete 4500 m +/- 1000 m,

3. dozvoljeni prostorni rasap (x,y,z) – najviše 10 %,

4. horizontalna projekcija duljine traga isijavanja - najmanje 5000 m,

5. stabilnost leta rakete – u svim meteo uvjetima i do brzine vjetra 20 m/s rasap manji od 20 %,

6. početak isijavanja reagensa na visini 2000 m –tvorničko tempiranje,

7. kraj isijavanja reagensa – do točke samouništenja,

8. tempo isijavanja minimalno 5 x 1011 aktivnih čestica po dužnom metru putanje rakete pri –10 oC,

9. samouništenje rakete na najmanje 2000 m iznad tla na bezopasne krhotine,

10. aktiviranje električnim paljenjem s dodirnim kontaktima,

11. garancija tri godine, tako da rakete uz skladištenje u temperaturnom rasponu od -15 oC do + 50 oC zadržavaju definirana svojstva za vrijeme garancije.

12. rastavljivost, odnosno mogućnost zamjene osnovnih dijelova,

13. označavanje rakete dato je u Prilogu br. 1. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio,

14. pakiranje u kojem postoji fizička zaštita raketa u ambalaži male težine, pogodna za prijevoz, rukovanje i skladištenje,

15. posjedovati dokumentaciju s podacima o tvorničkoj kontroli za svaku isporučenu seriju i slikovno uputstvo za svakih 25 komada isporučenih raketa,

16. sigurnost u smislu nemogućnosti samoaktiviranja, samozapaljenja i odgovarajuća vodonepropusnost,

17. korišteni reagens mora imati prag aktivnosti na temperaturi – 4 oC ili višoj, a aktivnost reagensa najmanje 8 x 1012 umjetnih jezgara zaleđivanja po gramu pirotehničke smjese na temperaturi – 10 oC,

18. postotak neispravnih raketa u akciji manji od 2 %, a neispravnost se utvrđuje sukladno općoj klasifikaciji neispravnosti prema značaju u Prilogu br. 2. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 24.

Svaki tip rakete prije stavljanja u uporabu ispitan je i ima dozvolu za stavljanje u promet od strane Ministarstva unutarnjih poslova.

Članak 25.

(1) U svrhu ispitivanja karakteristika i kakvoće raketa rade se tri vrste ispitivanja:

a) Statička ispitivanja

– mjerenje dimenzija i mase rakete i njenih sklopova umjerenim mjerilima te vizuelno motrenje vidljivih nedostataka;

– ispitivanje raketnog motora obavlja se na ispitnom stolu, pri temperaturama –5 oC, +15 oC i +50 oC, u svrhu mjerenja potisne sile u funkciji vremena te kontrole rada motora;

– funkcionalno ispitivanje u posebnim držačima, pri normalnim uvjetima, u svrhu kontrole ispravnosti rada tempirnog i usporivačkog sustava, vremena rada i samouništenja motora ili spremnika rakete. Ova ispitivanja bilježe se kamerom, a mjerenja se izvode zapornim satom, odgovarajućom opremom i motrenjem;

– ispitivanje centra mase rakete na kontrolnoj napravi i momenta inercije (uzdužni i poprečni) na torzionoj vagi, pri normalnim uvjetima;

– ispitivanje otpora strujnog kruga rakete pri normalnim uvjetima, om-metrom preciznosti +/-0,1 W.

b) Balistička ispitivanja

– balistička ispitivanja služe za određivanje putanje rakete u prostoru, prije svega tim ispitivanjem se određuje (za određene atmosferske i početne uvjete ispaljivanja) položaj rakete ili položaj traga isijavanja reagensa za vrijeme leta rakete. Trag isijavanja reagensa je određen točkama početka isijavanja, tjemenom putanje, krajem isijavanja te samouništenjem. Ova mjerenja izvode se teodolitima, kamerama i/ili drugom odgovarajućom opremom.

