Zakon o tržištu vrijednosnih papira

NN 84/2002 (17.7.2002.), Zakon o tržištu vrijednosnih papira

HRVATSKI SABOR

 

1390

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Proglašavam Zakon o tržištu vrijednosnih papira, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 3. srpnja 2002.

Broj: 01-081-02-2614/2
Zagreb, 8. srpnja 2002.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA

DIO PRVI

Glava I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, djelokrug i nadležnost Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Komisija), postupak izdavanja vrijednosnih papira, poslovi s vrijednosnim papirima i osobe ovlaštene za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, uvjeti za organizirano javno trgova­nje vrijednosnim papirima, zaštita ulagatelja i nositelja prava iz vri­jednosnih papira, nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnje depozitarne agencije, burzi i uređenih javnih tržišta.

ZnaČenje pojedinih izraza

Članak 2.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova značenja:

1) »vrijednosni papir« označava dionice, obveznice, trezorske zapise, blagajničke zapise, komercijalne zapise, certifikate o depozitu i druge vrijednosne papire izdane u seriji,

2) »vrijednosni papiri izdani u seriji« označava vrijednosne papire istog izdavatelja, izdane istodobno i koji daju ista prava,

3) »dužnički vrijednosni papiri« označava obveznice, trezorske zapise, blagajničke zapise, komercijalne zapise, certifikate o depozitu, i druge vrijednosne papire iz kojih obveza glasi u novcu,

4) »kratkoročni vrijednosni papiri« označava vrijednosne papire s rokom dospijeća do godine dana,

5) »Komisija« označava Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske,

6) »ovlaštena društva« označavaju brokerska društva i banke, koji su za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima dobili dozvolu Komisije,

7) »javna ponuda vrijednosnih papira« je poziv na upis vrijednosnih papira upućen neodređenom broju osoba putem sred­stava javnog priopćavanja,

8) »privatna ponuda vrijednosnih papira« označava izdavanje vrijednosnih papira u kojem je poziv na upis vrijednosnih papira upućen samo institucionalnim ulagateljima, ili izdavateljevim dioničarima ili zaposlenicima, te do 20 vanjskih ulagatelja,

9) »institucionalni ulagatelj« označava domaći ili strani investicijski fond, mirovinski fond, banku, osiguravajuće društvo te pravnu osobu kojoj status institucionalnog ulagatelja u skladu s odredbom članka 102. stavka 3. ovoga Zakona odobri Komisija,

10) »vanjski ulagatelj« označava osobu koja nije dioničar ni zaposlenik izdavatelja niti je institucionalni ulagatelj, a može biti domaća ili strana fizička ili pravna osoba,

11) »izdavanje vrijednosnih papira« označava izdavanje vrijednosnih papira javnom ili privatnom ponudom vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu,

12) »inozemni izdavatelj« označava izdavatelja vrijednosnih papira čije je sjedište registrirano izvan Republike Hrvatske,

13) »inozemno brokersko društvo« označava društvo koje je osnovano i čije je sjedište registrirano izvan Republike Hrvatske i koje je od strane nadležnog tijela ovlašteno za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima,

14) »dogovorna transakcija« označava transakciju dužnič­kim vrijednosnim papirima između dva institucionalna ulagatelja koju obavljaju u svoje ime i za svoj račun izvan burze ili uređenoga javnog tržišta,

15) »vlasnička pozicija« označava količinu vrijednosnih papira koje se vode na računu vrijednosnih papira.

Glava II.

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE REPUBLIKE HRVATSKE

Ustrojstvo Komisije

Članak 3.

(1) Komisija je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ovim Zakonom, za što odgovara Hrvatskom saboru.

(2) Sjedište Komisije je u Zagrebu.

(3) Komisija ima stručne službe i odjele.

(4) Na zaposlene u stručnim službama i odjelima primjenjuju se opći propisi o radu.

(5) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Komisije uređeni su Statutom, na koji suglasnost daje Vlada Republike Hrvatske.

Članovi Komisije

Članak 4.

(1) Komisija se sastoji od pet članova, od kojih je jedan pred­sjednik Komisije.

(2) Predsjednika i ostale članove Komisije imenuje i razrješava dužnosti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(3) Predsjednik zastupa Komisiju i rukovodi njezinim radom.

(4) Zamjenika predsjednika imenuje predsjednik Komisije između ostalih članova.

Uvjeti za imenovanje i trajanje mandata

Članak 5.

(1) Članom Komisije može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima visoku stručnu spremu, deset godina rad­nog staža u struci, odgovarajuće stručno znanje te da je dostojan biti član Komisije.

(2) Članovi Komisije imenuju se na razdoblje od šest godina od dana imenovanja i mogu biti imenovani ponovno.

(3) Članovi Komisije dužnost obnašaju profesionalno.

(4) Članovi Komisije su obvezni ponašati se tako da ne umanjuju svoj ugled ili ugled Komisije te da ne dovedu u pitanje svoju samostalnost i neovisnost pri donošenju odluka i samostalnost Komisije.

(5) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Komisije koji bi mogao dovesti u pitanje njezinu samostalnost i neovisnost, a napose uporaba javnih ovlasti i sredstava javnog priopćavanja, te uopće javnog istupanja u namjeri da se utječe na rad Komisije.

Članak 6.

(1) Za vrijeme obnašanja dužnosti članovi Komisije imaju pravo na plaću i ostala materijalna prava sukladno općim aktima Komisije.

(2) Članovi Komisije ovlašteni su pisati i objavljivati stručne ili znanstvene radove i sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova.

(3) Članovi Komisije i zaposlenici u stručnim službama i odjelima ne mogu biti članovi uprave, nadzornih odbora ni drugih tijela izdavatelja vrijednosnih papira.

(4) Godinu dana nakon razrješenja s dužnosti članovi Komisije ne mogu se zaposliti u brokerskim društvima ni u društvima za upravljanje investicijskim fondovima.

(5) Članovi Komisije imaju pravo na naknadu u visini pos­ljednje plaće isplaćene u mjesecu prije razrješenja, do novog zaposlenja, a najdulje godinu dana od dana prestanka obnašanja dužnosti.

Članak 7.

(1) Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti člana Komisije prije isteka mandata na prijedlog Vlade Republike Hrvatske ako:

1. to sam zahtijeva,

2. trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti,

3. počini kazneno djelo protiv imovine, sigurnosti platnog prometa i poslovanja, službene dužnosti ili kazneno djelo propisano ovim Zakonom,

4. povrijedi obvezu čuvanja službene tajne u vezi s obavljanjem dužnosti,

5. obavlja službu, poslove ili aktivnosti koji su nespojivi s dužnošću člana Komisije,

6. bez opravdanog razloga ne obavlja dužnost člana Komisije kroz dulje vrijeme.

(2) O postojanju razloga za razrješenje člana Komisije prije isteka mandata Komisija je obvezna izvijestiti predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

(3) Prije donošenja odluke o razrješenju članu Komisije mora se omogućiti da se izjasni o razlozima razrješenja.

DonoŠenje odluka

Članak 8.

(1) Odluke o svim općim i pojedinačnim aktima Komisija donosi na sjednicama većinom od najmanje tri glasa, a član Komisije ne može biti suzdržan od glasovanja.

(2) Tri člana Komisije čine kvorum, a svakoj sjednici Komisije obvezno prisustvuje predsjednik, odnosno u njegovoj odsutnosti njegov zamjenik.

(3) Opće akte Komisija prije stupanja na snagu objavljuje u »Narodnim novinama«.

(4) Pojedinačne akte Komisija objavljuje u »Narodnim novinama« nakon njihove konačnosti.

(5) Kada Komisija ocijeni da objavljivanje pojedinačnog akta ne bi bitno utjecalo na izdavanje ili trgovanje vrijednosnim papirima ili na zaštitu ulagatelja, takav akt nije dužna objaviti, a može objaviti samo njegovu izreku.

IzvjeŠĆivanje

Članak 9.

(1) Komisija je dužna jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu podnijeti Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru izvješće o svom radu i o stanju na tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.

(2) Na zahtjev Vlade Republike Hrvatske Komisija je dužna izvješće podnijeti i za razdoblje kraće od godine dana.

Financiranje

Članak 10.

(1) Komisija se financira iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske i vlastitih prihoda od naknada koje Komisija naplaćuje.

(2) Prihodi od administrativnih pristojbi koje Komisija naplaćuje prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.

(3) Vrstu i visinu naknada iz stavka 1. ovoga članka i administrativnih pristojbi iz stavka 2. ovoga članka Komisija propisuje pravilnikom.

(4) U državnom proračunu Republike Hrvatske svake se proračunske godine osiguravaju sredstva za zapošljavanje, rad i obrazovanje te ispunjenje tehničkih i drugih uvjeta neophodnih za rad Komisije.

(5) Za obveze Komisije odgovara Republika Hrvatska.

Odgovornost za Štetu

Članak 11.

Članovi i zaposlenici Komisije ne odgovaraju za štetu koja nastane prilikom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili grubom nepažnjom.

Djelokrug i nadleŽnost Komisije

Članak 12.

Komisija u obavljanju svojih javnih ovlasti:

1. donosi propise o provedbi ovoga i drugih zakona kada je zakonom za to ovlaštena,

2. nadgleda poštivanje pravila uobičajene trgovine i lojalne utakmice u trgovini vrijednosnim papirima,

3. obavlja nadzor poslovanja burzi, uređenih javnih tržišta, ovlaštenih društava, izdavatelja vrijednosnih papira, investicijskih i privatizacijskih investicijskih fondova, društva za upravljanje investicijskim i privatizacijskim investicijskim fondovima, brokera, investicijskih savjetnika, institucionalnih ulagatelja, središnje depozitarne agencije, sukladno ovom Zakonu, Zakonu o postupku preuzimanja dioničkih društava, Zakonu o investicijskim fondovima, Zakonu o privatizacijskim investicijskim fondovima, propisa donesenim na temelju navedenih zakona, kao i drugih zakonskih propisa koji reguliraju predmetnu materiju,

4. nalaže mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti,

5. izdaje i oduzima dozvole, odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlaštena zakonom,

6. organizira, poduzima i nadgleda mjere kojima se osigurava učinkovito funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja,

7. vodi knjige i registre u skladu s odredbama ovoga Zakona,

8. pokreće inicijativu za donošenje zakona i drugih propisa iz područja izdavanja vrijednosnih papira i trgovanja vrijednosnim papirima, primjedbe i prijedloge zakona i drugih propisa iz ovog područja, sudjeluje u pripremanju drugih zakona i propisa koji su od interesa za sudionike tržišta vrijednosnih papira, informira javnost o načelima na kojima djeluje tržište vrijednosnih papira,

9. propisuje obvezni sadržaj informacija koje su izdavatelji prilikom izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom dužni objaviti,

10. propisuje opće uvjete koje moraju zadovoljiti svi koji se profesionalno bave trgovanjem vrijednosnim papirima,

11. poduzima ostale mjere i obavlja druge poslove u skladu sa zakonskim ovlaštenjima,

12. daje mišljenja u svezi s provedbom ovoga Zakona, Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, Zakona o investicijskim fondovima, Zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima, kao i propisima donesenim na temelju navedenih zakona, a na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokažu svoj pravni interes.

MeĐusobna suradnja nadzornih tijela

Članak 13.

(1) Komisija i tijela odgovorna za nadzor ostalih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj moraju na zahtjev pojedi­nač­noga nadzornog tijela dostaviti tom tijelu sve podatke i informacije o nadziranoj osobi potrebne u postupku provođenja nadzora te u postupku povezanom s izdavanjem odobrenja.

(2) Nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka moraju se međusobno obavještavati o nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora, ako su ti nalazi bitni za rad drugoga nadzornog tijela.

(3) Komisija surađuje i razmjenjuje informacije iz ovoga članka sa srodnim institucijama država članica Europske unije koje su potrebne u postupku obavljanja nadzora te u postupku povezanom s izdavanjem odobrenja.

(4) Razmjena podataka i informacija dobivenih na temelju odredbi ovoga članka nadzorna tijela ne smiju učiniti dostupnima neovlaštenim osobama.

(5) Razmjena podataka i informacija utvrđenih ovim član­kom ne smatra se odavanjem poslovne tajne.

OvlaŠtenja Komisije u provoĐenju postupka nadzora

Članak 14.

(1) Komisija obavlja nadzor analizom i uvidom u financijska i poslovna izvješća, poslovnu dokumentaciju te ostale podatke i evidencije koje su nadzirane osobe obvezne voditi ili Komisiji dostavljati prema odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i uzimanjem izjava i očitovanja od odgovornih osoba i ostalih zaposlenika u nadziranoj pravnoj osobi, kao i od drugih fizičkih osoba koje imaju saznanja od interesa za nadzor.

(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavljaju ovlaštenici po zaposlenju analizom dostavljene dokumentacije ili ovlaštene osobe Komisije neposrednim nadzorom u prostorijama nadzirane osobe ili pravne osobe s kojom je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, uvidom u dokumentaciju.

(3) Nadzirane osobe obvezne su ovlaštenim osobama Komisije, nakon što one nadziranoj osobi uruče rješenje o pokretanju postupka nadzora, omogućiti pristup u poslovne prostorije, osigurati odgovarajuće prostorije i osoblje, dati na uvid i dostaviti traženu dokumentaciju i isprave, dati izjave i očitovanja, te osigurati druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.

(4) Dokumentaciju i poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka, vrijednosne papire, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Komisije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.

Nadzorne mjere

Članak 15.

(1) Nadzornim mjerama nalaže se otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te poduzimanje aktivnosti nužnih za njihovo otklanjanje.

(2) U slučaju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti Komisija će rješenjem naložiti poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti i usklađivanju rada sa zakonima i drugim propisima, odnosno izreći odgovarajući mjeru propisanu ovim Zakonom.

(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka Komisija će odrediti rok za izvršenje rješenja koji ne može biti duži od 60 dana i obvezu da se Komisiji dostavi dokaz o ispravljenoj nezakonitosti i nepravilnosti. Ako Komisija utvrdi da nezakonitosti i nepravilnosti nisu uklonjene Komisija rješenjem može izreći novu mjeru.

(4) Kada utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti kojima se ugrožava funkcioniranje tržišta kapitala u cjelini, položaj pojedinih sudionika na tržištu kapitala ili postoji mogućnost nanošenja velike štete Komisija će:

1. poništiti transakciju sklopljenu na burzi, uređenom javnom tržištu ili drugim pravnim poslom, ako se utvrdi da su jedan ili više elementa transakcije pogrešni ili ukazuju na manipulacije cijenom ili količinom vrijednosnih papira,

2. obustaviti sve radnje prijenosa vlasništva s računa prenositelja na račun stjecatelja kod središnje depozitarne agencije ili u knjizi dionica izdavatelja ako Komisija raspolaže podacima koji ukazuju na sumnju da su vrijednosni papiri stečeni na nezakonit način,

3. naložiti izmjenu, dopunu ili suspendirati primjenu, odredbi općih ili pojedinačnih akata burze, uređenoga javnog tržišta i središnje depozitarne agencije, odnosno naložiti izradu novih općih i pojedinačnih akata, u slučajevima kada Komisija utvrdi da je to potrebno radi osiguranja učinkovitog funkcioniranja tržišta kapitala i zaštite sudionika,

4. oduzeti ovlaštenom društvu upravljanje vlasničkom pozicijom računa vrijednosnih papira, kada Komisija utvrdi da je istom raspolagao suprotno uputama vlasnika nematerijaliziranih vrijednosnih papira,

5. izreći javnu opomenu sudionicima tržišta kapitala, kada Komisija utvrdi učestalo kršenje odredbi ovoga Zakona,

6. naložiti druge mjere koje su potrebne za uklanjanje posljedica koje su nastale izvršenjem ili propuštanjem radnji od strane sudionika na tržištu kapitala, a mogu utjecati na tržište u cjelini.

(5) U slučajevima kršenja ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona, ili u slučajevima kada je neizvjestan nastavak poslovanja nadzirane osobe rješenjem Komisije mogu se naložiti posebne mjere i to:

1. zabrana obavljanja pojedinih poslova iz ovoga Zakona za koje odobrenje daje Komisija,

2. oduzimanje odobrenja za rad.

Članak 16.

Kada Komisija utvrdi postojanje osnovane sumnje o poči­njenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

Članak 17.

(1) Na postupke koje u okviru nadležnosti provodi Komisija primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako zakonom nije drukčije propisano.

(2) Akti Komisije su konačni i protiv njih se može pokrenuti upravni spor.

Obveza Čuvanja sluŽbene tajne

Članak 18.

(1) Članovi Komisije, zaposlenici i suradnici dužni su čuvati informacije koje saznaju pri obnašanju svojih obveza ili obavljanju zadaća u Komisiji ili na drugi način i to od bilo koje osobe, osim ako zakonom za pojedini slučaj nije drukčije propisano. Takve se informacije smatraju službenom tajnom.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju davati savjete glede trgovine vrijednosnim papirima i ulaganja u vrijednosne papire, niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti stjecanja ili otuđenja vrijednosnih papira.

(3) Zabrana aktivnosti navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka prestaje nakon isteka roka od šest mjeseci od dana prestanka obavljanja dužnosti ili zadaća u Komisiji.

(4) Kad god steknu ili otuđe vrijednosne papire, članovi i zaposlenici Komisije obvezni su to objaviti dostavom te informacije HINI i sredstvima javnog priopćavanja u roku od dva dana od dana stjecanja odnosno otuđenja, te su pri tom obvezni navesti vrstu vrijednosnog papira, izdavatelja, datum i pravnu osnovu stjecanja ili otuđenja.

(5) Obveza iz stavka 4. ovoga članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja vrijednosnih papira od strane bračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje s članom, odnosno zaposlenikom žive u zajedničkom domaćinstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel, a rok za prijavu počinje teći od dana kada je zaposlenik, predsjednik ili član Komisije saznao ili mu prema okolnostima slučaja nije mogla ostati nepoznata činjenica stjecanja, odnosno otuđenja.

Dostavljanje podataka Komisiji

Članak 19.

(1) Obavijesti i podaci koji se obavezno objavljuju u skladu s odredbama ovoga Zakona, Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, Zakona o investicijskim fondovima, Zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima, moraju prije objavljivanja biti dostavljeni Komisiji.

(2) Komisija može od osoba iz članka 12. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona zahtijevati dostavljanje i drugih obavijesti i podataka, pored onih iz stavka 1. ovoga članka, u kojem slučaju će odrediti način i rok za njihovo dostavljanje.

DIO DRUGI

Glava I.

IZDAVANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Obveza izrade prospekta

Članak 20.

(1) Kad izdaje vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, izdavatelj je obvezan objaviti prospekt (javna ponuda) ili potencijalnim ulagateljima dostaviti prospekt izdanja vrijednosnih papira (privatna ponuda). Pored poziva na upis vrijednosnih papira, prospekt obvezno sadrži cjelovitu, točnu i objektivnu informaciju o imovini i obvezama, gubitku ili dobitku, financijskom položaju i perspektivama izdavatelja, svrsi prikupljanja sredstava, čimbenicima rizika te o pravima koja daju vrijednosni papiri na koje se odnosi prospekt, na temelju koje potencijalni ulagatelj može objektivno procijeniti izglednost i rizike ulaganja i donijeti odluku o ulaganju.

