DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

1344

Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine« br. 11/94), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila otpora izolacije

I. OpĆe odredbe

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi kojima moraju udovoljavati mjerila otpora izolacije uređaja i postrojenja u beznaponskom stanju s naponima do 1000 V (efektivna vrijednost) za izmjeničnu struju i do 1500 V za istosmjernu struju (u daljnjemu tekstu: mjerila).

Višenamjenska mjerila koja služe i za mjerenje otpora izolacije, moraju, u dijelu koji se odnosi na mjerenje navedene mjerne veličine, zadovoljiti zahtjeve ovoga pravilnika.

Članak 2.

Mjerila otpora izolacije (zbog primjene velikih mjernih napona) moraju imati takva konstrukcijska svojstva koja će omogućiti da se njima rukuje sigurno.

Uz svako mjerilo mora biti odgovarajući visokonaponski kabel koji je namijenjen uporabi odgovarajućeg mjerila.

Članak 3.

Izrazi u ovome pravilniku imaju sljedeća značenja.

1) Nazivni napon je napon za koji je mjerilo predviđeno i koji je označen na mjerilu.

2) Izlazni napon je napon koji se javlja na otvorenim mjernim priključcima mjerila.

3) Napon praznog hoda je napon koji se javlja na otvorenim mjernim priključcima mjerila.

4) Struja kratkog spoja je struja koja se javlja kad se kratko spoje mjerni priključci mjerila.

5) Apsolutna pogreška je razlika koja se dobiva kad se od izmjerene vrijednosti oduzme njezina prava vrijednost, odnosno vrijednost utvrđena odgovarajućim etalonima i postupcima.

6) Dogovorna vrijednost je vrijednost na koju se svode pogreške mjerila da bi se odredila njegova točnost. Dogovorna vrijednost za mjerila s ljestvicom ili brojčanim pokazivanjem je mjerna vrijednost, odnosno vrijednost koju pokazuje mjerilo pri mjerenju. Dogovorna vrijednost za mjerila s uklopnom točkom jest zauzeta granična vrijednost.

7) Osnovna pogreška je pogreška određena uz referentne uvjete i izražava se u postocima dogovorne vrijednosti.

8) Uporabna pogreška je pogreška određena uz nazivne uporabne uvjete i izražava se u postocima dogovorne vrijednosti.

9) Utjecajna veličina je veličina koja izaziva nepoželjne promjene u pokazivanju mjerila, a nije mjerena veličina.

10) Promjena je razlika između dviju izmjerenih vrijednosti iste mjerne veličine, kad jedna od utjecajnih veličina dobiva uzastopce dvije različite i utvrđene vrijednosti, a izražava se u postocima dogovorne vrijednosti.

11) Referentni uvjeti su uvjeti u kojima se mjerilo ispituje i u kojima mora zadovoljiti zahtjevima koje ovaj pravilnik propisuje za osnovne pogreške.

12) Nazivno uporabno područje jest skup vrijednosti što ih svaka utjecajna veličina može imati, a da ne izazove promjene koje premašuju granične vrijednosti propisane ovim pravilnikom.

13) Nazivni uvjeti su uvjeti naznačeni na mjerilu ili u uputi za njegovu uporabu.

II. Mjerno-tehniČke znaČajke

Članak 4.

Izlazni napon mjerila mora biti istosmjeran. Izmjenična komponenta u izlaznom naponu mora biti takva da ne izazove promjenu u pokazivanju koja premašuje 10% pokazane vrijednosti, kad se mjerenom otporu izolacije usporedno priključi kondenzator od 5 mF.

Članak 5.

Napon praznog hoda ne smije biti više nego 1,5 puta viši od vrijednosti nazivnog napona.

Članak 6.

Nazivna struja mora iznositi najmanje 1 mA.

Struja kratkog spoja ne smije biti veća od 12 mA pri istosmjernoj struji ili 10 mA vršne vrijednosti pri istosmjernoj struji s izmjeničnom komponentom.

Članak 7.

Na mjerilima koja signaliziraju samo dvije granične vrijednosti, prekoračenje donje i gornje granične vrijednosti mora biti jasno označeno.

Članak 8.

Referentni zahtjevi mjerila, ako nije drugačije navedeno, jesu:

1) nazivni napon mjerila

2) temperatura okoline 23 °C ± 2 °C.

Mjerilo se mora upotrebljavati, ako nije drugačije navedeno, s vodoravnom nosivom površinom.

Članak 9.

Granice nazivnoga uporabnog područja za utjecajne veličine, ako nije drugačije navedeno, jesu:

1) temperaturno područje od 0 °C do 30 °C

2) bilo koji uporabni položaj mjerila

3) donja granica napajanja mjerila iz vlastitog izvora (baterije) prema naznaci proizvođača

4) nazivni napon mreže ± 10% toga napona pri napajanju mjerila iz mreže

5) donja i gornja granica brzine okretanja generatora pokretanoga rukom, prema naznaci proizvođača za mjerila s takvim generatorom.

Članak 10.