– tijekom ovih ispitivanja mjere se meteorološki parametri koji utječu na let rakete (tlak i vlaga zraka te smjer i brzina vjetra u točki lansiranja do visina maksimalnog vertikalnog dosega rakete umjerenim meteorološkim instrumentima).

c) Aktivnost i masa reagensa

– ispitivanje aktivnosti reagensa predstavlja vizualno, mikroskopom, kamerom ili odgovarajućim brojačem prebrojavanje broja aktivnih jezgri zaleđivanja (u daljnjem tekstu: AJZ), u ledotvornoj komori nastalih izgaranjem reagensa u zračnoj struji u prostoru poznate zapremine ili uzimanjem produkata izgaranja otopine reagensa u prizemnom generatoru.

– prebrojavanje AJZ se provodi u ledotvornoj komori pri određenoj temperaturi i vlažnosti u području praga aktivnosti (na –3 oC do – 5 oC) do –15 oC. Brojač AJZ je ledotvorna komora Zavoda ili komora ovlaštene ustanove.

– ispitivanje ukupne mase reagensa radi se vaganjem na vagi s preciznošću +/-1g, dok se uzorak mase reagensa (iz rakete) korištene za mjerenje AJZ važe na vagi s preciznošću 0,001 g.

(2) Vrste ispitivanja iz stavka 1. ovog članka koriste se u tipnom ispitivanju raketa i ispitivanju sukladnosti proizvodnje (preuzimanja serije). Iznimno u ispitivanju sukladnosti proizvod­nje nije potrebno provoditi ispitivanje raketnog motora na ispitnom stolu, centra mase te momenta inercije, a balistička ispitivanja se mogu provoditi samo vizualno i sa zapornim satovima te uz mjerenje meteoroloških parametara u točki lansiranja.

Članak 26.

Značenje pojedinih izraza iz članaka 23., 24. i 25. ovog Pravilnika dato je u Prilogu br. 4. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 27.

Za tipno ispitivanje rakete određuje se minimalan broj dijelova ili cijelih raketa:

a) za ispitivanja na ispitnom stolu 9 motora (po tri na temperaturama –5 oC, +15 oC i +50 oC),

b) za balistička ispitivanja najmanje 10 raketa,

c) za funkcionalna statička ispitivanja rada cijelih raketa u posebnim držačima 9 raketa (po tri na temperaturama –5 oC, +15 oC i +50 oC),

d) za ispitivanje mase reagensa uzorak od 9 kontejnera,

e) za ispitivanje aktivnosti reagensa 50 uzoraka, iz serijske proizvodnje, od kojih se 80 % ispituje u temperaturnom intervalu od –4 oC do –15 oC.

Članak 28.

(1) Proizvođač je dužan osigurati i staviti na raspolaganje službi OT dokumentaciju o tipnom ispitivanju, tehničke karakteristike, balističke tablice, dozvole za serijsku proizvodnju i uporabu odabranog tipa rakete za OT.

(2) O svim promjenama u konstrukciji rakete proizvođač je dužan obavijestiti službu OT i nadležnu službu Ministarstva unutarnjih poslova te priložiti dokumentaciju o ispitivanju utjecaja promjena na balistička i tehnička svojstva rakete.

Članak 29.

Ispitivanje kvalitete reagensa obavlja se u ledotvornoj komori središnje službe OT ili u komori ovlaštene ustanove. Rezultati kontrole kvalitete su sastavni dio zapisnika o prihvaćanju serija.

Članak 30.

Zavod vodi evidenciju o neispravnosti raketa na obrascu koji je dat u Prilogu br. 3. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio te o njima obavještava Ministarstvo unutarnjih poslova.

Članak 31.

Rukovanje, prijevoz i skladištenje raketa obavlja se sukladno odgovarajućim propisima o opasnim tvarima.

2. Otopina za prizemne generatore

Članak 32.