(2) Ne smatra se izdavanjem vrijednosnih papira izdavanje novih isprava o vrijednosnim papirima umjesto onih koje su oglašene nevažećim.

Obvezni sadrŽaj prospekta

Članak 21.

(1) Prospekt obvezno sadrži:

A) podatke o vrijednosnim papirima na koje se odnosi prospekt te o načinu i uvjetima njihovog izdavanja, i to:

1. naznaku vrste i opis karakteristika vrijednosnih papira, njihov ukupan broj i opis prava sadržanih u takvim vrijednosnim papirima,

2. dan otvaranja i razdoblje trajanja upisa i uplate,

3. opis načina rasporeda vrijednosnih papira ako ih bude upisano više od količine koja se izdaje,

4. naziv, sjedište i poslovnu adresu agenta izdanja,

5. naziv, sjedište i poslovne adrese osoba koje garantiraju za obveze izdavatelja po vrijednosnom papiru,

6. nazive i adrese institucija preko kojih izdavatelji podmiruju financijske obveze prema vlasnicima vrijednosnih papira,

7. cijenu ili način određivanja cijene vrijednosnih papira,

8. postupak izvršavanja prava prvenstva prilikom upisa i uplate,

9. svrhu za koju izdavatelj namjenjuje prikupljena sredstva,

B) podatke o izdavatelju vrijednosnih papira, i to:

1. tvrtku, sjedište, poslovnu adresu, datum osnivanja, pravni oblik, naziv suda kod kojega se vodi registar u koji je upisan te matični broj (MBS) broja upisa u takvu registru,

2. iznos upisanog i/ili odobrenog kapitala te uplaćenog kapitala, podrobnosti o vrijednosnim papirima od kojih se sastoji temeljni kapital, kada se radi o dioničkom društvu, a ako temeljni kapital nije u potpunosti uplaćen, iznos neuplaćenog dijela i razloge zbog kojih nije uplaćen, broj zamjenjivih vrijednosnih papira ili prava na upis vrijednosnih papira koji su izdani te uvjete za njihovu konverziju odnosno upis,

3. podatke o vladajućem društvu ako postoji,

4. popis dioničara koji imaju 5% ili više od ukupnog broja glasova u skupštini izdavatelja i postotak glasova koji svakom pripada,

C) podatke o poslovanju izdavatelja, i to:

1. opis predmeta poslovanja izdavatelja te eventualne izvanredne okolnosti koje su utjecale ili utječu na obavljanje nekih od tih djelatnosti,

2. ovisnost o tuđim patentima, i licencijama ili drugim ugovorima s trećima, kada je to od većeg značenja za poslovanje,

3. podaci o važnijim tekućim investicijama,

4. temeljni podaci o tekućim sudskim ili drugim sporovima ili drugim pravnim postupcima koji mogu značajnije utjecati na financijski položaj izdavatelja,

5. kada su vrijednosni papiri na koje se odnosi prospekt zamjenjivi ili su izdani zajedno s pravima na kupnju ili upis, a izdavatelj vrijednosnih papira na čije stjecanje daju pravo ili u koje se mogu zamijeniti nije izdavatelj vrijednosnih papira na koje se odnosi prospekt, treba navesti i podatke iz ovoga stavka o drugom izdavatelju.

6. čimbenike rizika (čimbenike rizika kojima je izložen izdavatelj, a mogu imati utjecaja na ostvarenje prava iz vrijednosnih papira na koje se odnosi prospekt i na njihovu cijenu na tržištu),

D) podatke o imovini i zaduženosti, financijskom položaju te dobitku i gubitku izdavatelja, i to za posljednje tri godine i za tekuću godinu zaključno s posljednjim tromjesečjem koje prethodi podnošenju zahtjeva za odobrenje prospekta, osim ako izdavatelj postoji kraće vrijeme, i to:

1. vlastita izvješća, a ako postoje, i konsolidirana financijska izvješća; ako izdavatelj izrađuje samo konsolidirana izvješća, ona moraju biti uključena u prospekt, a ako izdavatelj izrađuje i vlastita i konsolidirana financijska izvješća, obavezan ih je uključiti u prospekt osim kada izvješće koje nije uključeno ne sadrži bitne dodatne podatke, pri čemu se podaci iz pojedinih izvješća prikazuju na tablicama, što omogućuje usporedbu pojedinih stavaka unutar uzastopnih financijskih godina,

2. ime ili tvrtku osobe koja je odgovorna za reviziju financijskih izvješća, a ako je ta osoba odbila obaviti reviziju ili je potpisati ili je u reviziju uključila određena ograničenja te činjenice moraju biti navedene zajedno s razlozima koji su je naveli da tako postupi,

E) podatke o odgovornim osobama izdavatelja, i to:

1. ime i prezime, JMBG, i adresu članova uprave i nadzornog odbora ili drugoga odgovarajućeg tijela izdavatelja te funkcije što ih obnašaju u tim tijelima,

2. ako se prospekt odnosi na dionice, životopise članova uprave i nadzornog odbora ili drugoga odgovarajućeg tijela izdavatelja i primanja koja ostvaruju od izdavatelja,

F) izjavu osoba koje potpisuju prospekt, koja glasi:

»Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene.«

(2) Prospekt potpisuje izdavatelj, odnosno svi članovi uprave i nadzornog odbora ili drugih odgovarajućih tijela izdavatelja. Dovoljno je da prospekt potpiše samo osoba ovlaštena za zastupanje izdavatelja, ili više njih koje zastupaju skupno, ako su u prospektu navedeni razlozi zbog kojih ostali članovi nisu potpisali prospekt. Prospekt mogu potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi ili u pripremi podataka za prospekt.

(3) U slučaju da član uprave i/ili nadzornog odbora izdavatelja odbije potpisati prospekt o izdavanju vrijednosnih papira, obvezan je svoje razloge odbijanja pisano obrazložiti, a takvo obrazloženje se objavljuje kao sastavni dio prospekta.

(4) U slučaju da osobe iz stavka 3. ovoga članka odbiju dati pisano obrazloženje o razlozima odbijanja potpisivanja prospekta, izdavatelj je tu činjenicu dužan naznačiti u prospektu.

(5) Ako su jedna ili više osoba izdale jamstvo za izvršenje obveza iz vrijednosnih papira na koje se prospekt odnosi, prospekt mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke B) ovoga članka i za izdavatelja jamstva.

Odobrenje prospekta

Članak 22.

(1) Prije nego što objavi prospekt ili ga dostavi potencijalnim ulagateljima, izdavatelj je obvezan Komisiji podnijeti zahtjev za odobrenje prospekta. Izdavatelj je obvezan zahtjevu priložiti prospekt, odluku o izdavanju vrijednosnih papira, te druge propisane priloge.

(2) Prospekt ne smije biti objavljen niti dostavljen potencijalnim ulagateljima dok ga Komisija ne odobri.

(3) U postupku po zahtjevu izdavatelja, Komisija ispituje sadrži li prospekt sve podatke navedene u članku 21. ovoga Zakona. Komisija ne ispituje istinitost i potpunost informacija navedenih u prospektu, niti zakonitost odluke o izdavanju vrijednosnih papira i sadržaja drugih priloga.

(4) Komisija će rješenjem odobriti prospekt ako su zahtjevu priloženi svi propisani prilozi i ako prospekt sadrži sve podatke u skladu s odredbom članka 21. ovoga Zakona.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako je postojanje važnih činjenica i okolnosti, koje bi u skladu s odredbama članka 20. i 21. ovoga Zakona nedvojbeno morale biti navedene u prospektu, očito iz zahtjeva ili iz priloga zahtjevu, ili je to općepoznato, ili Komisiji inače poznato i raspolaže pouzdanim dokazima o tome, Komisija će zaključkom pozvati izdavatelja da u tom pogledu dopuni prospekt.

(6) Ako Komisija u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog i potpunog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne donese rješenje kojim odobrava prospekt ili odbija zahtjev, smatra se da je odobrila prospekt.

(7) Komisija pravilnikom propisuje oblik, vrstu i broj primjeraka obveznih priloga uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, te obvezni sadržaj zahtjeva.

Odgovornost za sadrŽaj prospekta

Članak 23.

(1) Komisija nije odgovorna za istinitost podataka koje sadrži prospekt. Komisija svojim rješenjem potvrđuje da prospekt sadrži sve zakonom propisane podatke i da može biti objavljen.

(2) Za istinitost i potpunost podataka koje sadrži prospekt neograničeno odgovaraju izdavatelj i osobe za koje se utvrdi da su se prospektom koristile za prikrivanje ili lažno prikazivanje važnih činjenica. Osobe koje su potpisale prospekt odgovaraju za istinitost i potpunost podataka koje sadrži prospekt u granicama onoga što su znale ili mogle znati.

Objavljivanje prospekta

Članak 24.

(1) U roku od 30 dana od dostave rješenja kojim se odobrava prospekt o izdavanju vrijednosnih papira javnom ponudom izdavatelj je obvezan objaviti prospekt, i to kao umetak u jednim dnevnim novinama koje se redovito prodaju na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, ili tako da uz poziv na upis vrijednosnih papira u tim dnevnim novinama objavi i mjesta na kojima se prospekt može besplatno dobiti i adresu na kojoj se može besplatno naručiti poštom.

(2) Ako poziv na upis vrijednosnih papira upućuje samo određenim potencijalnim ulagateljima u slučaju privatne ponude, izdavatelj je obvezan u roku od 15 dana prospekt dostaviti tim potencijalnim ulagateljima i nije ga obvezan objaviti.

(3) U slučaju izdanja vrijednosnih papira javnom ponudom, prospekt mora biti dostupan ulagateljima u sjedištu izdavatelja i na svim mjestima na kojima se obavlja upis vrijednosnih papira.

(4) Prospekt mora biti objavljen (javna ponuda) ili potencijalnim ulagateljima dostavljen (privatna ponuda) prije eventualnog preuzimanja obveze na upis i prije upisa vrijednosnih papira. Eventualno preuzimanje obveze na upis ili upis vrijednosnih papira učinjeni prije objave ili dostavljanja prospekta ne obvezuju ulagatelja.

(5) Ako izdavatelj ne objavi prospekt u roku iz stavka 1. ovoga članka ili ga ne dostavi potencijalnim ulagateljima u roku iz stavka 2. ovoga članka, rješenje o odobrenju prospekta iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona prestaje važiti.

Dopuna prospekta

Članak 25.

(1) Svaku činjenicu koja nastane ili za koju izdavatelj sazna nakon što Komisija odobri prospekt pa sve do isteka roka za upis vrijednosnih papira, a po odredbama članka 20. i 21. ovoga Zakona mora biti navedena u prospektu, kao i svaku netočnost u prospektu, izdavatelj je obvezan navesti, odnosno ispraviti u dopuni prospekta. Izdavatelj je obvezan bez odgode Komisiji podnijeti zahtjev za odobrenje dopune prospekta, uz koji dostavlja dopunu prospekta.

(2) Komisija je obvezna u roku od tri radna dana od primitka zahtjeva za odobrenje objavljivanja dopune prospekta donijeti rješenje o zahtjevu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članka 22. ovoga Zakona.

(3) Ako Komisija odobri dopunu prospekta ili u roku iz stavka 2. ovoga članka ne odluči o zahtjevu, izdavatelj je obvezan sljedećeg radnog dana objaviti dopunu prospektu na isti način kao i prospekt.

Privatna ponuda vrijednosnih papira

Članak 26.

(1) Ako izdaje vrijednosne papire privatnom ponudom vrijednosnih papira, izdavatelj u odluci o izdavanju vrijednosnih papira mora navesti potencijalne ulagatelje kojima će uputiti poziv na upis vrijednosnih papira te oblik i visinu njihovih uloga.

(2) U slučaju privatne ponude vrijednosnih papira, prospekt mora sadržavati podatke iz članka 21. ovoga Zakona, s tim da se podaci o imovini i zaduženosti, financijskom položaju te dobitku i gubitku iz članka 21. stavka 1. točke D). odnose samo na prethodnu i na tekuću godinu, zaključno s posljednjim tromjesečjem, koje prethodi podnošenju zahtjeva za odobrenje prospekta.

(3) U slučaju privatne ponude vrijednosnih papira izdavatelj vrijednosnih papira ne smije komunicirati s potencijalnim ulagateljima putem sredstava javnog priopćavanja, niti smije objavljivati prospekt.

Upis i uplata vrijednosnih papira, izvjeŠtavanje Komisije

Članak 27.

(1) Upis i uplata vrijednosnih papira na temelju javne ponude ne smije trajati dulje od tri mjeseca, a u slučaju privatne ponude dulje od trideset dana od dana konačnosti rješenja Komisije o odobrenju prospekta.

(2) U razdoblju uplate vrijednosnih papira izdavatelj ne smije raspolagati uplaćenim sredstvima, a obvezan ih je polagati na poseban račun koji mora otvoriti kod banke u kojoj ima račun za tekuće poslovanje.

(3) Ako u roku za upis i uplatu vrijednosnih papira na temelju javne ponude ne bude upisano i uplaćeno najmanje 75%, a u slučaju privatne ponude vrijednosnih papira ne bude upisano i uplaćeno 90% vrijednosnih papira, izdavatelj ne može izdati vrijednosne papire i obvezan je u roku od sedam dana od isteka roka za uplatu vrijednosnih papira vratiti ulagateljima uplaćene uloge.

(4) U roku od sedam dana od isteka roka za uplatu izdavatelj je obvezan obavijestiti Komisiju o broju i postotku upisanih i uplaćenih vrijednosnih papira te osobama koje su upisale i uplatile vrijednosne papire. Komisija je ovlaštena od izdavatelja zatražiti i druge podatke o upisu i uplatama predmetnog izdanja vrijednosnih papira.

(5) Nakon isteka roka za upis i uplatu izdavatelj niti agent izdanja ne smiju nuditi ni omogućiti upis vrijednosnih papira, niti primati uplate.

(6) Upis i uplata vrijednosnih papira nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka, su ništavi.

KratkoroČni vrijednosni papiri

Članak 28.

(1) Na izdavanje kratkoročnih vrijednosnih papira na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

(2) Kratkoročni vrijednosni papiri, ne smiju se izdavati s klauzulom odgađanja dospijeća izdavanjem nove serije vrijednosnih papira.

(3) Izdavatelji kratkoročnih vrijednosnih papira nisu dužni izraditi prospekt, a o izdanju i osnovnim karakteristikama kratkoročnih vrijednosnih papira dužni su pisanom obaviješću izvijestiti Komisiju u roku od sedam dana od izvršenog izdanja.

(4) Rok iz prethodnog stavka počinje teći istekom zadnjeg dana roka predviđenog za uplatu predmetnih vrijednosnih papira.

(5) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati:

1. podatke o vrijednosnim papirima, upisu i uplati,

2. podatke o izdavatelju vrijednosnih papira,

3. podatke o odgovornim osobama izdavatelja.

Izdavanje i uvrŠtenje vrijednosnih papira izdanih javnom ponudom

Članak 29.

Vrijednosne papire koje izdaje javnom ponudom na upis vrijednosnih papira izdavatelj je obvezan izdati u obliku nematerijaliziranih vrijednosnih papira u skladu s odredbom članka 124. stavka 3. ovoga Zakona i uvrstiti u kotaciju burze ili uređenoga javnog tržišta, u roku od mjesec dana od dana kada su vrijednosni papiri izdani.

Inozemni izdavatelj

Članak 30.

(1) Inozemni izdavatelj može izdavati vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj javnom ponudom samo posredstvom ovlaštenog društva koje je angažirao za obavljanje poslova agenta ili pokrovitelja izdanja.

(2) Zahtjev za odobrenje prospekta izdanja vrijednosnih papira inozemnog izdavatelja u ime inozemnog izdavatelja podnosi ovlašteno društvo stavka 1. ovoga članka. Uz zahtjev se obvezno prilaže i ugovor između inozemnog izdavatelja i ovlaštenog društva o obavljanju poslova agenta ili pokrovitelja izdanja. Ovlašteno društvo u ime inozemnog izdavatelja poduzima i druge radnje u postupku izdavanja vrijednosnih papira.

(3) Komisija može odobriti objavljivanje prospekta inozemnog izdavatelja i ako zahtjevu nisu priloženi svi propisani prilozi, ili u prospektu nisu navedeni svi propisani podaci, ako:

– ovlašteno društvo iz stavka 1. ovoga članka dokaže da prema propisima zemlje izdavatelja takve priloge i podatke nije moguće pribaviti, a Komisija ocijeni da to neće potencijalnom ulagatelju umanjiti mogućnost da objektivno procijeni izglednost i rizike ulaganja i donese odluku o ulaganju,

– ovlašteno društvo iz stavka 1. ovoga članka dokaže da prema propisima države članice Europske unije u kojoj izdavatelj vrijednosnih papira ima sjedište, takvi prilozi i podaci nisu potrebni za odobrenje objavljivanja prospekta, pod uvjetom uzajamnosti koji se pretpostavlja. Uvjet uzajamnosti ne primjenjuje se na inozemnog izdavatelja koji ima sjedište u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.

(4) Iznimno od odredbe članka 22. ovoga Zakona, inozemnom izdavatelju koji vrijednosne papire izdaje javnom ponudom istodobno u Republici Hrvatskoj i u državi članici Europske unije, Komisija može odobriti objavljivanje prospekta čije je objavljivanje u toj državi članici Europske unije odobrilo nadležno tijelo te države, a odobrenje može uvjetovati dopunom prospekta pojedinim podacima iz članka 21. ovoga Zakona.

(5) Za istinitost i potpunost podataka koje sadrži prospekt inozemnog izdavatelja solidarno jamči i ovlašteno društvo iz stav­ka 1. ovoga članka.

Izdavanje vrijednosnih papira izvan Republike Hrvatske

Članak 31.

(1) Domaći izdavatelj koji na stranom tržištu namjerava izdati vrijednosne papire, dužan je prethodno Komisiji dostaviti obavijest o karakteristikama namjeravanog izdanja vrijednosnih papira.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke iz članka 21. stavka 1. točke A) i B) ovoga Zakona.

(3) U roku od osam dana od isteka roka upisa i uplate vrijednosnih papira koje izdaje isključivo izvan Republike Hrvatske, izdavatelj je obvezan dostaviti Komisiji podatke o broju upisanih i uplaćenih vrijednosnih papira.

Iznimke od obveze izrade prospekta

Članak 32.