Mjerila koja se napajaju iz baterije moraju imati odgova­rajući uređaj kojim se može ustanoviti stanje baterije pri kojemu mjerilo udovoljava zahtjevima što se tiče pogreške. Baterija se mora opteretiti najmanje onom snagom koja se javlja pri mje­renju.

Članak 11.

Uporabna pogreška za mjerila izračunava se prema ovoj formuli:

P_u = |P_o| + ( P₁² + P₂² + P₃² )^0,5

gdje je:

P_u – uporabna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti

P_o – osnovna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti

P₁ – promjena zbog uporabnog položaja mjerila, u postocima dogovorne vrijednosti

P₂ – promjena zbog napona napajanja, u postocima dogovorne vrijednosti

P₃ – promjena zbog temperature okoline, u postocima dogovorne vrijednosti.

Članak 12.

Uporabna pogreška mjerila, za mjerno područje ili mjerna područja koja je odredio proizvođač i za nazivne uporabne zahtjeve propisane ovim pravilnikom ne smije biti veća od vrijednosti koje je za nju odredio proizvođač.

Najveća vrijednost uporabne pogreške koju je odredio proizvođač ne smije biti veća od ± 30%.

III. Konstrukcijski zahtjevi

Članak 13.

Svi sklopovi mjerila moraju biti kućištem zaštićeni od meha­ničkih udaraca i elektromagnetskih smetnja.

Mjerila moraju imati ugrađeno samoispitivanje koje se izvodi kod svakog uključivanja i ponovnog postavljanja mjerila. Mjerilo mora imati ugrađenu funkciju onemogućivanja njegovoga neispravnog rada (ili upozoravanja na isti) u slučaju kvara ili nepravilne uporabe.

Svi dijelovi mjerila koji utječu na mjeriteljske značajke, računanje i spremanje podataka moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od namjernoga ili nenamjernoga nepravilnog rukovanja.

IV. Natpisi i oznake

Članak 14.

Natpisi i oznake moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku.

Natpisi i oznake moraju biti jasni, dobro vidljivi u radnim zahtjevima i ispisani tako da se ne mogu izbrisati ni skinuti.

Članak 15.

Na mjerilu moraju biti ispisani ovi natpisi i oznake:

1) oznaka tipa mjerila

2) serijski broj i godina proizvodnje

3) ime proizvođača ili njegova oznaka

4) nazivni napon i oznaka opasnosti

5) nazivna struja

6) jedinica mjerne veličine

7) mjerno područje mjerila ili granične vrijednosti

8) uporabni položaj mjerila

9) napon i učestalost mreže, na mjerilima s priključkom za vanjsku mrežu

10) napon, struja i vrijeme punjenja baterije, na mjerilima s baterijom koja se puni

11) službena oznaka tipa mjerila.

V. Tipno ispitivanje

Članak 16.

Tipno ispitivanje mjerila provodi se na osnovi dokumentacije i/ili rezultata laboratorijskih ispitivanja.

Zahtjevu za tipno ispitivanje proizvođač mjerila ili njegov predstavnik mora priložiti propisanu dokumentaciju, a posebno:

1) upute za uporabu koje sadrže:

a) opće tehničke podatke

b) opis rada mjerila i njegovih sklopova s mogućim upozorenjima

c) upute za postavljanje i električnu shemu spajanja

d) potrebnu programsku podršku i upute za njezinu ugradbu

e) upute za uporabu, održavanje i ovjeravanje na hrvatskome jeziku

f) upute za funkcionalnu provjeru ispravnosti mjerila

g) postupak za utvrđivanje sukladnosti mjerila s odredbama ovoga pravilnika

2) konstrukcijsku (tehničku) dokumentaciju (o mehaničkim i elektroničkim sklopovima) mjerila

3) konstrukcijsku (tehničku) dokumentaciju o programskoj podršci (ako je ugrađena u mjerilo), a posebno:

a) opis programske podrške

b) opis komunikacije podataka između sklopova

c) podatke i upute za identifikaciju programske podrške ugrađene u mjerilo

d) pisanu izjavu proizvođača mjerila da ugrađena programska podrška isključivo obavlja samo one funkcije koje su navedene u podtočki a) ove točke

e) način zaštite programske podrške

4) potreban broj fotografija mjerila (za obradbu na elek­troničkome računalu)

5) druge dokumente ili podatke koji su potrebni za provođenje tipnog ispitivanja, a koje tijekom provođenja tipnog ispitivanja zatraži službeno tijelo.

Članak 17.

Dodatni (vanjski) dijelovi mjerila koji se na njega priključuju moraju biti opisani u tipnome odobrenju mjerila.

Članak 18.

Tijekom provođenja tipnog ispitivanja provodi se i provjera pripadnih uputa za uporabu mjerila kako bi se utvrdilo da su navedeni podaci i opisani postupci jasno i razumljivo navedeni.

U tipnom odobrenju treba navesti i podatke za prepoznavanje uputa za uporabu mjerila.

VI. ZavrŠna odredba

Članak 19.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/02-04/46
Urbroj: 558-03/6-02-1
Zagreb, 24. lipnja 2002.

Ravnatelj
Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.