Uvjeti kojima mora udovoljavati otopina reagensa za OT jesu:

1. po kemijskom sastavu je 1-2 % otopina reagensa na bazi AgJ u acetonu deklariranog sastava,

2. tijekom jednog sata neprekidnog rada prizemnog generatora osigurava izbacivanje u atmosferu najmanje 5 x 1013 umjetnih jezgara zaleđivanja izmjereno pri temperaturi –10 0C+/-0,5 °C u ledotvornoj komori Zavoda ili ovlaštene ustanove,

3. omogućuje kontinuirani rad postojećih generatora najmanje 8 sati,

4. zadržava kemijsku stabilnost i aktivnost najmanje 2 godine,

5. ne proizvodi nedopuštene količine ekološki štetnih sastojaka,

6. pohranjena je u posude od 10 l do najviše 30 l, prikladne za rukovanje jednoj osobi i nepropusne za svjetlost,

7. svaka isporučena jedinica propisno je označena s oznakom za zapaljivu tvar, vrstu zapaljive tvari, kratkim opisom postupka u slučaju opasnog događaja, oznakom isporučitelja i datumom proizvodnje.

Članak 33.

Svaki tip otopine prije stavljanja u uporabu ispitan je od Zavoda ili ovlaštene ustanove.

Članak 34.

U svrhu ispitivanja karakteristika i kakvoće otopina reagensa rade se tri vrste ispitivanja:

a) mjerenjem aktivnosti u ledotvornoj komori pri temperaturi od –10+/-0,5 oC, ispituje se najmanje 12 uzoraka dima pri izgaranju najmanje 15 l otopine;

b) ispitivanje stabilnosti i kontinuiteta gorenja najmanje dva puta po 8 sati;

c) ispitivanje stabilnosti izlaganjem dnevnoj svjetlosti najmanje 2 puta po jednu litru kroz tjedan dana na temperaturi od najmanje 25 oC do najviše 45 oC, promatra se taloženje i promjena boje.

Članak 35.

(1) Proizvođač ili isporučitelj osigurava i stavlja na raspolaganje korisniku dokumentaciju o provedenom tipnom ispitivanju i dozvolu za stavljanje u promet na području RH.

(2) Uz svaku isporuku otopine proizvođač dostavlja dokumentaciju o provedenom ispitivanju kvakvoće i kemijske čistoće komponenti isporučene otopine.

Članak 36.

Zavod evidentira neispravnost otopine i o tome obavještava Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Članak 37.

Rukovanje, prijevoz i skladištenje otopine obavlja se sukladno odgovarajućim propisima o opasnim tvarima.           

IV. Prijelazne i zavrŠne odredbe

Članak 38.

Razdoblje usklađivanja sustava OT s odredbama ovog Pra­vil­nika jest

– za objekte LP i GP -10 godina,

– za opremu LP i GP -2 godine,

– za uspostavu odgovarajuće mreže LP i GP -5 godina,

– za vozila -2 godine,

– za radni prostor -2 godine,

– za objekte RC-a -3 godine,

– za opremu RC-a -2 godine,

– za ostalu opremu -2 godine.

Članak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/02-01/66
Urbroj: 525-1-02-1
Zagreb, 20. lipnja 2002.

 

Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

Prilog. br. 1.

OZNAČAVANJE RAKETA

1. Na raketi treba biti vidljiva oznaka postavljena na svim dijelovima koji sadrže eksploziv. Oznaka mora biti crvene boje, veličine 8 x 8 cm, ispisana crnim slovima slijedećeg sadržaja:

METEOROLOŠKA RAKETA
UPOZORENJE – NE DIRAJTE EKSPLOZIV

Obavjestite najbližu policijsku postaju (92),

lansirnu postaju, ili centar za obavješćivanje (985)

NAZIV I ADRESA PROIZVOĐAČA RAKETE

Oznaka broja rakete:

2. Oznaka mora biti postojana na sunčevoj svjetlosti i vlagu, a na raketi mora biti tako smještena da je samolikvidacija razbija.

3. Serija se sastoji od 501 do 1200 raketa. Za označavanje raketa u seriji potrebne su četiri znamenke, a za označavanje serije dodaju se dvije znamenke i oznaka godine proizvodnje (npr. oznaka za raketu broj 532 iz 12 serije proizvedene 2000. godine glasi: 0532/12-2000).

Prilog br. 2.

OPĆA KLASIFIKACIJA NEISPRAVNOSTI RAKETA PREMA ZNAČAJU

Klasifikacija neispravnosti raketa prema značaju svrstana je u tri klase: nedopuštene neispravnosti, velike neispravnosti i manja neispravnost.