(1) Izdavatelj nije obvezan izraditi prospekt u sljedećim slučajevima kada izdaje dionice radi:

– povećanja temeljnog kapitala pretvorbom kapitalne dobiti, rezervi i zadržane dobiti u temeljni kapital društva,

– povećanja temeljnog kapitala radi provođenja pripajanja društava,

– povećanja temeljnog kapitala pa sve dionice upiše i uplati dioničar izdavatelja koji ima više od 75 % glasačkih prava u glavnoj skupštini izdavatelja,

– povećanja temeljnog kapitala u kojem sudjeluju samo institucionalni ulagatelji,

– povećanja temeljnog kapitala unosom prava – potraživanja u novcu,

– pretvaranja zamjenjivih obveznica u dionice, a prilikom izdanja zamjenjivih obveznica je izradio i objavio ili ulagateljima dostavio prospekt,

– preoblikovanja društva u dioničko društvo.

(2) Izdavatelj koji u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka nije izradio prospekt, obvezan je u roku od sedam dana od posljednjeg dana roka za uplatu vrijednosnih papira Komisiji dostaviti informaciju o provedenom izdavanju vrijednosnih papira.

(3) Informacija iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži podatke iz članka 21. stavka 1. točke A) i B) te podatke o ulagateljima i broju upisanih i uplaćenih dionica.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, izdavatelj je obvezan izraditi prospekt o izdavanju vrijednosnih papira privatnim izdanjem, kada poziv na upis vrijednosnih papira upućuje samo institucionalnim ulagateljima, pa jedan ili više institucionalnih ulagatelja upišu i uplate sve vrijednosne papire tog izdanja, s namjerom da ih u roku kraćem od godine dana ponude na prodaju osobama koje nisu institucionalni ulagatelji.

(5) Izdavatelj iz stavka 4. ovoga članka, obvezan je Komisiji podnijeti zahtjev iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona prije nego što institucionalni ulagatelj vrijednosne papire počne nuditi na prodaju, a institucionalni ulagatelj je obvezan taj prospekt učiniti dostupnim potencijalnim kupcima prije prodaje.

Iznimke od primjene ove glave

Članak 33.

Odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na izdavanje dionica prilikom osnivanja dioničkog društva, niti na izdavanje vrijednosnih papira kada te vrijednosne papire izdaju Republika Hrvatska i Hrvatska narodna banka.

Glava II.

POSLOVI S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I OSOBE OVLAŠTENE ZA OBAVLJANJE POSLOVA S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

Odjeljak 1.

Poslovi s vrijednosnim papirima

Članak 34.

Poslovi s vrijednosnim papirima su:

1. kupnja i prodaja vrijednosnih papira po nalogu nalogodavca (u svoje ime i za račun nalogodavca),

2. trgovina u spekulacijske svrhe – kupnja i prodaja vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj račun,

3. upravljanje portfeljem vrijednosnih papira za račun nalogodavca – vlasnika portfelja,

4. poslovi posebne burzovne trgovine – istovremeno isticanje stalne ponude na kupnju i na prodaju vrijednosnih papira, u svoje ime i za svoj račun, radi održavanja stalne ponude i potražnje za određenim vrijednosnim papirom,

5. poslovi agenta izdanja – organiziranje, priprema i provođenje upisa i uplate vrijednosnih papira i obavljanje drugih poslova za izdavatelja u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira, priprema za uvrštenje vrijednosnih papira na burzu i uređeno javno tržište uključujući i podnošenje zahtjeva za uvrštenje u ime izdavatelja,

6. pokroviteljstvo izdanja – organiziranje, priprema i provo­đenje izdavanja vrijednosnih papira za izdavatelja te s tim u vezi upis i uplata svih vrijednosnih papira ili samo onih koji ostanu neupisani, radi njihove daljnje prodaje potencijalnim ulagateljima, kako bi se osigurao uspjeh upisa i uplate,

7. investicijsko savjetovanje – savjetovanje pri ulaganju u vrijednosne papire,

8. poslovi skrbništva nad vrijednosnim papirima.

OvlaŠtena druŠtva

Članak 35.

(1) Poslove s vrijednosnim papirima kao djelatnost smiju obavljati samo brokersko društvo i banka, koji su za obavljanje tih poslova dobili dozvolu Komisije i upisali ih kao djelatnosti u sudski registar.

(2) Osobe koje nemaju dozvolu Komisije ne smiju kao djelatnost obavljati poslove s vrijednosnim papirima.

Odjeljak 2.

Brokersko društvo

Članak 36.

(1) Brokersko društvo je društvo s ograničenom odgovor­nošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čija jedina djelatnost mogu biti poslovi s vrijednosnim papirima iz članka 34. točke 1. do 7. ovoga Zakona za koje dobije dozvolu Komisije.

(2) Na brokersko društvo primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dionice i dioničare brokerskog društva, na odgovarajući se način primjenjuju i na poslovne udjele i članove brokerskog društva koje je organizirano kao društvo s ograničenom odgovornošću.

Članak 37.

(1) Brokersko društvo koje se osniva kao dioničko društvo, može izdati samo dionice na ime.

(2) Dionice brokerskog društva uplaćuju se u novcu i prije upisa osnivanja ili povećanja temeljnog kapitala u sudski registar moraju biti uplaćene u cijelosti.

Banka

Članak 38.

(1) Banka može obavljati poslove s vrijednosnim papirima iz članka 34. ovoga Zakona za koje dobije dozvolu Komisije.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brokersko društvo, na odgovarajući se način primjenjuju i na banke koje obavljaju poslove s vrijednosnim papirima.

(3) Banka može početi obavljati poslove iz stavka 1. ovoga članka kada, nakon pribavljene dozvole Komisije za svaki pojedini posao, upiše ove poslove kao djelatnost u sudski registar.

Članak 39.

(1) Obavljanje poslova s vrijednosnim papirima banka je obve­zna ustrojstveno, organizacijski i računovodstveno odijeliti od svojih ostalih poslova.

(2) Banka može poslove iz članka 34. točke 1. do 7. ovoga Zakona obavljati posredstvom brokerske kuće u njezinom vlasništvu.

OgraniČenje stjecanja dionica ili udjela u brokerskim druŠtvima

Članak 40.

(1) Banka smije imati dionice ili poslovne udjele samo u jednom brokerskom društvu.

(2) Brokersko društvo, dioničar ili član brokerskog društva, pravna ili fizička osoba koja je povezana s brokerskim društvom na način da ima dionice ili udjele u pravnoj osobi koja je dioničar ili član toga brokerskog društva, ne smiju imati dionice ili poslovne udjele u drugom brokerskom društvu.

(3) Brokersko društvo obvezno je o svakoj promjeni vlasničke strukture dostavljati podatke Komisiji u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

Dozvola za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima

Članak 41.

(1) Dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisija izdaje na neodređeno vrijeme.

(2) Pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom Komisija oduzima dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima.

(3) Dozvola za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima prestaje važiti:

1. danom otvaranja stečajnog postupka ili postupka prisilne likvidacije,

2. zaključenjem redovne likvidacije,

3. dostavom rješenja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima,

4. dostavom rješenja o oduzimanju odobrenja za pružanje bankovnih usluga, sukladno odredbama Zakona o bankama.

Zahtjev za izdavanje dozvole

Članak 42.

(1) Prije upisa osnivanja ovlaštenog društva u sudski registar, kao i prije svakog sljedećeg upisa djelatnosti u sudski registar, za svaki pojedini posao s vrijednosnim papirima ovlašteno društvo mora od Komisije dobiti dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. Zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisiji podnose osnivači, odnosno uprava ovlaštenog društva.

(2) Sadržaj zahtjeva za izdavanje dozvole i postupak izdavanja dozvola ovlaštenim društvima i osobama ovlaštenim za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima propisuje Komisija pravilnikom.

(3) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka treba priložiti ovjerenu presliku:

1. statuta društva, odnosno društvenog ugovora ili izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću,

2. izvoda iz sudskog registra, kada zahtjev podnosi ovlašteno društvo koje već posjeduje dozvolu za obavljanje pojedinih poslova,

3. dokaza o uplati temeljnog kapitala brokerskog društva u novcu,

4. izjave svakog člana ili dioničara brokerskog društva da nema udjele ili dionice u drugom brokerskom društvu,

5. dokaza da je ovlašteno društvo na neodređeno vrijeme zaposlilo najmanje jednog brokera i/ili investicijskog savjetnika,

6. dokumentacije propisane pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka na temelju koje je moguće utvrditi postoje li kadrovski, tehnički i organizacijski uvjeti za obavljanje usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje dozvole,

7. dokaza o uplati administrativne pristojbe.

OdluČivanje Komisije o izdavanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima

Članak 43.

(1) Komisija će u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva donijeti odluku o zahtjevu i o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva.

(2) Ako podnositelj zahtjeva u roku koji odredi Komisija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaprimljenom obavijesti Komisije, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.

(3) Ovlaštenom društvu za koje utvrdi da ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom Komisija će izdati dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima.

(4) U rješenju o izdavanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisija će izrijekom navesti za koje pojedinačne poslove iz članka 34. ovoga Zakona izdaje dozvolu.

(5) Komisija vodi registar društava ovlaštenih za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima.

Članak 44.

Komisija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima ako:

1. su odredbe statuta, društvenog ugovora ili izjave o osnivanju ovlaštenog društva u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

2. iz statuta, društvenog ugovora ili izjave o osnivanju ovlaštenog društva proizlazi da isto ovlašteno društvo nije organizirano u skladu s ovim Zakonom, da nisu osigurani uvjeti za njegovo poslovanje određeni ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

3. brokersko društvo, dioničar ili član brokerskog društva izravno ili neizravno ima dionice ili udjele u drugom brokerskom društvu,

4. ovlašteno društvo nema zaposlenog najmanje jednog brokera i/ili investicijskog savjetnika,

5. brokersko društvo ne raspolaže potrebnim kapitalom,

6. iz zahtjeva i priložene dokumentacije proizlazi da ovlašteno društvo ne udovoljava ostalim uvjetima za obavljanje poslova na koje se zahtjev za izdavanje dozvole odnosi.

Spajanje i pripajanje ovlaŠtenih druŠtava

Članak 45.

(1) U slučaju pripajanja ovlaštenog društva drugom društvu prestaje važiti dozvola za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima pripojenoga ovlaštenog društva.

(2) U slučaju spajanja ovlaštenih društava, prestaje važiti dozvola za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima za sva društva koja se spajaju.

(3) Ovlaštena društva koja se spajaju obvezna su prije upisa u sudski registar novog ovlaštenog društva podnijeti Komisiji zah­tjev za ovlašteno društvo koje će nastati spajanjem.

Temeljni kapital brokerskog druŠtva

Članak 46.

(1) Za obavljanje poslova iz članka 34. točke 1. i 7. ovoga Zakona temeljni kapital brokerskog društva ne smije biti manji od 200.000,00 kuna.

(2) Za obavljanje poslova iz članka 34. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona temeljni kapital brokerskog društva ne smije biti manji od 400.000,00 kuna.

(3) Za obavljanje poslova iz članka 34. točke 5. i 6. ovoga Zakona temeljni kapital brokerskog društva ne smije biti manji od 4.000.000,00 kuna.

Neto likvidni kapital

Članak 47.

(1) Brokersko društvo je obvezno, radi osiguranja obveza prema vjerovnicima, usklađivati svoja likvidna sredstva i obveze.

(2) Usklađenje iz stavka 1. ovoga članka izražava se pokazateljem neto likvidnih sredstava koji je kvocijent ukupnih likvidnih sredstava i ukupnih kratkoročnih obveza brokerskog društva.

(3) Pokazatelj neto likvidnih sredstava brokerskog društva ne smije biti manji od 1,00 (jedan).

(4) Brokersko društvo je dužno dnevno ispunjavati obveze iz stavka 2. i 3. ovoga članka, a Komisiju mjesečno izvještavati o izračunu pokazatelja neto likvidnih sredstava.

(5) Komisija će pravilnikom propisati način usklađenja likvidnosti kapitala i izvještavanja Komisije.

Članak 48.

Nitko ne može istodobno biti zaposlenik, član uprave ili nadzornog odbora u više brokerskih društava.

Pododjeljak 1.

Obavljanje poslova s vrijednosnim papirima podruŽnica brokerskih druŠtava u inozemstvu

Članak 49.

(1) Brokersko društvo može osnovati podružnicu u inozemstvu radi obavljanja poslova s vrijednosnim papirima sukladno propisima zemlje u kojoj namjerava obavljati djelatnost.

(2) Brokersko društvo obvezno je prije osnivanja podružnice u inozemstvu o namjeri osnivanja podružnice obavijestiti Komisiju.

(3) O osnovanoj podružnici brokersko društvo obvezno je obavijestiti Komisiju u roku od 10 dana od dana upisa podružnice u inozemni registar, odnosno dobivanja dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u inozemstvu obavijesti treba priložiti ovjerenu presliku:

1. prijevoda i izvornik izvoda iz inozemnog registra u kojem je podružnica upisana,

2. prijevoda i izvornik dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima nadležnoga inozemnog tijela,

3. popisa osoba koje su ovlaštene da u poslovanju podružnice zastupaju brokersko društvo i osoba koje u podružnici obavljaju poslove s vrijednosnim papirima.

Obavljanje poslova s vrijednosnim papirima podruŽnica inozemnih brokerskih druŠtava u Republici Hrvatskoj

Članak 50.

(1) Inozemna brokerska društva ovlaštena za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima mogu u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu radi obavljanja poslova iz članka 34. točke 1. do 7. ovoga Zakona, na temelju dozvole Komisije.

(2) Inozemno brokersko društvo koje osniva podružnicu u Republici Hrvatskoj, zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima treba priložiti ovjerenu presliku:

1. prijevoda i izvornik ovlaštenja za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u zemlji svog sjedišta,

2. prijevoda i izvornik potvrde o dostavi obavijesti o osnivanju podružnice u Republici Hrvatskoj, dostavljenoj inozemnom tijelu nadležnom za regulaciju.

(3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje i oduzimanje dozvola brokerskim društvima, te na poslovanje brokerskih društava, na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnice iz stavka 1. ovoga članka, ako pojedinim odredbama nije drugačije propisano.

Pododjeljak 2.

Dostava podataka

Članak 51.

(1) Ovlaštena društva obvezna su dostavljati Komisiji godišnja izvješća o poslovanju i revidirana financijska izvješća u roku od 60 dana od završetka poslovne godine, a tromjesečna izvješća o poslovanju i financijska izvješća u roku od 30 dana od završetka tromjesečja.

(2) Komisija pravilnikom propisuje sadržaj izvješća koja su brokerska društva obvezna dostavljati Komisiji.

(3) Ovlašteno društvo obvezno je u roku od osam dana izvijestiti Komisiju o svakoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje dozvole, ovlaštenom društvu, brokeru ili investicijskom savjetniku.

Oduzimanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima ovlaŠtenom druŠtvu

Članak 52.

(1) Komisija će ovlaštenom društvu rješenjem oduzeti dozvolu za obavljanje jednog ili više poslova s vrijednosnim papirima ako:

1. se u roku od šest mjeseci od izdavanja dozvole ne upiše u sudski registar ili u roku od šest mjeseci ne upiše u sudski registar kao djelatnosti poslove s vrijednosnim papirima za koje je naknadno dobilo dozvolu Komisije,

2. u roku od šest mjeseci od izdavanja dozvole ne počne obavljati poslove s vrijednosnim papirima ili ako te poslove ne obavlja u razdoblju duljem od šest mjeseci,

3. obavlja poslove s vrijednosnim papirima za koje nema dozvolu Komisije,

4. brokersko društvo obavlja djelatnosti koje nisu poslovi s vrijednosnim papirima,

5. brokersko društvo svoje poslovanje ne usklađuje prema odredbama članka 47. ovoga Zakona,

6. stekne dionice ili udjele u brokerskim društvima protivno odredbi članka 40. ovoga Zakona,

7. ne vodi knjigu naloga ili skrbničku knjigu sukladno odred­bama članka 63. i 72. ovoga Zakona ili na zahtjev nalogodavca ne izda ispis naloga iz knjige naloga ili skrbničke knjige,

8. ne izvijesti nalogodavca o izvršavanju naloga,

9. ne vodi sredstva nalogodavaca na odvojenom računu ili sredstvima nalogodavca raspolaže suprotno odredbama članka 64. ovoga Zakona,

10. pozajmljuje vrijednosne papire bez pisanog odobrenja vlasnika tih vrijednosnih papira,

11. nema zaposlenog brokera ili investicijskog savjetnika kada je to propisano ili poslove s vrijednosnim papirima za račun nalogodavca obavljaju osobe koje nisu brokeri ili investicijski savjetnici,

12. ne dostavlja Komisiji podatke koje je u propisanim rokovima i na propisani način obvezno dostavljati,

13. ovlaštenim osobama Komisije onemogućava provođenje nadzora u skladu sa člankom 14. ovoga Zakona,

14. rješenje kojim mu Komisija nalaže neku obvezu ne izvrši u roku propisanom ovim Zakonom ili rješenjem Komisije,

15. postupajući protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ugrožava ili onemogućava rad burze, uređenog javnog tržišta ili središnje depozitarne agencije,

16. poslove iz članka 34. ovoga Zakona ne izvršava u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnicima koje donosi Komisija, u skladu s nalogom i uputama nalogodavca, ili pažnjom dobrog stručnjaka,

17. je dozvola za obavljanje poslova vrijednosnim papirima pribavljena navođenjem neistinitih podataka u zahtjevu za izdavanje dozvole ili prilozima uz zahtjev,

18. prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobilo dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, a u roku koji odredi Komisija te uvjete ne ispuni.

(2) Komisija će podružnici inozemnog brokerskog društva, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, oduzeti dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima i zbog sljedećih razloga:

1. ako inozemnom brokerskom društvu bude oduzeta dozvola za obavljanje tih poslova u zemlji sjedišta,

2. ako prestane postojati uvjet uzajamnosti.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Komisija će odrediti rok u kojem ovlašteno društvo ne može zatražiti ponovno izdavanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, a koji ne može biti dulji od godine dana.

(4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Komisija može odrediti da se neizvršeni nalozi i druge isprave nalogodavaca ovlaštenog društva kojem Komisija oduzima dozvolu predaju drugom ovlaštenom društvu, uz njegovu suglasnost.

(5) Od dana konačnosti rješenja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, odnosno od dana prestanka važenja dozvole po sili zakona, ovlašteno društvo ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jedan novi posao vezan za obavljanje djelatnosti za koje je predmetna dozvola bila izdana.

(6) Kada utvrdi postojanje razloga za oduzimanje dozvole iz stavka 1. točke 7., 8., 11., 12., 13., i 14. ovoga članka Komisija može u rješenju o oduzimanju dozvole odrediti da ovlaštenom društvu dozvolu neće oduzeti, ako u roku koji odredi Komisija ispravi nezakonitost, a za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine od dana konačnosti rješenja o oduzimanju dozvole ne nastupi bilo koji od razloga za oduzimanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(7) O oduzimanju dozvole Komisija će obavijestiti burzu, uređeno javno tržište i središnju depozitarnu agenciju.

Pododjeljak 3.

Broker i investicijski savjetnik

Broker

Članak 53.

(1) U smislu ovoga Zakona, broker je zaposlenik ovlaštenog društva koji je ovlašten za obavljanje poslova trgovine s vrijednosnim papirima.

(2) Komisija izdaje i oduzima dozvole za rad brokera.

(3) Komisija je ovlaštena organizirati i provoditi obrazovni program i ispite za obavljanje poslova brokera i o tome izdavati svjedodžbe.

(4) Komisija vodi registar ovlaštenih brokera.

(5) Osobe koje nemaju dozvolu Komisije ne smiju pružati brokerske usluge.

Investicijski savjetnik

Članak 54.

(1) Investicijski savjetnik je zaposlenik ovlaštenog društva koji je ovlašten za savjetovanje prilikom investiranja u vrijednosne papire.

(2) Komisija izdaje i oduzima dozvole za rad investicijskog savjetnika.

(3) Komisija je ovlaštena organizirati i provoditi obrazovni program i ispite za investicijskog savjetnika i o tome izdavati svjedodžbe.

(4) Komisija vodi registar ovlaštenih investicijskih savjetnika.

(5) Osobe koje nemaju dozvolu Komisije ne smiju pružati usluge investicijskog savjetnika.

Zahtjev za izdavanje dozvole brokeru i investicijskom savjetniku

Članak 55.

(1) Osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za brokera ili investicijskog savjetnika uz zahtjev treba priložiti ovjerenu presliku:

1. svjedodžbe o položenom ispitu za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika,

2. dokaza o stručnoj spremi podnositelja, a za stranu ispravu izvornik i ovjereni prijevod te isprave,

3. dokaza da nije podignuta optužnica koja je postala pravomoćna, te da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, vjerodostojnosti isprava ili kaznenih djela iz ovoga Zakona, da mu nije izrečena niti traje sigurnosna mjera zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja brokerskog društva, a za stranca i izvornik i prijevod uvjerenja nadležnog tijela zemlje čiji je državljanin,

4. domovnice, a strani državljanin prilaže presliku putovnice,

5. radne knjižice,

6. dokaz o ispunjavanju uvjeta sukladno propisima o zapošljavanju stranaca,

7. dokaza o uplati administrativne pristojbe.

(2) Komisija može priznati dozvolu iz stavka 1. točke 1. ovoga članka izdanu od nadležnoga regulatornog tijela zemalja Europske unije i OECD-a.

OdluČivanje Komisije na temelju zahtjeva za izdavanje dozvole brokeru i investicijskom savjetniku

Članak 56.

(1) Komisija će podnositelju zahtjeva izdati dozvolu kojom ga ovlašćuje da kao zaposlenik ovlaštenog društva obavlja poslove brokera, odnosno poslove investicijskog savjetnika, ako utvrdi da ispunjava sve uvjete iz članka 55. ovoga Zakona te podnese zahtjev u skladu s člankom 42. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Odredbe članka 43. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izdavanje dozvole brokeru i investicijskom savjetniku.

(3) Dozvola se izdaje na neodređeno vrijeme.

Članak 57.

(1) Ovlašteno društvo može obavljati poslove s vrijednosnim papirima samo ako je zaposlilo najmanje jednog brokera.

(2) Poslove iz članka 34. točke 3. i 7. ovoga Zakona ovlašteno društvo može obavljati samo ako je, pored brokera zaposlilo još najmanje jednoga investicijskog savjetnika.

(3) Ovlaštena društva su obvezna u svakoj svojoj podružnici, ili uredu u kojem obavljaju poslove s vrijednosnim papirima, odnosno, poslove investicijskog savjetnika, uposliti najmanje jednog brokera, odnosno investicijskog savjetnika.

Oduzimanje dozvole brokeru i investicijskom savjetniku

Članak 58.

(1) Komisija brokeru ili investicijskom savjetniku rješenjem oduzima dozvolu ako:

1. utvrdi da su podaci iz članka 55. ovoga Zakona bili neistiniti,

2. je pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv imovine, sigurnosti platnog prometa i poslovanja, vjerodostojnosti isprava, ili radi kaznenih djela iz ovoga Zakona, ili mu je izrečena ili traje sigurnosna mjera zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja ovlaš­tenog društva,

3. je pravomoćno osuđen radi prekršaja iz članka 155. ovoga Zakona,

4. postupa protivno odredbama članka od 62. do 66. ovoga Zakona,

5. unatoč upozorenju Komisije opetovano krši pravila burze ili uređenoga javnog tržišta,

6. obavlja poslove koji nisu poslovi brokera, odnosno poslovi investicijskog savjetnika,

7. prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je izdana dozvola, a u roku koji Komisija odredi te uvjete ne ispuni.

(2) Kada utvrdi postojanje razloga za oduzimanje dozvole iz stavka 1. točke 4. do 6. ovoga članka, Komisija može u rješenju o oduzimanju dozvole odrediti da dozvolu neće oduzeti ako za vrijeme od jedne godine od dana konačnosti rješenja o oduzimanju dozvole ne nastupi bilo koji od razloga za oduzimanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

Odjeljak 3.

Prava i obveze osoba u zasnivanju i izvršavanju poslova s vrijednosnim papirima

Pododjeljak 1.

OpĆe odredbe

Članak 59.

(1) Ovlaštena društva, članovi uprave, brokeri i investicijski savjetnici dužni su pri obavljanju poslova s vrijednosnim papirima u svemu paziti na interese nalogodavaca i postupati pažnjom dobrog stručnjaka.

(2) Članovi uprave, nadzornog odbora, brokeri, investicijski savjetnici i ostali zaposlenici ovlaštenih društava, dužni su čuvati podatke o nalogodavcima, o stanju i prometu na računima vrijednosnih papira nalogodavca, poslovima koje obavljaju za nalogodavca, kao i druge podatke i činjenice za koje saznaju u svezi s obavljanjem poslova s vrijednosnim papirima za nalogodavca. Ovi se podaci smatraju poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, odavati trećima niti omogućavati trećima njihovo korištenje.

(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Komisija, burza, uređeno javno tržište, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri nalogodavac.

Javno oglaŠavanje ovlaŠtenih druŠtava

Članak 60.

(1) Oglase kojima je predmet ponuda za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima mogu objavljivati samo ovlaštena društva.

(2) Zabranjeno je objavljivati oglase sadržaj kojih je takav da može dovesti u zabludu ulagatelje u pogledu prava, i rizika koji proizlaze iz vrijednosnih papira ili poslova s vrijednosnim papirima koje obavlja osoba ovlaštena za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima.

(3) Ovlaštena društva dužna su tekst oglasa prije objavljivanja dostaviti Komisiji. Ukoliko u roku od 24 sata od zaprimanja teksta oglasa Komisija ne zabrani njegovo objavljivanje, ovlaštena društva smiju oglas objaviti. Teret dokaza da je Komisija primila oglas pada na ovlašteno društvo.

(4) Komisija će zabraniti objavljivanje oglasa čiji je sadržaj protivan odredbama stavka 2. ovoga članka ili je na drugi način protivan ovom Zakonu ili pravilima struke koja štite interese ulagatelja.

(5) Pod javnim oglašavanjem iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se oglašavanje u sredstvima javnog priopćavanja i javno pristupačnim elektroničkim medijima.

(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se kada se kupnja ili prodaja vrijednosnih papira ili javno oglašavanje obavlja u postupku preuzimanja dioničkih društava sukladno odredbama Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava.

OpĆi uvjeti ugovora o nalogu

Članak 61.

(1) Ovlašteno društvo je obvezno propisati opće uvjete ugovora o nalogu.

(2) Opći uvjeti ugovora o nalogu i cjenik moraju u svakom poslovnom prostoru u kojem ovlašteno društvo obavlja poslove s ulagateljima biti izloženi na vidnom i ulagatelju dostupnom mjestu.

(3) Opći uvjeti ugovora o nalogu obavezno sadrže odredbe o međusobnim pravima i obvezama ovlaštenog društva i ulagatelja, te opis rizika povezan s obavljanjem pojedinačnih poslova s vrijednosnim papirima.

(4) Ovlašteno društvo dužno je ulagatelja upoznati i sa svim okolnostima koje su potrebne radi donošenja odluke o kupnji, odnosno prodaji ili u pogledu drugih poslova s vrijednosnim papirima, a naročito dati točne informacije o ponudi, potražnji, prometu i kretanju cijena vrijednosnih papira.

(5) Ovlašteno društvo obvezno je nalogodavca upoznati s činjenicom je li član burze ili uređenoga javnog tržišta i središnje depozitarne agencije.

Pododjeljak 2.

Obavljanje poslova s vrijednosnim papirima po nalogu

Članak 62.

(1) Nalog je jednostrana izjava volje nalogodavca upućena usmeno, u obliku elektronskog zapisa ili u pisanom obliku nalogoprimcu, odnosno ovlaštenom društvu, da u svoje ime, i za račun nalogodavca obavi određeni posao s vrijednosnim papirima.

(2) Upisom naloga iz stavka 1. ovoga članka u knjigu naloga smatra se da je ovlašteno društvo prihvatilo nalog.

(3) Nalogom iz stavka 1. ovoga članka ne može biti isključena primjena općih uvjeta ugovora iz članka 61. ovoga Zakona.

VoĐenje knjige naloga

Članak 63.

(1) Ovlašteno društvo mora u svezi s obavljanjem poslova iz članka 34. točke 1. do 4. ovoga Zakona voditi knjigu naloga u elektronskom obliku. Pod knjigom naloga u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se zbir svih pojedinačnih naloga iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U knjigu naloga obvezno se upisuje svaki nalog iz članka 62. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Nalozi za kupnju i prodaju upisuju se u knjigu naloga kronološkim redoslijedom prihvaćanja naloga i označavaju pripadajućim rednim brojem. Redoslijed izvršenja naloga određen je pripadajućim rednim brojem i cijenom. Ukoliko su dva ili više naloga identična u pogledu cijene, prvo se izvršava nalog s nižim rednim brojem. Ako je nalog samo djelomično izvršen preostali dio naloga zadržava redoslijed u knjizi naloga.

(3) Na nalozima u knjizi naloga upisuje se svaka izmjena, opoziv naloga te podaci o izvršenju naloga. Samo nalog na kojemu je smanjena količina vrijednosnih papira zadržava isti broj naloga i redoslijed izvršenja. Svaka druga izmjena količine ili cijene predstavlja novi nalog.

(4) Ovlašteno društvo dužno je nalogodavcu na njegov zahtjev bez odgode uručiti ispis naloga iz knjige naloga.

(5) Podaci u knjizi naloga i nalogu moraju u svakom trenutku biti istovjetni.

(6) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati sadržaj knjige naloga i način njezina vođenja.

(7) Knjiga naloga mora se voditi na način koji onemogućava naknadne izmjene unesenih podataka.

(8) Knjiga naloga se mora čuvati najmanje pet godina nakon isteka poslovne godine na koju se odnosi.

Sredstva nalogodavca

Članak 64.

(1) Ovlašteno društvo obvezno je novčana sredstva koja mu doznače nalogodavci u svrhu plaćanja vrijednosnog papira ili novčana sredstva od prodaje vrijednosnih papira držati na odvojenom računu ili odvojenim računima (račun nalogodavca), koji su posebno u tu svrhu otvoreni kod ovlaštenih institucija.

(2) Sredstva s računa nalogodavca za kupnju vrijednosnih papira mogu se koristiti samo prema njihovim nalozima.

(3) Sredstva s računa nalogodavca ostvarena prodajom vrijednosnih papira ovlašteno društvo je obvezno doznačiti isključivo u korist računa nalogodavca.

(4) Ovlaštenom društvu nije dozvoljeno sredstva s računa nalogodavca koristiti u svrhu asignacije, cesije ili kompenzacije, osim kompenzacije sa samim nalogodavcem za kupovinu novih vrijednosnih papira, ali uz uvjet da žiroračun nalogodavca nije u blokadi.

(5) Sredstva na računima nalogodavca nisu vlasništvo ovlaštenog društva, ne ulaze u njegovu imovinu ni u likvidacijsku ili stečajnu masu niti se mogu uporabiti za ovrhu u vezi s potraživanjem prema ovlaštenom društvu.

Pozajmljivanje vrijednosnih papira

Članak 65.

(1) Ovlašteno društvo smije davati i uzimati u zajam vrijednosne papire samo na temelju pisanog odobrenja vlasnika tih vrijednosnih papira.

(2) Komisija može donijeti propise kojima se podrobnije utvrđuju uvjeti i način pozajmljivanja vrijednosnih papira.

Obveze ovlaŠtenog druŠtva u
izvrŠavanju naloga

Članak 66.

(1) U izvršavanju naloga za kupnju ili prodaju vrijednosnih papira ovlašteno društvo dužno je postupati sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Ovlašteno društvo obvezno je izvršavati naloge prema prioritetu iz knjige naloga.

(3) Ovlašteno društvo dužno je bez odgode izvijestiti nalogodavca o svakom poslu sklopljenom prema njegovom nalogu i kada to nalogodavac posebno ne zahtijeva.

(4) Kada ovlašteno društvo kupuje ili prodaje vrijednosne papire za vlastiti račun i u vlastito ime i/ili za račun svojih zaposlenika u obvezi je na nalogu naznačiti da se radi o vlastitom nalogu.

(5) U pogledu prioriteta izvršenja iz knjige naloga vlastiti nalog je izjednačen s drugim nalozima.

(6) Nalog za kupnju ili prodaju vrijednosnih papira koji su uvršteni u kotacije burze ili uređenoga javnog tržišta ovlašteno društvo dužno je odmah, bez odgode izložiti na trgovinskom sustavu burze ili uređenoga javnog tržišta, osim ako u nalogu rok izlaganja nije izričito drukčije određen.

(7) Ovlašteno društvo ne smije ni na koji drugi način osim propisanog stavkom 6. ovoga Zakona spajati ili izvršavati naloge za kupnju ili prodaju vrijednosnih papira.

(8) Naloge za kupnju ili prodaju vrijednosnih papira istoga izdavatelja, s istim uvjetima u pogledu cijene i vrste naloga, ovlašteno društvo može zajednički izložiti (trgovanje za zajednički račun) na trgovinskom sustavu burze ili uređenoga javnog tržišta, ako takvim izlaganjem u pogledu količine ne umanjuje mogućnost izvršenja naloga.

(9) Ako su nalozi koji su zajedno izloženi izvršeni po istoj cijeni, a količina vrijednosnih papira nije bila dovoljna za izvršenje svih naloga ili su zajedno izloženi nalozi izvršeni po različitim cijenama, prvo se izvršava nalog onog nalogodavatelja prema prioritetu iz knjige naloga.

Rok za podmirenje obveza stranaka

Članak 67.

(1) Stranke pravnog posla kojim se prenosi vlasništvo nad vrijednosnim papirima moraju svoje obveze (plaćanje cijene i prijenos vlasništva nad vrijednosnim papirom) podmiriti u roku od četiri dana od dana transakcije ako ugovorom, koji je osnova za prijenos vlasništva vrijednosnih papira koji nisu upisani u depozitorij središnje depozitarne agencije, nije utanačeno drukčije.

(2) Dan transakcije je dan na koji su stranke sklopile pravni posao.

(3) Vlasništvo nad vrijednosnim papirima koji nisu upisani u depozitorij središnje depozitarne agencije stječe se na dan transakcije iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Vlasništvo nad nematerijaliziranim vrijednosnim papirima stječe se danom namire u skladu s pravilima središnje depozitarne agencije.

Pododjeljak 3.

SkrbniŠtvo nad vrijednosnim papirima

Članak 68.

Poslovi skrbništva nad vrijednosnim papirima u smislu ovoga Zakona jesu:

1. pohrana i čuvanje vrijednosnih papira,

2. izvješćivanje o isplati dividende, isplati kamata ili dospijeću ostalih instrumenata na naplatu,

3. obavješćivanje o skupštinama izdavatelja dionica i o pravima vezanim za dionice i druge vrijednosne papire na skrbništvu te izvršenje nalogodavčevih naloga u svezi s ostvarivanjem tih prava,

4. obavješćivanje o zakonskim promjenama koje posredno ili neposredno utječu na izvješćivanje nalogodavca o stanju vrijednosnih papira na skrbničkom računu,

5. pružanje usluga glasovanja na godišnjim skupštinama,

6. ostale usluge vezane uz vrijednosne papire, ostvarivanje prava i ispunjenje obveza iz vrijednosnih papira, dogovorene između nalogodavca i skrbnika, a koje nisu u proturječnosti sa zakonom.

Članak 69.

(1) Ugovorom o skrbništvu nad vrijednosnim papirima obvezuje se skrbnik da će za naknadu (proviziju) za račun nalogodavca obavljati jedan ili više poslova iz članka 68. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Poslove skrbništva nad vrijednosnim papirima obavljaju banke kojima Komisija svojim rješenjem odobri obavljanje poslova iz članka 34. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.

(3) Skrbnik se obvezuje organizirati poslove skrbništva u posebnom odjelu.

(4) Komisija može donijeti pravilnik kojim će podrobno propisati uvjete za obavljanje poslova skrbništva nad vrijednosnim papirima.

SkrbniČki raČuni vrijednosnih papira

Članak 70.

(1) Skrbnik je obvezan kod središnje depozitarne agencije otvoriti skrbnički račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira na kojima se vode vrijednosni papiri nalogodavca registrirani sa skrbničkom bankom. Samo skrbnik može kod središnje depozitarne agencije otvoriti skrbnički račun koji može biti na ime, pod zaporkom i zbirni račun.

(2) Vrijednosnim papirima na skrbničkom računu skrbnik može raspolagati samo po nalogodavčevom nalogu.

(3) Vrijednosni papiri na računu skrbnika vlasništvo su nalogodavca, ne ulaze u imovinu skrbnika niti likvidacijsku ili stečajnu masu niti se mogu upotrijebiti za ovrhu u pogledu potraživanja prema skrbniku.

(4) Skrbnik je obvezan sredstvima nalogodavca postupati sukladno članku 64. ovoga Zakona.

(5) Skrbnik odgovara za svu štetu koju njegov klijent pretrpi zbog nedostataka u ispunjenju ugovora o skrbništvu, uključujući i izmaklu dobit. Skrbnik ne može ograničiti svoju odgovornost za štetu iz ugovora o skrbništvu nad vrijednosnim papirima.

Obveza izvjeŠĆivanja Komisije

Članak 71.

Komisija može zahtijevati od skrbnika dostavljanje izvješća s podacima o svim nalogodavcima i količini vrijednosnih papira u njihovom vlasništvu.

SkrbniČka knjiga

Članak 72.

(1) Skrbnik je obvezan za svakog nalogodavca voditi posebnu evidenciju o vrijednosnim papirima povjerenima mu na skrb.

(2) Skrbnik je obvezan voditi skrbničku knjigu u koju se upisuju podaci o svim nalozima za kupnju i prodaju vrijednosnih papira.

(3) Skrbnička knjiga se vodi na način kao i knjiga naloga iz ovoga Zakona.