1. Nedopuštene neispravnosti su one za koje se pretpostavlja da mogu dovesti do neispunjavanja uvjeta u pogledu sigurnosti:

a) eksplozija raketnog motora,

b) samolikvidacija u lanseru,

c) pad i eksplozija cijele rakete,

d) samolikvidacija na maloj visini (iznad lansera za dvodjelne rakete prije odvajanja od kontejnera),

e) izostanak samolikvidacije,

f) iskakanje iz lansera i brišući let,

g) progorijevanje komore motora,

h) pad nesamolikvidiranog motora ili dijelova motora,

i) isijavanje i samolikvidacija spremnika u lanseru ili u blizini lansera.

2. Velike neispravnosti su one za koje se pretpostavlja da mogu dovesti do neispunjavanja osnovne namjene proizvoda:

a) vidljivo (veliko) skretanje po azimutu i elevaciji,

b) padovi (dijelova) spremnika odnosno raketa s neizgorenim reagensom

c) prevrtanje u letu (otpadanje ili lom stabilizatora, pregorjevanje motora i sl)

d) nepripaljivanje raketnog motora (otkaz rakete),

e)odstupanje potiska i totalnog impulsa motora za više od 10 % od deklarirane vrijednosti,

f) izostanak isijavanja reagensa,

g) odstupanje mase reagensa veće od 5 %,

h) odstupanje aktivnosti reagensa veće od 33 % od deklariranih za određenu temperaturu,

j) odstupanje deklariranih vremena početka i kraja isijavanja reagensa, rada motora i samolikvidacije za više od +/– 3 sekunde.

3. Manja neispravnost predstavlja odstupanje od deklariranog svojstva ali nema utjecaja na sigurnost i upotrebljivost proizvoda. Za svaki tip rakete proizvođač izrađuje specijalnu klasifikaciju koja je sukladna općoj.

Prilog br. 3.

EVIDENCIJA O NEISPRAVNOSTI RAKETE

DATUM________ MJESTO _________ RAKETAR

Tip korištene rakete ____________________

Oznaka broja rakete ___________________

Proizvođač ____________________________

Tip neispravnosti:

a) samolikvidacija u lanseru,

b) isijavanje i samolikvidacija kontejnera u lanseru,

c) pad i eksplozija cijele rakete,

d) samolikvidacija na maloj visini (iznad lansera za dvodjelne rakete prije odvajanja od kontejnera)

e) progorijevanje motora, padovi pogorenih motora,

f) vidljivo (veliko) skretanje po azimutu i elevaciji,

g) padovi (dijelova) spremnika odnosno raketa s neizgorenim reagensom,

h) prevrtanje u letu (otpadanje ili lom stabilizatora, pregorjevanje motora i sl),

i) pad nesamolikvidiranog motora,

j) pad nepotpuno samolikvidiranih dijelova rakete,

k) ostalo-objasniti _________________________.

Primjedba i napomena ______________________.

                                        __________________

                                              (potpis raketara)

Prilog br. 4.

Pojedini izrazi iz članka 23. do članka 25. ovog Pravilnika znače:

1. rakete za OT su sredstva za unošenje reagensa u oblake u cilju smanjivanja štete od tuče, osnovna balistička svojstva raketa određena su meteorološkim zahtjevima, a sigurnost raketa u eksploataciji i čuvanju definirana je pozitivnim zakonskim propisima.