(4) Skrbnik je obvezan Komisiji omogućiti uvid u skrbničku knjigu i ostalu dokumentaciju kada Komisija to zatraži.

(5) Skrbnik je dužan bez odgode izvijestiti nalogodavca o svakom poslu sklopljenom prema njegovom nalogu i kada to nalogodavac posebno ne zahtijeva.

Članak 73.

Odredbe ovog Zakona o skrbništvu nad nematerijaliziranim vrijednosnim papirima na odgovarajući se način primjenjuju i na skrbništvo nad vrijednosnim papirima izdanim u obliku isprava.

Pododjeljak 4.

Upravljanje portfeljem vrijednosnih papira za raČun nalogodavca

Članak 74.

(1) Ugovorom o upravljanju portfeljem vrijednosnih papira u svoje ime, a za račun nalogodavaca obvezuje se ovlašteno društvo da će za naknadu za račun nalogodavca obavljati poslove ulaganja novčanih sredstava u vrijednosne papire, te gospodariti nalogo­dav­čevim vrijednosnim papirima kako bi za nalogodavca stekao dobit.

(2) Svaku kupnju ili prodaju vrijednosnih papira iz stavka 1. ovoga članka ovlašteno društvo u obvezi je obavljati na temelju naloga iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ovlašteno društvo smije ulagati nalogodavčeva sredstva samo u vrijednosne papire kojima se trguje na burzi ili uređenom javnom tržištu vrijednosnih papira Republike Hrvatske ili na burzi država članica Europske unije, država članica OECD-a, te u vrijednosne papire koje su izdale Republika Hrvatska ili Hrvatska narodna banka, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

(4) Ovlašteno društvo koje upravlja portfeljem vrijednosnih papira u svoje ime, a za račun nalogodavaca u obvezi je kod središnje depozitarne agencije držati vrijednosne papire na računu nalogodavca, odnosno odvojeno od svoje imovine.

Članak 75.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima u svoje ime i za račun nalogodavca odgovarajuće se primjenjuju i na poslove upravljanja portfeljem vrijednosnih papira za račun nalogodavca.

GLAVA III.

TRGOVANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

OpĆe odredbe

Članak 76.

(1) Vrijednosnim papirima organizirano se trguje na burzama i na uređenim javnim tržištima, koja se osnivaju radi stvaranja uvjeta za povezivanje ponude i potražnje vrijednosnih papira.

(2) Poslove povezivanja ponude i potražnje vrijednosnih papira mogu obavljati samo burze i uređena javna tržišta.

Dozvola za rad

Članak 77.

(1) Burze i uređena javna tržišta mogu obavljati poslove iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona na temelju dozvole Komisije.

(2) Dozvolu iz stavka 1. ovoga članka Komisija izdaje pod uvjetom da su ispunjene sve pretpostavke propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(3) Komisija je ovlaštena donijeti pravilnik kojim će propisati posebne uvjete koje burze i uređena javna tržišta moraju ispunjavati za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Odjeljak 1.

Burza vrijednosnih papira

Članak 78.

(1) Burza vrijednosnih papira osniva se kao dioničko društvo, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima i odredbama ovoga Zakona.

(2) Burza mora raspolagati osobljem, opremom, tehničkim uvjetima i organizacijom koja omogućuje:

1. da svi članovi burze mogu istovremeno, ravnopravno i pod jednakim uvjetima davati i prihvaćati ponude za kupnju i prodaju vrijednosnih papira,

2. da svi članovi burze imaju u istom trenutku jednaki pristup tržišnim informacijama o vrijednosnim papirima kojima se trguje i da svi mogu prodavati, odnosno kupovati vrijednosne papire pod jednakim uvjetima.

(3) Sudionici u trgovini na burzi mogu biti samo ovlaštena društva koja su članovi burze.

Specijalizirana burza vrijednosnih papira

Članak 79.

(1) Na specijaliziranoj burzi trguje se samo određenim vrstama vrijednosnih papira.

(2) U tvrtki burze iz stavka 1. ovoga članka, obvezno se navodi vrsta i oblik vrijednosnih papira za koje je burza specijalizirana.

(3) Na osnivanje i poslovanje specijalizirane burze odgova­rajuće se primjenjuju odredbe o osnivanju i poslovanju burze vrijednosnih papira.

Osnivanje i dioniČari burze vrijednosnih papira

Članak 80.

(1) Burzu može osnovati najmanje 10 ovlaštenih društava i u svakom trenutku mora imati najmanje toliki broj dioničara.

(2) Osim dioničara burze koji su u tom svojstvu bili zatečeni u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, dioničarima burze mogu biti samo ovlaštena društva.

(3) Burza je u obvezi primiti u članstvo svako ovlašteno društvo koje ispunjava uvjete iz ovoga Zakona i uvjete za članstvo propisane pravilima burze.

Temeljni kapital burze i dionice

Članak 81.

(1) Temeljni kapital burze mora iznositi najmanje 1.000.000,00 kuna.

(2) Sve dionice burze su redovne dionice i glase na ime.

(3) Dioničari burze imaju jednaki broj dionica. Dionice burze ne mogu se prenositi osim u slučaju prestanka članstva na burzi.

OvlaŠtenje burze da pravilima ureĐuje svoje poslovanje

Članak 82.

(1) Svoju organizaciju, poslovanje i pravila uvrštenja i trgovanja na burzi, burza propisuje statutom i pravilima koje odobrava Komisija.

(2) O zahtjevu za odobrenje akata iz stavka 1. ovoga članka Komisija odlučuje u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(3) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka prilaže se dokaz o uplati administrativne pristojbe.

Obveza izvjeŠĆivanja

Članak 83.

(1) Burza je u obvezi objavljivati i Komisiji podnositi dnevna, tjedna, mjesečna i godišnja izvješća koja sadrže podatke o trgovanju sa cijenama i količinama:

1. dogovornih transakcija,

2.  i transakcija koje su na burzi sklopili sudionici trgovanja.

(2) Burza je u obvezi bez naknade Komisiji osigurati uvjete za praćenje trgovanja u trgovinskom sustavu burze, u stvarnom vremenu.

Nepristranost

Članak 84.

(1) Burza nije ovlaštena obavljati poslove s vrijednosnim papirima iz članka 34. ovoga Zakona, davati savjete o trgovanju i ulaganju u vrijednosne papire, niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti pribavljanja ili prodaje vrijednosnih papira.

(2) Burza je ovlaštena objavljivati prednosti uvrštenja vrijednosnih papira u kotacije i prednosti organiziranoga javnog trgovanja.

Podaci o Članovima nadzornog odbora burze

Članak 85.

Podaci o sudjelovanju članova na sjednicama nadzornog odbora burze i naknade članova nadzornog odbora burze objavljuju se u godišnjem izvješću o poslovanju burze.

Članak 86.

Članovi uprave i zaposlenici burze ne mogu biti članovima uprave ili nadzornog odbora brokerskih društava ili izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni u kotacije burze.

Obveza Čuvanja tajne

Članak 87.

(1) Odredbe članka 18. ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja službene tajne na odgovarajući se način primjenjuju na zaposlenike, članove uprave i nadzornog odbora burze.

(2) Predsjednik uprave burze obvezan je jednom mjesečno Komisiji podnijeti izvješće o stjecanjima ili otuđenjima vrijednosnih papira osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Pododjeljak 1.

Kotacija

Članak 88.

(1) Burza mora propisati različite uvjete za najmanje dvije kotacije u koje se uvrštavaju vrijednosni papiri.

(2) Kotacije iz stavka 1. ovoga članka su prva kotacija i kotacija za javna dionička društva.

(3) Zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira u kotacije iz stavka 2. ovoga članka podnosi izdavatelj vrijednosnog papira, odnosno osoba koju izdavatelj ovlasti.

(4) Uvjete za uvrštenje vrijednosnih papira u ostale kotacije burze propisuje burza.

(5) Zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira u ostale kotacije podnosi izdavatelj vrijednosnog papira, osoba koju izdavatelj ovlasti ili ovlašteno društvo.

Uvjeti za uvrŠtenje vrijednosnih papira u kotaciju

Članak 89.

(1) Vrijednosni papiri za koje se podnosi zahtjev za uvrštenje u kotacije burze, oblikom i sadržajem moraju biti u skladu s propisima Republike Hrvatske.

(2) Zahtjev za uvrštenje mora se odnositi na sve vrijednosne papire istoga roda jednog izdavatelja.

(3) Vrijednosni papiri ne mogu se uvrstiti u kotaciju prije proteka roka za uplatu, ako je takav rok određen prilikom njihova izdanja ili utvrđen zakonom.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka izdavatelj može, pod uvjetima koje propišu burza i Komisija, obaviti javnu ponudu vrijednosnih papira putem burze.

Prenosivost vrijednosnih papira

Članak 90.

(1) Vrijednosni papiri koji kotiraju na burzi moraju biti neograničeno prenosivi i u potpunosti uplaćeni.

(2) Pod neograničenom prenosivošću podrazumijeva se bezuvjetna neograničena prenosivost bez obzira na mjesto i način stjecanja vrijednosnih papira, odnosno kako za trgovanje na burzi tako i za ostale legalne načine stjecanja vrijednosnih papira.

(3) Dionice dioničkih društava kod kojih je stututom društva određeno da je za prijenos dionica potrebna suglasnost društva ne mogu kotirati na burzi.

UvrŠtenje dionica na prvu kotaciju burze

Članak 91.

Dionice mogu biti uvrštene u prvu kotaciju burze ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. izdavatelj mora biti dioničko društvo koje je osnovano i posluje u skladu s propisima Republike Hrvatske,

2. temeljni kapital, rezerve i dobit posljednje financijske godine ne smiju biti manji od iznosa koji propiše Komisija,

3. financijska izvješća izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti obavljena ili predana nadležnim institucijama za razdoblje od najmanje tri posljednje godine,

4. najmanje 25% (dvadeset pet posto) roda dionica za koje se traži uvrštenje mora biti distribuirano javnosti u tuzemstvu ili inozemstvu, a može se prihvatiti uvrštenje kada je postotak ispod 25% u slučajevima kada tržište zadovoljavajuće funkcionira i s nižim postotkom, uzimajući pri tome u obzir veliki broj dionica istoga roda i veličinu njihove distribucije javnosti.

UvrŠtenje duŽniČkih vrijednosnih papira na burzu

Članak 92.

Dužnički vrijednosni papiri mogu biti uvršteni u prvu kotaciju burze ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. izdavatelj trgovačko društvo mora imati temeljni kapital, rezerve u posljednjoj financijskoj godini koji ne smiju biti manji od iznosa koji propiše Komisija,

2. financijska izvješća izdavatelja iz stavka 1. ovog članka moraju biti objavljena ili predana nadležnim institucijama za razdoblje od najmanje tri posljednje financijske godine,

3. izdavatelj – trgovac pojedinac u smislu Zakona o trgo­vač­kim društvima, mora ispuniti uvjete koje pravilnikom propiše Ko­misija.

UvrŠtenje vrijednosnih papira inozemnih izdavatelj u prvu kotaciju burze

Članak 93.

Vrijednosni papiri inozemnog trgovačkog društava osnovanog po pravu zemlje u kojoj ono ima registrirano sjedište izvan Republike Hrvatske mogu se uvrstiti na kotaciju burze uz uvjete propisane za domaće trgovačko društvo i uz uvjet da su vrijednosni papiri izdani u skladu s propisima zemlje sjedišta izdavatelja te da se dematerijaliziraju i upišu u registar središnje depozitarne agencije.

Suspenzija, ukidanje uvrŠtenja i poniŠtenje transakcije

Članak 94.

(1) Burza je ovlaštena donijeti odluku o suspenziji ili ukidanju uvrštenja vrijednosnog papira uz uvjete propisane pravilima, o čemu je dužna bez odgode obavijestiti Komisiju.

(2) Komisija je ovlaštena donijeti rješenje o suspenziji uvrštenja ili ukidanju uvrštenja vrijednosnog papira na kotacijama burze, ako ocijeni da je to neophodno radi osiguravanja rada tržišta ili zaštite ulagatelja.

(3) Komisija je ovlaštena donijeti mjere koje su propisane člankom 15. ovoga Zakon, a odnose se na rad i poslovanje burze.

Pododjeljak 2.

OvlaŠtenje Komisije i burze pri trgovanju vrijednosnim papirima

Članak 95.

(1) Za uvrštenje vrijednosnih papira Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke u kotaciju ne propisuju se posebni uvjeti.

(2) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati dodatne uvjete za uvrštenje vrijednosnih papira u kotacije na burzama.

(3) Burze su ovlaštene svojim pravilima propisivati strože zahtjeve od onih propisanih ovim Zakonom i pravilnikom Komisije.

(4) Aktima iz stavka 2. i 3. ovoga članka propisuje se najniži iznos temeljnog kapitala izdavatelja, razdoblje njegova poslovanja, najniže nominalne i tržišne vrijednosti cjelokupne serije vrijednosnih papira, najmanji broj dioničara i drugi uvjeti uvrštenja.

SadrŽaj i objava podataka

Članak 96.

(1) Prilikom uvrštenja vrijednosnih papira u prvu kotaciju burze podnositelj zahtjeva za uvrštenje dužan je objaviti najmanje one podatke koji su ovim Zakonom propisani za sadržaj prospekta izdanja vrijednosnih papira.

(2) Komisija propisuje podatke koje je prilikom uvrštenja dionica u kotaciju javnih dioničkih društava obvezan objaviti podnositelj zahtjeva za uvrštenje.

(3) Podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju biti u skladu s prirodom poslovanja izdavatelja te ulagateljima i njihovim investicijskim savjetnicima omogućiti da objektivno procijene imovinu i obveze, financijsku poziciju, dobit i gubitak izdavatelja te prava koja su sadržana u vrijednosnim papirima.

(4) Objavljivanje podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka mora odobriti Komisija.

(5) Podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka objavljuju se na način propisan za objavu prospekta izdanja.

Članak 97.

(1) Izdavatelji vrijednosnih papira uvrštenih na prvu kotaciju burze redovito izrađuju i objavljuju godišnja, polugodišnja i tromjesečna financijska izvješća o svom poslovanju.

(2) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati rokove za objavu i sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Izdavatelji iz stavka 1. ovoga članka, čije su dionice uvrštene u kotacije na burzama zemalja članica Europske unije, odnosno OECD-a, izvješća o svom poslovanju mogu podnijeti sukladno ovom Zakonu ili propisima države članice Europske unije ili OECD-a.

Oduzimanje dozvole

Članak 98.

Ako u postupku nadzora utvrdi nepravilnosti nezakonitosti u poslovanju burze ili uređenoga javnog tržišta, Komisija je ovlaštena donijeti rješenje kojim oduzima dozvolu za obavljanje poslova.

Odjeljak 2.

Uređena javna tržišta

Članak 99.

(1) U smislu ovoga Zakona, uređena javna tržišta su pravne osobe kojima je osnovna djelatnost povezivanje ponude i potražnje vrijednosnih papira koji nisu uvršteni u prvu kotaciju burze.

(2) Odredbe ovoga Zakona kojima se propisuje organizacija i rad burzi, na odgovarajući se način primjenjuju i na uređena javna tržišta.

UvrŠtenje vrijednosnih papira u kotaciju ureĐenih javnih trŽIŠta

Članak 100.

(1) Uvrštenje vrijednosnih papira na kotaciju na uređenim javnim tržištima mogu zatražiti izdavatelji ili ovlaštena društva.

(2) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati sadržaj, način i rokove za objavu podataka koje je izdavatelj dužan objaviti prilikom uvrštenja vrijednosnog papira na uređenim javnim tržištima.

Članak 101.

O svakom novom uvrštenju vrijednosnih papira i o svakom povlačenju uvrštenja, o svakoj promjeni članstva ili promjeni dioničara, uređena javna tržišta obvezna su bez odgode izvijestiti Komisiju.

Odjeljak 3.

Trgovanje vrijednosnim papirima između institucionalnih ulagatelja

Članak 102.

(1) Institucionalni ulagatelji ovlašteni su bez dozvole Komisije obavljati samo dogovorne transakcije.

(2) Zaključenjem dogovorne transakcije, institucionalni ulagatelji prihvaćaju vlastitu odgovornost za sve rizike koji iz takve transakcije mogu proizići.

(3) Komisija će pravnoj osobi odobriti status institucionalnog ulagatelja ako utvrdi da ta pravna osoba svoja novčana sredstva ulaže u vrijednosne papire radi ostvarenja dobiti na temelju razlike u cijeni ili radi zaštite financijske imovine od tržišnih rizika, te da ima iskustva u ulaganju u vrijednosne papire i u trgovanju vrijednosnim papirima.

(4) Burze, uređena javna tržišta, brokerska društva, niti središnja depozitarna agencija ne mogu biti institucionalnim ulagateljima u smislu odredbi ovoga Zakona.

(5) Institucionalni ulagatelj, kupac u dogovornoj transakciji dužan je do završetka dnevnog trgovanja putem trgovinskog sustava, u pisanom obliku o kupnji obavijestiti burzu ili uređeno javno tržište. Obavijest sadrži podatke o cijeni i količini vrijednosnih papira koji su bili predmetom transakcije.

(6) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati drugi rok i dodatni sadržaj obavijesti iz stavka 5. ovoga članka.

GLAVA IV.

ZABRANE I OGRANIČENJA POSLOVA U VEZI S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

Odjeljak 1.

Povlaštene informacije

Članak 103.

(1) U smislu ovoga Zakona, povlaštenim informacijama smatraju se sve činjenice koje nisu poznate javnosti, a odnose se na jednog ili više izdavatelja vrijednosnih papira ili na vrijednosne papire, koje bi, da su poznate javnosti, mogle utjecati na cijenu vrijednosnih papira.

(2) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisivati načine sprječavanja zloupotreba povlaštenih informacija.

Članak 104.

Radi utvrđivanja zloupotrebe povlaštenih informacija sve osobe iz članka 105. ovoga Zakona obvezne su na zahtjev Komisije dostaviti sve zatražene podatke.

Zabrana odavanja i koriŠtenja povlaŠtenih informacija

Članak 105.

(1) Osobe koje raspolažu povlaštenim informacijama su osobe koje u obavljanju svojih radnih zadaća, profesije ili dužnosti saznaju za povlaštene informacije.

(2) Članovi uprave, nadzornih odbora i drugih odgovarajućih tijela izdavatelja vrijednosnih papira smatraju se osobama koje raspolažu povlaštenim informacijama o izdavatelju i društvu koje kontrolira izdavatelj.

(3) U smislu ovoga Zakona, osobama koje raspolažu povlaštenim informacijama smatraju se i srodnici u prvom stupnju prave linije fizičkih osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Osobama koje raspolažu povlaštenim informacijama smatraju se i povezane osobe u smislu članka 473. Zakona o trgovačkim društvima. Povezanim osobama koje raspolažu povlaštenim informacijama smatraju se i fizičke i pravne osobe koje nisu povezane na bilo koji način utvrđen odredbama ovoga Zakona, ali za koje Komisija pregledom financijske i druge dokumentacije, te na drugi način, primjenom uobičajenog standarda profesionalne pažnje, utvrdi da uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog ili financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osobe, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti ili kreditne sposobnosti.

(4) Članovi uprave, nadzornih odbora i zaposlenici ovlaštenih društava, ne smiju odavati povlaštene informacije o vrijednosnim papirima ili njihovim izdavateljima, za koje saznaju u okviru obavljanja poslova. Zabrana iz ovoga stavka prestaje nakon isteka roka od šest mjeseci od dana prestanka obavljanja dužnosti ili zadaća.

(5) Ovlaštena društva koja saznaju za povlaštene informacije ne smiju kupovati niti prodavati vrijednosne papire za vlastiti račun, niti davati investicijske savjete o vrijednosnim papirima na koje se odnose te povlaštene informacije.

(6) Osobe koje raspolažu povlaštenim informacijama, kao i osobe koje su na neovlašteni način doznale povlaštene informacije i kojima je poznata njihova priroda ne smiju:

1. koristiti povlaštene informacije prilikom neposredne ili posredne kupnje ili prodaje vrijednosnih papira koji su u prometu na teritoriju Republike Hrvatske ili vrijednosnih papira što su ih izdali izdavatelji registrirani u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to gdje se njima trguje,

2. odavati ili učiniti dostupnima povlaštene informacije drugim osobama,

3. koristiti povlaštene informacije prilikom davanja savjeta drugim osobama o kupnji ili prodaji vrijednosnih papira iz stavka 5. točke 1. ovoga članka.

(7) Osobe koje raspolažu povlaštenim informacijama mogu te informacije iznositi samo ako su na to ovlaštene zakonom ili aktima kojima su propisani poslovi ili dužnosti koje obavljaju.

(8) Osobe iz stavka 2. ovoga članka obvezne su svaki posao kojim neposredno ili posredno stječu ili otpuštaju vrijednosne papire izdavatelja navedenih u stavku 2. i 3. ovog članka prijaviti izdavatelju, Komisiji i burzi ili uređenom javnom tržištu na kojem su uvršteni takvi vrijednosni papiri, i to u roku od 15 dana od dana obavljene transakcije na način i u rokovima iz članka 115. do 117. ovoga Zakona.

Obveza izdavatelja

Članak 106.

(1) O svim informacijama što se odnose na okolnosti ili odluke koje predstavljaju materijalne činjenice, izdavatelj vrijednosnih papira uvrštenih na burzi ili uređenom javnom tržištu, obvezan je bez odgode izvijestiti javnost.

(2) Pod materijalnim činjenicama u smislu odredbi stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sve informacije i činjenice koje mogu utjecati na cijenu vrijednosnih papira.

(3) Komisija je ovlaštena donositi propise o načinu izdavanja i sadržaju informacija iz stavka 1. ovoga članka.

Iznimke od obveze obavjeŠĆivanja

Članak 107.

Kada izdavatelj nije u mogućnosti objaviti informacije navedene u članku 106. ovoga Zakona, jer bi to ugrozilo njegove legitimne interese, o tome mora obavijestiti Komisiju koja ga može osloboditi od te obveze, na rok koji ne može biti duži od tri mjeseca.

Odjeljak 2.

Manipuliranje cijenama

Članak 108.

(1) Radi sprječavanja stvaranja neistinite slike tržišta, za pojedini vrijednosni papir zabranjeno je:

1. obaviti transakciju vrijednosnim papirima na način da njezinim izvršenjem ne dođe do promjene zakonitog imatelja ili vlasnika, odnosno da se na drugi način stvori privid sklopljenog posla,

2. dati nalog za kupnju ili prodaju vrijednosnog papira, znajući da je dan ili će biti dan nalog za prodaju ili kupnju toga vrijednosnog papira od iste ili druge osobe, po cijeni koja je približno ista, radi stvaranja privida cijene ili aktivnog trgovanja.

(2) Zabranjeno je obavljati transakcije s vrijednosnim papirom radi toga:

1. da se poveća cijena toga vrijednosnog papira te na taj način potaknu drugi ulagatelji da kupe taj vrijednosni papir,

2. da se smanji cijena toga vrijednosnog papira te na taj način potaknu drugi ulagatelji na prodaju tog vrijednosnog papira,

3. da se stvori privid aktivne trgovine tim vrijednosnim papirom te na taj način potaknu drugi ulagatelji na kupnju i/ili prodaju toga vrijednosnog papira.

Odjeljak 3.

Širenje lažnih informacija

Članak 109.

Zabranjeno je objavljivati ili širiti neistinite informacije koje utječu ili mogu utjecati na obujam trgovanja i cijenu vrijednosnih papira.

Odjeljak 4.

Provizijom motivirana trgovina

Članak 110.

Ovlaštenim društvima koja upravljaju portfeljem vrijednosnih papira nalogodavaca zabranjeno je prodavati ili davati naloge za prodaju, kupovati ili davati naloge za kupnju tih vrijednosnih papira, isključivo s namjerom stjecanja provizije koja se naplaćuje za tu uslugu.

GLAVA V.

ZAŠTITA OVLAŠTENIKA PRAVA IZ VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Odjeljak 1.

Osiguranje ispunjenja obveza proisteklih iz vrijednosnih papira

Zabrana osiguranja isplate dividende

Članak 111.

(1) Obveza izdavatelja na isplatu dividende ne može biti osigurana bankovnom garancijom, jamstvom ili sličnim oblicima osiguranja.

(2) Svaka garancija ili osiguranje plaćanja buduće dividende je ništava.

Osiguranje isplate kamata i glavnice

Članak 112.

Obveze izdavatelja vrijednosnog papira na isplatu glavnice i kamata iz dužničkih vrijednosnih papira mogu biti osigurane ban­kovnom garancijom, jamstvom ili drugim osiguranjem koje mora osigurati ispunjenje obveza iz svih vrijednosnih papira istog roda.

Hipoteka nekretnina, zalog vrijednosnih papira

Članak 113.

(1) Obveza izdavatelja vrijednosnog papira na isplatu glavnice i kamata može biti osigurana založnim pravom na nekretninama i vrijednosnim papirima, vrijednost kojih ne smije biti manja od ukupne obveze izdavatelja iz svih osiguranih vrijednosnih papira.

(2) Za vrijeme trajanja založnog prava na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima mora biti upisan zalog na istima kod središnje depozitarne agencije, a vrijednosni papiri izdani u obliku isprava moraju biti deponirani kod banke.

(3) Vrijednost nekretnina pod hipotekom ili založenih vrijednosnih papira utvrđuje ovlašteni sudski vještak.

JAVNA DIONIČKA DRUŠTVA

Članak 114.

(1) U smislu ovoga Zakona javnim dioničkim društvima smatraju se dionička društva koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:

1. izdaju dionice javnom ponudom, ili

2. imaju više od 100 dioničara, a njihov temeljni kapital iznosi najmanje 30.000.000,00 kuna.

(2) U roku od 30 dana od dana izdanja dionica javnom ponudom, odnosno dana ispunjenja kriterija iz stavka 1. točke 2. ovoga članka javna dionička društva dužna su uvrstiti dionice u kotaciju javnih dioničkih društava burze ili uređenoga javnog tržišta.

(3) Javna dionička društva dužna su prilikom uvrštenja dionica u kotaciju javnih dioničkih društava objaviti skraćeni prospekt, dok uvjete uvrštenja propisuje burza odnosno uređeno javno tržište.

(4) Javna dionička društva obvezna su izraditi i u roku od 30 dana od posljednjeg dana u tromjesečju dostaviti Komisiji tromjesečna financijska i poslovna izvješća, a u roku od 45 dana konsolidirana izvješća. Financijska i poslovna izvješća za četvrto tromjesečje javna dionička društva obvezna su izraditi i dostaviti Komisiji u roku od 90 dana po isteku poslovne godine.

(5) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati oblik i sadržaj izvješća iz stavka 4. ovoga članka te razdoblje i način na koji će se utvrditi ima li dioničko društvo više od 100 dioničara.

(6) Komisija će izvješća iz stavka 4. ovoga članka učiniti dostupnima javnosti.

(7) Javna dionička društva moraju prije uvrštenje vrijednosnih papira u kotaciju javnih dioničkih društava na burzi ili uređenom javnom tržištu dostaviti podatke o vrijednosnim papirima i njihovim vlasnicima iz knjiga dionica ili registara izdavatelja u depozitorij središnje depozitarne agencije radi dematerijalizacije vrijednosnih papira, prema rokovima i načinu dostave koji propisuje središnja depozitarna agencija, a odobrava Komisija.

(8) Na javna dionička društva iz stavka 1. ovoga članka nad kojima je otvoren postupak stečaja ili likvidacije do okončanja istih ne primjenjuju se odredbe ovoga članka.

ZAŠTITA ULAGATELJA

Odjeljak 1.

Obveza obavještavanja izdavatelja i Komisije o promjenama u strukturi dioničara

Članak 115.

Fizička ili pravna osoba koja neposredno ili posredno stekne ili otpusti dionice javnog dioničkog društva, zbog čega razmjeran broj glasova koji joj pripadne na skupštini tog društva nadmaši ili padne ispod praga od 10%., 25%., 50%, ili 75%, obvezna je o takvom stjecanju ili otpuštanju u roku od 15 dana Komisiji i izdavatelju dostaviti pisanu obavijest.

Članak 116.

Rok iz članka 115. ovoga Zakona počinje teći od trenutka sklapanja pravnog posla (u smislu ovoga Zakona pravni posao smatra se sklopljenim unatoč ugovorenom odgodnom uvjetu), ili nastanka činjenice koja je temelj prijenosa dionica, neovisno o upisu u knjigu dionica ili depozitorij središnje depozitarne agencije.

Članak 117.

Obavijest iz članka 115. ovoga Zakona mora sadržavati:

1. ime, prezime, JMBG i prebivalište osobe koja je stekla ili otuđila dionice, odnosno naziv, sjedište i MBS pravne osobe te ime, prezime, JMBG i prebivalište odgovorne osobe u pravnoj osobi koja je stekla ili otuđila dionice,

2. ispravu na temelju koje je izvršen prijenos dionica,

3. podatak o broju stečenih ili otpuštenih dionica, o udjelu u temeljnom kapitalu izdavatelja na temelju stečenih ili otpuštenih dionica, broju glasačkih prava koji ukupno stečene ili otpuštene dionice daju u glavnoj skupštini izdavatelja,

4. podatak o ukupnom broju dionica, odnosno udjelu u temeljnom kapitalu izdavatelja nakon stjecanja ili otpuštanja.

Obveza izvjeŠĆivanja javnosti i osloboĐenje od obveze izvjeŠĆivanja

Članak 118.

Izdavatelj – javno dioničko društvo koji zaprimi obavijest iz članka 117. ovoga Zakona obvezan ju je u roku od sedam dana od dana primitka objaviti u dnevnom tisku koji je dostupan na području Republike Hrvatske.

Članak 119.

(1) Na pisani zahtjev izdavatelja podnesen u roku od tri dana od dana primitka obavijesti iz članka 117. ovoga Zakona, Komisija može donijeti odluku o privremenom oslobođenju od obveze objavljivanja, za razdoblje koje ne može biti dulje od 3 (tri) mjeseca, ako izdavatelj učini vjerojatnim da bi mu objava obavijesti prouzročila tešku štetu, te da će javnost i bez podataka iz obavijesti moći procijeniti vrijednost dionica na koje se obavijest odnosi.

(2) Ako Komisija u roku od osam dana od primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne donese odluku, smatra se da je zahtjev izdavatelja odbijen, a izdavatelj je obvezan u narednih sedam dana izvršiti obvezu objavljivanja.

Odjeljak 2.

Podjela i spajanje dionica

Članak 120.

Glavna skupština dioničkog društva može odlučiti da se dionice izdavatelja podijele tako da se svakom dioničaru umjesto jedne izdaju dvije dionice ili više dionica.

Članak 121.

(1) Glavna skupština može odlučiti da se dionice izdavatelja spoje tako da se svakom dioničaru umjesto dvije dionice ili više dionica izda jedna dionica.

(2) Dioničarima koji nemaju dovoljno dionica da ih zamijene u postupku spajanja izdavatelj mora omogućiti, da u roku od tri mjeseca od dana kada prime obavijest o spajanju dionica, pribave ili otpuste dionice do potrebne količine za spajanje po jednakoj cijeni.

Obavijest o podjeli i spajanju dionica

Članak 122.

(1) U roku od osam dana od dana donošenja odluke o spajanju ili podjeli dionica dioničko društvo je dužno o tome obavijestiti sve dioničare, Komisiju, središnju depozitarnu agenciju, ako su dionice nematerijalizirane, burzu i uređeno javno tržište, ako su dionice uvrštene na kotaciju burze ili uređenog javnog tržišta.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o uvjetima i postupku podjele ili spajanja dionica, oznaku vrijednosnog papira, datum izvršenja, omjer podjele ili spajanja dionica te datum od kojega se započinje s trgovanjem dionicama nove nominalne vrijednosti.

(3) Dioničarima mora biti omogućena zamjena dionica u roku od 90 dana od dana donošenja odluke o podjeli ili spajanju dionica.

(4) Troškove podjele ili spajanja dionica snosi izdavatelj.

Članak 123.

(1) O obavljenom spajanju ili podjeli dionica izdavatelj je obvezan sljedeći radni dan obavijestiti Komisiju, burzu ili uređeno javno tržište i o tomu dati priopćenje za tisak, te se pobrinuti da bude objavljeno u dnevnom tisku koji je dostupan na području Republike Hrvatske.

(2) Burza ili uređeno javno tržište u obvezi su bez odgode po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka istu proslijediti svim svojim članovima.

DIO TREĆI

NEMATERIJALIZIRANI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Odjeljak 1.

Pojam nematerijaliziranoga vrijednosnog papira

Članak 124.

(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu središnje depozitarne agencije kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru.

(2) U javnoj ponudi mogu se izdavati samo nematerijalizirani vrijednosni papiri.

(3) Nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i istog roda daju ista prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograničenja, tako da bilo koja obveza može biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i istog roda, pa vjerovnik ne može potraživati pojedinačno određene nematerijalizirane vrijednosne papire.

Pojam raČuna nematerijaliziranoga vrijednosnog papira

Članak 125.

(1) Na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ograničenjima stvarnih prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

(2) Račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira može glasiti na jednu osobu, na više osoba koje mogu biti vlasnici, odnosno suvlasnici nematerijaliziranih vrijednosnih papira (zajednički račun) i na banku skrbnika.

(3) Ovlaštenim društvima ne dozvoljava se držanje vrijednosnih papira svojih nalogodavaca na zajedničkom računu.

Bitni sastojci nematerijaliziranoga vrijednosnog papira

Članak 126.

Iznimno od odredbi općih i posebnih zakona kojima se propisuju bitni sastojci pojedinih vrsta vrijednosnih papira, kada ti vrijednosni papiri imaju oblik nematerijaliziranoga vrijednosnog papira tada ne sadrže serijski i kontrolni broj, niti potpise ovlaš­tenih osoba.

Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira

Članak 127.

(1) Potraživanje iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira pripada njegovom vlasniku.

(2) Vlasnik nematerijaliziranoga vrijednosnog papira je osoba na čije ime glasi račun vrijednosnih papira kod središnje depozitarne agencije na kojem je ubilježen nematerijalizirani vrijednosni papir.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, kada banka skrbnik drži nematerijalizirane vrijednosne papire za tuđi račun, odvojeno od vlastite imovine, vlasnikom tih nematerijaliziranih vrijednosnih papira smatra se osoba za koju ih skrbnik drži.

VlasniŠtvo nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Članak 128.

(1) Vlasništvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira stječu se njegovim prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja, na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja, na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona.

(2) Vlasništvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira stječu se u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja u smislu članka 127. stavka 3. ovoga Zakona drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja.

(3) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na prestanak vlasništva.

ZaloŽno pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

Članak 129.

(1) Založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru stječe se odgovarajućim upisom tog prava na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira na temelju valjanoga pravnog posla, sudske odluke ili zakona.

(2) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru može se osnovati samo jedno založno pravo.

(3) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru dopušteno je namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem.

(4) Neovisno o pravnom temelju prestanka, založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja.

Prijeboj, namira i preknjiŽbe nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Članak 130.

(1) Prijenos vlasništva nematerijaliziranoga vrijednosnog papira na temelju transakcije sklopljene na burzi ili uređenom javnom tržištu provodi se u postupku prijeboja i namire.

(2) Stjecanje i prestanak vlasništva i drugih prava nad nematerijaliziranim vrijednosnim papirom na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan burze i uređenoga javnog tržišta, na temelju odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona provodi se odgovarajućim upisima u elektroničke zapise u postupku preknjižbi.

Dostupnost podataka iz depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Članak 131.

(1) Vlasnik nematerijaliziranih vrijednosnih papira i skrbnička banka iz članka 127. stavka 3. ovoga Zakona ima pravo uvida u podatke iz članka 125. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira ima pravo uvida u podatke iz članka 125. stavka 1. ovoga Zakona kojih je izdavatelj i o vlasnicima tih vrijednosnih papira.

(3) Svakome dioničaru na njegov zahtjev izdavatelj ili sre­diš­nja depozitarna agencija treba omogućiti uvid u podatke iz član­ka 125. stavka 1. ovoga Zakona, a koji se odnose na dioničare i dionice toga izdavatelja. Središnja depozitarna agencija ima pravo na naknadu troškova izrade i dostave izvješća u skladu s cje­nikom. Podatke o dioničarima i dionicama iz ovoga stavka dio­ni­čar ne smije priopćavati niti učiniti dostupnima drugim osobama.

(4) Komisija ima pravo uvida u podatke iz članka 125. stav­ka 1. ovoga Zakona kao i u sve ostale podatke koji se vode u depozitoriju središnje depozitarne agencije.

(5) Pravosudna i upravna tijela, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja sukladno odredbama posebnog zakona imaju pravo uvida u podatke koji se vode u depozitoriju središnje depozitarne agencije.

(6) Svaka osoba koja dokaže pravni interes, uz razumnu naknadu, ima pravo uvida u povijest transakcija pojedinih vrijednosnih papira.

(7) Izvan slučajeva iz odredbi stavka 1. do 6. ovoga članka središnja depozitarna agencija obvezna je podatke o stanju pojedinog računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira čuvati kao profesionalnu tajnu.

Obveznost obavjeŠtavanja

Članak 132.

(1) Središnja depozitarna agencija je obvezna na način i u opsegu propisanom svojim pravilima obavještavati:

1. izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su izdali i o vlasnicima tih vrijednosnih papira,

2. vlasnike o stanju i promjenama na njihovom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira,

3. članove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su poduzeli za svoj ili za račun nalogodavca.

(2) Središnja depozitarna agencija izrađuje i dostavlja Komisiji mjesečno izvješće o radu u roku i sa sadržajem koje propisuje Komisija.