2. isti tip rakete je svaka raketa istog proizvođača koja se međusobno ne razlikuje u načinu funkcioniranja, konstrukciji, konstrukciji sklopova i podsklopova, tehnologiji njezine izrade i sastavljanja te uporabljenim sirovinama;

3. isti tip reagensa je svaki reagens istog proizvođača ili kooperanta koji se međusobno ne razlikuje u sastavu, tehnologiji izrade, specifikaciji uporabljenih sastojaka i granulometrijskom sastavu;

4. tipno ispitivanje predstavlja ispitivanje kakvoće pojedinog tipa rakete te se temeljem rezultata istog ispitivanja izdaje odobrenje za stavljanje u promet i atest dotičnog tipa;

5. elevacija ispaljivanja predstavlja kut između horizontalne ravnine i pravca ispaljivanja rakete mjereno na mjestu ispaljivanja;

6. horizontalni domet predstavlja horizontalnu udaljenost pretpostavljene padne točke rakete ili kontejnera višedjelne rakete ispaljene pod određenom elevacijom, od mjesta ispaljivanja;

7. vertikalni domet predstavlja relativnu visinu tjemena putanje u odnosu na točku ispaljivanja rakete ispaljene pod određenom elevacijom;

8. dozvoljeni rasap predstavlja maksimalno vertikalno ili horizontalno odstupanje putanje rakete od deklarirane, uzrokovano kvalitativnim razlikama između raketa istog tipa;

9. stabilnost leta rakete predstavlja odstupanje putanje rakete od deklariranih svojstava uzrokovano određenim meteorološkim uvjetima u području leta rakete;

10.početak isijavanja reagensa predstavlja vrijeme, horizontalnu i vertikalnu udaljenost početne točke isijavanja računajući od trenutka i mjesta isijavanja;

11.aktivne jezgre zaleđivanja predstavljaju čestice mikronskih razmjera na kojima se stvaraju ledeni kristali, a nastaju izgaranjem pirotehničke smjese reagensa ;

12.prag aktivnosti reagensa predstavlja najvišu temperaturu na kojoj AJZ počinju stvarati kristale leda;

13.aktivnost reagensa predstavlja broj pri određenoj temperaturi AJZ nastalih izgaranjem jednog grama reagensa;

14.tempo isijavanja reagensa predstavlja broj isijanih AJZ po jednom metru putanje rakete računajući od početka pa do kraja isijavanja reagensa;

15.kraj isijavanja reagensa predstavlja vrijeme, horizontalnu i vertikalnu udaljenost krajnje točke isijavanja računajući od trenutka i mjesta lansiranja;

16ispaljivanje u širem smislu znači aktiviranje barem jednog sklopa rakete (upaljač motora, spojnik, spremnik i sl.);

17.ispaljene rakete su sve rakete bez obzira da li su ispravno obavile svoju funkciju ili su bile neispravne;

18.ispravne rakete su sve rakete kod kojih nije primjećena neispravnost, odnosno odstupanje od deklarirane vrijednosti (isijavanje deklarirane količine reagensa sa određenom aktivnosti na određen način u određenom prostoru, te rasprskavanje u bezopasne krhotine);

19.neispravne rakete su sve ispaljene (aktivirane) rakete kod kojih se primjeti odstupanje od deklariranih vrijednosti kao npr. skretanje, prevrtanju u letu, prijevremena eksplozija (u lanseru, u letu), progorijevanje motora, nepotpuno samo­uništenje ili greške vezane za tempiranje ili isijavanje reagensa;

20.oštećene rakete su neispaljene rakete koje su oštećene u transportu, pri skladištenju ili rukovanju tako da nisu za ispaljivanje;

21.otkazi su slučajevi kada prilikom pokušaja ispaljivanja nije došlo do aktiviranja ni jednog sklopa rakete;

22.progorijevanje raketnog motora je pojava kada zbog neispravnog sagorijevanja ili konstrukcije dolazi do prodora produkta sagorijevanja kroz plašt motora;

23.samouništenje predstavlja vrijeme, horizontalnu i vertikalnu udaljenost točke eksplozije ostataka rakete ili kontejnera u svrhu pretvaranja u bezopasne krhotine;

24.pad nesamouništenog motora posljedica je odsustva samouništenja radi prekida pirotehničkog lanca za samouništenje ili greške u izradi;

25.nepotpuno samouništenje je neispravnost koja se očituje u pojavi krhotina kod kojih je pojedinačna težina veća od 100 grama;

26.padanje zapaljenih krhotina može nastati zbog eksplozije rakete, pogorijevanjem motora, loma stabilizatora i prevrtanja, pada aktiviranog nesamouništenog spremnika i sl.