(3) Izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira obvezni su središnju depozitarnu agenciju izvijestiti o svim promjenama koje se odnose na nematerijalizirane vrijednosne papire i ostvarivanje prava iz vrijednosnih papira.

(4) Podaci o identitetu 10 najvećih vlasnika bilo kojeg vri­jed­nosnog papira su dostupni javnosti.

Depozitorij nematerijaliziranih dionica

Članak 133.

(1) Na dionice koje postoje u obliku nematerijaliziranih vrijednosnih papira ne primjenjuju se odredbe članka 226. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 111/93., 34/99. i 52/00.) te se dioničarom koji ima dionicu u obliku nematerijaliziranoga vrijednosnog papira smatra onaj dioničar čija se takva dionica nalazi na njegovom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u središnjoj depozitarnoj agenciji.

(2) Na nematerijalizirane dionice ne primjenjuju se odredbe članka 227. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima.

SREDIŠNJA DEPOZITARNA AGENCIJA

Odjeljak 1.

Pojam

Članak 134.

(1) Središnja depozitarna agencija je pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira te poslova prijeboja i namire sklopljenih pravnih poslova s tim papirima.

(2) U smislu ovoga Zakona izrazi u svezi s obavljanjem poslova središnje depozitarne agencije imaju sljedeća značenja:

1. prijeboj je uspoređivanje podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvr­­­đivanje rokova podmirenja pravnih poslova te izračun obveza za podmirenje,

2. namira je posredovanje i nadzor plaćanja i/ili prijenosa vrijednosnih papira u svezi s pravnim poslovima s vrijednosnim papirima,

3. poslovi depozitorija su odgovarajući upisi podataka u elektroničke zapise radi stjecanja, promjene ili prestanka vlas­niš­tva, založnih i drugih prava na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima.

Ustrojstvo srediŠnje depozitarne agencije

Članak 135.

(1) Središnja depozitarna agencija je dioničko društvo koje osnivaju, odnosno čiji dioničari mogu biti Republika Hrvatska, ovlaštena društva, burze i uređena javna tržišta, društva za uprav­ljanje fondovima, banke izdavatelji nematerijaliziranih vrijednos­nih papira te druge pravne osobe koje imaju status člana središnje depozitarne agencije.

(2) Pojedini dioničar središnje depozitarne agencije može imati toliko dionica s pravom glasa koje predstavljaju najviše do 10% od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na Repub­liku Hrvatsku.

(4) Vlada Republike Hrvatske dužna je poduzeti mjere da se dionička struktura dioničkog društva Središnja depozitorna agencija Zagreb uskladi s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Dozvola za rad

Članak 136.

(1) Središnja depozitarna agencija može obavljati poslove iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona samo na temelju dozvole Komisije.

(2) Dozvolu iz stavka 1. ovoga članka Komisija izdaje pod uvjetom da su ispunjene sve pretpostavke propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

OvlaŠtenje srediŠnje depozitarne agencije da pravilima ureĐuje poslovanje

Članak 137.

(1) Poslovanje, načine obavljanja poslova te prava i obveze svojih članova središnja depozitarna agencija je dužna propisati svojim statutom, pravilima, uputama i cjenikom, koje odobrava Komisija.

(2) O zahtjevu za odobrenje akata iz stavka 1. ovoga članka Komisija odlučuje u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(3) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka prilaže se dokaz o uplati administrativne pristojbe.

Članovi srediŠnje depozitarne agencije

Članak 138.

(1) Članovi središnje depozitarne agencije, u smislu ovoga Zakona, mogu biti ovlaštena društva, društva za upravljanje fondovima, izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira, institucionalni ulagatelji te druge domaće i strane pravne osobe ako ispunjavaju uvjete za članstvo.

(2) Svaka osoba koja pristupa uslugama središnje depozitarne agencije, sklapa ugovor o članstvu.

Imovina Članova

Članak 139.

Vrijednosni papiri i novčana sredstva vlasnika i članova središnje depozitarne agencije ne ulaze u njezinu imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu i ne mogu biti predmetom ovrhe protiv središnje depozitarne agencije.

Nadzorni odbor i uprava

Članak 140.

(1) Središnja depozitarna agencija ima nadzorni odbor od najviše sedam članova koji se biraju na rok od četiri godine.

(2) Jednog člana nadzornog odbora obvezno imenuje Repub­lika Hrvatska na prijedlog Ministarstva financija.

(3) Ostale članove nadzornog odbora bira glavna skupština.

(4) Uprava središnje depozitarne agencije sastoji se od najviše tri člana, koji se biraju na rok od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.

(5) Podaci o visini naknada koje primaju članovi nadzornog odbora, te o visini dohotka članova uprave javni su i objavljuju se u godišnjem izvješću o poslovanju središnje depozitarne agencije.

Naknada za usluge agencije

Članak 141.

Za usluge središnje depozitarne agencije plaća se naknada koju cjenikom utvrđuje središnja depozitarna agencija.

Nepristranost

Članak 142.

(1) Središnja depozitarna agencija ne smije obavljati poslove s vrijednosnim papirima iz članka 34. ovoga Zakona, niti smije davati savjete o trgovini vrijednosnim papirima i ulaganju u vrijednosne papire.

(2) Središnja depozitarna agencija ovlaštena je javno iznositi općenite prednosti nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

Čuvanje i pohrana podataka

Članak 143.

(1) Središnja depozitarna agencija obvezna je zaštititi raču­narski sustav i podatke koje on sadrži od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka te na sigurnom mjestu čuvati izvornu dokumentaciju, na temelju koje su obavljeni upisi i to najmanje pet godina. Podaci zabilježeni na elektronskim medijima čuvaju se trajno.

(2) Komisija može utvrditi podrobnije standarde i tehnike zaštite računarskog sustava i podataka koje oni sadrže, a odnose se na nematerijalizirane vrijednosne papire.

Odgovornost

Članak 144.

Središnja depozitarna agencija odgovara za štetu, uključivši i izmaklu dobit, koja nastane zbog netočnosti ili gubitka podataka propuštanjem činjenja u svezi s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, prema načelu pretpostavljene krivnje.

Odgovorne osobe

Članak 145.

(1) Aktima središnje depozitarne agencije moraju biti određene osobe koje odgovaraju za točnost podataka i ispravnost pojedinih postupaka u svezi s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima te opseg njihove odgovornosti.

(2) Članovi uprave središnje depozitarne agencije odgovaraju za točnost podataka u svezi s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima bez obzira na sadržaj akata iz stavka 1. ovoga članka.

Jamstveni fond

Članak 146.

(1) Središnja depozitarna agencija obvezno formira jamstveni fond.

(2) Jamstveni fond čine uplate članova središnje depozitarne agencije koji koriste usluge prijeboja i namire.

(3) Sredstva jamstvenog fonda koriste se za podmirenje obveza članova kada na njihovim računima nema dovoljno sredstava, odnosno vrijednosnih papira za ugovornu namiru, te se ne mogu koristiti u druge svrhe, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv člana niti protiv središnje depozitarne agencije.

(4) Pravila o načinu uplate doprinosa i upotrebi sredstava jamstvenog fonda propisuje središnja depozitarna agencija, uz odobrenje Komisije.

(5) Središnja depozitarna agencija ne smije davati u zajam niti posuđivati vrijednosne papire.

Nadzor

Članak 147.

(1) Ako u postupku nadzora utvrdi nezakonitosti u poslovanju središnje depozitarne agencije, Komisija je ovlaštena donijeti rješenje kojim oduzima dozvolu za obavljanje poslova iz članka 136. ovoga Zakona. Komisija će središnjoj depozitarnoj agenciji oduzeti dozvolu ako:

1. više ne udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom za izdavanje dozvole, a izvjesno je da u dužem vremenskom razdob­lju neće biti u mogućnosti istima udovoljiti,

2. obavlja poslove za koje nije ovlaštena dozvolom Komisije i odredbama ovoga Zakona,

3. učestalo krši odredbe ovoga Zakona,

4. ne primjenjuje, nema ili postupa u suprotnosti sa Zakonom propisanim pravilima, uputama i cjenikom odobrenim od strane Komisije.

(2) Komisija je ovlaštena naložiti mjere koje su propisane člankom 15. ovoga Zakon, a odnose se na rad i poslovanje središnje depozitarne agencije.

(3) U svrhu zaštite interesa ulagatelja, članova i drugih korisnika usluga središnje depozitarne agencije, Komisija je ovlaštena donijeti odluku kojom može naložiti središnjoj depozitarnoj agenciji da poduzme radnje kojima blokira, odnosno onemogući otuđenje ili opterećenje upisanim vrijednosnim papirima, vrijednosnim papirima koji bi se u postupku prijeboja i namire ili preknjižbe trebali upisati na pojedinim računima otvorenim kod središnje depozitarne agencije ako:

1. Komisija raspolaže podacima koji ukazuju na sumnju da su vrijednosni papiri upisani na računu ulagatelja stečeni radnjama koje su u suprotnosti sa ovim Zakonom, i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

2. je ovlaštena osoba za obavljanje poslova trgovine vrijednosnim papirima učinila pogrešku ili drugu neprimjerenu radnju posljedično kojoj su vrijednosni papiri upisani na računu ulagatelja,

3. je isto potrebno radi provođenja postupka nadzora nad osobama iz članka 12. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(4) Odlukom iz stavka 3. ovoga članka Komisija nalaže zabranu otuđenja ili opterećenja vrijednosnih papira u periodu koji ne može biti duži od 60 dana.

Obveza Čuvanja tajne

Članak 148.

(1) Odredbe članka 18. ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja službene tajne na odgovarajući se način primjenjuju na zaposlenike, članove uprave i nadzornog odbora središnje depozitarne agencije.

(2) Predsjednik uprave središnje depozitarne agencije obvezan je jednom mjesečno Komisiji podnijeti izvješće o stjecanjima ili otuđenjima vrijednosnih papira osoba iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Uprava središnje depozitarne agencije mora osigurati redovito informiranje osoba navedenih u stavku 1. ovoga članka o njihovim obvezama glede čuvanja profesionalne tajne, a najmanje jednom godišnje.

(4) Osobe zaposlene u središnjoj depozitarnoj agenciji ne smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela ovlaštenih društava.

DIO ČETVRTI

Glava I.

KAZNENE ODREDBE

NeovlaŠteno koriŠtenje i odavanje povlaŠtenih informacija

Članak 149.

(1) Tko ovlašteno ili neovlašteno raspolažući povlaštenim podacima koji nisu poznati javnosti, a odnose se na jednog ili više izdavatelja vrijednosnih papira ili na vrijednosne papire, koji bi da su poznati javnosti utjecali na cijenu vrijednosnih papira, učini sljedeće:

1. znajući za povlaštenost tih podataka iskoristi ih da bi kupio ili prodao vrijednosne papire koji su u prometu na teritoriju Republike Hrvatske ili vrijednosne papire što su ih izdali izdavatelji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, bez obzira gdje se njima trguje, s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist ili da drugome prouzroči štetu,

2. znajući za povlaštenost tih podataka podatka, bez ovlaš­tenja priopći, preda ili na drugi način učini dostupnim te podatke i činjenice drugoj osobi,

3. znajući za povlaštenost tih podataka podatke koristi da bi drugoj osobi dao savjet o kupnji ili prodaji vrijednosnih papira u prometu na teritoriju Republike Hrvatske ili vrijednosne papire što su ih izdali izdavatelji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, bez obzira gdje se njima trguje, s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist, ili da drugome prouzroči štetu,

kaznit će se novčanom kaznom najmanje od 100 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribav­ljena imovinska korist ili je drugome prouzročena šteta u iznosu većem od 5.000,00 kuna, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom najmanje od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do dvije godine.

Manipuliranje cijenama i Širenje neistinitih informacija

Članak 150.

(1) Tko:

1. sklopi ili izvrši ugovor o prodaji ili zamjeni vrijednosnih papira sa svrhom da se stvori privid da je takav posao sklopljen iako strane ne žele njegovo izvršenje,

2. na burzi ili drugom uređenom tržištu da nalog za kupnju ili prodaju nekoga vrijednosnog papira, znajući da je dan ili da će biti dan nalog za prodaju ili kupnju toga vrijednosnog papira od druge osobe, po cijeni koja je približno ista ili ako sam dade nalog i protunalog,

3. širi obavijesti o izdavatelju, vrijednosnim papirima i drugim činjenicama za koje zna da nisu istinite,

u namjeri da tako utječe na povećanje ili smanjenje cijene ili da stvori privid aktivnog trgovanja i time sebi ili drugome pribavi imovinsku korist ili da drugome prouzroči štetu kaznit će se novčanom kaznom najmanje od 100 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribav­ljena imovinska korist ili je drugome prouzročena šteta u iznosu većem od 5.000,00 kuna, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom najmanje od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do dvije godine.

NavoĐenje neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuŠtena distribucija

Članak 151.

(1) Tko kao član uprave ili nadzornog odbora izdavatelja dopusti ili omogući distribuciju prospekta sadržajem različitim od sadržaja propisanog člankom 21. ovoga Zakona, ili kao član uprave ili nadzornog odbora dopusti ili omogući navođenje lažnih podataka i krivo prikazivanje materijalnih činjenica u prospektu, kaznit će se novčanom kaznom najmanje od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Kada zbog počinjenoga kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka nastane materijalna šteta većih razmjera ili počinitelj za sebe ili drugoga priskrbi imovinsku korist, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom najmanje od 350 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri godine.

NedopuŠteno uvrŠtenje vrijednosnih papira

Članak 152.

(1) Tko kao član uprave burze dopusti uvrštenje u prvu kotaciju, kotaciju javnih dioničkih društava ili drugu kotaciju vrijednosnih papira koji ne ispunjavaju propisane uvjete iz ovoga Zakona, kaznit će se novčanom kaznom najmanje od 250 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Kada zbog počinjenoga krivičnog djela iz stavka 1. ovoga članka nastane materijalna šteta većih razmjera ili počinitelj za sebe ili drugoga priskrbi imovinsku korist, kaznit će se novčanom kaznom najmanje od 350 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri godine.

Prikrivanje vlasniŠtva

Članak 153.

(1) Tko propusti dostaviti podatke o vlasništvu, u skladu s odredbama članka 115. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom najviše do 200 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog članka pribavljena znatna imovinska korist ili je drugome prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom najmanje od 250 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri godine.

NedopuŠtena trgovina vrijednosnim papirima

Članak 154.

(1) Tko se neovlašteno bavi posredovanjem u kupnji ili prodaji vrijednosnih papira kaznit će se novčanom kaznom najviše do 200 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka poči­nitelj pribavio znatnu imovinsku korist, kaznit će se novčanom kaznom od najmanje 200 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Tko organizira mrežu posrednika radi počinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom najmanje od 350 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do pet godina.

Glava II.

PREKRŠAJI

Članak 155.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 60.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ovlaštenim osobama Komisije onemogući pristup u pos­lov­ne prostorije, ili ne osigura odgovarajuće prostorije i osoblje, ili ne daje na uvid ili ne dostavlja traženu dokumentaciju i isprave, ili ne daje izjave i očitovanja, ili ne osigura druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora, ili Komisiju na drugi način sprječava u obavljanju nadzora (članak 14.),

2. u rokovima i na način propisan odredbama članka 15. ovoga Zakona ne izvrši rješenje Komisije ili ako Komisiji ne dostavi dokaz o izvršenju rješenja,

3. protivno članku 19. stavku 1. ovoga Zakona, objavi obavijest ili podatke koje prethodno nije dostavila Komisiji,

4. protivno članku 19. stavku 2. ovoga Zakona, Komisiji ne dostavi obavijesti i podatke na način i u rokovima koje odredi Komisija,

5. vrijednosne papire izda ili stavi u promet protivno odredbama ovoga Zakona,

6. protivno članku 22. ovoga Zakona, prospekt objavi (javna ponuda) ili ga dostavi potencijalnim ulagateljima (privatna ponuda) bez odobrenja Komisije ili ako objavi, odnosno potencijalnim ulagateljima dostavi prospekt različitog sadržaja od onog što ga je Komisija odobrila,

7. objavi, dostavlja ili distribuira prospekt na način ili u rokovima koji su protivni odredbama članka 24. ovoga Zakona,

8. dopunu prospekta objavi na način protivan odredbama članka 25. ovoga Zakona,

9. u roku iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona ne objavi dopunu prospekta ili dopunu prospekta ne objavi na isti način kao i prospekt,

10. u slučaju privatne ponude vrijednosnih papira objavi prospekt ili s potencijalnim ulagateljima komunicira na način protivan odredbi članka 26. stavka 4. ovoga Zakona,

11. nudi, upisuje ili prima uplate vrijednosnih papira nakon isteka roka za upis i uplatu (članak 27.),

12. sredstva od uplate vrijednosnih papira ne polaže na poseban račun ili ako njima raspolaže u razdoblju uplate (članak 27. stavak 2.),

13. protivno odredbi članka 27. stavka 3. ovoga Zakona u propisanom roku ne vrati ulagateljima uplaćene uloge,

14. u propisanom roku Komisiji ne dostavi obavijest iz članka 27. stavka 4. ovoga Zakona ili protivno istoj odredbi na zahtjev Komisije ne dostavi druge podatke o upisu i uplatama u roku i na način koje odredi Komisija,

15. izda kratkoročne vrijednosne papire na način protivan odredbi članka 28. stavka 2. ovoga Zakona,

16. u propisanom roku ne dostavi Komisiji izvješće iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona ili ako to izvješće ne sadrži sve po­dat­ke propisane člankom 28. stavkom 5. ovoga Zakona,

17. vrijednosne papire izdane javnom ponudom ne izda u obliku propisanom člankom 29. ovoga Zakona ili ako ih u roku propisanom istim člankom ne uvrsti u kotaciju,

18. Komisiji u propisanom roku ne dostavi podatke iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona,

19. Komisiji u propisanom roku ne dostavi informaciju u skladu sa člankom 32. stavkom 2. ovoga Zakona,

20. u slučaju iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona izdavatelj ne izradi prospekt,

21. u slučaju iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona institucionalni ulagatelj prije prodaje vrijednosnih papira na koje se odnosi prospekt iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona prospekt ne učini dostupnim potencijalnim kupcima,

22. poslove iz članka 34. ovoga Zakona obavlja bez dozvole Komisije,

23. banka obavljanje poslova s vrijednosnim papirima nije ustrojstveno, organizacijski ili računovodstveno odvojila od svojih ostalih poslova (članak 39.),

24. banka ima dionice ili poslovne udjele u dva ili više brokerskih društava (članak 40. stavak 1.),

25. protivno odredbi članka 40. stavka 2. ovoga Zakona ima dionice ili poslovne udjele u drugom brokerskom društvu,

26. brokersko društvo u propisanom roku ne dostavi Komisiji podatke o svakoj promjeni vlasničke strukture (članak 40. stav­ak 3.),

27. brokersko društvo ne usklađuje svoja likvidna sredstva i obveze u rokovima i na način propisan odredbama članka 47. ovoga Zakona ili ako o tome u propisanim rokovima ne izvješćuje Komisiju,

28. brokersko društvo u propisanim rokovima Komisiji ne dostavi obavijesti iz članka 49. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ili ako obavijest iz stavka 3. istoga članka ne sadrži neki od propisanih priloga,

29. ovlašteno društvo u rokovima i na način propisan odredbama članka 51. ovoga Zakona Komisiji ne dostavi izvješća i podatke propisane istim člankom,

30. ovlašteno društvo protivno odredbi članka 52. stavka 5. ovoga Zakona nakon konačnosti rješenja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima sklapa, započinje obavljati ili obavlja novi posao s vrijednosnim papirima,

31. ovlašteno društvo obavlja poslove s vrijednosnim papirima, a ne ispunjava uvjete iz članka 57. ovoga Zakona,

32. ovlašteno društvo i osobe iz članka 59. stavka 1. i 2. ovoga Zakona ne paze na interese nalogodavca, ili ne postupaju pažnjom dobrog stručnjaka, ili koriste, odaju ili omogućuju trećima korištenje poslovne tajne iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona,

33. oglašava obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, a nije ovlašteno društvo (članak 60. stavak 1.),

34. ovlašteno društvo objavljuje oglase na način protivan odredbama članka 60. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

35. ovlašteno društvo protivno odredbi članka 61. stavka 1. ovoga Zakona ne propiše opće uvjete ugovora ili opći uvjeti ugovora nemaju obvezan sadržaj iz članka 61. stavka 3. ovoga Zakona,

36. ovlašteno društvo opće uvjete ugovora i cjenik ne izloži na način opisan u članku 61. stavku 2. ovoga Zakona,

37. ovlašteno društvo ulagatelje ne informira u skladu s odredbom članka 61. stavka 4. ovoga Zakona,

38. ovlašteno društvo propusti nalogodavca obavijestiti o okolnostima iz članka 61. stavka 5. ovoga Zakona,

39. ovlašteno društvo ne vodi knjigu naloga ili vodi knjigu naloga na način protivan odredbama članka 63. ovoga Zakona,

40. ovlašteno društvo bez odgode ne uruči nalogodavcu na njegov zahtjev ispis iz knjige naloga (članak 63. stavak 4.),

41. ovlašteno društvo sa sredstvima nalogodavaca postupa protivno odredbama članka 64. ovoga Zakona,

42. ovlašteno društvo daje ili uzima u zajam vrijednosne papire bez pisanog odobrenja vlasnika vrijednosnih papira (članak 65. stavak 1.),

43. ovlašteno društvo u izvršavanju naloga ne postupa u skladu s odredbama članka 66. ovoga Zakona,

44. skrbnik ne otvori poseban račun kod središnje depozitarne agencije (članak 70. stavak 1.),

45. skrbnik raspolaže vrijednosnim papirima na skrbničkom računu protivno odredbi članka 70. stavka. 2. ovoga Zakona,

46. skrbnik upotrijebi vrijednosne papire nalogodavca pro­tiv­no odredbi članka 70. stavka 3. ovoga Zakona,

47. skrbnik postupa sredstvima nalogodavaca protivno članku 70. stavku 4. ovoga Zakona,

48. skrbnik ne dostavi Komisiji izviješće na način i u roku iz članka 71. ovoga Zakona,

49. skrbnik ne vodi posebnu evidenciju o vrijednosnim papirima koji su mu povjereni na skrb, ili ne vodi skrbničku knjigu, ili ako skrbničku knjigu ne vodi na način kao i knjigu naloga, ili Komisiji ne omogući uvid u skrbničku knjigu i ostalu dokumentaciju, ili bez odgode ne izvijesti nalogodavca o svakom sklopljenom poslu (članak 72.),

50. ovlašteno društvo upravlja portfeljem vrijednosnih papira nalogodavca protivno odredbama članka 74. ovoga Zakona,

51. burza ili uređeno javno tržište obavljaju poslove iz članka 76. stavak 1. ovoga Zakona bez dozvole Komisije (članak 77.),

52. burza ili uređeno javno tržište ne osiguraju svim članovima jednake uvjete trgovanja i pristupa tržišnim informacijama (članak 78. stavak 2.), specijalizirana burza u svojoj tvrtki ne navede vrstu i oblik vrijednosnih papira za koje je specijalizirana (članak 79. stavak 2.),

53. burza ili uređeno javno tržište nemaju dioničku strukturu u skladu s odredbama članka 80. ovoga Zakona,

54. burza ili uređeno javno tržište protivno članku 80. stavku 3. ovoga Zakona ne prime u članstvo brokersko društvo koje ispunjava uvjete za članstvo,

55. burza ili uređeno javno tržište, ako svi dioničari burze ili uređenoga javnog tržišta nemaju jednak broj dionica (članak 81. stavak 3.),

56. burza ili uređeno javno tržište, protivno odredbama ovoga Zakona, ne propišu akte iz članka 82. stavka 1. ovoga Zakona ili ako akte primjenjuju bez odobrenja Komisije ili ako postupaju protivno aktima koje je odobrila Komisija,

57. burza ili uređeno javno tržište protivno članku 83. ovoga Zakona, ne objave ili Komisiji ne dostave propisana izviješća,

58. burza ili uređeno javno tržište Komisiji ne osiguraju uvjete za praćenje trgovanja na način iz članka 83. stavka 2. ovoga Zakona,

59. burza ili uređeno javno tržište, protivno odredbi članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, obavljaju poslove s vrijednosnim papirima ili daju savjete o trgovanju ili ulaganju u vrijednosne papire, ili daju mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti pribavljanja ili prodaje vrijednosnih papira,

60. burza ili uređeno javno tržište u godišnjem izviješću ne objave podatke iz članka 85. ovoga Zakona,

61. burza ili uređeno javno tržište, kada osobe iz članka 87. ovoga Zakona postupaju protivno odredbama istoga članka,

62. burza ne propiše različite uvjete za najmanje dvije kotacije (članak 88. stavak 1.),

63. burza dopusti uvrštenje vrijednosnih papira u prvu kotaciju ili u kotaciju za javna dionička društva na temelju zahtjeva za uvrštenje koji je podnijela neovlaštena osoba (članak 88. stavak 3.),

64. vrijednosne papire uvrsti u kotaciju burze ili uređenoga javnog tržišta prije proteka roka za uplatu vrijednosnih papira (članak 89. stavak 3.),

65. burza dopusti uvrštenje dionica u prvu kotaciju, a prethodno nisu ispunjeni uvjeti iz članka 91. ovoga Zakona,

66. burza dopusti uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira u prvu kotaciju, a prethodno nisu ispunjeni uvjeti iz članka 92. ovoga Zakona,

67. burza dopusti uvrštenje u kotaciju vrijednosnih papira inozemnoga trgovačkog društva protivno uvjetima članka 93. ovoga Zakona,

68. burza ili uređeno javno tržište bez odgode ne obavijeste Komisiju o činjenicama iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona,

69. prilikom uvrštenja vrijednosnih papira u prvu kotaciju ili u kotaciju javnog dioničkog društva objavi podatke bez odobrenja Komisije ili ako te podatke ne objavi, ili ih ne objavi na način propisan za objavu prospekta izdanja (članak 96.),

70. izdavatelj vrijednosnih papira uvrštenih u prvu kotaciju burze ne izradi ili ako ne objavi izviješće iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona u roku ili sa sadržajem iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona,

71. izdavatelj prilikom uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno javno tržište ne objavi podatke sa sadržajem, na način i u rokovima propisanim za objavu podataka (članak 100.),

72. uređeno javno tržište bez odgode ne izvijesti Komisiju o činjenicama iz članka 101. ovoga Zakona,

73. institucionalni ulagatelj propusti obavijestiti burzu ili uređeno javno tržište na način, u roku i sa sadržajem propisanim odredbom članka 102. stavka 5. i 6. ovoga Zakona,

74. ovlašteno društvo, kada osobe iz članka 105. stavka 4. ovoga Zakona postupe protivno odredbama istoga članka,

75. ovlašteno društvo, protivno odredbi članka 105. stavka 5. ovoga Zakona vrijednosne papire za koje ima povlaštene informacije kupi ili proda za vlastiti račun ili ako o tim vrijednosnim papirima da investicijski savjet,

76. raspolaže povlaštenim informacijama na način protivan odredbama članka 105. stavka 6. i 7. ovoga Zakona,

77. izdavatelj vrijednosnih papira uvrštenih na burzi ili uređenom javnom tržištu bez odgode ne izvijesti javnost o svim informacijama iz članka 106. ovoga Zakona,

78. obavi transakciju vrijednosnim papirima ili izda nalog za kupnju ili za prodaju vrijednosnih papira protivno zabranama ili članka 108. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona,

79. obavlja transakcije vrijednosnim papirima protivno zabranama iz članka 108. stavka 2. točka 1. do 3. ovoga Zakona,

80. protivno zabrani iz članka 109. ovoga Zakona obavlja ili širi neistinite informacije koje utječu ili mogu utjecati na obujam trgovanja i cijenu vrijednosnih papira,

81. ovlašteno društvo koje upravlja portfeljem vrijednosnih papira nalogodavca trguje tim vrijednosnim papirima isključivo namjerom stjecanja provizije (članak 110.),

82. javno dioničko društvo, protivno članku 114. stavku 2. i 3. ovoga Zakona, u propisanim rokovima i na propisani način ne uvrsti dionice u kotaciju javnih dioničkih društava burze ili uređenog javnog tržišta,

83. javno dioničko društvo, protivno članku 114. stavku 4. ovoga Zakona, ne izradi ili u propisanim rokovima Komisiji ne dostavi propisana izviješća,

84. javno dioničko društvo, protivno članku 114. stavku 7. ovoga Zakona, središnjoj depozitarnoj agenciji u propisanim rokovima ne dostavi propisane podatke,

85. protivno članku 115. ovoga Zakona, u propisanim rokovima ili na propisani način Komisiji ili izdavatelju ne dostavi pisanu obavijest o stjecanju ili otpuštanju dionica javnog dioničkog društva, preko ili ispod propisanih pragova,

86. obavijest iz članka 115. ovoga Zakona ne sadržava podatke iz članka 117. ovoga Zakona,

87. javno dioničko društvo, protivno članku 118. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi obavijest iz članka 115. ovoga Zakona,

88. izdavatelj, u slučaju iz članka 121. stavka 2. ovoga Zakona, u primjerenom roku ne omogući dioničarima pribavljanje ili otpuštanje dionica do potrebne količine po jednakoj cijeni,

89. protivno članku 122. ovoga Zakona u propisanim rokovima ne obavještava osobe iz stavka 1. istoga članka ili ako obavijest ne sadržava podatke iz stavka 2. istoga članka, ili ako dioničarima onemogući zamjenu dionica,

90. izdavatelj ne izvrši u propisanim rokovima i na propisani način obveze iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona,

91. protivno odredbama ovoga Zakona, ne izvrši dematerijalizaciju vrijednosnih papira,

92. središnja depozitarna agencija s podacima iz članka 125. stavka 1. ovoga Zakona postupa protivno odredbama članka 131. ovoga Zakona,

93. središnja depozitarna agencija ne vrši redovito obvezu obavještavanja iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona,

94. središnja depozitarna agencija ne dostavi Komisiji mjesečno izvješće u roku i sa sadržajem iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona,

95. ako središnja depozitarna agencija nema dioničarsku strukturu u skladu s odredbama članka 135. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

96. središnja depozitarna agencija obavlja djelatnost bez dozvole Komisije (članak 136.),

97. središnja depozitarna agencija, protivno članku 137. stav­ku 1. ovoga Zakona, ne propiše statut, pravila, upute ili cjenik ili ako odredbe ovih akata primjenjuje bez odobrenja Komisije ili ako postupa protivno odobrenim aktima,

98. središnja depozitarna agencija u članstvo primi osobu koja ne ispunjava uvjete za članstvo (članak 138. stavak 1.),

99. središnja depozitarna agencija ne objavi podatke iz članka 140. stavka 5. ovoga Zakona,

100. središnja depozitarna agencija, protivno članku 142. ovoga Zakona, obavlja poslove s vrijednosnim papirima iz članka 34. ovoga Zakona,

101. središnja depozitarna agencija ne zaštiti računalni sustav i podatke na način propisan člankom 143. stavkom 1. ovoga Zakona,

102. središnja depozitarna agencija, ako su podaci u vezi s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima netočni (članak 145.),

103. središnja depozitarna agencija daje u zajam ili posuđuje vrijednosne papire protivno zabrani iz članka 146. stavka 5. ovoga Zakona,

104. središnja depozitarna agencija ne izvrši rješenje Komisije doneseno na temelju članka 147. stavka 2. ovoga Zakona,

105. burza, uređeno javno tržište ili središnja depozitarna agencija ne usklade svoje poslovanje i svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u rokovima i na način propisan člankom 160. ovoga Zakona,

106. brokerska društva ne usklade svoje poslovanje ili ne podnesu zahtjev za izdavanje dozvole u rokovima i na način propisan člankom 162. stavkom 1. ovoga Zakona,

107. ovlašteni brokeri ne podnesu zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u rokovima propisanim odredbama članka 162. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna.

Članak 156.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi ili osoba koja samostalnim radom obavlja djelatnost, ako:

1. stekne udjele ili dionice protivno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona,

2. obavlja poslove brokera bez dozvole Komisije (članak 53. stavak 5.),

3. obavlja poslove investicijskog savjetnika bez dozvole Komisije (članak 54. stavak 5.),

4. objavi oglase čiji je predmet ponuda za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima (članak 69. stavak 1.),

5. ne dostavi na zahtjev Komisije sve zatražene podatke (članak 104.),

6. raspolaže povlaštenim informacijama na način protivan odredbama članka 105. ovoga Zakona,

7. o stjecanju ili otpuštanju dionica javnog dioničkog društva u propisanom roku i na propisani načina ne obavijesti Komisiju ili izdavatelja (članak 115.),

8. postupi protivno zabrani odavanja službene, poslovne ili profesionalne tajne.

Članak 157.

(1) Zastara pokretanja prekršajnog postupka za prekršaje propisane ovim Zakonom nastupa kada od dovršenja djela prekršaja proteknu tri godine.

(2) Zastara vođenja prekršajnog postupka nastupa u svakom slučaju kada od dana dovršenja djela prekršaja protekne šest godina.

(3) Zastara izvršenja izrečenih kazni i zaštitnih mjera nastupa kada od pravomoćnosti rješenja o prekršaju protekne pet godina.

ZAŠTITNE MJERE

Članak 158.

(1) Brokeru ili investicijskom savjetniku koji je počinio prekršaj iz članka 155. ovoga Zakona u prekršajnom postupku može se izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u trajanju do jedne godine.

(2) Kada počinitelj iz stavka 1. ovoga članka prekršaj iz članka 155. učini u povratu ili radi stjecanja imovinske koristi ili kada je zbog počinjenog prekršaja nastala imovinska ili neimovinska šteta ovlaštenom društvu, ili imovinska šteta nalogodavcima ili trećim osobama, obavezno će se u prekršajnom postupku počinitelju izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u trajanju od jedne godine.

(3) Ovlaštenom društvu koje je počinilo prekršaj iz članka 155. ovoga Zakona u prekršajnom postupku može se izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u trajanju do jedne godine.

(4) Kada ovlašteno društvo iz stavka 3 ovoga članka prekršaj učini u povratu ili radi stjecanja imovinske koristi ili kada je zbog počinjenog prekršaja nastala imovinska ili neimovinska šteta nalogodavcima ili trećim osobama, obavezno će se u prekršajnom postupku počinitelju izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima u trajanju od jedne godine.

DIO PETI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odjeljak 1.

Vrijednosni papiri izdani prije stupanja na snagu ovoga Zakona

Oblik dionica

Članak 159.

(1) Dionička društva izdaju dionice kao vrijednosne papire u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima ili kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Dionička društva koja se u smislu ovoga Zakona smatraju javnim dioničkim društvima, obvezna su radi dematerijalizacije u rokovima i na način koji propiše središnja depozitarna agencija, a odobrava Komisija, dostaviti središnjoj depozitarnoj agenciji podatke o vrijednosnim papirima i njihovim vlasnicima iz knjiga dionica ili registra izdavatelja.

(3) Dionička društva koja se ne smatraju javnim dioničkim društvima u smislu ovoga Zakona, a koja prije njegova stupanja na snagu nisu izdale isprave o dionicama niti su ih izdale kao nematerijalizirane vrijednosne papire u kompjutorskom sustavu središnje depozitarne agencije obvezna su radi dematerijalizacije u rokovima i na način koji propiše središnja depozitarna agencija, a odobrava Komisija, dostaviti središnjoj depozitarnoj agenciji podatke o vrijednosnim papirima i njihovim vlasnicima iz knjiga dionica ili registra izdavatelja.

UsklaĐivanje ustrojstva burze, ureĐenog javnog trŽIŠta i srediŠnje depozitarne agencije

Članak 160.

(1) Zagrebačka burza d.d. Zagreb, Varaždinsko tržište vrijednosnica d.d. Varaždin i Središnja depozitarna agencija d.d. Zagreb dužni su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovoga Zakona i svoje usklađene opće akte podnijeti Komisiji na odobrenje.

(2) Smatra se da Zagrebačka burza d.d., i Varaždinsko tržište vrijednosnica d.d. i Središnja depozitarna agencija d.d. imaju dozvolu za obavljanje poslova.

(3) Ako pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ne usklade svoje poslovanje sukladno odredbama ovoga Zakona i svoje usklađene opće akte ne podnesu Komisiji na odobrenje dozvole za obavljanje poslova prestaje važiti istekom navedenog roka.

Javna dioniČka druŠtva

Članak 161.

Dionička društva koja do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavaju uvjete navedene u članku 114. stavku 1. ovoga Zakona, obvezna su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uvrstiti svoje dionice u kotaciju javnih dioničkih društava burze ili uređenog javnog tržišta.

Brokerska druŠtva i brokeri

Članak 162.

(1) Brokerska društva i ovlašteni brokeri obvezni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje poslovanje sukladno odredbama ovoga Zakona, a do tog roka mogu obavljati poslove za koje im je izdana dozvola Komisije.

(2) Ako pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ne usklade svoje poslovanje sukladno odredbama ovoga Zakona dozvola Komisije prestaje važiti istekom navedenog roka.

(3) Komisija će bez posebnih uvjeta, u registar brokera upisati sve osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bile upisane u registar ovlaštenih posrednika za poslovanje vrijednosnim papirima.

Članak 163.

(1) Komisija mora u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise utemeljene na ovom Zakonu.

(2) Do donošenja propisa na temelju ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju propisi doneseni na temelju Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (»Narodne novine« br. 107/95., 142/98. i 87/00.).

Prestanak vaŽenja propisa

Članak 164.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (»Narodne novine« br.107/95.,142/98. i 87/00.).

Članak 165.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 450-08/01-01/02
Zagreb, 3. srpnja 2002.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.